Novosti, March 06, 1948

              STRANA 4 NOVOSTI Subota 6 tnarčcc 1948 Tuberkuloza je
društvena bolest
Marta i Kagels često su u svo-jim
djelima naglašavali da je tu-berkuloza
kao masovna pojava
produkt kapitalističkog odnosa
proizvodnje produkt jedne čitave
historijske epohe koja se osniva na
kapitalističkoj eksploataciji ljud-ske
radne snage Suština masovne
pojave tuberkuloze povezana je
klasnom strukturom gradjanskog
društva Grad jarak i učenjaci kao
vjerni tumači svoje klase nikada
nisu htjeli priznati ovu veliku i
jednostavnu istinu dok su je rad-ne
mase kapitalističkih zemalja
poznavale jer su je duboko i bolno
osjećale u svakodnevnoj stvarnosti
svog života Ali prema toj stvar-nosti
proleterskog načina života
prema drustveno-socijalnl- m uzro-cima
tuberkuloze i danas se većina
gradjanskih učenjaka u Europi i u
Americi odnosi potpuno ravnoduš-no
Pod neposrednim uplivom fa-šističke
ideologije počela je od god
1933 u zapadno-e- u ropskoj naučnoj
medicini postepeno prevladavati
reakcionarna teorija o bitnoj ulozi
bioloikih faktora kao Ito su pri-rodje- na
konstitucija tijela 1 našli-Jedjivan- je
pri sirenju tuberkuloze
Neki su njemački učenjaci pokušali
uvjeriti naivne ljude u to da je tu-berkuloza
izgubila svaku vezu s
druitvenom bijedom i siroma-štvom
Narmrno da su se u tu
svrhu služili lažnim statističkim
podacima!
I ona grupa učenjaka koja je sa-čuvala
htoJo simpatije za praved-nu
stvar radnih matsa koja nije
podlegla ideološkom uplivu fališ-m- a
nije znala prailno pristupiti
rješavanju pitanja masovne poja-vo
tuberkuloze Oni su bili a i da-nas
su joa uvijek uvjereni da je
sirenje tuberkuloze ovisno isklju-čivo
o nekim pojedinačnim fakto-rima
društvenog karaktera na pri-mjer
o nezdravim stanovima o
profesionalnoj škodljivosti o sla-boj
prehrani o nepismenosti itd
Zato oni označuju tuberkulozu kao
"stambenu bolest" "profesionalnu
bolest" "bolest neznanja" itd Ta-kvo
Je shvaćanje u suitini pogreš-no
Stavljajući tuberkulozu u vetu
s utjecajem samo jednog faktora
na primjer stana ili profesionalne
škodljivosti oni time briiu soci-Jalno-klas- nu
suitlnu tukerkulose
samljenjuju osnovni uzrok — eks-ploataciju
radnih masa od klasa
kapitalista — s pojedinim iako '
bitnim posljedicama kapitalisti-čkog
poretka Izvan svake Je sum-nje
da se takvim postupkom obje-ktivno
postisava odrtdjeni politi-čki
cilj — da se kod radnih masa
stvori iluzija da je moguća uspješ-na
borba protiv tuberkuloze kao
masovne pojave provodjenjem iz-vjesnih
reformi i pojedinih higi-jenskih
mjera (sanitarno prosvje-ćivanje
poboljšanje stambenih pri-lika
itd) Ali pored suh zdrav-stvenih
nastojanja i naučno-medi-cinsk- ih
spoznaja u kapitalističkim
zemljama sve do danas nije uspje-lo
suzbiti tuberkulozu kao socijal-nu
bolest Naprotiv može se reći
d danas poslije drugog svjetskog
rata u Huropi hara prava epide-mija
tuberkuloze
Tuberkuloza Je kao masovna po-java
dru&tvcno-patoiesk- a svejstve-noe- t
jedne društvene epohe a nje-zini
naročiti oblici društvene bije-de
imaju svoj nepresušni itvor u
suprotnosti i smeđju društvenog
rada i kapitalističkog prisvajanja
"materijalnih dobara Zbog tog
ona u stopu prati i vremenski i
prostorno sve razvojne fase ka-pitalističke
proizvodnje sat se
ona u masovnom obliku najprije
pojavljuje u tingfeekoj sstim sak-hva- ea
redom ispadnu i istočnu
Kunipu a u fasi financijsko ka
pttalisina pruta svoje smrtonosne
pandže prema polulolonijelaim i
kolonijalnim zemljama Afrike i
Azije gdje danas desetkuje poro-bljene
siromašne radne mase Naj-žešće
Kara tuberkuloza u Huropi
od početka druge polovice XVIII
stoljeća do 70-ti- h godina prosio
stoljeća Mare je na nedostiiiv na-čin
opisao utjeraj industrijskog
kapitalizma na zdravlje i biološku
otpornost ljudskog tijela
"U svom beatnjernesa slijepom
nagonu — kale Mare — u svojoj
vampirskoj gladi sa viskom rada
kapital premašuje ne same mo-ralne
nego i čisto fizičke granice
radnog dana On uzurpira vrijeme
za rastenje za razvijanje tijela i
njegovo održavanje u zdravlju On
otima vrijeme potrebno za troše-nje
svježeg zraka i sunčanog svi-jetla
on zakida od vremena za je-lo
gdjegod Je moguće i nastoji
da ga pripoji procesu proizvodnje
tako da se radniku dodaje hrane
kao da je sredstvo za rad kao sto
se punom kotlu doUje ugljena a
ma Mneriji loj i ulje Zdrav san za
pribiranjc obnavljuije i osvježi-vnnj- e
životnih snaga srodi on na
onoliko časova umrivljenosti koli-ko
je neophodno za ponovno oživ-ljavanje
apsolutno iscrpljenog or-ganizma
Umjesto da normalno
održavanje radne snage ovdje od-red
juje granicu radnog dana bai
obratno najveće moguće dnevna
izdavanje radne snage pa makar
kako ono "bilo bolesno nasilno
mučno određjuje granicu radniko-v- u
počinku Kapital ne pita za tra '
Janje života radne snage Sto nje-ga
zanima jedino Je i samo maks
mum radne snage koji se m:I
pustiti u tok u jednom rad no u da
nu Ovaj cilj on postizava skraći-vanjem
trajanja radne snage kao
ito lakom poljoprivrednik postiza
va veći prinos pljačkajući plodnoct
zemlje I
Kapitalistička proizvodnja koja
je u svojoj suitini proizvodnja vi
ška vrijednosti usisavanje viska
rada produžujući radni dan ne
proizvodi dakle samo kržljavlje-nj- e
ljudske radne snage kojoj se
otimaju njezini normalni moralni
i fizički uslovi razvijanja i djelat
nosti Ona proizvodi i privremeno
iscrpljenje i ubijanje same radne
snage Ona produžuje radnikov
period proizvodnje u jednom da-nom
roku skraćujući mu život"
U ovoj historijskoj epohi indus
trijskog kapitalizma koju gradjan-sk- i t zv kulturni historici sma-traju
"starim dobrim vremenima"
radničke mase i njihovu djecu stal-no
prate: glad pretjerani rad da-nju
i noću "stanovanje" u vlaž-nim
mračnim prljavim smrad-nim
i prenatrpanim jazbinama
potpuna neprosvjećenost potpuno
pomanjkanje higijenskih uslova
rada u tvornicama oskudica u od-jeći
i obući nedostatak svježeg
zraka svjetlosti i sunca periodič-na
i masovna nezaposlenost du-ševni
očaj alkoholizam prostitu-cija
itd itd I upravo ovaj naro-čiti
specifični oblik društvene bi-jede
i patnje svojstvene samo ka-pitalizmu
stvara po prvi put u po-vijesti
ljudskog druitva podeban
teren za masovnu pojavu tuberku-loze
80-ti- h godina prostog stolje-ća
u početnom razdoblju vladavi-ne
financijskog kapitalizma poči-nje
smrtnost od tuberkuloze u Eu-ropi
opadati zahvaljujući upornoj
borbi politički organiziranog pro-letarijata
koji sve vit traži svoja
društvena prava i zaltitu svoga
života Kapitalistička klasa popu-sta
i uzmiče pred organiziranom
druitvenom silom radnih masa
Ona čini ustupke ali ne iz ljubavi
nego iz strana Higijenski uslovi
rada postaju bolji radni dan se
skraćuje najamnine djelomično
rastu opći uslovi života se do sta-novite
mjere poboljšavaju Ovom
popuštanju kapitalističke klsse
ide na ruku njeno silno obogaći-vanje
nečuvenom i zvjerskom eks-ploatacijom
porobljenih radnih
masa u polukolonijama i kolonija-ma
Stoga opadanje smrtnosti od
tuberkuloze u Europi prati njeno
naglo i masovno sirenje u Aziji i
Africi Medjutim drugi svjetski
rat je dokazao na isti način kao i
prvi svjetski rat odlučujuću zavis-nost
masovnog iirenja tuberkuloze
o karakteru druč-tveno-ekonomski- n
promjena i mogućnosti da društvo
iskorisćuje postignute profitaktič-ko-terapeutsk- e
tskovine anti-tuber-kulot- ne
borbe Drugi svjetski rat
doveo je do toga da danas tuber-kuloza
hara u obliku žestoke epi-demije
ne samo u siromašnijim
nego i u prije rata najbogatijim
zemljama Europe: Holandiji Bel-gi- ji
Njemačkoj itd gdje je danas
smrtnost od tubet kalote dva de če-tiri
puta veća nego prije rata Ta
pojava nije slučajnost ili neka izu-zetnost
nego draMvesto-patoleJ- M
tsras neisbježivs drustveno-Mete-rijs- k
zakonitosti Svi profilaktič-ko-terapeots- ki
uspjesi poetigzusti
dugogodišnjom anti toberkelos-no- m
berbom bivaj n europskim
semljama djelomično iH potpuno
uništeni čim unutrašnje susretao
sti kapitalističkog sistema asrasta
do oštrine teških ekonomski krtu
ili ratnih konflikata
Karakterisirajaei
nemiju maršal TH rekne je a jad-nom
ed svojih govora: "Ranije se
radile za profile a ne ta potrte
Danas se radi sa potrebe a ne sa
pnfite" To snaći da m iz držav-nog
sektora nafte privrede nklo-nje- ni
kapitalistički proisvoeni od-nosi
i time onemogućena eksploa-tacija
društvenih radaih snaga
Imajući u idu ovu novu historij-sku
prekretnicu u ekonomskom
razvitku naMh naroda društveni
problem tuberkuloze dobiva u ok-viru
našeg društvenog zbivanja sa-svim
novi značaj Pod konkretnim
ustavima sodjalao-ekonemsk- e i
kultureo-prosvjeta- e obnove nale
zemlje tuberkuloza kao masovna
pojava ne predstavlja u stvari dru-go
do teško nasljedstvo dobiveno
od kapitalističkog druitva predrat-ne
Jugoslavije Eliminirati to nas-ljedstvo
iz društvenog života naiih
naroda to je zadatak koji se os-tvaruje
u jedinstvu nesmetanog 1
obrzanog razvitka svih društvenih
proizvodnih snaga s jedne strane i
ispravnog organiziranja anti-tu- -
ml kanonom iaenfiaMsV 9(&T 'MmJ-O- ? wfQmmK'K% jsMaflsPs Jm sr Jt im aaaaaaarsVmvTL stmEN ffTar tA JPffi -- MrffjaT- T -- 7 5K Jw
aaaaamp flB JHraarfssmW RmnmW-4T- s AVaSani isnsf''žam--em- n ni laaVđmnSV rS aaajamu imsx jMLmamaV TissmanrhKfet iftVif vojaFaatHB aVavstt aanWy e
Bavaaaaasi jBaaaaaaaaaaar-aa- v Baaaw-iž?- - r&v LaBtx- - i f aW SMJaaaaTf j
fi Li l!_ amm Tmmmr $ 'rmmnl aamaCc amaaaammnSk mamamni nmm sjfvjl
B ftv "eemaBtvVas aasaKT amaas fc ss BaaaHaaVlpBnnraaaaaaaaaaaaaanYBaaan7jaal a-i- k7 m jm sbl ?t"Vasvw snbmssbPj mssassasasasssjir 'ImnmbsmssmssbTs aaaavjaaaaaaaaaaaaaaaaBssssjPvBsH
m sam ŠJfK WI t'3b saaaaaaamaaaaaaamr1 VaVPaaaaaaaaaaK TL - K H f fL 4fiJaa aaaaaaaaaaaaaaaaaaam' VZiaaaPsaaaaaV C-'-O aaaaaami F aa " f'K£imaf emmmwnamar7' Jt 'aaaaaaaVJaaB zLwfm
Baaaaaaaaaaaaaaa'Taaaaaaaaaaaatk % 1 di rOl i 'aaaaaaaaaV aaaaaaaas
aaaaaaaaaaaaaaaw2aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaV-
- fK' ]$&$ ' v aaaaaaaaaaaaHPVBf
aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaar Baaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaar f I V v 2
BaaaaaaaaaaaaBT aaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaaa ?% ~ wlBaaaaaaaaaaaaV aaaVJ
Kansdike žene koje rsde u tvornicama uredima i svojim domovima are viSe se okupljuju oko svojih
organizacija u borbi za sigurniju budućnost svoje djece Proslave Medjunarodnog ženokog dsna održa-vati
će se u svim krsjevima zemlje Crtice
U Ilanjoj Luci je održan kurs
kojeg je organizorao Gradski
odbor AFŽ-- a TečajKe na ovo-me
kumu koji je trajao 15 da-na
bile su žene iz sela bivfieg
llanjalučkog okruga
Prvog dana pitale su se u ne-doumici:
"Sta ćemo mi ovdje T što
ste nas zvali ? Sjedile su a
rukama skritenim u krilu ruka-ma
koje su navikle samo na te-žak
posao
Prvo predavanje bilo Je sa te-mom:
"Suitina vlasti stare Jugo-slavije"
Ispočetka su oči i pažnja
nekud okolo lutale a poslije sto
dalje one u sve duže zadržavale
painju i pogled na predavaču
Neka je upitala: Kakav Je bio
položaj žene u staroj Jugoslaviji?
0 tome se razvila živa diskusija:
"Jest tako je Otac je davao kćer
tamo gdje je bilo vite ovaca i zla-ta
" veli jedna a druga odmah
dodaje:
"Evo kako je bilo sa mnom Otac
me dao Nikud nisam išla ništa
nisam znala Selo moga čovjeka
daleko Je svega sat hoda ali prije
udaje ja nikada nisam vidjela ni
selo ni momka Kad su me doveli
ja saredjala da ljubim svatove a
sve se bojim da ne poljubim njega
jer ne znam koje je on A bili
smo joi djeca l on i ja " dopu-njava
stidno
I smeđ Ju predavanja idu po tvor-nicama
dječjim ustanovama itd
Kad su se vratile iz Tvomiee obu-će
otimaju jedna drugoj riječ:
"Sve radi sve se steklo"
"Kako neće biti lijepo na jed-noj
strani keietina a na drugoj
islase gotove IJepe cipele"
"Kad bi nam 'vako pričali po
konferencijama ja nisam vjerova-la
a sada vjerujem kad sam vi-djela
svojim očima"
"A vidjeste H vi meje druge
kake je sna jedna pretekla sve
druge Ima zastavicu pred Sobom"
&t dalje one s sve slobodnije
Poslije teme e 3S-2- 7 martu pita- -
"Koja je zemlja prva počela us-tanak?
Je U de da smo ml?"
"Stsiae me radili" priča Staja
i smješka se na prošlost — "gdje
ged nismo mogli kolima i konjima
mi smo nosili na Mjima Kadile
smo i pamngalt da se Sto prije hV
eera neprijatni! i iseetaVe srna
ga " savrssva sbehestivH se
nas seeenjJm pSflMsm
OtUit m k tsV kako djsaa
"Kake jer
"Uh krasno!
rastalile ai sa sve sam piskam
"Kako Hi onako UJape sve oba-kes- s?
A estetike Bi!"
Negaje polovnsom karsa aaa ia--
berkaloane borbe s druge strane
HarssMtfki edaee koji postoji is-me- dja
ekossoauke obnove države
i naših sodjatas medicinskih nas-tojanja
u cilju suzbijanja taberka
lose predstavlja novu revotodonar-ir- a
pojavu naieg društva
Očito je da samo kereaka pro-mjena
u odnosu izmedju kapitala
1 rada u smislu istinsket ekonom-skog
demokratisma može da nam
osigura trajni uspjeh 1 definitivnu
pobjedu u nasej borbi protiv tu-berkul- ese
kao serijelao-patolos- ke
pojave Ta ksrenita promjena je u
naSera društvu izvršena i zato su
djelovati aktivno u ekonomskoj ob-novi
naJe države znači za svakoga !
gradjaniaa ujedno sudjelovati ak-tivno
u suzbijanju tuberkuloze tog
najvećeg sodjalno-patoloiko- g zla
našeg doba
Dr Stanko Ibler
sa kursa
ta ito je u početku pitala ito smo
ih zvali veli: "Eto koliko smo već
naučili a joi ćemo naučiti Kad
pomislim da ćemo otići žao mi
Nižu se predavanja kulturno-političk- a
zdravstvena iz organi-zacije
AFŽ-- a iz poljoprivrede o
zadrugarstvu itd Izmedju toga
mnogo čitaju diskutuju posjeću-ju
kino pozoriite muzej prired-be
itampariju Imaju svega tri
koje su do sada imale prilike otići
u kino Jer ovo tu mahom žene iz
zabačenih sela Vel Kladuse Di- -
haća Srbca Mrkonjića
"sta si gledala Štono 7
"Gledala sam ono ito nisam ni
kada"
Pored filma veliko je interasova-nj- e
za žurnal u kome su vidjele
druga Tito 0 tome se mnogo pre-pričava
A sve ih interesuje sve
slušaju prate "Kad slušam ra
dio" veli Stana "ko da emsnm
moca Stanka "Stanko tol U u
J A u lleogradu
Ukućani gdje su one gesti utr-kuju
se ke će se kejom vise rsdKi
— čitati Izaći razgovarati odve-sti
je na čitalačku grupa čajanka
itd Lijepa Je to slika kad se izne-nada
bane u kuću — nad "tekom"
pognute dvije glave kursistkiaje
sa bijelim povesačem i čupava gla-vica
osnovca Ili — stari djeda čita
a ona sjedi i sluša
Dile su u tvornice davana čude
se a naročito hitrim rukama žena
radmea A naveče na priredbi IV
kvarta vidjele u te iste radnice
kako stoje na possrnid iimssja
radnika — sve jedsako ekučeas
pjevaju u horu
"Ksdjeaa Mo mi se lijepe nare-dile
Jesu li te bal one iete?
"Kako onako slottte a pjesmi?"
A kad se pojavila folklorna gra- -
pa Učiteljske Nnle airnt m stolice
držale Sve u psskskale
"1 bal velU da trn ve biti
učitelji i učtteijsee? majh
će U oni 'vsko aa4M i
tkoll?"
Prodavanje o Mgljsas
djed drže najbolji Hjinalii 1N-ekes- lja
Je vrlo isea " Koliko Je a
nas bilo imfjesjeie djece Mati
mora na njhrv a polje Rad ga
negdje u bmtiak pa ostalo-kreaa-l- c -
:!eoa kara Posfonte i
'fim- -
_- --
"E kod nas vise nije tako Sli
imamo zadrugu 2ena bez brige na
a može doći i podojttl dijete
kad god treba" hvali se Dožiea
1
Nedjelja Lijepi sunčan dan One
obučene u živopisnu nošnju dvije
po dvije idu kros grsd pjevaju a
narod zastajkuje i posmatra ih
Bile su u Mure ju Dile u kinu
Sovjetski film "Donbas" Odušev-ljene
su "I mi ćemo onako" vele
misleći na sovjetsku ženu Uile su
i a Invalidskom domu vidjele ži- -
j vot i rad naših invalida uvjerile se
svojim očima koliko i kako se bri-ne
J A i narod o svojim invalidi-ma
Divile su se svijetlim i čistim
spavaćim sobama odmah zapazile
preiassnj zastavicu posmatrale
kako rade invalidi a krojačkoj
obućarskoj i dru
gim
Kad se govorilo o opismenjava- -
J JJ J gotove ljutit:
! "Rekoše da se obuhvate žene do
M godine a ja sam Mela barem
de si Mnoge issnisljaju da ne vi-de
A ne more ona mene prevariti
Vidi se sto Je ćoravo 1 Mo nije Ja
bi sve Mo svojim očima gleda na-ćers- la
da ne] I da postane pisme-na
Ja to govorim zato Me sam i
Ja bila n spisu ma "
Rila Je medja njima jedea stari-ja
nćtteljfca koja Je na selu u slu-žbi
prsvsla dvadesetak godina
Govori imao mnoge četna Mo njih
veoma mnogo iniirssuje Govori 0
perja da ga skapljaju čihaja i
prave Js štake Neke se počeše smi-jati
"U je?"
"Ksd nas je prije rata bilo vje- -
lWaHsvj9 flmV f8 Hat p£?k BS MOM
vmrtfaL IM k n%i Je u %4ru- -
s
Kat se završio oproštajnim si-Jsio- aa
R80 Je assndke pjesmo ig-re
a i govori sa se držali Toaa ve-li:
"Meai kad sa isftmaU aajre-djons- ji
otac majka braea Ja sam
kebala kamata mislila sam da vi-le
ztfkoea na svijeta aemssn A
danas viatm da sam se prevarila
Vi sac vi moji svi se vi brinete
issi us sa ati posle kad me
Mom Nrrnm i smetala: "Imam it
Optastsjaei se s
Iskals Poaovrte m
Kefia Iterefrvić
uvfe-rit- e se
U VANGOUVERU
lltUAM
+m v"ca
THE PEOPLPS TEA ANO COFFEE CO
2M QUEEN ST VEST TORONTO ONT — TEL EL 7892
Uswhe sobera 13 poea$le svoga! u do vinu mnfu kavu
— Groen CoL'ee Boca — keja ssoH Me lzte Pasnspsmo
po vaioj 2etji Zelena kava nfled se gH svjerirwi noga
I )oi balfa kad te isprii Ceeo kavi ]m Me do 5Sc a £afu
7Se do S10O Šaljemo irvem asbsesa a pseća po primitku
(COĐ) Narudžbe u Torontu doatsrspisso u kwću
Piior: Uprtrva ovih dena nen Je ptiiplmki mrsteid
nas
SOVJETSKI FILM
rad
kajigevesačkoj
f£m
Ih MOST EfAininjlfČ0Lt€ijCTXli IM $££'£?
T mULVlmF&a&A£7
sasx&~zsz
Prikazivan e fJma pcćrnia - redci a i 4 marča poslije 12 sat
u noći i trajati će kroz ajeli tjdan u Stat TbsKttre 142 Hastings
St Nacnojte propustiti ov rijetke prilike
C&IEJ
msaaHsaaMaaabakmmrfaa
West Toronto Ont
U četvrtak 11 marča u 8 sati
na večer prikazivati će se jugo-slavenski
filmovi u Ukrajinskom
1 radničkom domu na 1579 Dupont
St (prije 281 Royce Ave)
Pozivaju se svi Jugoslaveni ovog
predjela grada da posjete ovu vrlo
rijetku priliku Pošto je dvorana
dosta malena s toga nastojte doći
na vrijeme da dobijete mjesto
S S Mane Oni
U srijedu 17 i 18 marča prika-zivati
će se Jugoslavenski film u
AH Peoples United Church nn ug-lu
Albert St W i Hudson St
Početak prikazivanja filma je u 7
sati na večer s toga nemojte za-kasniti
jer se sa prikazivanjem
filmova mora početi na vrijeme
POTRAGE
Traii se Martin Los rodom iz
Bakra Hrvatsko Primorje Traži
ga Jelulić Itertn koja bi željela
doznati o njemu da U je živ U
Ameriku je otišao 1903 godine a
posljednji put Javio se je iz Ka-nade
1914 Ako netko iita znade
o njemu umoljava se da javi na
uredništvo Novosti
Traži se Nkiić Ivan rodom iz
Jezerana Lika Traži ga njegova
supruga Iz Jugoslavije On se na-vodno
nalazi u Schumacheru Ont
pa ako naldje na ovu potragu
umoljava se da se Javi uredništvu
Novosti
PRODAJEM KUĆU
Prodajem kuću zato ito odlazim
u stari kraj ovog ljeta Kuca se
nalazi na dobrom mjestu u TImj-rold- u
Ont Ima 8 soba uključi v
kuhinju i drugo
Kuća Je nova I moderno uredje-n- a
Ako netko želi znati pobliže o
tome neka dodje kod mene usme-no
ili neka pite na:
Anton JureSich
P O Hoz 372
Thorold Ont
Zagreb — U Zagrebu se sastao
šesti plenum Ujedinjenog Sindi-kalnog
Saveza Jugoslavije Na
mitingu su zastupljeni predstavnici
sindikata Rumunjske Madjarske
Albanije 1 Ilugarske
Otvarajući zasjedanje predsjed-nik
Centralnog komiteta Sindikal-nog
Saveza M SalaJ je podvukao:
da se Je ovaj plenum sastao da
pregleda i predvidi valna pitanja
za postavljanje podloge za daljnje
Jačanje sindikalnog pokreta u za-dacima
izgradnje socijalizma
Govoreći o Jzgradnji sindikata
SsUJ je rekao da Je članstvo sin-dikalnog
pokreta Jugoslavije u
zadnjim godinama ogromno pora-sle
i već prešlo jedan milijun član-stva
Uslijed toga Je neophodno
važno da se rsd u sindikatima po-boljša
i otkloni sve slabosti kako
M sindikalni pokret bio u moguć-nosti
da časno izvrii svoju ulogu
u Izgradnji socijalističkog druitva
šesti plenum Sindikata Jugosla-vije
u ime sindi-kalnog
pokreta dožao je lično poz-draviti
generalni tajnik Svjetske
federadje sindikata Louis Sell-u- nt
koji je oduševljeno dočekan
i srdačno pozdravljen u Zagrebu
Ako ste promjenili svoju
"Hnrm Adresat
Ime i prezime
Broj kuće Ime ulice ili box
Mjesto (pošta)
D"ava
Nova Adresat
Ime i prezime
Broj kućf ims nlice ili box
Mjesto (posta)
Država
1 pošaljite ovo ispunjeno
5tr W Toronto Ont Kod
slova
— — -
ifS s
aaas5asfc t m
Wiiiđsor Ont
Savez Kanadskih Hrvata održa-ti
će redovitu sjednicu u nedjelju
14 marča u 2 sata po podne
Sjednica će se održati u naškom
domu na 1220 Drouillarđ Itd na
koju se poziva svekoliko Sanjive
jer pokraj lokalnih poslova bili će
održano i predavanje
Montreal Que
U nedjelju 14 marča Sve-slaven-e- ke
žene priredjuju koncert u
znak proslave Žen-skog
dana koji će se održati u
Carpcnter dvorani na 36G0 St
Lavvrcnce Blvd
Koncert počima u 2 sata po pod-ne
pa se pozivaju svi Jugoslaveni
ovoga mjesta da nas posjete u Sto
većem broju
Welland Ont
Daje se do znanja članstvu SK1I
da so sjednica Saveza neće održati
7 marča poJto se isti dan odriara
skupština VKJS
Sjednica se odgadja za nedjelju
14 marča
B C
Vijeće Kanadskih Južnih Slave-na
saziva masovnu skupštinu u ne-djelju
14 marča u 2 sata po podne
Skupština će se održati u Hrvat-skom
Prosvjetnim domu M Wl
Campbell Ave
Poziva se sav nai narod greda
i okolice da posjeti ovu skupštinu
u ito većem broju
DOBRA PRILIKA
Traiim žensku koja Je voljna
obavljati kućne poslove a staro-sti
oko 50 godina bez djeee Po-nudo
slati na:
l'rink Dodich
VVeiding Shop
K It No 4
P O Eex Ont
po radnicima i učesnicima Usna-ma
P0dravijajwć4 trudbenike Jugo-slavije
u Ime radničke klase svije-ta
on Je ukazao na pskuoaje svjet-ske
reakdje keja se trudi da pa-ralizira
rad Svjetske federadje
sindikata
U sadašnjem kritičnom nasu
naH protivnici oboseti sa stolnim
mislima djepanja jedinstva Svjet-ske
federadje sindikata AH ako
će glas radničke khue svijeta biti
snažno podignjen nikakvi peku
ji neće uspjeti spriječiti rada Fe-deradje
Milijuni radnika čitavog svijeta
koji su organidrsni u sindfkaiM
pokret moraju Joi čvrste MH
svoje redove i zadati analni smr-tonosni
udarac namjerama 1 peka-iajtm- a
reakdje Jedinstvo radni-čke
klsse svijeta mora I dolje os-uti
našom lozinkom — napisalo
je Louis SailUnt
JESTE LI
PRETPLATU?
ADRESE
SINDIKALNI POKRET JUGOSLAVIJE BROJI
PREKO MILIJUN ČLANSTVA
Medjunarodnog
PROMJENA
Ipana
Medjunarodnog
Vancoiive
OBNOVILI
adresu ispunite om
na Novosti 206 Adelaide
ispunjavanja pilite sttarn- -
-- - ~
I-- i