000161 |
Previous | 3 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
w-- _ т— ~:r . -- . .л . "w,--- r. . j. 'итчрмчммшвимшвиимнрнтиипми iuu иииииииириирчшииич! l . шчтшштттттттттшш1вшттттшт1гтг& ч vila ' i av i .'U" „ a ' ' чј wimpr угељ iff!" i_uj"i ж_лџ mr" ишшшлм" л J ' . ш л vj . n јшлнј u"uli ' итлл il..,u„j_ шттнимли i д ЈЈлнптатазг™ ГЈг.иЈлчтчтмнмалжш Т&,,т7?УГТ '"''11"' ""1'" '''" " lg?ii-(i'H- ' - гУ Угг' ™1т.та ..;;.и.-т-..„„.ч...- — ,.., мЈ.-ц,'-.т.,....- .,7„. fJ."-i-~-"fi;,'tr,,,j- .!'.' ' J .tit Т ШШ] и Rijec је о jezicnim pravima englesko-govore-ci- h Kanadana u Quebecu i francusko-govoreci- h u ostalih devet provoncija. Ovih dana u Montrealu su se sastalf premijeri svih deset provincija i jednoglasno zakljucill da "svako dijete francusko-govorec- e Hi englesko-go-vorec- e manjine' ima pravo da se §koluje u svom jeziku u osnovnim i srednjim skolama u svakoj provinciji". Primjena tog princlpa zavisi od vlade svake provincije i nije sigurno kako ce to biti ucinjeno. Sporazum se ipak smatra za vazan korak naprijed. U toku posljednje godine dana mnogo se vikalo na vladu provincije Quebec zbog proglase-nj-a francuskog jedinim sluzbenim jezikom (ranije su bill engleski i francuski); zakonom o tome bilo je nesto ograniceno skolovanje djece englesko--govorec- e manjine. Usprkos nedemokraticnosti te odredbe, englesko-govorec- a manjina u Quebecu i dalje uziva veca jezi6na prava nego rancusko-go-vorec- a manjina u ostalim provincijama. Francus-ko-govore- 6e manjine su dosad svugdje bile obes-pravljen- e. Stanje nije mnogo poboljsano ni posllje usva-janj- a federalnog zakona o dvojnosti jezika i kultu-r- e. To je ovih dana izjavllo i udruzenje francusko--govorecl- h Kanadana izvan Quebeca. Udruzenje je opet energidno zatrazilo da se francusko-govore-6i- m Kanadanima izvan Quebeca osigura Skolova-nje djece na francuskom jeziku. Moze se vjerpvati da je istup udruzenja imao efekta na odluku pro-vlncljal- nih premijera o pravu Kanadana u Quebecu da svoju djecu Skoluju u materinskom jeziku i francusko-govorecl- h Kana-dana u ostalim dijelovima zemlje da svoju djecu skoluje u francuskom jeziku. Primjena principa o Skolovanju djece u jddnom ill drugom jeziku ne postavlja'se jednakb u svim provincijama, all trentitno se najviSe обекије od provincije Ontario i to ne samo zbog brojda-nos- tl francusko-govorec- e manjine u njoj, nego i zbog vaznosti njezinog polozaja u kanadskoj kon-federac- lji. (Nastavak sa st. 1) Na ovom kontinentu pronasli smo novo domovine. Ako smo ved napustili staru — iz bilo kojih razloga — zasto ne ostavimo onima koji u njoj I dalje zive da je sreduju i ureduju onako kako sami zele. I tko nama ovdje, daleko od stare domovine, daje pravo da zahtjevamo pvakve ili onakve promjene. Ponajmanje — tko nam daje pravo da te zahtjeve podupiremo oruzjem protiv neduznih ljudi, ljudi koji su I sami do§li da u novoj domovini stvore novi zivot. - ' Mozda je grijeh Sto staru domovlnu I dalje vqlimo — grijeh bar u ocima onih koji su iz nje pobjegli, nekl i krvavih ruku i kojima noma povrat-k- a bez obzira na ikakve promjene u svijetu. Mozda je nas grijeh u tome Sto uvjek mozemo otidl staroj domovini u posjetu — a oni ne mogu jer ne smiju zbog svega Sto su po6inili u svoje "јипабко vrije- - Ш ш® ilAJУJШXUI 5 Published every Wednesday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 10 St. Mary Street, Room 505, Mailing addross: Box 522, Station F, Toronto. Ontario — M4Y 2L Telephone: 9B1-B01- B, Area .Code 41 6 Urodnlk — Edllor ч Anton Koatolac Rodekcljekl odbor — Editorial Board Anton KoetolatfTKatarlnaKostlo, Ing. Rartko 8korlc, Vladislav Gacl6-PoS- a, Stjepan Mloslo Tehnlfiko obllkowanjo — Technical assembly Graphic Lino, Toronto Second Clase Mall Registration No. 0378 I; шии englesko-govoreci- h Ontarijskoj vladi je nedavno bilo predlozeno da proglasi francuski sluzbenim jezikom, pored engeskog, u Ontariu. jer ako ona ne prihvaca dvojezicnost, kako moze da se protivi odluci vlade Quebeca o proglasivanju francuskoa iedinim sluzbenim jezikom u toj provinciji? Zasto bi Quebec bio jedina provincija sa dva sluzbena jezika? Ali usprkos logic! tih argumenata, vlada je odbila da proglasi i francuski sluzbenim jezikom u Ontariu. Odbacujuci prijedlog o dva sluzbena jezika, vlada je obedala zadovoljiti Francuze u Ontariu nizom mjera. Medutim, u upravo objavljenom pro-gram- u novog zakonodavstva u Ontariu nalazi se samo prijedlog o dvojezi6nim znakovima u pred-jelim- a gdje Francuzi 6ine velinu stanovnistva ill znatan dio. Pitanje nacionalnih odnosa postalo je jedno od najvaznijih. Do toga je do§lo zato sto Fran-cuzi smatraju da su zapostavljeni, da ne uziva-j- u ista prava kao englesko-govore- ci Kanada-n- i. Dapade,' mnogi od njlh smatraju da su u opas-nos- ti da nestanu kao narod. Gore spomenuto udruzenje francusko-govoredl- h Kanadana u svo-jojjzja- vi ide tako daleko da optuzuje federalnu vladu I vlade svih devet provincija u kojima su englesko-govore- ci Kanadani u vedinl, da vode politiku asimllacije. Situacija je ozblljna. Radi se o sudbonosnim pitanjlma. Mozda francusko-govore- di Kanadani previse traze (to se sigurno moze red za one koji hole da Quebec proglase nezavisnlm), all je istlna i to da domlnantna englesko-govored- a vedlna (mozda bi trebalo reci: anglo-saksonsk- a) malo daje, sporo krede sa svojih starih pozioija. I zato se situacija stalno pogorSava. Zato se moramo energ!6nije zalagati za ona rje§enja koja 6e doves-t- i do toga da se svi Kanadani, bez obzira na nacio-naln- u pripadnost osjedaju ravnopravnlm i da zaje-dn!6- ki rade za boljitak svoje zemlje. "PODVIZl HEROJA" me". Mozda je nas grijeh u tome Sto se ne moze-mo sloziti sa nikakvom zlo6lna6kom politikom, bez obzira kakvim se plastom pokriva. - DoSli smo u novu domovlnu, a sa sobom mnogi od nas nisu ponijeli niSta Sto nas zbllzava. Ponijeli su samo ono Sto nas razdvaja, dijeli na stotine frakcija I frakcijlca, grupa i grupica. I svl mislimo da smo veliki i jaki — vecl I јаб! od drugih. Kakva zabluda! Bandita I nasilnika je najmanje. No, oni su najglasniji i "najubjedljiviji". Njihov se glas (Ili glas njihovog oruzja) najdalje бије. Po zlu, istlna. A mi oblcno Sutimo. I ako Jm neSto odgovorimo to se naj6eS6e svodi na — "pa nlsmo baS svl mi takvi". Nije II ve6 red da prestanemo da budemo tiha yedina I da od vlasti zahtjevamo — ako niSta drugo — a ono bar zaStitu naSih prava. Ml ne tra-zim- o tuda, ali ne smijemo zaboraviti naSa. Pretplata: $15.00godlflnjo, pojodlnl prlmjerak 40 cent), avionska podta (prekomorske 2omljo) $40.00 godlfinjo, rodovnom poStom (u kuvorti) $25.00 godlfinjo. Novcano doznako samo cekom I poStanakom (III bankovnom) doznaclcom (Money Order) na Ime llota ("NaSe novlno") Ili Izdavada (Yugoslav Canadian Publishers Inc.) Subscription: $15.00 per year, single copy 40 cents, Air Mail (Ovorsoao) $40.00 per year, by First Class Mall 325,00 per yoar. Advertising ratos on roquest. Money should bo sent by chequo or Money Order In nama of "Naso novlno" or Yugoslav Canadian Publishers. Potpisanl claricl sadrzo mlsljenje njihovlh autora. Rukopisl bo no vracaju. "Naso novlno" su nasljodnlk, u Kanadl: "Jedlnatva", "Novostl", "Srpskog Glasnlka", "Edlnoetl", "Slobodne Mlsll" I "Borbo.", u SJod. Dr2avama:'"Narodnog Glasnika" i.llstova koji su mu prothodlll,' w ,.-- v1 March, 1978' Ш1ШРШ0 I TO JE PROGReS ИВИ Predejednlk TrgovaCke komore u mjestu Llvermore, Kallfbrriija, gdje se pravi neu-trona- ko oruf je, odbacuje krltiku tog stra§-no- g oruija: "Progres se ne moie zausta- - vlt..." RAZLIKA Sve u dvlje re6enice"rekao je Simon Pe-res, politi6ar u Tel Avlvu. Kad su ga pltali kako bl definlrao sadaSnje stanje stvarl i pregovora — Ili "nepregovora" — Izmedii Izraela I Eglpta, §ef Izraelske opozicije — s kojim je u Austrlji razgovarao I eglpatski predsjednik Anvar Sadat — rekao je: "Za razliku od nekog hollvudskog fllma, ml вто hepl-en- ti Imall na po6etku. Sada pofiinje film". PITANJEE QDGOVORA ' BlvSl predsjednik zapadnoberlinskog so-nata Hajnrlh Alberc govorl o-tala- su teroris-tl6kl- h akata u Zapadnoj Njemackoj: "Nije li to пабе drufitvo koje proizvodi takve ubojlce?" SVI TAKO NEMISLE Branedl odluku svoje vlade da pjati otmi-Carl- ma aviona da bl bill spaSeni zlvoti tala-c- a, japanskl premljer Takeo Fukuda rekao le: "Jedan ljudski zivot tefi vISe nego cijela Zenljlna kugla". PISCI I PUBLIKA- - Talljanski knjizevnlk Alberto Moravia plfie: "Ljudi danas обекији od plsaca onoSto su nekad ofiekivall od svedenlh Ilea. Traze duhovnl I moralnl putokaz, jednu od najve-cl- h potreba naSeg modernog svljeta". SNALA2ENJE KOLONIJAUSTA Na sastanku predstavnika 21 afrlfike dr-za- ve u Trlpoliju, libijski predsjednik Gadafl je rekao da snage s drugih kontinenata po-kuSav- aju ponovo uvestl kolonijalizam u Afrlci: "Postojl moguenpst da se kolonlJalistlC-k- e snage vrate u_Afrlku kroz prozor, poSto su otISIe kroz vrata". FREEDOM What's freedom for Carter or Rockefeller may not be what a Venezuelan peasant working In a Rockefeller plantation regards as freedom. Or asvAbraham Lincoln said when arguing against slavery: "With sorne the world liberty may mean for each man to do as he pleases with him-self and the product of his labor; while with others the same word may mean to do' as they please with other men, and the} product of their labor... The shepherd dri-ves the wolf from the sheep's throat for which the sheep thanks the shepherd as a liberator, while the wolf denounces him... as the destroyer of liberty..." Iseljeni6ka nedeija Matice iseljenikaSrbije U Mattel iseljenlka Srbije se vet uveliko priprema tradicionalna priredba — ISELJENICKA NEDELJA 1978. OvogodiSnja, XXIV po redu Iseljeni6ka nedeija, odf2a6e se,kao i sve dosadaSnje, u dane julsklh ustanidkih praznika: 4. jula — Dana borca i 7. jula — Dana ustanka naroda I narodnostl Srbije. Ovog puta priredba 6e imati i specijalno obelezje: ona 6e biti povezana sa obele-iavanje- m 100-godi§nji- ce oslobodenja ju2nlh Krajeva Srbije od Turaka. Upravo Iz tih razloga Iseljenidka nedeija 6e i ove godine zapo6eti u. пабет glavnom gi'adO Beogradu, all 6e se centralna proslava odrzati na jugu Srbije. D6ma6lnl ce, osim Beograda, blti; Ni§, Leskovac, Vra-nj- e, Pirot I Prokuplje. "Zavlfiaj" ;3г.1- -. , 7' m'Ј шiDH №
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, April 19, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-03-01 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000058 |
Description
Title | 000161 |
OCR text | w-- _ т— ~:r . -- . .л . "w,--- r. . j. 'итчрмчммшвимшвиимнрнтиипми iuu иииииииириирчшииич! l . шчтшштттттттттшш1вшттттшт1гтг& ч vila ' i av i .'U" „ a ' ' чј wimpr угељ iff!" i_uj"i ж_лџ mr" ишшшлм" л J ' . ш л vj . n јшлнј u"uli ' итлл il..,u„j_ шттнимли i д ЈЈлнптатазг™ ГЈг.иЈлчтчтмнмалжш Т&,,т7?УГТ '"''11"' ""1'" '''" " lg?ii-(i'H- ' - гУ Угг' ™1т.та ..;;.и.-т-..„„.ч...- — ,.., мЈ.-ц,'-.т.,....- .,7„. fJ."-i-~-"fi;,'tr,,,j- .!'.' ' J .tit Т ШШ] и Rijec је о jezicnim pravima englesko-govore-ci- h Kanadana u Quebecu i francusko-govoreci- h u ostalih devet provoncija. Ovih dana u Montrealu su se sastalf premijeri svih deset provincija i jednoglasno zakljucill da "svako dijete francusko-govorec- e Hi englesko-go-vorec- e manjine' ima pravo da se §koluje u svom jeziku u osnovnim i srednjim skolama u svakoj provinciji". Primjena tog princlpa zavisi od vlade svake provincije i nije sigurno kako ce to biti ucinjeno. Sporazum se ipak smatra za vazan korak naprijed. U toku posljednje godine dana mnogo se vikalo na vladu provincije Quebec zbog proglase-nj-a francuskog jedinim sluzbenim jezikom (ranije su bill engleski i francuski); zakonom o tome bilo je nesto ograniceno skolovanje djece englesko--govorec- e manjine. Usprkos nedemokraticnosti te odredbe, englesko-govorec- a manjina u Quebecu i dalje uziva veca jezi6na prava nego rancusko-go-vorec- a manjina u ostalim provincijama. Francus-ko-govore- 6e manjine su dosad svugdje bile obes-pravljen- e. Stanje nije mnogo poboljsano ni posllje usva-janj- a federalnog zakona o dvojnosti jezika i kultu-r- e. To je ovih dana izjavllo i udruzenje francusko--govorecl- h Kanadana izvan Quebeca. Udruzenje je opet energidno zatrazilo da se francusko-govore-6i- m Kanadanima izvan Quebeca osigura Skolova-nje djece na francuskom jeziku. Moze se vjerpvati da je istup udruzenja imao efekta na odluku pro-vlncljal- nih premijera o pravu Kanadana u Quebecu da svoju djecu Skoluju u materinskom jeziku i francusko-govorecl- h Kana-dana u ostalim dijelovima zemlje da svoju djecu skoluje u francuskom jeziku. Primjena principa o Skolovanju djece u jddnom ill drugom jeziku ne postavlja'se jednakb u svim provincijama, all trentitno se najviSe обекије od provincije Ontario i to ne samo zbog brojda-nos- tl francusko-govorec- e manjine u njoj, nego i zbog vaznosti njezinog polozaja u kanadskoj kon-federac- lji. (Nastavak sa st. 1) Na ovom kontinentu pronasli smo novo domovine. Ako smo ved napustili staru — iz bilo kojih razloga — zasto ne ostavimo onima koji u njoj I dalje zive da je sreduju i ureduju onako kako sami zele. I tko nama ovdje, daleko od stare domovine, daje pravo da zahtjevamo pvakve ili onakve promjene. Ponajmanje — tko nam daje pravo da te zahtjeve podupiremo oruzjem protiv neduznih ljudi, ljudi koji su I sami do§li da u novoj domovini stvore novi zivot. - ' Mozda je grijeh Sto staru domovlnu I dalje vqlimo — grijeh bar u ocima onih koji su iz nje pobjegli, nekl i krvavih ruku i kojima noma povrat-k- a bez obzira na ikakve promjene u svijetu. Mozda je nas grijeh u tome Sto uvjek mozemo otidl staroj domovini u posjetu — a oni ne mogu jer ne smiju zbog svega Sto su po6inili u svoje "јипабко vrije- - Ш ш® ilAJУJШXUI 5 Published every Wednesday by YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. 10 St. Mary Street, Room 505, Mailing addross: Box 522, Station F, Toronto. Ontario — M4Y 2L Telephone: 9B1-B01- B, Area .Code 41 6 Urodnlk — Edllor ч Anton Koatolac Rodekcljekl odbor — Editorial Board Anton KoetolatfTKatarlnaKostlo, Ing. Rartko 8korlc, Vladislav Gacl6-PoS- a, Stjepan Mloslo Tehnlfiko obllkowanjo — Technical assembly Graphic Lino, Toronto Second Clase Mall Registration No. 0378 I; шии englesko-govoreci- h Ontarijskoj vladi je nedavno bilo predlozeno da proglasi francuski sluzbenim jezikom, pored engeskog, u Ontariu. jer ako ona ne prihvaca dvojezicnost, kako moze da se protivi odluci vlade Quebeca o proglasivanju francuskoa iedinim sluzbenim jezikom u toj provinciji? Zasto bi Quebec bio jedina provincija sa dva sluzbena jezika? Ali usprkos logic! tih argumenata, vlada je odbila da proglasi i francuski sluzbenim jezikom u Ontariu. Odbacujuci prijedlog o dva sluzbena jezika, vlada je obedala zadovoljiti Francuze u Ontariu nizom mjera. Medutim, u upravo objavljenom pro-gram- u novog zakonodavstva u Ontariu nalazi se samo prijedlog o dvojezi6nim znakovima u pred-jelim- a gdje Francuzi 6ine velinu stanovnistva ill znatan dio. Pitanje nacionalnih odnosa postalo je jedno od najvaznijih. Do toga je do§lo zato sto Fran-cuzi smatraju da su zapostavljeni, da ne uziva-j- u ista prava kao englesko-govore- ci Kanada-n- i. Dapade,' mnogi od njlh smatraju da su u opas-nos- ti da nestanu kao narod. Gore spomenuto udruzenje francusko-govoredl- h Kanadana u svo-jojjzja- vi ide tako daleko da optuzuje federalnu vladu I vlade svih devet provincija u kojima su englesko-govore- ci Kanadani u vedinl, da vode politiku asimllacije. Situacija je ozblljna. Radi se o sudbonosnim pitanjlma. Mozda francusko-govore- di Kanadani previse traze (to se sigurno moze red za one koji hole da Quebec proglase nezavisnlm), all je istlna i to da domlnantna englesko-govored- a vedlna (mozda bi trebalo reci: anglo-saksonsk- a) malo daje, sporo krede sa svojih starih pozioija. I zato se situacija stalno pogorSava. Zato se moramo energ!6nije zalagati za ona rje§enja koja 6e doves-t- i do toga da se svi Kanadani, bez obzira na nacio-naln- u pripadnost osjedaju ravnopravnlm i da zaje-dn!6- ki rade za boljitak svoje zemlje. "PODVIZl HEROJA" me". Mozda je nas grijeh u tome Sto se ne moze-mo sloziti sa nikakvom zlo6lna6kom politikom, bez obzira kakvim se plastom pokriva. - DoSli smo u novu domovlnu, a sa sobom mnogi od nas nisu ponijeli niSta Sto nas zbllzava. Ponijeli su samo ono Sto nas razdvaja, dijeli na stotine frakcija I frakcijlca, grupa i grupica. I svl mislimo da smo veliki i jaki — vecl I јаб! od drugih. Kakva zabluda! Bandita I nasilnika je najmanje. No, oni su najglasniji i "najubjedljiviji". Njihov se glas (Ili glas njihovog oruzja) najdalje бије. Po zlu, istlna. A mi oblcno Sutimo. I ako Jm neSto odgovorimo to se naj6eS6e svodi na — "pa nlsmo baS svl mi takvi". Nije II ve6 red da prestanemo da budemo tiha yedina I da od vlasti zahtjevamo — ako niSta drugo — a ono bar zaStitu naSih prava. Ml ne tra-zim- o tuda, ali ne smijemo zaboraviti naSa. Pretplata: $15.00godlflnjo, pojodlnl prlmjerak 40 cent), avionska podta (prekomorske 2omljo) $40.00 godlfinjo, rodovnom poStom (u kuvorti) $25.00 godlfinjo. Novcano doznako samo cekom I poStanakom (III bankovnom) doznaclcom (Money Order) na Ime llota ("NaSe novlno") Ili Izdavada (Yugoslav Canadian Publishers Inc.) Subscription: $15.00 per year, single copy 40 cents, Air Mail (Ovorsoao) $40.00 per year, by First Class Mall 325,00 per yoar. Advertising ratos on roquest. Money should bo sent by chequo or Money Order In nama of "Naso novlno" or Yugoslav Canadian Publishers. Potpisanl claricl sadrzo mlsljenje njihovlh autora. Rukopisl bo no vracaju. "Naso novlno" su nasljodnlk, u Kanadl: "Jedlnatva", "Novostl", "Srpskog Glasnlka", "Edlnoetl", "Slobodne Mlsll" I "Borbo.", u SJod. Dr2avama:'"Narodnog Glasnika" i.llstova koji su mu prothodlll,' w ,.-- v1 March, 1978' Ш1ШРШ0 I TO JE PROGReS ИВИ Predejednlk TrgovaCke komore u mjestu Llvermore, Kallfbrriija, gdje se pravi neu-trona- ko oruf je, odbacuje krltiku tog stra§-no- g oruija: "Progres se ne moie zausta- - vlt..." RAZLIKA Sve u dvlje re6enice"rekao je Simon Pe-res, politi6ar u Tel Avlvu. Kad su ga pltali kako bl definlrao sadaSnje stanje stvarl i pregovora — Ili "nepregovora" — Izmedii Izraela I Eglpta, §ef Izraelske opozicije — s kojim je u Austrlji razgovarao I eglpatski predsjednik Anvar Sadat — rekao je: "Za razliku od nekog hollvudskog fllma, ml вто hepl-en- ti Imall na po6etku. Sada pofiinje film". PITANJEE QDGOVORA ' BlvSl predsjednik zapadnoberlinskog so-nata Hajnrlh Alberc govorl o-tala- su teroris-tl6kl- h akata u Zapadnoj Njemackoj: "Nije li to пабе drufitvo koje proizvodi takve ubojlce?" SVI TAKO NEMISLE Branedl odluku svoje vlade da pjati otmi-Carl- ma aviona da bl bill spaSeni zlvoti tala-c- a, japanskl premljer Takeo Fukuda rekao le: "Jedan ljudski zivot tefi vISe nego cijela Zenljlna kugla". PISCI I PUBLIKA- - Talljanski knjizevnlk Alberto Moravia plfie: "Ljudi danas обекији od plsaca onoSto su nekad ofiekivall od svedenlh Ilea. Traze duhovnl I moralnl putokaz, jednu od najve-cl- h potreba naSeg modernog svljeta". SNALA2ENJE KOLONIJAUSTA Na sastanku predstavnika 21 afrlfike dr-za- ve u Trlpoliju, libijski predsjednik Gadafl je rekao da snage s drugih kontinenata po-kuSav- aju ponovo uvestl kolonijalizam u Afrlci: "Postojl moguenpst da se kolonlJalistlC-k- e snage vrate u_Afrlku kroz prozor, poSto su otISIe kroz vrata". FREEDOM What's freedom for Carter or Rockefeller may not be what a Venezuelan peasant working In a Rockefeller plantation regards as freedom. Or asvAbraham Lincoln said when arguing against slavery: "With sorne the world liberty may mean for each man to do as he pleases with him-self and the product of his labor; while with others the same word may mean to do' as they please with other men, and the} product of their labor... The shepherd dri-ves the wolf from the sheep's throat for which the sheep thanks the shepherd as a liberator, while the wolf denounces him... as the destroyer of liberty..." Iseljeni6ka nedeija Matice iseljenikaSrbije U Mattel iseljenlka Srbije se vet uveliko priprema tradicionalna priredba — ISELJENICKA NEDELJA 1978. OvogodiSnja, XXIV po redu Iseljeni6ka nedeija, odf2a6e se,kao i sve dosadaSnje, u dane julsklh ustanidkih praznika: 4. jula — Dana borca i 7. jula — Dana ustanka naroda I narodnostl Srbije. Ovog puta priredba 6e imati i specijalno obelezje: ona 6e biti povezana sa obele-iavanje- m 100-godi§nji- ce oslobodenja ju2nlh Krajeva Srbije od Turaka. Upravo Iz tih razloga Iseljenidka nedeija 6e i ove godine zapo6eti u. пабет glavnom gi'adO Beogradu, all 6e se centralna proslava odrzati na jugu Srbije. D6ma6lnl ce, osim Beograda, blti; Ni§, Leskovac, Vra-nj- e, Pirot I Prokuplje. "Zavlfiaj" ;3г.1- -. , 7' m'Ј шiDH № |
Tags
Comments
Post a Comment for 000161