Novosti, May 22, 1945

              V mm MSS
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 22 maja 1945 NOVOSTI JttgOSlavlfa je Clagias Kako organizirati
Published every Tuesday Thursdav and Sarurdav by tho
Novosti Publishing Coxnpany novi nasu omladinu In the Croatian Language kraj
Izlazi svaki utorak četvrtak ! subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Rogistrv Office for the Citv oi Toronto
on the 24th day of October 1941 a
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: AĐelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvrfćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Barjaktari najcrnije reakcije
Od poraza i bezuslovne predaje naći Njemačke prošlo je
četrnaest dana Još se ni tinta na ugovoru o bezuslovnoj pre-daji
nije osušila već su reakcionarne i apizerske sile otpočele
svojom starom pjesmom protiv Sovjetskog Saveza i svega što
progres brani i progresom ide
Istina kampanja podržavanja nepovjerenja prema Sov-jetskom
Savezu postojala je i tokom rata i ako ne u tako otvo-renoj
i drskoj formi kao danas ali je postojala Ako su sov-jetske
trupe napredovale isticala se opasnost da previše na-preduju
ako su stale radi preuredjaja transportacije i pre-grupaci- je
svojih sila opet se dizala galama da saveznici sami
vode rat a Sovjeti da "proračunato" čekaju itd
Kampanja blatna i odurna je u toku protiv Sovjetskog
Saveza usprkos opće poznate činjenice da se u glavnom Sov-jetskom
Savezu treba pripisati da je svijet spašen od podivlja-lih
fašističkih razbojnika
Ne treba netko braniti Sovjetski Savez On je dosta jak
i sposoban da se obrani sam ali treba prstom uprijeti na one
mračne sile koje tu kampanju šire i podržavaju u našim zem-ljama
kao na one koji žale za Hitlerom i koji kad bi dobili
vlast u ruke vladali bi istim metodama kao i Hitler
Prije rata je njihova haranga protiv Sovjetskog Saveza
imali za cilj pripremanje rata kojeg bi protiv istog poveo
Hitler a dana3 nakon je Hitler a s njime i njemački fašizam
vojnički poražen kampanja protiv Sovjetskog Saveza ima za
cilj da se razbije jedinstvo Ujedinjenih Nacija velike trojice
napose i tako spriječi organiziranje mira i sigurnosti u svjetu
Kad već nisu mogli spriječiti vojnog poraza fašizma ili dobiti
rat nastojat će pod svaku cijenu narušiti mir
Ovu odurnu kampanju ne samo protiv Sovjetskog Save
za nego i protiv nove Jugoslavije i svih onih zemalja u Europi
koje su ovog rata raskrstile sa starim reakcionarnim i konzer-vativnim
načinom vladanja predvode u glavnom torijevci i
njihova štampa Iz dana u dan naći ćete u Toronto Telegram
ili Globo and Mail članke bilo uredničke bilo naručene od
pojedinih dopisnika protiv naših saveznika Ti su članci pisani
tako drsko izazivački da si čovjek na prvi mah pomisli da smo
u ratu protiv Sovjetskog Saveza a ne protiv Japana da smo
rat dobili nad Sovjetskim Savezom a ne nad hitlerovom Nje-mačkom
Da treba ukazati na takvu štampu i na te crne sile koje se
lokvom provokacijom služe još i zbog toga što se nalazimo
pred izborima u kojima se i oni natječu za vlast u Kanadi To
Je štampa konzervativaca torijevaca štampa najcrnije reak-cije
u Kanadi koja kad bi došla na upravu zemlje pretvorila
bi Kanadu u pakao sličan njemačkom paklu za vrijeme Hit-ler- a
To su vam one iste reakcionarne sile koje su kod kuće
fcmilijama pokušale oduzeti nadodatak na djecu koje su pro-tiv
radničkih unija protiv visokih plaća i kratkog radnog vre-mena
protiv "stranaca" i 2idova koje su tokom ovog rata
učinile sve da osujete ratne napore Kanade To su vam tori-jevci
povezani u Sjedinjenim Državama sa najgorim izolaci-onizma
i apizerima koji rade na izoliranju Sovjetskog Saveza
prikazujući ga "crvenim agresorom" sa kojim će trebat prije
Ili kasnije obračunat "jer je postao drzak"
Glas torijevcima u dolazećim izborima znaci dakle glas
protiv sebe — znači odobriti onu klevetničku kampanju protiv
Sovjetskog Saveza i Nove Jugoslavije
Pred novim zadaćama
Posljednji otpor naoružanih fašističkih ustaških i četni-čkih
sila u Jugoslaviji je skršen Jugoslavija nova federativna
Zajednica Hrvata Srba Slovenaca Crnogoraca Macedonaca
i druaih naroda je stvarnost Poslije duge četiri godišnje bor-be
poslije potoka krvi hrpa lješina i brijegova ruševina ono
Sto u sanjali i za čime su godinama čeznuli ostvareno je Pale
žrtve za tu slobodnu federativnu zajednicu i jedinstvo kojej
je stečeno i krvlju zapečaćeno bedem je njene sigurnosti
Time je najglavniji posao obavljen
Ne može biti ni govora niti se može očekivati da će u
Jugoslaviji biti odmah sve na svojem mjestu odmah svi siti i
odjeveni Prvih šest mjeseci ili bolje dok prva žetva prodje
biti će najteže Proći će godina i više da se narod najprvo op-skrbi
i to najnužnijim količinama hrane zatim odijelom kro-vom
ljekovima i drugim za život neophodno potrebnim sred-stvima
bez kojih je nemoguće ni zamisliti početak novog živo-ta
Trebat će sjemenja radne stoke poljoprivrednih sprava
industrijskog alata i mašinerije Trebat će sve od igle do lo-komotive
Nekoji krajevi su toliko osiromašeni i opustošeni da
će trebati sve iz nova
Poznato je još od prije da je Jugoslavija u glavnom po-ljoprivredna
zemlja 77 po sto njenog stanovništva živilo je od
poljoprivrede prije rata 13 po sto od industrije trgovine i za-nata
i 10 po sto od ostalih zanimanja Prema tome računaju-ći
da Jugoslavija ima 15 milijuna stanovnika skoro 12 milijuna
stanovnika živi od poljoprivrede To pokazuje da u Jugosla-viji
nema ni lake industrije da i ne govorimo o teškoj pomo- ću koje bi se izgradilo porušeno i podizala laka industrija za
narodne potrebe To još znači da će proći dulje vrstnena dok
M sv narodne potrebe savladaju jer pored hrane trba i oru-dj- a ljekova odijela obuće treba željeznica mostova i nasipa
električnih i drugih industrijskih naprava
VELIČANSTVENA MANIFESTACIJA U SAN FRANCISCO DR
BIĆANIĆ OBJAŠNJAVA PATNJE I POTREBE NARODNE
300000 PORUŠENIH KUĆA
San Francisco — Ujedinjeni
Odbor Amerikanaca Južnoslaven-skog
porijekla u San Francisco
priredio je u nedjelju 13 maja u
počast jugoslavenske delegacije na
medjunarodnoj konferenciji sveča-ni
doček i zabavu u jednoj od naj-većih
dvorana u gradu Na prired-bi
je bilo 2000 našeg naroda iz
San Francisco i okolice a došle su
i delegacije iz udaljenih mjesta
čak iz Portlanda Oregona i Los
Angelesa
Priredba je otvorena sviranjem
američke himne i slavenske himne
"Hej Slaveni" pa je po tom
predsjednik Ujedinjenog Odbora
Amerikanaca Juino-slavensko- g Po-rijekla
g Krpan toplim riječima
pozdravio delegate i predstavio ih
prisutnima šef delegacije dr Ivan
Šubašić ministar vanjskih poslova
nije mogao radi bolesti prisustvo-vati
priredbi ali je preko ostalih
delegata uputio srdačne pozdrave
braći u Americi
GOVOR AMI1ASADORA SIMIĆA
Odgovarajući na pozdrav g Kr-pana
ambasador Jugoslavije u
Washingtonu g Stanoje Simić
održao je govor u kojem je rekao
izmedju ostalog:
"Draga braćo mi dolazimo iz
staroga kraja kao što se to ovdje
medju vama kaže Nama je neobič-no
drago što ovdje u Sjedinjenim
Američkim Državama nalazimo
naše sunarodnjake koji su poslije
tolikih godina u ovome novom svi
jetu u svome "novom kraju" sa-čuvali
u svojim srcima ljubav za
svoj stari kraj
"Vi ste u svoje vrijeme krenuli
u ovaj novi svijet i vi ste se sa nji-me
srodili postali ste jedan njegov
dio i time ste baš postali najbolji
"ambasadori" za bolje razumijeva-nje
i suradnju medju našim naro-dima
"Narodi Jugoslavije su za ove
četiri posljednje godine vodili je
dan od najstrašnijih ratova protiv
neprijatelja cijelog čovječanstva
protiv fašizma
"U toj isrtoj borbi protiv tog
istog neprijatelja našla se i ovo-ga
puta i vaša nova otadžbina i vi
ste u toj borbi dali svoj udio Že-lim
vam kazati i to da onaj vaš
stari kraj" nije više onaj kojeg
vi znate niti je to kraj o kojem
ste slušali u vremenu izmedju ova
dva velika rata Jugoslavija je sa-da
potpuno novi kraj To je sada
lijepa velika nova federativna
slobodna i demokratska Jugoslavi-ja
koja je izašla iz pepela i krvi
ove do sada nevidjene borbe —
Jugoslavija koja je postigla tek
sada pravo bratstvo ljudsko jedin-stvo
svih svojih naroda
'"Vi ste sada ovdje ambasadori
te nove ujedinjene Jugoslavije
Prema tome i vaše su dužnosti sa-da
da ovdje u ovom kraju dadete
puni izraz toga jedinstva i da bu
dete dostojni sinovi naroda Jugo-slavije
u svojoj novoj domovini:
Sjedinjenim Američkim Držav-ama"
Poslije ambasadora g Sirnica
održali su govore dr Stojan Gav-rilov- ić
pomoćnik ministarstva
vanjskih poslova i Stane Kraševac
Udruženje vjerskih
organizacija
ZAGOVARA PROGRESIVNE
REFORME
Montreal 18 Maja — Za bolji
život i ekonomsku sigurnost u po-sljeratn- im
vremenima ujedinili su
Pe na zajedničkom programu pred-stavnici
ovdašnjih nekoliko vjer-skih
organizacija formirali vijeće
Christian Social Order i objavili
svoj proglas Zajednički program
odobren je 1 potpisan po predstav-nicima
od Roman Cathollc Angll-ca- n
United Baptist Presbvterian
Danish Lutheran ruskoj pravo-slavnoj
crkvi i Salvation Army
U njihovom proglasu koji za-govara
istinsku demokraciju i
bratske odnose u industriji izme-dju
radnika i poslodavaca se me-dju
ostalim traži zakonom prizna-to
pravo udruživanja i sastajanja
pravo radnika na kolektivno pre
govaranje sudjelovanje radnika u
industrijskim upravama ekonom-skim
planovima i vladinim tijeli
ma jednaku odgovornost raaniKa
i poslodavaca prema općem naro-du
učešće narodnih predstavnika
u industrijskim pregovorima i pla-niranoj
proizvodnji zajedno sa
radnicima i poslodavcima
U proglasu se dalje traži bolje
nadnice i viši stupanj života so-cijalna
sigurnost koja će udovolji-ti
potrebama naroda počam od
punog uposljenja pa do davanja
pomoći od strane države u slučaju
bolesti nesreća i drugih nepogoda
uključiv i dostojnu penziju star-cim- a
Izgradnja novih stanova bo-ljih
i zdravijih uslova rada u in-dustriji
takodjer se traži u njiho-vom
proglasu
ZAHVALA I PRIZNANJE NA NAŠEM RADU
NATIONAL WAR FINANCE COMMITTEE PROVTNCE OF
ONTARIO
M Kruzic Esq
Editor "Novosti"
206 Adelaide St W Toronto
Dear Ur Krutic
On behalf ol th Ontario Section of th Natiencl War Fi-nan- ce
Committs I vrtsh to express sincere thcnks for your
fine co-operation- On the Eight Victorv Loan Campaign
The National Groups of Toronto and throughout Ontario
have plaved an important part in the realizing of the Provincial
objeetive By reason of your newspaper publicitv mass meet-ing- s
and group incentive your people we have no doubt
subscribed more substantially than ever before
The successful completion under exteremely difficult con-ditio- ns
of the Eight Canadian Victory Loan is a fitting parallel
to the great events that have occurred during the past few
veeks
With my own hearty thanke personaIly
Very truly yours
J A Jennings
Speakers' Division
National Groups Section
da će tamo smjesta proteći med i mlijeko je naivno Oni to
sami znaju i oni su toga svijesni Njihova vlada na čelu sa
maršalom Titom učiniti će sve da se olakša život naroda Za
to oni pozivlju i nas da im pomognemo jer znaju da mnogi
od nas imamo ne samo želju za poći tamo nego i potrebne
stručne sposobnosti koje će njima trebati za obnovu zemlje
Oni na nas računaju i znaju o našoj materijalnoj i moralnoj
pomoći koju smo im već do sada dali
Konstantiramo činjenicu da su mnogi naši spremni poći
u Jugoslaviju kad se za to prve prilike ukazu Za to i pišemo
ovaj uvodnik kako bi sa oni koji žele poći spremili na zanat i
na žrtve koje će trebati uložiti da im se pomogne i od koristi
bude
Pa kad već nismo imali te mogućnosti da skupa s njima
vodimo borbu protiv narodnih neprijatelja koji su im opusto
šili zemlju mi trebamo i moramo im pomoći na izgradnji onog
šio je neprijatelj porušio Onaj pako koji misli poći u Jugo--
j s'aviju da tamo počiva i sprovodi lagan život taj bolje da
Očekivati da će sve to biti savladano u jednoj godini ili počiva ovdje — jer tamo počivanja neće biti
direktor uprave za obnovu zem- lje
Dr Gavrilović izrazio je svoje
zadovoljstvo što vidi silno odušev-ljenje
sa kojim naši ljudi u Ameri-ci
manifestiraju svoje osjećaje za
bratstvo i jedinstvo jugoslavenskih
naroda Naglasio je da je stim os- jećajima prožet sav naš narod ši-rom
cijele Jugoslavije Svi naši
narogi pod vodstvom maršala Tita
u okviru narodnog oslobodilačkog
pokreta podnijeli su ogromne žrtve
za svoje oslobodjenje i svoje je-dinstvo
Stane Kraševac govorio je na
slovenskom jezikom i naročito pod-vukao
da je i slovenski narod u
novoj Jugoslaviji stekao najzad
svoju slobodu
GOVOR POTPUKOVNIKA
DEDIJERA
"Draga i mila naša braćo Ame-rikanci!
Donosim vam pozdrave
kao član srpske narodne skupštine
i želim da vam se zahvalim na sve
mu onome što ste vi učinili u veli-koj
borbi protiv fašističke Njema-čke
U najtežim danima borbe na-Se- g naroda kada smo so borili u
Jugoslaviji sa daleko nadmoćnijim
neprijateljom bez municije i bez
hrane još 1942 godine dobili smo
vaše prve pozdrave koji su nam
pokazali ono u što mi niti Jednog
časa nismo sumnjali da vi razumi-jete
i potpomažete borbu naroda
Jugoslavije da i vi zajedno sa či-tavim
američkim narodom dopri-nosite
svoj udio u zajedničkoj bor-bi
protiv fašizma Naši narodi u
Jugoslaviji dobro znaju da su vaše
ruke radile tankove avijone i to-pove
koji su doprinijeli pobjedi
nad Hitlerom i da ste i vi poslali
svoju djecu u američku vojsku ko
ja je dala znatan doprinos u borbi
protiv Hitlerove Njemačke Mi
smo znali da ste vi čvrsto okuplje
ni oko svog neumrlog predsjednika
Roosevelta jednog od tvoraca i su-radnika
moćne anti-hitlerovs- ke
koalicije Na svemu ovome još jed-noć
vam hvala
"Danas Je čitava naša domovina
oslobodjena Mrska noga hitlero-vački- h
osvajača ne gazi više naše
Jugoslavije Ali to nije jedina po-bjeda
naših naroda Oni su izvoje-va- li
još jednu pobjedu a to je Je-dinstvo
i bratstvo naših naroda
To je naša najveća i najdraža po-bjeda
To je zalog naše budućnosti
"Još od prvog dana velikog os-lobodilačkog
rata maršal Tito je
postavio pred naše narode jedan
jedini zadatak: osloboditi zemlju
od okupatora U tu svetu borbu on
je pozvao sve naše narode pozvao
je sve poštene rodoljube bez obzi
ra na vjerske nacionalne i klasne
razlike Pozvao ih je da se bore za
oslobodjenje naše drage Jugoslavi
je i za opstanak naših naroda Evo
u tome leži suština borbe čije bo
gate plodove sada beremo
"Maršal Tito pozvao je pod za-stavu
svete borbe protiv okupato
ra i njihovih slugu i sve demokrat-ske
elemente koji se nalaze u ino-stranst- vu
Ti demokratski ljudi na
čelu fa dr Ivanom šubašićom pra-vilno
su shvatili duboki značaj tih
sudbonosnih dana naših naroda i
naše države i dali su svoj značajan
doprinos narodnom jedinstvu
"Usprkos svih pokušaja neprija-telja
da razbiju to jedinstvo ono
se je sve više i više učvršćavalo
da bi prije nekoliko mjeseci dobilo
svoj puni izražaj u stvaranju je-dinstvene
jugoslavenske vlade
Neki naši neprijatelji su se nadali
da će Jugoslavija biti kamenom
smutnje izmedju savezničkih sila
Medjutim zahvaljujući mudroj po-litici
jedinstva maršala Tita Ju-goslavija
je na medjunarodnom
planu postala zemlja u kojoj se
jasno manifestira zajednička volja
i suradnja naših velikih saveznika
"To jedinstvo naših naroda mi
ćemo čuvati kao ženicu oka svog
Ratne zločince fašističke pomaga-če
naši narodi nemilosrdno kaž-njavaju
ali one koji sif zavedeni
koji su bili u zabludi a takvih na-ročito
ima ovdje kod vas poziva-mo
Još jednoć da dodju na pravi
put I da sudjeljuju na najvažni-jem
zadatku svakog poštenog Ju-goslavena
a to je obnova naše na-paćene
domovine Mi ne sumnjamo
niti jednog časa da ćete vi Ame-rikanci
— Južno-slave- ni — i na
ovom planu časno Izvršiti svoj za-datak
Za to su nam najveća ga-rancija
i riječi vašeg velikog pred-sjednika
Trumana koji je nedavno
u Vashingtonu odgovarajući na
govor ambasadora Sirnica prili-kom
predaje akreditiva Izjavio da
će Sjedinjene Američke Države
pomoći Jugoslaviji da obnovi svo-ju
razrušenu zemlju Neka živi
predsjednik Truman! Neka Uvi
maršal Tito!"
(Naatavak na str 4)
Piše: EDO JARDAS:
XJ prošlom članku smo u kratko objasnili pitanje: "zašto
organizirati našu omladinu?" Ovdje ćemo se pak pozabaviti
pitanjem: "kako ju organizirati da bi se zajamčilo maksimum
uspjeha?"
Ovo pitanje iziskuje trezvenog razmišljanja želimo li se
nadati uspjehu Mnogi aktivisti našeg pokreta stoje na stano-vištu
da bi naša omladina trebala biti organizirana po "sta-rom
dobrom običaju" tj da nebi trebala imati posebnih or-ganizacija
nego bi se trebala priključiti starijima u već posto-jećim
organizacijama tj hrvatska omladina u Savez Kanad-skih
Hrvata srpska u Savez Kanadskih Srba a slovenska u
Zvezu Kanadskih Slovencev To je stanovište nemoguće i po- grešno No prije nego predjemo na objašnjavanjo zašto je po- grešno zaustaviti ćemo se časkom na razlozima koji naše akti-viste
dovode do takovog pogrešnog i štetnog zaključka ako-pre- m
su ga stvorili u najboljoj namjeri
Mi stariji obično gledamo na mladje sa nepovjerenjem
Još uvjek se držimo poslovice iz patrijarhalnog doba "jaje ne
može znati više od kokoši" Bojimo se da će nam djeca "proći
po vragu" ako ih ne budemo držali "na lancu" ako sa stari-jom
kćerkom ne podje u "so" mladji brat a zlo i naopako ako
smo starijeg sina vidjeli kako je sa susjedovom kćerkom pošao
ni sklizanje ili na ples Pored toga i najčešće smatramo da smo
mi "jako pametni' pa omladina bez nas neće moći ni makac
Sve te pojave proizlaze iz okoliša u kome smo odrasli i
uzgojili se U kraju je selo iz kojeg smo došli bilo "pokvare
no a Kanada odnosno mjesto gdje smo kopali u rudniku ili
radili u "šapi" — još pokvarenije U kraju nismo bili organizi-rani
nismo išli u "šo" a još manje smo tražili lakovane cipele
ili "frkot" Sve to je kod nas stvorilo nepovjerenje u mladje
bez da smo ikada pokušali pronaći razloga zašto je u kraju
selo bilo "pokvareno" i zašto je mjesto gdje smo u Kanadi
živjeli takodjer bilo "pokvareno" Nismo ispitali razloge zašto
nismo bili organizirani i zašto nismo tražili "šo" ni "frkota"
Kad raspravljamo pitanje organiziranja omladine mi moramo
biti na čistu sa činjenicom da smo mi uzrasli u društveno i eko-nomski
potpuno različitim okolnostima nego što je izrasla na-J- a omladina Mi smo se u ličkom selu zadovoljili varenikom a
u primorskom sa palentom U Lici smo se zadovoljili "kame-nom
s ramena" a u Banatu kolom pred crkvom u nedjelju U
Školu nismo išli ili vrlo malo prosto zato što je ocu trebalo ne-koga
tko će za guskama ili svinjama a kad smo poordrasli
trebalo je nekoga tko će za plugom ili u sječu Novina ni or-ganizacija
nismo tražili prosto zato što "ni naš dida nije znao
čitati ni pisati pa zašto da ja čitam i pišem" Bili smo zado-voljni
sa kožunom jer kaput nose "samo gospoda" Za "šo"
ni pitali nismo jer su to i onako "gospodske trice" Sve u sve-mu
živjeli smo kako je tada živjelo selo Živjeli smo tako Jer
su velmože na vlasti htjeli da tako živimo Njima je bilo u in-teresu
da se ne naobražavamo niti da postanemo kulturni lju-d- u
jer kad su ljudi kulturni oni postavljaju sve veće zahtjeve
pred društvo u kome žive Tu je u kratko odgovor zašto je selo
bilo "pokvareno" i "nekulturno" Ne krivicom nas i naših ota-ca
nego krivicom društva u kome smo bili primorani živjeti
Isti je slučaj sa Kanadom tj sa mjestom u kome smo se
nastanili da bismo izbili svakdanji kruh Došli smo u potrazi
za radom i svaki izrabljivač je u nama gledao tegleću marvu
Na majni te nije pitalo sa koliko se prsta križaš niti te je pitalo
koliko škola si prošao Forman se zagledao u ledja pa kad se
uvjerio da su dovoljno široka smjesta te je unajmio Takodjer
i on je bio svjestan činjenice da mu možeš biti dobar i poko-ran
rob samo ako te drži u mraku i neznanju To je razlog da
ti je umjesto škole i naobrazbe dao pijanstvo i prostituciju
diskriminaciju i "bleklistovanje" ako si se usudio protestirati
protiv nasilja nezdravih radnih okolnosti ili nedovoljne nadni-ce
No ja i ti smo našli put u naprednu organizaciju i mnoga
zla smo uklonili dabome uz pomoć ostalih radnika Došli smo
do spoznaje da sudbina nas ovisi o nama samima da je naša
borba za više pravice i veći komad kruha nerazdvojiva od
borbe ostalog naroda koji sa nama živi Ali smo zaboravili na
jedno da se društvo iz dana u dan iz godine u godinu na-predju- je
Zaboravili smo da naša omladina živi pod daleko
naprednijim društvenim okolnostima nego smo živjeli mL
To su u kratko razlozi zašto naša omladina ne može biti
organizirana zajedno sa nama Mi smo više manje ljudi "sta-rog
kova" naša omladina su ljudi novog doba novih i savre-meniji- h
pogleda na život i svijet Naše društvene i ekonomske
potrebe su skromne jer duboko u nutrini još uvjek živimo sa
prošlošću Dočim naša omladina traži nešto boljeg šireg i sa-vremeni- jeg
Njoj nije dovoljno "kamena s ramena" upravo
kao što joj nije dovoljan kožun ili samo tri razreda pučke škole
Ona traži na prvom mjestu naobrazbu svestranu i savremo-n- u
ona čezne za autom radiom krznatim kaputom Jer shvaća
da ju to pripada i da će do toga doći ako se bude organizirala
i borila za postignuće tih pogodnosti koje su joj na dohvatu i
koje joj spadaju
Naša omladina će se moći razvijati društveno politički i
socijalno samo ako bude organizirana posebno od nas u vla-stitim
organizacijama koje će formalno i stvarno biti izvan
našeg "nadgleda" ili ako želite "tutorstva" Mi ćemo u našim
organizacijama i dalje bacati kamena s ramena omladina ne-ka
si osniva "basebal" i "soft bal" grupe hockey i sve druga
športske aktivnosti Mi ćemo se u našim organizacijama i dalje
zanimati koliko sa isključivo kanadskim toliko i sa "starokraj-skim- "
pitanjima Naša omladina neka se zanima sa onim pi-tanjima
koja su joj najbliža i najpotrebnija Mi ćemo i dalje
naše sjednice i diskusije predvoditi u materinjskom jeziku
naša omladina neka svoje diskusije provodi u jeziku zemlje
gdje živimo Ako ju je pak volja a mi ćemo se postarati da ju
za to zainteresiramo omladina će i naš materinjski jezik izu-čavati
Ona će suradjivati sa nama u svim našim aktivnosti-ma
samo ako budemo joj i mi pružali moralnu i materijalnu
pomoć u razvijanju svojih aktivnosti Mi ćemo i dalje biti or-ganizirani
u tri nacionalne grupe jer nam je tako najlakše
okupiti a naš pokret i one koji još pate od nacionalističkih ili po-krajinskih
predrasuda naša omladina bi trebala biti okupljana
ne kao hrvatska srpska ili slovenska posebno nego na prvom
mjestu kao kanadska omladina No o tom važnom pitanju u
idućem broju
j - ( --t--t0-
t±xsii' -- 0'- -- 4- v~