Jedinstvo, April 04, 1961

              STRANA 2
Prcd sjednicu Gl odbora
SJK
NAREDNI ZADAGI
Konccm tjedna odrzat
ce se sjcdnica Glavnog o-db- ora
Saveza Jugoslaven-ski- h
Kanadjana, koja cc
izvrsiti ])regled rada u pe-riod- u
koji jc protekao od
prosle sjednice Glavnog
odbora i odrediti naredne
zadatke.
Na ovoj sjcdnicl Glav-nog
odbora Izvrsni odbor
ce moci da raportira da
smo u proslih sesl mjese-c-i,
usprkos i)ometnji i ra-zdo- ru
kojega je pokusala
stvorili grupa otpadnika,
radili bolje i postigli vise
nego u istom periodu pro-sle
ili pretprosle godine.
Pored rada za stampu ra-di- lo
se i na kulturnoim po-]j- u.
Nasi chinovi i pristn-s- e
su postali aklivniji u o-pci- ma
kanadskim aktivno-stiin- a,
kao sto jc pokrct za
mir, pokrel nezaposlenih
itd.
Na sjcdnici ce biti po-dnij- et
izvjestaj o prosloj
kampanji "Jedinstva". Iz-vjestaj
cc pokazati da smo
na financijskom polju po-stigli
vise nego prosle go-din- e,
u obnavljanju pretp-lat- a
priblino isto, a u do-bivan- ju
novih ncsto ma-nj- e.
Glavna pa.nja na ovoj
sjcdnici ce bili posveccna
proslavi 30-godisnji-ce
na-s- e
slampe, koja se navrsa-v- a
u mjcsecu novembru.
Trebat c'--c ulozit sve snagc
da se taj znacajni doga-dj- aj
dostojno obiljci. U
tome trcbaju sudjclovati
svi clanovi organizacije i
cilaoci novinc.
Sjcdnica ce takodjer ra-zmatr- ati
ostale aklivnosli
naseg Saveza i knko povc-ca- ti
nas doprinos kultur-no- m
zivotu nascg naroda
u Kanadi, kako jos vise
doprinjeti stvari inira i
napredka. Nasa organ iza-ci- ja
je sastavljena od lju- -
ne samo fond novinc.
sprem- - zdrav
dio.
U Hamiltonu 23. marta je
umro Potar Blesic; sahra-nje- n
je 27 marta. Bolovao je
teSke bolesti raka na plu-cim- a.
Radio jo 19 godina
kod International Harvester,
i kao veeina nasih zemljaka
obavljao je teSki posao. Bo-lovao
jc skoro godinu dana.
Hodiose 1002 godine u mje-st- u
Katymar (Kacmar) Gor-П- ја
Вабка (Mndjarska)
na granici Madjarske i Jugo-slavij- e.
Cijelo vrijemc od
kako je doJao Kanadu
1928. godine proveo je Ha-miltonu.
je prctplatnik
"Jcdinstva" i naprednih po-liti2k- ih
pogleda.
U Kanadi ostavlja
Tcrezu i sina Marka,
JIadjarskoj jednog brata,
od jednog brata Jugosla-vi- ji
ima sinovca I'avla i si-nov-ku
Anicu.
NaSem zemljaku Petru
neka j? laka kanadska zem
njegovoj suprugi i sinu
nelc sau6elcc.
Dopisnik SJK
II
To ronto
..iWWI-W- M пшведп
BIG
FRIDAY APRIL 7th
300
Hot served —
Giant Bingo Game
— Music — Refreshments
AND FAMILY
P S
Jos iz Vancouvcra
Vancouver, B. C. — Sto-va- ni
drugovi, priloSeno
saljem Money od 23
dolara za 3 godisnje obnove
i jednu novu pretplatu.
Jo3 imamo prili-ca- n
broj isteklih pretplata,
ali sam misljonja da ce biti.
Za zaostajanje kriva jo bes
Ljudi iscrpljuju Un-employment
Insurance i on- -
da in salje na welfare i to
je mizcrija i prosto je nemo-guc- e
da 6ovjek obnovi svoju
pretplatu. Radne prilike su
teSke i noma da cc
biti bolje.
Drugarski pozdrav—
Stipe
Obnavlja za dvijc
godine
USA. — Stovani drugovi,
buduci da mi je pretplata i-st-ekla
vec ima nekoliko mje-scc- i,
saljem vam odmah i za
drugu prilazem
0. do Sto preostaje
od dvocodisnje obnovo prct--
di koji vjeruju u I pinte, stavite u
naprcdak, nego su Da ste mi
ni da doprinesu svoj
od
tj.
u
u
Bio
zenu
a u
a
u
Ija a
FUN FOK THE
vam
Z A H V A LA
?.elim da se ovim putem
zahvalim svima koji su su-djelov- ali
u sprovodu moga
supruga a sc zah-valjuje- m
Mariji i Josipu
koji su se
mome pozivu i obavjes-ti- li
ostale prijatclje, koji su
bili prisutni pogrebu. Tako
isto svima koji su pos-jeciv- ali
moga muza u bolnici
za cijelo vrijemc njegovog
bolovanja.
OZaloscena supniga —
Tereza i sin Marko Blesic
TR A2 I SE :
ПЛЈА RADNI6, bivSi ofi-c- ir
Jugoslavenskc
u Cacku Ju-goslavij- a).
Vjcrovatno da jo
sa drugima dosao u
Umoljava se svatko
tko bi neSto znao o njemu da
to javi na adresu: Jelka Jo-vanov- ic,
ulica I-- ize Kostica
broj 2. Nov! Sad. Jugoslavi-ia- .
U 8. aprila organizacija SJK u Torontu prircdjujc
veliki pies na koji poziva sve svoje prijatclje, naprcdnc Jugos-lovcn- c
iz Toronta i okolinc.
Ovu priliku ne bi trcbao niko propustiti jer cc (lobar
orkcslar a bice i svega ostalog sto sledujc.
Zato, rezcrvisite 8. aprila, dodjitc da sc zajednicki
provcsclimo.
dobiti kod clanova organizacije a mozctc ill
i na ulazu isto vece.
Pics sc odrzava na 350 Dundas St. West u Madjarskoj hali.
Prircdjivacki odbor.
ЦЈЈММ ИШЛЈДИМИДИММЈ
TORONTO'S ANNUAL
LABOR SPRING JAMBOREE
Bathurst Street
supper 6 8 P.M.
(Adults $1.00— Children 75c)
Cabaret
ENTIRE
I M A
order
obnoviti
poslica.
izgleda
godinu; M.
$20.00,
PETAR BLESIC
D. L.
пагобИо
Kova5ic. odaz-va- li
bvala
vojskc.
Uodjon (Srbija
mnogim
Kanadu.
jEDmiTvO
POZIV NA ZABAVU
sul)otu
svirati
subotu
Tikctc mozctc
hupiti
BARGAINS
Sudbury u kampanji
Sudbury, Ont. — Dragi
drugovi, u listu cete naci £ek
od $G1.00 za slijedece: za
na§u novganu kvotu $5G.OO i
za kalendare $5.00.
Sa ovom posiljkom nov£a-n- u kvotu smo ispunili i pre-masil- i. Dobili smo dvijc no-vo
prctplate, a jos imamo o-bno- viti nekoliko isteklib pre-tplata.
Ovom prilikom bi a-peli- rali na pretplatnike koji-m- a je pretplata istekla da o
bnove svoju pretplatu.
Toliko za ovaj put—
Odbor kampanje
Jcdna nova iz
Port Arlbura
Port Arthur, Ont. — Dru-govi,
u listu prilazem Money
order od $5.00 za jednu no-vu
pretplatu. U vczi na§im
rozultatima u kampanji nas-kor- o
cemo se javit.
Mnogo pozdrava —
John
Ncka oprobaju
Naclnik Toronta i ncki
aldcrmani tvrde da nijo isti-n- a
da u ovom gradu ima gla-dni- h,
kako pisu neki listovt.
Medjutim, naSao sc jedan
alderman (zovc sc Horace
Brown), koji jc svoje kolegc
pozvao da oprobaju zivjeti
mjesec dana na relifu kojega
dobivaju porodice nezapos-lenih.
Njegov poziv je ostao
noprihvacen.
Luda kuca
U Sjcdinjenim Drzavama
postoji organizacija koja
tvrdi da je bivSi predsjednik
Eisenhower "svjesni agenat
komunisticke zavjerc". U i-- stu
kategoriju svrstani su bi-vSi
predsjednici Tmman i
Roosevelt, 5ak i John Foster
Dulles!
Organizacija se zovc John
Birch Society. Otkriveno je
da njoj pripadaju i neki kon-gresma- ni.
lzbjcjilicc iz Juposla-vij- c
u Austriji
Prosle godine u Austri-j- u
je prebjeglo 4.185 Ju-goslave- na,
a 2.308 jugos-lavcnsk- ih
izbjeglica je ise-li- lo
iz Austrije.
Ovo je javila agencija
Reuters iz Beca.
Pucanstvo Tndijc
Indija ima 138 miliiuna
stanovnika. javlja se iz New
Delhi.
PubliheI every Tuesday and Friday, In Serbo-Croati- an
and Slovenian languages, by Jedinstvo
Publishing Company, 479 Queen Street West,
Toronto 2D, Ontario, Canada: telephone
EMpire 3-1Л-
42. Editor Stjepan MioSid, Busi-ness
Manager Ivan Stimae. Subscription rates:
J6.00 per year. USA and other countries 7.00.
Authorized as Second С1ад Mail, Pot Office Dcpt, Ottawa.
Toronto: Sjednica odsjeka 832 HBZ
Odsjek 832 HBZ odrzat ce svoju sjednicu u nedje-Ij- u
9. aprila, tacno u 2 sata poslije podne na 577 Jarvis
Street.
Poziva se clanstvo da posjeti ovu sjednicu u sto ve-ce- m
broju. Pored redovitog rada na sjednici, biti ce po-dnese- no
tromjesecno izvjesce po Nadzornom odboru o
financijalnom i opcem poslovanju naseg Odsjeka. Zato,
braco i sestre, imajte u vidu deveti april na ovogodisnju
tromjesecnu sjednicu.
Za odsjecnj odbor—
N. Pave'ic, tajnik
Na znanje besposlenim Jugo-slaveni- ma
u Hamiltonu
Svaki koji je besposlen
a nedobiva besposlenicko
osiguranje, (kome je iste-kl- o
ili iz kojih drugih raz-log- a
ne prima nikakovu
pomoc) neka se obrati na
ovu adresu besposlenicke
organizacije — Hamilton
and District Union of Un-employed
Workers, 564
Barton St. E., Tel. Jackson
9-52-
25.
Dodjite na ovu adresu i- -li
telefonirajte, oni ce vas
saslusati i zauzeti se za
vas kod odgovomih; oni
mu se
ne
bi ove
bolje
pjesnije bi
te
MOC!
BESPOSLENI RADNIK
U rudniku, sumi tvomici, on je radio,
na polju jc
dotaknc danas ruka,
u svemu se napipa radnikova muka.
jc tvorac sc vidb
jc ponosan, a ne sc
Dosta je tvrdoglav,
uz proizvod svoj nebi smio
Proizveo mnogo, svaSta svega,
rada za njega.
ikakva tuZan
ne valjda pravoga puta.
svoju muku, za kapitalistc je dao,
njih jc u nevolju
na danas ni ne glede,
ni njegove bijede.
J. S.
Drug! govore
BUDALA MOZE VIDi
List Toronto Daily tl
broju od 1. aprila objavljuje
slijedece pismo nekog
citaoca :
"Jedna zemlja, Sovjetski
Savcz, робе!а jc prije 12 go-dina
sa praznom blagajnorr.
unistenom privredom, de-moralizira-nim
armijama i
stranim trupama na tc-ritori- ju,
nedostatkom teh-niar- a,
nepismenim seljast-vom- ,
protiv kojc su ustalc
sve vlade svijeta zbog njezi-ni- h
namjera. zemlja u
kratkom razdoblju, od
kojega je 20 godina otislo
na rat, sada se predstavlja
svijetu sa jakom privredom,
koja iz godine u godinu po-veca- va
i osigu-rav- a
puno zaposlenje. Kako
i zaSto?
I budala da vidi
je odgovor u organizacijt
u pravilnijem prila2enju pri-vredn- om
razvitku sc
radi kod
U medjuvremenu na
Zapadu posreemo iz rccesije
u recesiju uskracuju6i mo-gucn- ost
rada ljudima koji su
znaju kuda i kome se o-bra- titi
i kod koga traziti,
svako ima pravo i mo-ra
da zivi dok
dobije zaposlenje.
Da taj rad orga-nizacije
mogao i us
raditi dobro bi-l- o
kada bi svaki pojedini
besposleni Jugoslaven po-sta- o
clanom organizaci-je.
Nezaboravite onu naro-dn- u
izreku: U SLOZI JE
Dopisnik SJK
i
orao, sijao i sadio.
Sve Sta vasa
On svega, §to god
treba da da stidi.
nccc da shvati,
da pati.
je i
i vi§e
Bez cilja luta,
vidi
Svu
radi i pao.
Oni njeg
nepoznaju njega
I DA
Star
svog
i
svom
Ova
vrlo
proizvodnju
moze da
i
nego
nas.
mi
jer
dati
noma
sposobni i voljni da rade.
Neka mi bude dozvoljcno
reci da vlada ove zemlje du-gu- je
obicnim gradjanima
pravo na rad, pravo na mjo
sto u privrcdi, da zaradjuju,
jer ovo jc dvadoseto stoljecc
i primjeri kojc postavljaju
druge zemlje su suvise upor-n- i
i uspjosni da bi mogli da
kazemo da se ni§ta ne mozc
uciniti,"
U jednoj cmkti koju su spro-ve- li
predslavnici kotarskog na-rodn- og odbora Ljubljane, iz-nes- eni
su intereeantni podaci
o uzrocima smrti u 1959. godi-n- i.
Podaci se odnose samo na
glavne uzroke smrti, i to u gra-dovi- ma Beograd, Ljubljana,
Celje, Dubrovnik i Slavonski
Brod.
Kao uzrok smrti gotovo se
svuda na prvom mjwtu javlja-j- u
пегешпсгобк: obolieaja sr-- ca
i krvnih sudova, i to u C#-lj- u
40 posto, Ljubljani 28 posto,
Dubrovniku 18 posto i Skivon-sko- m
Brodu 16 posto.
Mdiani tumor!
drugo mjesto, i
66kme ne
kao usrok
G. OKULEVICH
NA RA5KRSNIC1
Za zivot, za srecu:
(Na(avak iz pno.slog broja)
U 1913. ameri6ki predsjednik Franklin D. Roosevelt,
jedan plemenitj covjek, rekao je o kemijskom ratova-nju- :
"Ja ne mogu vjerovati da bi ijedna drzava, cak ni
na§i sadasnji neprijatelji, mogla da upotrebi tako strasno
i nefovjecansko oruzje . . . Ova zemlja ga nije upotre
bljavala i nada se da nikad ne ce biti primorana da ga
upotrebi. Ja kategoricki izjavljujem da mi ne cemo pod
nikojim okolnostima pribjeci upotrebi takvog oruzja osim
da bude prvo upotrebljeno po nasim neprijateljima ..."
Prije godinu dana brigadijski general Rothschild,
koji pripada amtrickom kemijskom korpusu, u jednom
clanku u casopisu Harpers ovako je formulisao sadasnju
politiku americkih militarista : "... Mi moramo odbaciti jednom zauvijek stanovi
ste koje je zauzeo predsjednik Roosevelt da prvi udarac
kemijskim i biologijskim oruzjem mora doci od neprija
telja ..."
On ka2e da Sjed. Drzave trebaju prve upotrebiti ovo
oruzje, ne cekajuci na napadaj.
James M. Jlinifie, u svojoj knjizi Peacemaker or
Powder-Monke- y pi§e da ce "Kanada u6initj uslugu Sjc-dinjenim
Drzavama i cijelom svijetu ako upozori na ovo
ludilo i poduzme mjere da javnost u neutralnim zemljama
i Sjedinjenim Drzavama uvjeri da CBR treba zabraniti
isto kao otrovne plinove. Neutralisticka Kanada bi mogla
da to postignc. Modjutim, Kanada danas aktivno sudje-luj- e
u izvodjenju CBR programa; ona ima stanicu kod
Red Deer u Alberti, okru2enu 2icom zabijenom u zcmlju
da se sprijei ulaz zivotinja, u kojoj se vrse eksperimenti
i probe. Kanada proizvodi nervni plin kod Ottawe i u
Kingstonu.
"Kanada bi uSinila ozbiljan prilog svjetskom miru
otkrivajudi Sto se radi, upozoravajuci na podmuklu ka-mpa- nju da se prihvati i mobilizirajuci amcriiku i svjet-sk- u
javnost da podupre zabranu takova divljaStva. Svi-j- et je suvise malen i izlo2en da pribjegnc takvom ludilu".
ZASTO OVO LUDILO?
Pripreme za rat, prijetnje "unUtavanjem neprija-tclja- "
i trka u naoruzavanju toliko su odvratni da mnogi
ne mogu da vjeruju kad o tome Sitaju u Stampi. Ali po-sto- je ozbiljni razlozi za ovo ludilo.
1 — Prvi razlog za trku u naoruzanju i tro§enje na
nepotrebno oruzje je pozuda za profitom. Svaka bomba,
avion ili top donosi fantastic"ne profitc monopolima. Mi
2ivemo u vrijemc kad su monopoli postali tako bogati i
modni da odrcdjuju politiku kapitalistiSkih dr2ava. Oni
podjaruju trku u naoruzanju i izvlace novae iz drzavne
blagajne. Kanadska vlada trosi na naoru2anjc 100 dola-ra
godisnjc na svakog stanoTiika zemlje. Kud odlazi taj
novae ? U kasc vclikih korporacija.
Ovo korporacijc govore otvoreno o "ugrozavanju
mira". Najmanje poboljsanje u svjctskoj situacijj izaziva
paniku na burzi, dionice ratnc industrijc padaju i kapi
talisti gube milijunc.
"Da, rat jc strasan posao", pisao j0 Lenjin u vrijemo
Prvog svjetskog rata, "ali to je strasno unosan posao".
Najvecu iskrenost u torn pogledu ispoljavaju japan-sk- i
ratni industrijalisti. Jedan od vlasnika japanske bro-dogradilis- iic
kompanije Hirodzo Kojama, otvoreno je re-kao
novinarima; "Ja smatram da za nase biznismene u
brodogradnji, nema velike perspektive bez rata i sukoba".
Jedan od vlasnika kompanije aviona Kavasuki Ko-ku- ki
nedavno je kazao : "Do razoruzanja ne smijo da do-dj- c
i ja mislim da necc. Ako se to dogodi, mi nccemo
imati dovoljno suza da izrazimo svoje гагобагапје."
NjemaCki, ameri6ki, kanadski i engleski monopoli-st- i
sc izrazavaju opreznije, ali tko mozc dvojiti da sq i
njihovc mislj krecu istim pravcem!
2 — Drug! glavni razlog za ratnu phihozu je duboka
mrznja burzoazije i njezinih agenata i lakeja prcma so-cijalisti5- kom
svijetu. Kapitalizam odbija da sc pomiri sa
injenicom da je jedna trecina svijeta odbacila kapita-listic- ki
poredak, da se kolonijalistiCki sistem ubrzano ra-spa- da
i da se pojavljuju brojnc neutralnc drzave. Ovo
je izazov kapitalisti6kom svijetu. Porast ekonomijc sod-jalisti6k- og
svijeta i osigurana nadmoc nad kapitalizmom
u svim sferama zivota u doglednoj buducnosti — ovo ne
donosi ni§ta dobra za kapitalistiSki sistem. Sve to izaziva
frantifnu opoziciju lidera kapitalisti6kog svijeta 1 oni se
lacaju jedinog sredstva kojc vide da bi im moglo po-mo- ci
zadrzati ovakav razvoj — prijetnje ratom i izaziva-nj- t
napadaja. U tome im pomade kapitalisticka Stampa,
televizija i druga sredstva za utjecanjc na javnost.
Sustinu problcma objasnjava jedna rcccnica gene-ralno- g
sekretara NATO, Paul Henri Spaak-a- , na zasje-danj- u
Vijcca NATO 26 novembra 19R0. On jc ukazao
da Sovjetski Savez 6ini sve moguce da bi Sto brzo ra-zv- io
svoju privredu pretakao Zapad na ekonomskom po-lju.
"Mi ne smijemo nikad dozvoliti Sovjetskom Savezu
da nas pobjedi na ekonomskom polju", rekao jc Spaak.
Tcsko da se moie kazati jasnije.
(Nastavit ce se)
OD CEGA NAJVIsE UMIRU JUGOSLAVENI?
smrti u Beogradu safinjavaju
19 posto, u L)ubl)am 17 posto,
Celju 14 posto, Slavonskom
Brodu 9 posto i Dubrovniku 4
posto slucajeva.
Nesretni slucajevi bili su tre-- di
po redu usrok smrti. i na
njih otpada u Ljubljani 10 pos-to,
Beogradu i Dubrovniku po
7 posto i Celju 6 posto (Sla-vonski
Brod ih ne biljeii po-sebn- o).
Oboljenja orgema xa disa-nj-e
bila su uzrok smrti u Celju
u 16 posto slucoqeva, Ljublja-ni
Iz posto, Beogrodu 9 posto
i Dubrovniku 6 posto. Obolje-nja
centramog nervnog srsie-m- a,
duievrte bc+eeti i psihone- -
uroze predstavljale su usrok
smrti u Ljubljani 13 posto, Sla-vonskom
Brodu 5 posto, Celju
jedan posto (Beograd i DubfO-vm- k
ubrajali su ih u ostale uz-roke
smrti). Bolesti novorodjen-cad- i
bile su uzrok smrti u Be-ogradu
8posto. Dubrovniku 4
posto, Ljubljani 4 posto (Celje
ih je ubrojilo u ostale uzroke
smrti).
Obolenje probamih organa
i jetre- - Beograd 4 posto, Sla-vonski
Brod 4 posto. Celje 4
posto. Ljubljana 3 posto. Tu-berkot- oza bila je uzrok smrti u
Slavonskom Brodu i Beogradu
6 posto, Ljubljara 2 posto, Ce-lju
i Dubrovurfku po jedaa pos-to.