000237 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
V mm MSS STRANA 2 NOVOSTI Utorak 22 maja 1945 NOVOSTI JttgOSlavlfa je Clagias Kako organizirati Published every Tuesday Thursdav and Sarurdav by tho Novosti Publishing Coxnpany novi nasu omladinu In the Croatian Language kraj Izlazi svaki utorak četvrtak ! subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Rogistrv Office for the Citv oi Toronto on the 24th day of October 1941 a No 46052 CP ADRESA NOVOSTI 206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario Telephone: AĐelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvrfćuju — Rukopisi se ne vraćaju Barjaktari najcrnije reakcije Od poraza i bezuslovne predaje naći Njemačke prošlo je četrnaest dana Još se ni tinta na ugovoru o bezuslovnoj pre-daji nije osušila već su reakcionarne i apizerske sile otpočele svojom starom pjesmom protiv Sovjetskog Saveza i svega što progres brani i progresom ide Istina kampanja podržavanja nepovjerenja prema Sov-jetskom Savezu postojala je i tokom rata i ako ne u tako otvo-renoj i drskoj formi kao danas ali je postojala Ako su sov-jetske trupe napredovale isticala se opasnost da previše na-preduju ako su stale radi preuredjaja transportacije i pre-grupaci- je svojih sila opet se dizala galama da saveznici sami vode rat a Sovjeti da "proračunato" čekaju itd Kampanja blatna i odurna je u toku protiv Sovjetskog Saveza usprkos opće poznate činjenice da se u glavnom Sov-jetskom Savezu treba pripisati da je svijet spašen od podivlja-lih fašističkih razbojnika Ne treba netko braniti Sovjetski Savez On je dosta jak i sposoban da se obrani sam ali treba prstom uprijeti na one mračne sile koje tu kampanju šire i podržavaju u našim zem-ljama kao na one koji žale za Hitlerom i koji kad bi dobili vlast u ruke vladali bi istim metodama kao i Hitler Prije rata je njihova haranga protiv Sovjetskog Saveza imali za cilj pripremanje rata kojeg bi protiv istog poveo Hitler a dana3 nakon je Hitler a s njime i njemački fašizam vojnički poražen kampanja protiv Sovjetskog Saveza ima za cilj da se razbije jedinstvo Ujedinjenih Nacija velike trojice napose i tako spriječi organiziranje mira i sigurnosti u svjetu Kad već nisu mogli spriječiti vojnog poraza fašizma ili dobiti rat nastojat će pod svaku cijenu narušiti mir Ovu odurnu kampanju ne samo protiv Sovjetskog Save za nego i protiv nove Jugoslavije i svih onih zemalja u Europi koje su ovog rata raskrstile sa starim reakcionarnim i konzer-vativnim načinom vladanja predvode u glavnom torijevci i njihova štampa Iz dana u dan naći ćete u Toronto Telegram ili Globo and Mail članke bilo uredničke bilo naručene od pojedinih dopisnika protiv naših saveznika Ti su članci pisani tako drsko izazivački da si čovjek na prvi mah pomisli da smo u ratu protiv Sovjetskog Saveza a ne protiv Japana da smo rat dobili nad Sovjetskim Savezom a ne nad hitlerovom Nje-mačkom Da treba ukazati na takvu štampu i na te crne sile koje se lokvom provokacijom služe još i zbog toga što se nalazimo pred izborima u kojima se i oni natječu za vlast u Kanadi To Je štampa konzervativaca torijevaca štampa najcrnije reak-cije u Kanadi koja kad bi došla na upravu zemlje pretvorila bi Kanadu u pakao sličan njemačkom paklu za vrijeme Hit-ler- a To su vam one iste reakcionarne sile koje su kod kuće fcmilijama pokušale oduzeti nadodatak na djecu koje su pro-tiv radničkih unija protiv visokih plaća i kratkog radnog vre-mena protiv "stranaca" i 2idova koje su tokom ovog rata učinile sve da osujete ratne napore Kanade To su vam tori-jevci povezani u Sjedinjenim Državama sa najgorim izolaci-onizma i apizerima koji rade na izoliranju Sovjetskog Saveza prikazujući ga "crvenim agresorom" sa kojim će trebat prije Ili kasnije obračunat "jer je postao drzak" Glas torijevcima u dolazećim izborima znaci dakle glas protiv sebe — znači odobriti onu klevetničku kampanju protiv Sovjetskog Saveza i Nove Jugoslavije Pred novim zadaćama Posljednji otpor naoružanih fašističkih ustaških i četni-čkih sila u Jugoslaviji je skršen Jugoslavija nova federativna Zajednica Hrvata Srba Slovenaca Crnogoraca Macedonaca i druaih naroda je stvarnost Poslije duge četiri godišnje bor-be poslije potoka krvi hrpa lješina i brijegova ruševina ono Sto u sanjali i za čime su godinama čeznuli ostvareno je Pale žrtve za tu slobodnu federativnu zajednicu i jedinstvo kojej je stečeno i krvlju zapečaćeno bedem je njene sigurnosti Time je najglavniji posao obavljen Ne može biti ni govora niti se može očekivati da će u Jugoslaviji biti odmah sve na svojem mjestu odmah svi siti i odjeveni Prvih šest mjeseci ili bolje dok prva žetva prodje biti će najteže Proći će godina i više da se narod najprvo op-skrbi i to najnužnijim količinama hrane zatim odijelom kro-vom ljekovima i drugim za život neophodno potrebnim sred-stvima bez kojih je nemoguće ni zamisliti početak novog živo-ta Trebat će sjemenja radne stoke poljoprivrednih sprava industrijskog alata i mašinerije Trebat će sve od igle do lo-komotive Nekoji krajevi su toliko osiromašeni i opustošeni da će trebati sve iz nova Poznato je još od prije da je Jugoslavija u glavnom po-ljoprivredna zemlja 77 po sto njenog stanovništva živilo je od poljoprivrede prije rata 13 po sto od industrije trgovine i za-nata i 10 po sto od ostalih zanimanja Prema tome računaju-ći da Jugoslavija ima 15 milijuna stanovnika skoro 12 milijuna stanovnika živi od poljoprivrede To pokazuje da u Jugosla-viji nema ni lake industrije da i ne govorimo o teškoj pomo- ću koje bi se izgradilo porušeno i podizala laka industrija za narodne potrebe To još znači da će proći dulje vrstnena dok M sv narodne potrebe savladaju jer pored hrane trba i oru-dj- a ljekova odijela obuće treba željeznica mostova i nasipa električnih i drugih industrijskih naprava VELIČANSTVENA MANIFESTACIJA U SAN FRANCISCO DR BIĆANIĆ OBJAŠNJAVA PATNJE I POTREBE NARODNE 300000 PORUŠENIH KUĆA San Francisco — Ujedinjeni Odbor Amerikanaca Južnoslaven-skog porijekla u San Francisco priredio je u nedjelju 13 maja u počast jugoslavenske delegacije na medjunarodnoj konferenciji sveča-ni doček i zabavu u jednoj od naj-većih dvorana u gradu Na prired-bi je bilo 2000 našeg naroda iz San Francisco i okolice a došle su i delegacije iz udaljenih mjesta čak iz Portlanda Oregona i Los Angelesa Priredba je otvorena sviranjem američke himne i slavenske himne "Hej Slaveni" pa je po tom predsjednik Ujedinjenog Odbora Amerikanaca Juino-slavensko- g Po-rijekla g Krpan toplim riječima pozdravio delegate i predstavio ih prisutnima šef delegacije dr Ivan Šubašić ministar vanjskih poslova nije mogao radi bolesti prisustvo-vati priredbi ali je preko ostalih delegata uputio srdačne pozdrave braći u Americi GOVOR AMI1ASADORA SIMIĆA Odgovarajući na pozdrav g Kr-pana ambasador Jugoslavije u Washingtonu g Stanoje Simić održao je govor u kojem je rekao izmedju ostalog: "Draga braćo mi dolazimo iz staroga kraja kao što se to ovdje medju vama kaže Nama je neobič-no drago što ovdje u Sjedinjenim Američkim Državama nalazimo naše sunarodnjake koji su poslije tolikih godina u ovome novom svi jetu u svome "novom kraju" sa-čuvali u svojim srcima ljubav za svoj stari kraj "Vi ste u svoje vrijeme krenuli u ovaj novi svijet i vi ste se sa nji-me srodili postali ste jedan njegov dio i time ste baš postali najbolji "ambasadori" za bolje razumijeva-nje i suradnju medju našim naro-dima "Narodi Jugoslavije su za ove četiri posljednje godine vodili je dan od najstrašnijih ratova protiv neprijatelja cijelog čovječanstva protiv fašizma "U toj isrtoj borbi protiv tog istog neprijatelja našla se i ovo-ga puta i vaša nova otadžbina i vi ste u toj borbi dali svoj udio Že-lim vam kazati i to da onaj vaš stari kraj" nije više onaj kojeg vi znate niti je to kraj o kojem ste slušali u vremenu izmedju ova dva velika rata Jugoslavija je sa-da potpuno novi kraj To je sada lijepa velika nova federativna slobodna i demokratska Jugoslavi-ja koja je izašla iz pepela i krvi ove do sada nevidjene borbe — Jugoslavija koja je postigla tek sada pravo bratstvo ljudsko jedin-stvo svih svojih naroda '"Vi ste sada ovdje ambasadori te nove ujedinjene Jugoslavije Prema tome i vaše su dužnosti sa-da da ovdje u ovom kraju dadete puni izraz toga jedinstva i da bu dete dostojni sinovi naroda Jugo-slavije u svojoj novoj domovini: Sjedinjenim Američkim Držav-ama" Poslije ambasadora g Sirnica održali su govore dr Stojan Gav-rilov- ić pomoćnik ministarstva vanjskih poslova i Stane Kraševac Udruženje vjerskih organizacija ZAGOVARA PROGRESIVNE REFORME Montreal 18 Maja — Za bolji život i ekonomsku sigurnost u po-sljeratn- im vremenima ujedinili su Pe na zajedničkom programu pred-stavnici ovdašnjih nekoliko vjer-skih organizacija formirali vijeće Christian Social Order i objavili svoj proglas Zajednički program odobren je 1 potpisan po predstav-nicima od Roman Cathollc Angll-ca- n United Baptist Presbvterian Danish Lutheran ruskoj pravo-slavnoj crkvi i Salvation Army U njihovom proglasu koji za-govara istinsku demokraciju i bratske odnose u industriji izme-dju radnika i poslodavaca se me-dju ostalim traži zakonom prizna-to pravo udruživanja i sastajanja pravo radnika na kolektivno pre govaranje sudjelovanje radnika u industrijskim upravama ekonom-skim planovima i vladinim tijeli ma jednaku odgovornost raaniKa i poslodavaca prema općem naro-du učešće narodnih predstavnika u industrijskim pregovorima i pla-niranoj proizvodnji zajedno sa radnicima i poslodavcima U proglasu se dalje traži bolje nadnice i viši stupanj života so-cijalna sigurnost koja će udovolji-ti potrebama naroda počam od punog uposljenja pa do davanja pomoći od strane države u slučaju bolesti nesreća i drugih nepogoda uključiv i dostojnu penziju star-cim- a Izgradnja novih stanova bo-ljih i zdravijih uslova rada u in-dustriji takodjer se traži u njiho-vom proglasu ZAHVALA I PRIZNANJE NA NAŠEM RADU NATIONAL WAR FINANCE COMMITTEE PROVTNCE OF ONTARIO M Kruzic Esq Editor "Novosti" 206 Adelaide St W Toronto Dear Ur Krutic On behalf ol th Ontario Section of th Natiencl War Fi-nan- ce Committs I vrtsh to express sincere thcnks for your fine co-operation- On the Eight Victorv Loan Campaign The National Groups of Toronto and throughout Ontario have plaved an important part in the realizing of the Provincial objeetive By reason of your newspaper publicitv mass meet-ing- s and group incentive your people we have no doubt subscribed more substantially than ever before The successful completion under exteremely difficult con-ditio- ns of the Eight Canadian Victory Loan is a fitting parallel to the great events that have occurred during the past few veeks With my own hearty thanke personaIly Very truly yours J A Jennings Speakers' Division National Groups Section da će tamo smjesta proteći med i mlijeko je naivno Oni to sami znaju i oni su toga svijesni Njihova vlada na čelu sa maršalom Titom učiniti će sve da se olakša život naroda Za to oni pozivlju i nas da im pomognemo jer znaju da mnogi od nas imamo ne samo želju za poći tamo nego i potrebne stručne sposobnosti koje će njima trebati za obnovu zemlje Oni na nas računaju i znaju o našoj materijalnoj i moralnoj pomoći koju smo im već do sada dali Konstantiramo činjenicu da su mnogi naši spremni poći u Jugoslaviju kad se za to prve prilike ukazu Za to i pišemo ovaj uvodnik kako bi sa oni koji žele poći spremili na zanat i na žrtve koje će trebati uložiti da im se pomogne i od koristi bude Pa kad već nismo imali te mogućnosti da skupa s njima vodimo borbu protiv narodnih neprijatelja koji su im opusto šili zemlju mi trebamo i moramo im pomoći na izgradnji onog šio je neprijatelj porušio Onaj pako koji misli poći u Jugo-- j s'aviju da tamo počiva i sprovodi lagan život taj bolje da Očekivati da će sve to biti savladano u jednoj godini ili počiva ovdje — jer tamo počivanja neće biti direktor uprave za obnovu zem- lje Dr Gavrilović izrazio je svoje zadovoljstvo što vidi silno odušev-ljenje sa kojim naši ljudi u Ameri-ci manifestiraju svoje osjećaje za bratstvo i jedinstvo jugoslavenskih naroda Naglasio je da je stim os- jećajima prožet sav naš narod ši-rom cijele Jugoslavije Svi naši narogi pod vodstvom maršala Tita u okviru narodnog oslobodilačkog pokreta podnijeli su ogromne žrtve za svoje oslobodjenje i svoje je-dinstvo Stane Kraševac govorio je na slovenskom jezikom i naročito pod-vukao da je i slovenski narod u novoj Jugoslaviji stekao najzad svoju slobodu GOVOR POTPUKOVNIKA DEDIJERA "Draga i mila naša braćo Ame-rikanci! Donosim vam pozdrave kao član srpske narodne skupštine i želim da vam se zahvalim na sve mu onome što ste vi učinili u veli-koj borbi protiv fašističke Njema-čke U najtežim danima borbe na-Se- g naroda kada smo so borili u Jugoslaviji sa daleko nadmoćnijim neprijateljom bez municije i bez hrane još 1942 godine dobili smo vaše prve pozdrave koji su nam pokazali ono u što mi niti Jednog časa nismo sumnjali da vi razumi-jete i potpomažete borbu naroda Jugoslavije da i vi zajedno sa či-tavim američkim narodom dopri-nosite svoj udio u zajedničkoj bor-bi protiv fašizma Naši narodi u Jugoslaviji dobro znaju da su vaše ruke radile tankove avijone i to-pove koji su doprinijeli pobjedi nad Hitlerom i da ste i vi poslali svoju djecu u američku vojsku ko ja je dala znatan doprinos u borbi protiv Hitlerove Njemačke Mi smo znali da ste vi čvrsto okuplje ni oko svog neumrlog predsjednika Roosevelta jednog od tvoraca i su-radnika moćne anti-hitlerovs- ke koalicije Na svemu ovome još jed-noć vam hvala "Danas Je čitava naša domovina oslobodjena Mrska noga hitlero-vački- h osvajača ne gazi više naše Jugoslavije Ali to nije jedina po-bjeda naših naroda Oni su izvoje-va- li još jednu pobjedu a to je Je-dinstvo i bratstvo naših naroda To je naša najveća i najdraža po-bjeda To je zalog naše budućnosti "Još od prvog dana velikog os-lobodilačkog rata maršal Tito je postavio pred naše narode jedan jedini zadatak: osloboditi zemlju od okupatora U tu svetu borbu on je pozvao sve naše narode pozvao je sve poštene rodoljube bez obzi ra na vjerske nacionalne i klasne razlike Pozvao ih je da se bore za oslobodjenje naše drage Jugoslavi je i za opstanak naših naroda Evo u tome leži suština borbe čije bo gate plodove sada beremo "Maršal Tito pozvao je pod za-stavu svete borbe protiv okupato ra i njihovih slugu i sve demokrat-ske elemente koji se nalaze u ino-stranst- vu Ti demokratski ljudi na čelu fa dr Ivanom šubašićom pra-vilno su shvatili duboki značaj tih sudbonosnih dana naših naroda i naše države i dali su svoj značajan doprinos narodnom jedinstvu "Usprkos svih pokušaja neprija-telja da razbiju to jedinstvo ono se je sve više i više učvršćavalo da bi prije nekoliko mjeseci dobilo svoj puni izražaj u stvaranju je-dinstvene jugoslavenske vlade Neki naši neprijatelji su se nadali da će Jugoslavija biti kamenom smutnje izmedju savezničkih sila Medjutim zahvaljujući mudroj po-litici jedinstva maršala Tita Ju-goslavija je na medjunarodnom planu postala zemlja u kojoj se jasno manifestira zajednička volja i suradnja naših velikih saveznika "To jedinstvo naših naroda mi ćemo čuvati kao ženicu oka svog Ratne zločince fašističke pomaga-če naši narodi nemilosrdno kaž-njavaju ali one koji sif zavedeni koji su bili u zabludi a takvih na-ročito ima ovdje kod vas poziva-mo Još jednoć da dodju na pravi put I da sudjeljuju na najvažni-jem zadatku svakog poštenog Ju-goslavena a to je obnova naše na-paćene domovine Mi ne sumnjamo niti jednog časa da ćete vi Ame-rikanci — Južno-slave- ni — i na ovom planu časno Izvršiti svoj za-datak Za to su nam najveća ga-rancija i riječi vašeg velikog pred-sjednika Trumana koji je nedavno u Vashingtonu odgovarajući na govor ambasadora Sirnica prili-kom predaje akreditiva Izjavio da će Sjedinjene Američke Države pomoći Jugoslaviji da obnovi svo-ju razrušenu zemlju Neka živi predsjednik Truman! Neka Uvi maršal Tito!" (Naatavak na str 4) Piše: EDO JARDAS: XJ prošlom članku smo u kratko objasnili pitanje: "zašto organizirati našu omladinu?" Ovdje ćemo se pak pozabaviti pitanjem: "kako ju organizirati da bi se zajamčilo maksimum uspjeha?" Ovo pitanje iziskuje trezvenog razmišljanja želimo li se nadati uspjehu Mnogi aktivisti našeg pokreta stoje na stano-vištu da bi naša omladina trebala biti organizirana po "sta-rom dobrom običaju" tj da nebi trebala imati posebnih or-ganizacija nego bi se trebala priključiti starijima u već posto-jećim organizacijama tj hrvatska omladina u Savez Kanad-skih Hrvata srpska u Savez Kanadskih Srba a slovenska u Zvezu Kanadskih Slovencev To je stanovište nemoguće i po- grešno No prije nego predjemo na objašnjavanjo zašto je po- grešno zaustaviti ćemo se časkom na razlozima koji naše akti-viste dovode do takovog pogrešnog i štetnog zaključka ako-pre- m su ga stvorili u najboljoj namjeri Mi stariji obično gledamo na mladje sa nepovjerenjem Još uvjek se držimo poslovice iz patrijarhalnog doba "jaje ne može znati više od kokoši" Bojimo se da će nam djeca "proći po vragu" ako ih ne budemo držali "na lancu" ako sa stari-jom kćerkom ne podje u "so" mladji brat a zlo i naopako ako smo starijeg sina vidjeli kako je sa susjedovom kćerkom pošao ni sklizanje ili na ples Pored toga i najčešće smatramo da smo mi "jako pametni' pa omladina bez nas neće moći ni makac Sve te pojave proizlaze iz okoliša u kome smo odrasli i uzgojili se U kraju je selo iz kojeg smo došli bilo "pokvare no a Kanada odnosno mjesto gdje smo kopali u rudniku ili radili u "šapi" — još pokvarenije U kraju nismo bili organizi-rani nismo išli u "šo" a još manje smo tražili lakovane cipele ili "frkot" Sve to je kod nas stvorilo nepovjerenje u mladje bez da smo ikada pokušali pronaći razloga zašto je u kraju selo bilo "pokvareno" i zašto je mjesto gdje smo u Kanadi živjeli takodjer bilo "pokvareno" Nismo ispitali razloge zašto nismo bili organizirani i zašto nismo tražili "šo" ni "frkota" Kad raspravljamo pitanje organiziranja omladine mi moramo biti na čistu sa činjenicom da smo mi uzrasli u društveno i eko-nomski potpuno različitim okolnostima nego što je izrasla na-J- a omladina Mi smo se u ličkom selu zadovoljili varenikom a u primorskom sa palentom U Lici smo se zadovoljili "kame-nom s ramena" a u Banatu kolom pred crkvom u nedjelju U Školu nismo išli ili vrlo malo prosto zato što je ocu trebalo ne-koga tko će za guskama ili svinjama a kad smo poordrasli trebalo je nekoga tko će za plugom ili u sječu Novina ni or-ganizacija nismo tražili prosto zato što "ni naš dida nije znao čitati ni pisati pa zašto da ja čitam i pišem" Bili smo zado-voljni sa kožunom jer kaput nose "samo gospoda" Za "šo" ni pitali nismo jer su to i onako "gospodske trice" Sve u sve-mu živjeli smo kako je tada živjelo selo Živjeli smo tako Jer su velmože na vlasti htjeli da tako živimo Njima je bilo u in-teresu da se ne naobražavamo niti da postanemo kulturni lju-d- u jer kad su ljudi kulturni oni postavljaju sve veće zahtjeve pred društvo u kome žive Tu je u kratko odgovor zašto je selo bilo "pokvareno" i "nekulturno" Ne krivicom nas i naših ota-ca nego krivicom društva u kome smo bili primorani živjeti Isti je slučaj sa Kanadom tj sa mjestom u kome smo se nastanili da bismo izbili svakdanji kruh Došli smo u potrazi za radom i svaki izrabljivač je u nama gledao tegleću marvu Na majni te nije pitalo sa koliko se prsta križaš niti te je pitalo koliko škola si prošao Forman se zagledao u ledja pa kad se uvjerio da su dovoljno široka smjesta te je unajmio Takodjer i on je bio svjestan činjenice da mu možeš biti dobar i poko-ran rob samo ako te drži u mraku i neznanju To je razlog da ti je umjesto škole i naobrazbe dao pijanstvo i prostituciju diskriminaciju i "bleklistovanje" ako si se usudio protestirati protiv nasilja nezdravih radnih okolnosti ili nedovoljne nadni-ce No ja i ti smo našli put u naprednu organizaciju i mnoga zla smo uklonili dabome uz pomoć ostalih radnika Došli smo do spoznaje da sudbina nas ovisi o nama samima da je naša borba za više pravice i veći komad kruha nerazdvojiva od borbe ostalog naroda koji sa nama živi Ali smo zaboravili na jedno da se društvo iz dana u dan iz godine u godinu na-predju- je Zaboravili smo da naša omladina živi pod daleko naprednijim društvenim okolnostima nego smo živjeli mL To su u kratko razlozi zašto naša omladina ne može biti organizirana zajedno sa nama Mi smo više manje ljudi "sta-rog kova" naša omladina su ljudi novog doba novih i savre-meniji- h pogleda na život i svijet Naše društvene i ekonomske potrebe su skromne jer duboko u nutrini još uvjek živimo sa prošlošću Dočim naša omladina traži nešto boljeg šireg i sa-vremeni- jeg Njoj nije dovoljno "kamena s ramena" upravo kao što joj nije dovoljan kožun ili samo tri razreda pučke škole Ona traži na prvom mjestu naobrazbu svestranu i savremo-n- u ona čezne za autom radiom krznatim kaputom Jer shvaća da ju to pripada i da će do toga doći ako se bude organizirala i borila za postignuće tih pogodnosti koje su joj na dohvatu i koje joj spadaju Naša omladina će se moći razvijati društveno politički i socijalno samo ako bude organizirana posebno od nas u vla-stitim organizacijama koje će formalno i stvarno biti izvan našeg "nadgleda" ili ako želite "tutorstva" Mi ćemo u našim organizacijama i dalje bacati kamena s ramena omladina ne-ka si osniva "basebal" i "soft bal" grupe hockey i sve druga športske aktivnosti Mi ćemo se u našim organizacijama i dalje zanimati koliko sa isključivo kanadskim toliko i sa "starokraj-skim- " pitanjima Naša omladina neka se zanima sa onim pi-tanjima koja su joj najbliža i najpotrebnija Mi ćemo i dalje naše sjednice i diskusije predvoditi u materinjskom jeziku naša omladina neka svoje diskusije provodi u jeziku zemlje gdje živimo Ako ju je pak volja a mi ćemo se postarati da ju za to zainteresiramo omladina će i naš materinjski jezik izu-čavati Ona će suradjivati sa nama u svim našim aktivnosti-ma samo ako budemo joj i mi pružali moralnu i materijalnu pomoć u razvijanju svojih aktivnosti Mi ćemo i dalje biti or-ganizirani u tri nacionalne grupe jer nam je tako najlakše okupiti a naš pokret i one koji još pate od nacionalističkih ili po-krajinskih predrasuda naša omladina bi trebala biti okupljana ne kao hrvatska srpska ili slovenska posebno nego na prvom mjestu kao kanadska omladina No o tom važnom pitanju u idućem broju j - ( --t--t0- t±xsii' -- 0'- -- 4- v~
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, May 22, 1945 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1945-05-22 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000214 |
Description
Title | 000237 |
OCR text | V mm MSS STRANA 2 NOVOSTI Utorak 22 maja 1945 NOVOSTI JttgOSlavlfa je Clagias Kako organizirati Published every Tuesday Thursdav and Sarurdav by tho Novosti Publishing Coxnpany novi nasu omladinu In the Croatian Language kraj Izlazi svaki utorak četvrtak ! subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Rogistrv Office for the Citv oi Toronto on the 24th day of October 1941 a No 46052 CP ADRESA NOVOSTI 206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario Telephone: AĐelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvrfćuju — Rukopisi se ne vraćaju Barjaktari najcrnije reakcije Od poraza i bezuslovne predaje naći Njemačke prošlo je četrnaest dana Još se ni tinta na ugovoru o bezuslovnoj pre-daji nije osušila već su reakcionarne i apizerske sile otpočele svojom starom pjesmom protiv Sovjetskog Saveza i svega što progres brani i progresom ide Istina kampanja podržavanja nepovjerenja prema Sov-jetskom Savezu postojala je i tokom rata i ako ne u tako otvo-renoj i drskoj formi kao danas ali je postojala Ako su sov-jetske trupe napredovale isticala se opasnost da previše na-preduju ako su stale radi preuredjaja transportacije i pre-grupaci- je svojih sila opet se dizala galama da saveznici sami vode rat a Sovjeti da "proračunato" čekaju itd Kampanja blatna i odurna je u toku protiv Sovjetskog Saveza usprkos opće poznate činjenice da se u glavnom Sov-jetskom Savezu treba pripisati da je svijet spašen od podivlja-lih fašističkih razbojnika Ne treba netko braniti Sovjetski Savez On je dosta jak i sposoban da se obrani sam ali treba prstom uprijeti na one mračne sile koje tu kampanju šire i podržavaju u našim zem-ljama kao na one koji žale za Hitlerom i koji kad bi dobili vlast u ruke vladali bi istim metodama kao i Hitler Prije rata je njihova haranga protiv Sovjetskog Saveza imali za cilj pripremanje rata kojeg bi protiv istog poveo Hitler a dana3 nakon je Hitler a s njime i njemački fašizam vojnički poražen kampanja protiv Sovjetskog Saveza ima za cilj da se razbije jedinstvo Ujedinjenih Nacija velike trojice napose i tako spriječi organiziranje mira i sigurnosti u svjetu Kad već nisu mogli spriječiti vojnog poraza fašizma ili dobiti rat nastojat će pod svaku cijenu narušiti mir Ovu odurnu kampanju ne samo protiv Sovjetskog Save za nego i protiv nove Jugoslavije i svih onih zemalja u Europi koje su ovog rata raskrstile sa starim reakcionarnim i konzer-vativnim načinom vladanja predvode u glavnom torijevci i njihova štampa Iz dana u dan naći ćete u Toronto Telegram ili Globo and Mail članke bilo uredničke bilo naručene od pojedinih dopisnika protiv naših saveznika Ti su članci pisani tako drsko izazivački da si čovjek na prvi mah pomisli da smo u ratu protiv Sovjetskog Saveza a ne protiv Japana da smo rat dobili nad Sovjetskim Savezom a ne nad hitlerovom Nje-mačkom Da treba ukazati na takvu štampu i na te crne sile koje se lokvom provokacijom služe još i zbog toga što se nalazimo pred izborima u kojima se i oni natječu za vlast u Kanadi To Je štampa konzervativaca torijevaca štampa najcrnije reak-cije u Kanadi koja kad bi došla na upravu zemlje pretvorila bi Kanadu u pakao sličan njemačkom paklu za vrijeme Hit-ler- a To su vam one iste reakcionarne sile koje su kod kuće fcmilijama pokušale oduzeti nadodatak na djecu koje su pro-tiv radničkih unija protiv visokih plaća i kratkog radnog vre-mena protiv "stranaca" i 2idova koje su tokom ovog rata učinile sve da osujete ratne napore Kanade To su vam tori-jevci povezani u Sjedinjenim Državama sa najgorim izolaci-onizma i apizerima koji rade na izoliranju Sovjetskog Saveza prikazujući ga "crvenim agresorom" sa kojim će trebat prije Ili kasnije obračunat "jer je postao drzak" Glas torijevcima u dolazećim izborima znaci dakle glas protiv sebe — znači odobriti onu klevetničku kampanju protiv Sovjetskog Saveza i Nove Jugoslavije Pred novim zadaćama Posljednji otpor naoružanih fašističkih ustaških i četni-čkih sila u Jugoslaviji je skršen Jugoslavija nova federativna Zajednica Hrvata Srba Slovenaca Crnogoraca Macedonaca i druaih naroda je stvarnost Poslije duge četiri godišnje bor-be poslije potoka krvi hrpa lješina i brijegova ruševina ono Sto u sanjali i za čime su godinama čeznuli ostvareno je Pale žrtve za tu slobodnu federativnu zajednicu i jedinstvo kojej je stečeno i krvlju zapečaćeno bedem je njene sigurnosti Time je najglavniji posao obavljen Ne može biti ni govora niti se može očekivati da će u Jugoslaviji biti odmah sve na svojem mjestu odmah svi siti i odjeveni Prvih šest mjeseci ili bolje dok prva žetva prodje biti će najteže Proći će godina i više da se narod najprvo op-skrbi i to najnužnijim količinama hrane zatim odijelom kro-vom ljekovima i drugim za život neophodno potrebnim sred-stvima bez kojih je nemoguće ni zamisliti početak novog živo-ta Trebat će sjemenja radne stoke poljoprivrednih sprava industrijskog alata i mašinerije Trebat će sve od igle do lo-komotive Nekoji krajevi su toliko osiromašeni i opustošeni da će trebati sve iz nova Poznato je još od prije da je Jugoslavija u glavnom po-ljoprivredna zemlja 77 po sto njenog stanovništva živilo je od poljoprivrede prije rata 13 po sto od industrije trgovine i za-nata i 10 po sto od ostalih zanimanja Prema tome računaju-ći da Jugoslavija ima 15 milijuna stanovnika skoro 12 milijuna stanovnika živi od poljoprivrede To pokazuje da u Jugosla-viji nema ni lake industrije da i ne govorimo o teškoj pomo- ću koje bi se izgradilo porušeno i podizala laka industrija za narodne potrebe To još znači da će proći dulje vrstnena dok M sv narodne potrebe savladaju jer pored hrane trba i oru-dj- a ljekova odijela obuće treba željeznica mostova i nasipa električnih i drugih industrijskih naprava VELIČANSTVENA MANIFESTACIJA U SAN FRANCISCO DR BIĆANIĆ OBJAŠNJAVA PATNJE I POTREBE NARODNE 300000 PORUŠENIH KUĆA San Francisco — Ujedinjeni Odbor Amerikanaca Južnoslaven-skog porijekla u San Francisco priredio je u nedjelju 13 maja u počast jugoslavenske delegacije na medjunarodnoj konferenciji sveča-ni doček i zabavu u jednoj od naj-većih dvorana u gradu Na prired-bi je bilo 2000 našeg naroda iz San Francisco i okolice a došle su i delegacije iz udaljenih mjesta čak iz Portlanda Oregona i Los Angelesa Priredba je otvorena sviranjem američke himne i slavenske himne "Hej Slaveni" pa je po tom predsjednik Ujedinjenog Odbora Amerikanaca Juino-slavensko- g Po-rijekla g Krpan toplim riječima pozdravio delegate i predstavio ih prisutnima šef delegacije dr Ivan Šubašić ministar vanjskih poslova nije mogao radi bolesti prisustvo-vati priredbi ali je preko ostalih delegata uputio srdačne pozdrave braći u Americi GOVOR AMI1ASADORA SIMIĆA Odgovarajući na pozdrav g Kr-pana ambasador Jugoslavije u Washingtonu g Stanoje Simić održao je govor u kojem je rekao izmedju ostalog: "Draga braćo mi dolazimo iz staroga kraja kao što se to ovdje medju vama kaže Nama je neobič-no drago što ovdje u Sjedinjenim Američkim Državama nalazimo naše sunarodnjake koji su poslije tolikih godina u ovome novom svi jetu u svome "novom kraju" sa-čuvali u svojim srcima ljubav za svoj stari kraj "Vi ste u svoje vrijeme krenuli u ovaj novi svijet i vi ste se sa nji-me srodili postali ste jedan njegov dio i time ste baš postali najbolji "ambasadori" za bolje razumijeva-nje i suradnju medju našim naro-dima "Narodi Jugoslavije su za ove četiri posljednje godine vodili je dan od najstrašnijih ratova protiv neprijatelja cijelog čovječanstva protiv fašizma "U toj isrtoj borbi protiv tog istog neprijatelja našla se i ovo-ga puta i vaša nova otadžbina i vi ste u toj borbi dali svoj udio Že-lim vam kazati i to da onaj vaš stari kraj" nije više onaj kojeg vi znate niti je to kraj o kojem ste slušali u vremenu izmedju ova dva velika rata Jugoslavija je sa-da potpuno novi kraj To je sada lijepa velika nova federativna slobodna i demokratska Jugoslavi-ja koja je izašla iz pepela i krvi ove do sada nevidjene borbe — Jugoslavija koja je postigla tek sada pravo bratstvo ljudsko jedin-stvo svih svojih naroda '"Vi ste sada ovdje ambasadori te nove ujedinjene Jugoslavije Prema tome i vaše su dužnosti sa-da da ovdje u ovom kraju dadete puni izraz toga jedinstva i da bu dete dostojni sinovi naroda Jugo-slavije u svojoj novoj domovini: Sjedinjenim Američkim Držav-ama" Poslije ambasadora g Sirnica održali su govore dr Stojan Gav-rilov- ić pomoćnik ministarstva vanjskih poslova i Stane Kraševac Udruženje vjerskih organizacija ZAGOVARA PROGRESIVNE REFORME Montreal 18 Maja — Za bolji život i ekonomsku sigurnost u po-sljeratn- im vremenima ujedinili su Pe na zajedničkom programu pred-stavnici ovdašnjih nekoliko vjer-skih organizacija formirali vijeće Christian Social Order i objavili svoj proglas Zajednički program odobren je 1 potpisan po predstav-nicima od Roman Cathollc Angll-ca- n United Baptist Presbvterian Danish Lutheran ruskoj pravo-slavnoj crkvi i Salvation Army U njihovom proglasu koji za-govara istinsku demokraciju i bratske odnose u industriji izme-dju radnika i poslodavaca se me-dju ostalim traži zakonom prizna-to pravo udruživanja i sastajanja pravo radnika na kolektivno pre govaranje sudjelovanje radnika u industrijskim upravama ekonom-skim planovima i vladinim tijeli ma jednaku odgovornost raaniKa i poslodavaca prema općem naro-du učešće narodnih predstavnika u industrijskim pregovorima i pla-niranoj proizvodnji zajedno sa radnicima i poslodavcima U proglasu se dalje traži bolje nadnice i viši stupanj života so-cijalna sigurnost koja će udovolji-ti potrebama naroda počam od punog uposljenja pa do davanja pomoći od strane države u slučaju bolesti nesreća i drugih nepogoda uključiv i dostojnu penziju star-cim- a Izgradnja novih stanova bo-ljih i zdravijih uslova rada u in-dustriji takodjer se traži u njiho-vom proglasu ZAHVALA I PRIZNANJE NA NAŠEM RADU NATIONAL WAR FINANCE COMMITTEE PROVTNCE OF ONTARIO M Kruzic Esq Editor "Novosti" 206 Adelaide St W Toronto Dear Ur Krutic On behalf ol th Ontario Section of th Natiencl War Fi-nan- ce Committs I vrtsh to express sincere thcnks for your fine co-operation- On the Eight Victorv Loan Campaign The National Groups of Toronto and throughout Ontario have plaved an important part in the realizing of the Provincial objeetive By reason of your newspaper publicitv mass meet-ing- s and group incentive your people we have no doubt subscribed more substantially than ever before The successful completion under exteremely difficult con-ditio- ns of the Eight Canadian Victory Loan is a fitting parallel to the great events that have occurred during the past few veeks With my own hearty thanke personaIly Very truly yours J A Jennings Speakers' Division National Groups Section da će tamo smjesta proteći med i mlijeko je naivno Oni to sami znaju i oni su toga svijesni Njihova vlada na čelu sa maršalom Titom učiniti će sve da se olakša život naroda Za to oni pozivlju i nas da im pomognemo jer znaju da mnogi od nas imamo ne samo želju za poći tamo nego i potrebne stručne sposobnosti koje će njima trebati za obnovu zemlje Oni na nas računaju i znaju o našoj materijalnoj i moralnoj pomoći koju smo im već do sada dali Konstantiramo činjenicu da su mnogi naši spremni poći u Jugoslaviju kad se za to prve prilike ukazu Za to i pišemo ovaj uvodnik kako bi sa oni koji žele poći spremili na zanat i na žrtve koje će trebati uložiti da im se pomogne i od koristi bude Pa kad već nismo imali te mogućnosti da skupa s njima vodimo borbu protiv narodnih neprijatelja koji su im opusto šili zemlju mi trebamo i moramo im pomoći na izgradnji onog šio je neprijatelj porušio Onaj pako koji misli poći u Jugo-- j s'aviju da tamo počiva i sprovodi lagan život taj bolje da Očekivati da će sve to biti savladano u jednoj godini ili počiva ovdje — jer tamo počivanja neće biti direktor uprave za obnovu zem- lje Dr Gavrilović izrazio je svoje zadovoljstvo što vidi silno odušev-ljenje sa kojim naši ljudi u Ameri-ci manifestiraju svoje osjećaje za bratstvo i jedinstvo jugoslavenskih naroda Naglasio je da je stim os- jećajima prožet sav naš narod ši-rom cijele Jugoslavije Svi naši narogi pod vodstvom maršala Tita u okviru narodnog oslobodilačkog pokreta podnijeli su ogromne žrtve za svoje oslobodjenje i svoje je-dinstvo Stane Kraševac govorio je na slovenskom jezikom i naročito pod-vukao da je i slovenski narod u novoj Jugoslaviji stekao najzad svoju slobodu GOVOR POTPUKOVNIKA DEDIJERA "Draga i mila naša braćo Ame-rikanci! Donosim vam pozdrave kao član srpske narodne skupštine i želim da vam se zahvalim na sve mu onome što ste vi učinili u veli-koj borbi protiv fašističke Njema-čke U najtežim danima borbe na-Se- g naroda kada smo so borili u Jugoslaviji sa daleko nadmoćnijim neprijateljom bez municije i bez hrane još 1942 godine dobili smo vaše prve pozdrave koji su nam pokazali ono u što mi niti Jednog časa nismo sumnjali da vi razumi-jete i potpomažete borbu naroda Jugoslavije da i vi zajedno sa či-tavim američkim narodom dopri-nosite svoj udio u zajedničkoj bor-bi protiv fašizma Naši narodi u Jugoslaviji dobro znaju da su vaše ruke radile tankove avijone i to-pove koji su doprinijeli pobjedi nad Hitlerom i da ste i vi poslali svoju djecu u američku vojsku ko ja je dala znatan doprinos u borbi protiv Hitlerove Njemačke Mi smo znali da ste vi čvrsto okuplje ni oko svog neumrlog predsjednika Roosevelta jednog od tvoraca i su-radnika moćne anti-hitlerovs- ke koalicije Na svemu ovome još jed-noć vam hvala "Danas Je čitava naša domovina oslobodjena Mrska noga hitlero-vački- h osvajača ne gazi više naše Jugoslavije Ali to nije jedina po-bjeda naših naroda Oni su izvoje-va- li još jednu pobjedu a to je Je-dinstvo i bratstvo naših naroda To je naša najveća i najdraža po-bjeda To je zalog naše budućnosti "Još od prvog dana velikog os-lobodilačkog rata maršal Tito je postavio pred naše narode jedan jedini zadatak: osloboditi zemlju od okupatora U tu svetu borbu on je pozvao sve naše narode pozvao je sve poštene rodoljube bez obzi ra na vjerske nacionalne i klasne razlike Pozvao ih je da se bore za oslobodjenje naše drage Jugoslavi je i za opstanak naših naroda Evo u tome leži suština borbe čije bo gate plodove sada beremo "Maršal Tito pozvao je pod za-stavu svete borbe protiv okupato ra i njihovih slugu i sve demokrat-ske elemente koji se nalaze u ino-stranst- vu Ti demokratski ljudi na čelu fa dr Ivanom šubašićom pra-vilno su shvatili duboki značaj tih sudbonosnih dana naših naroda i naše države i dali su svoj značajan doprinos narodnom jedinstvu "Usprkos svih pokušaja neprija-telja da razbiju to jedinstvo ono se je sve više i više učvršćavalo da bi prije nekoliko mjeseci dobilo svoj puni izražaj u stvaranju je-dinstvene jugoslavenske vlade Neki naši neprijatelji su se nadali da će Jugoslavija biti kamenom smutnje izmedju savezničkih sila Medjutim zahvaljujući mudroj po-litici jedinstva maršala Tita Ju-goslavija je na medjunarodnom planu postala zemlja u kojoj se jasno manifestira zajednička volja i suradnja naših velikih saveznika "To jedinstvo naših naroda mi ćemo čuvati kao ženicu oka svog Ratne zločince fašističke pomaga-če naši narodi nemilosrdno kaž-njavaju ali one koji sif zavedeni koji su bili u zabludi a takvih na-ročito ima ovdje kod vas poziva-mo Još jednoć da dodju na pravi put I da sudjeljuju na najvažni-jem zadatku svakog poštenog Ju-goslavena a to je obnova naše na-paćene domovine Mi ne sumnjamo niti jednog časa da ćete vi Ame-rikanci — Južno-slave- ni — i na ovom planu časno Izvršiti svoj za-datak Za to su nam najveća ga-rancija i riječi vašeg velikog pred-sjednika Trumana koji je nedavno u Vashingtonu odgovarajući na govor ambasadora Sirnica prili-kom predaje akreditiva Izjavio da će Sjedinjene Američke Države pomoći Jugoslaviji da obnovi svo-ju razrušenu zemlju Neka živi predsjednik Truman! Neka Uvi maršal Tito!" (Naatavak na str 4) Piše: EDO JARDAS: XJ prošlom članku smo u kratko objasnili pitanje: "zašto organizirati našu omladinu?" Ovdje ćemo se pak pozabaviti pitanjem: "kako ju organizirati da bi se zajamčilo maksimum uspjeha?" Ovo pitanje iziskuje trezvenog razmišljanja želimo li se nadati uspjehu Mnogi aktivisti našeg pokreta stoje na stano-vištu da bi naša omladina trebala biti organizirana po "sta-rom dobrom običaju" tj da nebi trebala imati posebnih or-ganizacija nego bi se trebala priključiti starijima u već posto-jećim organizacijama tj hrvatska omladina u Savez Kanad-skih Hrvata srpska u Savez Kanadskih Srba a slovenska u Zvezu Kanadskih Slovencev To je stanovište nemoguće i po- grešno No prije nego predjemo na objašnjavanjo zašto je po- grešno zaustaviti ćemo se časkom na razlozima koji naše akti-viste dovode do takovog pogrešnog i štetnog zaključka ako-pre- m su ga stvorili u najboljoj namjeri Mi stariji obično gledamo na mladje sa nepovjerenjem Još uvjek se držimo poslovice iz patrijarhalnog doba "jaje ne može znati više od kokoši" Bojimo se da će nam djeca "proći po vragu" ako ih ne budemo držali "na lancu" ako sa stari-jom kćerkom ne podje u "so" mladji brat a zlo i naopako ako smo starijeg sina vidjeli kako je sa susjedovom kćerkom pošao ni sklizanje ili na ples Pored toga i najčešće smatramo da smo mi "jako pametni' pa omladina bez nas neće moći ni makac Sve te pojave proizlaze iz okoliša u kome smo odrasli i uzgojili se U kraju je selo iz kojeg smo došli bilo "pokvare no a Kanada odnosno mjesto gdje smo kopali u rudniku ili radili u "šapi" — još pokvarenije U kraju nismo bili organizi-rani nismo išli u "šo" a još manje smo tražili lakovane cipele ili "frkot" Sve to je kod nas stvorilo nepovjerenje u mladje bez da smo ikada pokušali pronaći razloga zašto je u kraju selo bilo "pokvareno" i zašto je mjesto gdje smo u Kanadi živjeli takodjer bilo "pokvareno" Nismo ispitali razloge zašto nismo bili organizirani i zašto nismo tražili "šo" ni "frkota" Kad raspravljamo pitanje organiziranja omladine mi moramo biti na čistu sa činjenicom da smo mi uzrasli u društveno i eko-nomski potpuno različitim okolnostima nego što je izrasla na-J- a omladina Mi smo se u ličkom selu zadovoljili varenikom a u primorskom sa palentom U Lici smo se zadovoljili "kame-nom s ramena" a u Banatu kolom pred crkvom u nedjelju U Školu nismo išli ili vrlo malo prosto zato što je ocu trebalo ne-koga tko će za guskama ili svinjama a kad smo poordrasli trebalo je nekoga tko će za plugom ili u sječu Novina ni or-ganizacija nismo tražili prosto zato što "ni naš dida nije znao čitati ni pisati pa zašto da ja čitam i pišem" Bili smo zado-voljni sa kožunom jer kaput nose "samo gospoda" Za "šo" ni pitali nismo jer su to i onako "gospodske trice" Sve u sve-mu živjeli smo kako je tada živjelo selo Živjeli smo tako Jer su velmože na vlasti htjeli da tako živimo Njima je bilo u in-teresu da se ne naobražavamo niti da postanemo kulturni lju-d- u jer kad su ljudi kulturni oni postavljaju sve veće zahtjeve pred društvo u kome žive Tu je u kratko odgovor zašto je selo bilo "pokvareno" i "nekulturno" Ne krivicom nas i naših ota-ca nego krivicom društva u kome smo bili primorani živjeti Isti je slučaj sa Kanadom tj sa mjestom u kome smo se nastanili da bismo izbili svakdanji kruh Došli smo u potrazi za radom i svaki izrabljivač je u nama gledao tegleću marvu Na majni te nije pitalo sa koliko se prsta križaš niti te je pitalo koliko škola si prošao Forman se zagledao u ledja pa kad se uvjerio da su dovoljno široka smjesta te je unajmio Takodjer i on je bio svjestan činjenice da mu možeš biti dobar i poko-ran rob samo ako te drži u mraku i neznanju To je razlog da ti je umjesto škole i naobrazbe dao pijanstvo i prostituciju diskriminaciju i "bleklistovanje" ako si se usudio protestirati protiv nasilja nezdravih radnih okolnosti ili nedovoljne nadni-ce No ja i ti smo našli put u naprednu organizaciju i mnoga zla smo uklonili dabome uz pomoć ostalih radnika Došli smo do spoznaje da sudbina nas ovisi o nama samima da je naša borba za više pravice i veći komad kruha nerazdvojiva od borbe ostalog naroda koji sa nama živi Ali smo zaboravili na jedno da se društvo iz dana u dan iz godine u godinu na-predju- je Zaboravili smo da naša omladina živi pod daleko naprednijim društvenim okolnostima nego smo živjeli mL To su u kratko razlozi zašto naša omladina ne može biti organizirana zajedno sa nama Mi smo više manje ljudi "sta-rog kova" naša omladina su ljudi novog doba novih i savre-meniji- h pogleda na život i svijet Naše društvene i ekonomske potrebe su skromne jer duboko u nutrini još uvjek živimo sa prošlošću Dočim naša omladina traži nešto boljeg šireg i sa-vremeni- jeg Njoj nije dovoljno "kamena s ramena" upravo kao što joj nije dovoljan kožun ili samo tri razreda pučke škole Ona traži na prvom mjestu naobrazbu svestranu i savremo-n- u ona čezne za autom radiom krznatim kaputom Jer shvaća da ju to pripada i da će do toga doći ako se bude organizirala i borila za postignuće tih pogodnosti koje su joj na dohvatu i koje joj spadaju Naša omladina će se moći razvijati društveno politički i socijalno samo ako bude organizirana posebno od nas u vla-stitim organizacijama koje će formalno i stvarno biti izvan našeg "nadgleda" ili ako želite "tutorstva" Mi ćemo u našim organizacijama i dalje bacati kamena s ramena omladina ne-ka si osniva "basebal" i "soft bal" grupe hockey i sve druga športske aktivnosti Mi ćemo se u našim organizacijama i dalje zanimati koliko sa isključivo kanadskim toliko i sa "starokraj-skim- " pitanjima Naša omladina neka se zanima sa onim pi-tanjima koja su joj najbliža i najpotrebnija Mi ćemo i dalje naše sjednice i diskusije predvoditi u materinjskom jeziku naša omladina neka svoje diskusije provodi u jeziku zemlje gdje živimo Ako ju je pak volja a mi ćemo se postarati da ju za to zainteresiramo omladina će i naš materinjski jezik izu-čavati Ona će suradjivati sa nama u svim našim aktivnosti-ma samo ako budemo joj i mi pružali moralnu i materijalnu pomoć u razvijanju svojih aktivnosti Mi ćemo i dalje biti or-ganizirani u tri nacionalne grupe jer nam je tako najlakše okupiti a naš pokret i one koji još pate od nacionalističkih ili po-krajinskih predrasuda naša omladina bi trebala biti okupljana ne kao hrvatska srpska ili slovenska posebno nego na prvom mjestu kao kanadska omladina No o tom važnom pitanju u idućem broju j - ( --t--t0- t±xsii' -- 0'- -- 4- v~ |
Tags
Comments
Post a Comment for 000237