Nase Novine, April 19, 1978

              £1
i;u
9 (305) .. TORONTO, WEDNESDAY, 1 March, 1978 ,, r 40 CENTS PER COPY ' I t
. Г--: ;
INo. " : : "-~-~ вИ®ВШШИИвННн y - .... "3 4
дИ111 iihim.iii.-i..- .... muiiu.Mi+uJ.......P...w.j.lJ.JW„,MI, ft
!
У--
ННН 1 чШк Ш ШШШл m H R уШ& И IHKfW № 1 I н 1 м Н Ш
ieisko raniSi urednik
_ _. ei на 3?
Proslog utorka (21. februara) uvecor u
New Yorku je napadnut i teze ranjen Vjekos-lavRadovi- d,
glavni i odgovorni urednik novo-pokrenut- og
casopisa "Vidici".
Nepoznati zlo6inac (ill vise njih) dodekall
su.Radpvida kod ulaza u podzemnu zeljezni-cu- ,
nedaleko njegove kancelarije, nesto prije
deset sati uvecer, i ispalili nekoiiko hltaca.
Anton KostelaaSa posjeta sjeveru
Sudfauii:
" fm Nekad, danas isutr
-
-T- ESKIDANlCETEKDOei-
Posjetio sam nedavno Sudbury, rudarskl
grad kojlm se obiljezava pofietak sjevernog
Ontarija. Ali, ovim gradom se takoder moze
poistovjetiti i 6itava jedna epoha — epoha
rudarsko-industrijsko- g razvitka i papretka u
ovom dijelu 'Kanade.
No, prije nego Sto progovorimo o tome,
vafja se osvrnutiha sami grad, koji sa okoli-co- m
saCinjava jedno pove6e i izrazito rudar-sk- b
naselje. Sudbury je Јпабе jedan od onih
gradova koje ne mozete, sagledati jednim
pogledom, on nema иоМбајепе panorama.
Mozete. ga, dakle, vidjeti tek kad udete u nj, i
toskoroulicu po ulicu. Iz daljine, ili sa prila-z- a
gradu, vidi se samo nekoiiko visokih dim-nja- ka
Sto obiljezavaju tamoSnje pogone rafi-neri- je
niklal
A sve je to opet stoga Sto je Sudbury podi-gn- ut
na nizu omanjih ,brezuljaka, stijena I
jaruga, ill vijuga, na terenu koji je grebenast
poput orahove ljuske. U kojoj drugoj sezoni
Sudbury takoder djeluje odbbjno, jer je oko
njega uniStena sva vegetacija I upadljive su
samo ve6e ili mahje stijene, neke бак prave
klisure. Na jednorri kraju avetinjski se crvenl
Copper Cliff (Bakrena stijena) gdje je i glavna
rafinerija nikla, vlasniStvo тобпе kompanije
Incp Ltd. (Ista se je nekada zvala Internatio-nal
Nickel Company of Canada.) ,
I sto je ironifino, all nerazdvojlvo, upravo
je Inco, sto proizv.odi nikl i eksploatira pod-zem- no
blago ovog kraja, zila kucavica oyog
grada i njegovog postojanja.
U Sudburyju su mi rekli da Je eksploataci-j- a
tamoSnjeg podzemnog bogatstva — jed-no- g
od najbogatijih.nalaziSta na svijetu —
zapo6ela devedesetlh godina proslog stolje-c- a
i to u neposrednom predjelu sadaSnjeg.
' arada. A malo po strani, na istoku grada,
druga, manja rafinerija nikla proradila je kra-ie- m
dvadesetih godina pvog stoljeda. To je
danas pak vlasniStvo kompanije Falconbrid-q- e
Nickel Mines, koja upoSljava 2700 radni-k- a
Inco kompanlja, koja je nekod upoSljava-- a
cak 20,000 radnika, syela je u veoma kratko
Pogodila su ga tri metka, jedan u g!avu, naj-tez- i.
Radovic je odmah prevezen u bolnicu,
gdje je operisan. Operacija je trajala cijelu
noc. Posljednje vijesti kazu da je izvan opas-nost- i.
Policija je povela istragu, zasad jos nema
hapsenja.
Kome smetaju "Vidici" i njegoy urednik?
Primjeceno je da je fratarsko-ustaSk- a "Dani-ca- "
iz Chicaga objavila vrlo ostar napad na
"Vidiko". Autor dlanka u "Danici" je Krunos-ia- v
Masina, koji zivl i djeluje u New Yorku.
Nije sludajno da je napad na Radovida
izvr.sen pred posjetu predsjednika Tita Sjed.
Drzavama, o kojoj "Vidici" pisu u svom dru-go- m
(februarskom) broju.
--?V='
1 Л I ! tiff ВУД--
a
vrijeme taj broj na fl ,500. No, Inco ovih dana
smanjuje i tu cifru, i to je glavni povod ovom '
6lanku.
Nego, kao Sto smo rekll, Inco je historija,
jedna epoha, i o svemu sto se dogodilo u
ovom kraju u proteklih devedeset godina
mogle bi se napisatl citave knjige. Neke su,
doznajemo, i napisane, ali prava knjiga o
iivotu i sudbinama Citavih generacija radni-ka,
rudara, koje su stvorile ovaj gigant, bila
bi knjiga patnji, krvi i suza.
Vec u samim pocecima u tim rudnicima
nikla radili su doseljenici iz Evrope, iz raznih
zemalja, ukljuCiv i naSu. Priliv radne snage
naglo je porastao tokom dvadesetih godina,
kad se i Inco istim tempom робео Siriti, rasti.
Sistem rada pak u to vrijeme bio je primitivan
u poredenju sa danaSnjim tehnifikim dostig-nubim- a,
pa je posao bib tezak, fiisto fizidkl i
totalno iscrpljujuci. I naravno, takvi, jedva
snoSljivi uvjeti rada gutali su 6ovjeka, a kako
o nekoj sigurnostl i zaStiti na poslu nije bilo
nj govora, nevolje tih radnika bile su utoliko
vedie
Ali Ijudi'su radili, dolazili i prolazili. Jedni
su umirali ili ginuli, a na njihova mjesta u ja-ma- ma
dolazili su drugi. Svl se pak, zbog
nafiina na koji se ovdje vode poslovi (kao i
zbog ekonomske krize, depresije) nisu
zadrzali u predjelu Sudburyja. No, mnogi
ipak jesu; kako na§i zemljaci iz raznih krajeva
tako i pripadnici ostalih slavenskih naroda,
pa Talljani, Madari i drugi. Jer u Sudburyju
se cak i u vrijeme krize radilo, nekad vl5e
-- nekad manje, nekad samo deset dana mjese-6n- o,
zivjelo ses, zivotarilo, I ljudi su, uglav-no- m
zbog toga, I ostajali tu, polako se okucl-val- i,
podizali porodice, osnivali druStva ltd.
Tako je sve islo do pocetka drugog svje't-sko- g
rata, kad su rudnlci zalsta proradlli —
jer, trebalo je tada dati "sve od sebe" za ratni
naDor i oobiedu nad fasizmom — i kad ie
doSlo do pravog procvata. Tada su svi radili (i
бак morall' raditi), pa se gradilo, podlzalo,
napredovalo. All, ba§ u ratu, jer je pogodo- -
(Nastavak na st. 20) _
"Herojski" napadi sa leda nastavljaju se. "Ju-nac- i"
koji nelnaju hrabrosti 6ak nl da pogledaju u
o6i svojim zrtvama, ponovo idu u akciju — gada-ju- 6i
iza leda..2rtva je ovaj put bio Vjekoslav Rado-vic,
glavni urednik i izdava6 nedavno pokrenutog
6asopisa "Vidici" u New Yorku.
Podsjetimo se nekih akcija "hrabrih".
Prosle godine demolirana je.kuda predsjed-nika
HBZ, Johna Badovinca. Po6injena je velika
materijalna steta. Sredom, Badovlnac u to vrijeme
nije bfo u kuci. Mnogo umjetnickih djela, medu
kojima je bilo i unlkata stare kulture, zauvjek je
nestalo. No, "junaci no6i", koji usto jos napadaju
samo s leda I tako sa kulturom nemaju nikakve
veze. Mozda I ne znaju sta ta rije6 zna6i.
Nekolicina "heroja" иб!п11а je proSle godine
pravi podvig. У&6& grupa snaznih ml&dlda nije se
upla§ila da zajedni£kim snagama napadne (na
skrivenom mjestu) dlana Glavne u prave HBZ
Luketica. Razumljivo je samo po sebi --da su se
"heroji" hrabro razbjezall poslije svog "јипабкод"
djela.
Vancouverski iije6nikt dr. Sovilj, bio je tragi6-n- a
zrtva "heroja no6l". Na izlasku Iz Sahovskog
kluba dbfiekala ga je iza leda "junafilna" sa pisto-Ije- m
i sasula mu Sarzer u leda. Ubojica je svakako
dosta znao o svojoj zrtvl i nije Imaojhrabrosti da u
lice pogleda dovjeka koji je znao samo za dobra
djela, covjeka koji nije u6inio uslugu samo onome
koji je nije trazio.
Sada Radovid. Ponovo s leda. Da, s leda, jer
ubojice drukdije i ne znaju kako. S leda ili deset na
jednog. Junadki. Onako kako su od svojih "slav-nih- "
predhodnika naucili. I sve u ime kriza ili krsta,
u ime zastite kulture i slavne pro§losti. Jadni li su
im I krst I kriz I kultura I slavna nasa proslost kada
se Iza njih kriju najmljene ubojice, najgori olos
koji zemljom hoda — a sebi daje osobine od kojih
je dalje nego nebo od zemlje.
Da II ce se uhvatiti napada£ na Radovida
saznat demo vjerojatno uskoro. Vjerujemo da
побе, jer policija USA ima vec preko glave raznih
"oslobodilaca" banditskih manira. Nadajmo se da
6e istraga bithbrza i preclznija. Istina, bit 6e nas
sramota dinjenlce da se ponovo jedna lldnost
naseg porijekla pojavi pred sudom za banditizam.
Dosta nam je toga iz blize i dalje proslosti. No,
valjda ce brza i energicna akcija policije uspjeti da
tome jednom stane na kraj. (Nastavak na st. 3)
SUDBURSKE PROTURJECNOSTI
Oglas na gornjoj sllci Kao da se ruga Walteru Lapolnteii
kojeg je Inco otpustlo u prvoj turl 10. februara. „Naiime, u
oglasu se nudi "posla u izobllju" a bilo ga je, u stvari, za'200
radnika dok u SUdburyju danas Ima 5000 nezaposlenlh.
mm'rtB
t
I
m
№'1 mЋ
'Mi