Novosti, May 22, 1945

              1
f
Uf
'i
J
Utorak 22 maja 1945 NOVOSTI STRANA 3
Tko su članovi
jugoslavenske vlade
(NasUTak 6)
RANE ANDREJEV
Bane Andrejev ministar rudar-stva
rodjen je 1905 godine u Ve-les- u
od oca Andreja stolara Os-novnu
Školu i gimnaziju vršio je
u Velesu Studije je počeo na filo-zofskom
fakultetu beogradskog
univerziteta ali prilikom okružnih
izbora 1926 godine bio je uhapšen
i 9 mjeseci zadržan u zatvoru Po-slije
puštanja na slobodu Andre-jev
dolazi ponovno u Beograd 1
stupa na tehnički fakultet Kao
student ljevičar ponovno je uhap-šen
1929 godine Proveo je u zat-voru
od 12 januara do 25 maja
1929 godine kada je osudjen na
15 godina robije od suda za zaštitu
države za ilegalan rad Robiju je
izdržao u Sremskoj Mitrovici i Le- -
poglavi
BANE ANDREJEV
Poslije kapitulacije 5 jula 1941
godine Andrejev bježi iz mitrova-čko- g
kaznenog zavoda i vraća se
u Macedoniju Kao ilegalac aktiv-no
učestvuje u narodno oslobodila-čkom
pokretu On je medju prvima
i najvažnijim osnivačima partizan-skih
odreda u Macedonlji Aktivno
učestvuje u borbama sve do aprila
1943 godine Odlazeći poslom u Bi-to- lj
u jednom selu bude otkriven
i od strane bugarskih okupatorskih
vlasti uhapšen Fošto nisu mogli
ništa drugo da mu stave na teret
osim osude 6uda za zaštitu države
Bugari su ga zadržali u zatvoru
Poslije mučenja koje su on I nje-gov
drug Blagoje Fotev povjere-nik
poljoprivrede u ACNOM Izdr-žali
su u zatvoru Bugari su ih
konfinirali i otpremili za Bugar-sku
Prošle godine Bane Andrejev
bježi iz Bugarske dolazi u Mace-doniju
i ponovno stupa u narodno
oslobodilački pokret I učestvuje u
borbama Ubrzo on je politički ko-mesar
glavnog štaba Macedonije
a zatim i član glavnog odbora Ju-goslavenskog
Narodno Oslobodila-čkog
Fronta Macedonije i kao ta-kav
ulazi u vladu maršala Tita kao
ministar rudarstva
SRETEN VUKOSAVIJEVIĆ
Sreten Vukosavljević rodjen je
u Prijepolju C marča 1881 godine
Svršio nižu gimnaziju u Valjevu i
Beogradu a učiteljsku školu u
Aleksincu Tri godine bio je učitelj
u Srbiji a zatim učitelj u Sandža-ku
nadzornik srpskih škola za
Skoplje i skopski okrug Bio je šef
srpske revolucionarne organizacije
za Sandžak i vojvoda četnički U
ratu je 1912 godine učestvovao kao
starjeiina sandžačklh dobrovolja-ca
U prvom svjetskom ratu Sre-ten
Vukosavljević je telefonista u
22-go- m puku vardarske brigade
Odgovarao je pred vojnim sudom u
solunskom procesu za zavjeru pro-tiv
regenta Aleksandra I'ušten je
ispod sudjenja Od 1919 do 1920
glavni povjerenik za agrarnu re-formu
Macedonije i Crne Gore
Prvi puta je izabran za narod-nog
poslanika 1920 u ustavotvornu
skupštinu Bio je član demokratske
tranke i kao takav nosioc liste u
Sandžaku Po drugi puta ušao je u
skupštinu januara mjeseca 1923
godine U prvoj vladi Pašić-Pribi-čev- ić
1923 do 1925 god Sreten Vu
SKirTEN VLKOSAVIJEVIĆ
kosavljević je državni podtajnik u
ministarstvu agrarne reforme a u
drugoj vladi Pašić-Pribičev- ić dr
žavni podtajnik za šume i rude
Prilikom rascjepa demokratske
stranke (1924) pošao je sa Pribi-čeviće- m
u Samostalnu Demokrat-sku
Stranku Postao je član izvrš
nog odbora i šireg glavnog odbora
SDS Poslije šestog januara za sve
vrijeme diktatorskih režima bio je
u opoziciji sa svojom strankom
Poslije sporazuma Cvetković-Ma-če- k
imenovan je za senatora
Njegov rad na sociološkom ispi-tivanju
na selu bio je neobično plo-dan
i veoma zapažen On je stvo-rio
čitavu školu i organizirao ko-lektivna
sociološka ispitavanja Na
selu sa studentima i učiteljima po
red mnogobrojnih članaka iz socio-loške
oblasti objavljenih u "Prav-di"
i "Politici" Sreten Vukosav
ljević pripremio je pred sam rat i
počeo štampati uporednu sociolo-šku
studiju o navodnjavanju šest
minografija koje su bile priprem-ljene
za štampu: Beogradska Sela
Nisko Zaplanje Rudnički Kačer
Ohridski Drimkol Tikveš sa Dje-lom
Morihova Pocerski Dobric
spalili su četnici Kad je 1938 go-dine
osnovana na pravnom fakul-tetu
beogradskog univerziteta ka-tedra
seoske sociologije Sreten
Vukosavljević je dobio ovu kate-dru
kao honorarni profesor
Poslije kapitulacije odbio je da
kao četnički vojvoda organizira
četnike u kolu Draže Mihajlovića
Sve do odlaska u šumu bio je vrlo
često hapšen po ustašama Nijem-cima
četnicima i Talijanima Po-što
je bio osudjen na smrt od čet-ničkog
"suda" prebacio se 1943
godine sa cijelom svojom porodi-com
na oslobodjeni teritorij
Oktobra mjeseca 1943 godine
izabran je za predsjednika Zema-ljskog
Anti-fašističk- og Vijeća Na-rodnog
Oslobodjenja Sandžaka i
predsjednika izvršnog Narodnog
Oslobodilačkog Odbora za Sand-žak
Na drugom zasjedanju u Jaj-cu
izabran je za člana predsjedni-štva
AVNOJ-- a
U julu 1944 godine postaje
član šubašićere vlade u Londonu
i sa tog položaja dolazi za mini
stra kolonizacije u jedinstvenoj
vladi maršala Tita
DR ZLATAN SREMEC
Dr Zlatan Sremec rodjen je 11
jula 1898 godine Osnovnu školu i
gimnaziju pohadjao je u Sidu i
Vinkovcima a medicinski fakultet
DR ZLATAN SREMEC
u Zagrebu i Beču Kao liječnik ra-dio
je u bolnicama u Zagrebu i
Vinkovcima Poslije kao šef škol-ske
poliklinike u Vinkovcima pre-lazi
u Zagreb u zdravstveni odio
banovine Hrvatske i još jače se
povezuje u političkoj borbi koju su
tada liječničke organizacije vodile
protiv diktature U Zagrebu se po-svećuje
problemima socijalne me-dicine
Radi isto tako u "Gospo-darskoj
Slozi" Toslije provedene
ankete objavio je sa dr Nikolićem
"Hrvatsko Selo i Medicina" koju
su ustaše zaplijenili Kad su ga us-taše
premjestili Iz Zagreba dr
Sremec odlazi u partizane
Pripadao je HSS od 1924 godi-ne
U Vinkovcima je on jedan od
prvaka HSS osobito poslije pogi-belji
Stjepana Radića Kad je os-novana
''Gospodarska Sloga" dr
Sremec je Izvjesno vrijeme bio
predsjednik zdravstvenog odjelje-nja
Pisao je mnoge članke po no-vinama
i časopisima iz područja
socijalne medicine
U narodno oslobodilačkom pok-retu
aktivan je od decembra 1943
godine Prisustvovao je drugom i
trećem zasjedanju ZAVNOH-- a U
Plaškom i Topuskom i drugom za-sjedanju
AVNOJ-- a u Jajcu član
je izvršnog odbora i tajnik ZAV-NOH- -a
i član predsjedništva AV-NOJ-
a U izvršnog odboru HSS dr
Sremec je jedan od tajnika Od
1943 godine je povjerenik narod-nog
zdravlja Nacionalnog Komite-ta
Oslobodjenja Jugoslavije
(NasUTit će se)
Predkonvencijska diskusija
NASA PROŠLOST I SADAŠNJI LOKALNI
Hamilton Ont — Naša lokalna
radnička organizacija (sada Sa-vez
Kanadskih Hrvata) od njenog
osnutka pa do danas dakle 13 go-dina
rada i opstanka prolazila je
kroz razne faze svoga razvitka
uvijek u borbi sa protivnicima
radničkog pokreta počam od naj-sićušni- jih
u radničkim redovima —
koji su bili protiv organizacije u
mnogo slučajeva i nesvijesno iako
je ista zastupala njihove interese
koliko i svoga članstva — pa da-lje
do krupnih neprijatelja radnog
naroda pa čak i samih državnih
organa i vlasti U svojim začetnim
godina kroz dulje vremena orga-nizacija
je brojila 10-2- 0 članova a
d nekoje doba godine ostalo bi tek
po par članova u lokalu jer je Ha-milton
za ono vrijeme bio više ma-nje
sezonsko slazište naših radni
ka koji su preko proljetnih ljet
nih i jesenskih mjeseci lutali u
potrazi za radom po okolišnjim
farmama
No ali nisu bile tolike poteškoće
u malom i nestabilnom broju član
stva koliko su bile u drugim raz
nim problemima I nepogodnostima
s kojima se organizacija suočava
la Na prvom mjestu tu je bio ne
dostatak povoljnih prostorija gdje
bi organizacija radila i svoj rad
razvijala Stiskali smo se kojekuda
po malim i neprikladnim zgrada-ma
koje u nikom slučaju nisu od
govarale za rad jedne ovakve slič
ne organizacije Ali opet u takvim
malim I nezdravim prostorijama
organizacija je imala gotovo uvijek
svoja dva tamburaška zbora dječ
ji i odrasli održavana su bila pre-davanja
učenje djece čitanju i pi-sanju
na svom materinskom jezi
ku i provodio se sav drugi rad u
djelokrugu organizacije i ako pod
teškim okolnostima Pored svih
poteškoća organizacija je jednom
bila udarena i po državnim vlasti-ma
kada je bilo zabranjeno njezi-no
poslovanje Za vrijeme toga pe-rioda
mnogo materijala organiza-cije
je propalo u raznim vrijedno-stima
a najviše u knjigama pored
toga pod takovim okolnostima bi-lo
ie pojedinaca koji su napustili
organizaciju i sav njezin rad A
povrh svega kroz vUe godina
mnogi naš član bio je protjerivan
sa posla kod nekojih kompanija
gdje je zaradjivao koru kruha za
sebe I svoju obitelj U čemu su
imali udjela nekoji slijepi radnici
našeg porijekla koji su tužakali
naše članstvo kod kompanija
Kroz takvi valoviti život naša je
organizacija prolazila boreći se
uvijek sa svim raznim nepogodno-stima
koje su ju stizale postepeno
ĆE
St Catharines Ont — Kako u
mnogim mjestima Kanade tako i
kod nas u St Catharines radnici
su postavili svoje kandidate u do-lazećim
provincijalnim i federal-nim
izborima Za provincijalni
parlamenat natječe se pošteni rad-nik
l unijskl član aktivni vojnik
Paul Siren koji je za radničkog
kandidata predložen po tako ja-koj
radničkoj uniji kao što je Uni-ted
Automobile Workers lokal 676
i Merritton United Electrical
Vorkers Union te po ne-koliko
unija Američke Federacije
Rada
Paul Siren Je istinski ujedinjeni
radnički kandidat u Lincoln pro-vincijalnom
izbornom kotaru Iza
kojeg treba da se okupe sve na
predne radničke i demokratske sile
naroda ovog mjesta i okolice
Paul Siren je dugogodišnji član
lokala 199 unije automobilskih
radnika U St Catharines radio je
kao obični radnik kod McKinnons
Industries Ltd podružnice Gene-ral
Motors kompanije gdje je ak- -
tivno suradjivao i radio na izgrad-nji
radničke unije Pred polazak
u kanadsku vojsku bio je Interna-cionalni
predstavnik unije automo
bilskih radnika CIO Iako mlad
čovjek tek 27 godina Paul Siren
Je svoiim aktivnim radom u rad
ničkom pokretu stekao povjerenje
radnika i postao priznati vodja
napose u automobilskoj uniji gdje
se je uvijek odvažno i istinski bo
rio za pravo radnika i naroda uop
će
Pošto se u ovom mjestu i okoli
ci nalazi priličan broj naših radni
ka i farmera većinom Hrvata l
Slovenaca to se svima preporuča
da se okupe oko ovog istinskog
predstavnika i kandidata koliko
radnika toliko i farmera te da
svim svojim silama podupru I rade
za njegov izbor
To je naročito potrebno radi to
ga pošto CCF partija provodeći
svoju cjepačku politikj svim sila
ma i načinima nastoji da u jedin
stvene radničke i narodne redove
unese zabunu i pocjep nastoji da
se poništi odluku unije za postav- -
ih savladjivala i danas je organi-zacija
u svom procvatu u kakvom
još nije bila od svoga osnutka
KAMPANJA ZA NOVO
ČLANSTVO
Sadašnja kampanja za novo
članstvo postavljena je na dnevni
red po Glavnom Odboru Saveza u
najpogodnije vrijeme kad su opće
prilike zato najbolje odgovarale
Ovo pitanje naša je organizacija
uzela ozbiljno na dnevni red i nije
trebalo nikakve diskusije da li da
se kampanja usvoji ili ne Predlog
je jednoglasno primljen i odmah se
počelo stvarati plan kako pristupiti
radu Rezultati su do danas vrlo
dobri i bez dvojbe do konca kam-panje
biti će mnogo bolji No ia-ko
su rezultati kampanje do sada
oko 60 članova s time se nesmije-m- o
niti najmanje zanositi već još
bolje moramo poraditi po tom pi-tanju
jer polje rada je široko i još
niti izdaleka nije obradjeno Pa
zato treba rada svekolikog član-stva
jer svaki pojedini član ili
članica Ima svog prijatelja kod ko-jeg
mu je dužnost da poradi i do-bije
ga za svoju organizaciju
Po pitanju novog članstva na
predvodnike i časnike organizacije
Cilj za kojeg smo se
borili još nije
postignut
PORUKA KRALJA VELIKE
BRITANIJE PARLAMENTU
London 18 Maja — U svojoj
posebnoj poruci parlamentu bri-tanski
krali ie naglasio da se ono
jedinstvo Ujedinjenih Nacija ko
jim je poražena Njemačka mora
održati l u posljeratnim vremeni-ma
za organiziranje trajnog l sta-bilnog
mira
Cilj za kojeg smo se svi zajed-nički
borili još nije postignut sa
svršetkom rata u Europi — izjavio
je kralj čovječanstvo koje je teš
ko patilo za vrijeme ovoga rata
želi mir a mir se može postići sa-mo
medjusobnim povjerenjem i
odanošću prema onim ciljevima za
koje smo se borili
Odavši poštovanje žrtvama koje
su nale u borbi kralj jo naglasio
da će one velike pobjede Sovjet
skog Saveza l hrabrost svih savez
ničkih oružanih sila koje su se za-jednički
borile protiv agresora bi
ti zauvjek zabilježene u našim sr
cima i historiji
Bfcf 'tiftinr B
PAUL SIREN
ljanje svoga kandidata a da se
proturi njezin predlog za podupi-ranje
CCF Unijskl radnici su od-bi- li
da budu prirepak CCF partije
Zato se sada CCF-ov-ci služe svim
laži i niske propagande
protiv ujedinjenog i Istinskog rad-ničkog
kandidata Naši radnici a
naročito farmeri trebaju to znati
i ne nasjedati grlatim demagozi-ma
od CCF već trebaju zbiti svoje
redove za izbor pravog radničkog
zastupnika Paul Sirena
Paul Siren će govoriti na mno-gim
izbornim skupštinama izme-dj- u
kojih će jedna biti održana u
Beamsville na 25 maja i u Grim-sb- y
na 30 maja Pa naši farmeri
u tim okolicama trebaju medju
farmerima raditi za što bolji pos-jet
tih skupština kao i sami ih po-sjetiti
da se što bolje upoznaju sa
pravim narodnim kandidatom l
onim problemima za koje će se on
u parlamentu boriti
Okupimo se svi radimo i glasuj-i- m
za izbor naprednog radničkog
l farmerskog predstavnika PAUL
SIRENA u provincijalni parlame-nat
Ontaria
Dopisnik
ST CATHARINES BIRATI SVOGA RADNIČKOG
PREDSTAVNIKA
poduprt
načinima
PROBLEMI
pada velika odgovornost jer u
mnogim slučajevima člana je lako
dobiti u organizaciju ali sa sla-bim
i nepraktičnim radom vodstva
još ga je lakše izgubiti Kada novi
član dodje u organizaciju on dodje
oduševljeno jer je razumio da je
u radničkoj organizaciji njegovo
mjesto I on od organizacije očeki-v- a
nešto novo što nigdje drugdje
nije bio kadar dobiti Ali kad novi
član — što isto vrijedi i za staro
članstvo — dodje na sjednicu na
kojoj on očekuje čuti nešto pouč-nog
novog nešto što još nije čuo
a kad se dogodi da umjesto toga
svega na sjednici dodje do raznog
neznačajnog i sitnog natezanja sa
čime se sjednica odulji ponekada
po 4-- 5 sati takvi član odmah gubi
volju za organizaciju Neće više
da posjećuje sjednice izbjegava
da se primi bilo kakvog rada u ko-rist
organizacije i tako za neko
vrijeme izgubi se toga člana
Dakle što nam je potrebno radi-ti?
Potrebno je na prvom mjestu
to da se izvr odbor organizacije
jednom redovito sastaje u pola
vremena izmedju sjednica i to sa
svim odgovornim funkcionerima
organizacije da na tim sastanci-ma
pretresa sav rad organizacije
Ako je nešto novoga onda odbor
mora odmah da aktuje a ako do-dje
neko pitanje koje odbor ne mo-že
sam riješiti ili izvesti u djelo
onda je dužan da sazove izvanred-nu
sjednicu samo po tom pitanju
Drugo dan ili dva prije svake op-će
sjednice članstva odbor je du-žan
da se sastane i sav rad koji
će doći pred sjednicu pregleda
prodiskusira i po svim pitanjima
donese svoje sugestije pred član-stvo
kako bi rad trebalo provesti
u djelo Ako je tako uredjeno onda
sjednica neće nikada biti dulja od
sat i pol Ili najviše dva sata
Sa novim članstvom treba se po-stupati
obazrivo treba nastojati
da lm se nedaju dužnosti u organi-zaciji
prije nego su oni takovu
dužnost upoznali Nastojati treba
da se rad dade svakom ali jedno-stavan
i malo kojeg se brzo i lako
može izvršiti To će novom članu
dati postreka za prihvaćanje posla
1 izvršavanje istog na vrijeme Da-lje
je bezuvjetno potrebno da se
na svakoj sjednici najmanje pola
sata vremena utroši na prosvjet-nim
pitanjima Ako će Izvršni Od-bor
sa ostalim funkcionerima tako
aktovati i raditi onda se ne treba
bojati da takova organizacija neće
napredovati na svim poljima Po-red
toga ne treba se zaboraviti
da je dužnost svakom članu posje-ćivati
sjednice redovito Isprika
može biti samo rad bolest ili uda-ljenost
od sjedišta organizacije
Još ima jedna bolest u našoj or-ganizaciji
koja upravo izgleda da
je neizlječiva a to je pretjerivanje
pojedinih članova sa više funkcija
Mi imamo članova u organizaciji
koji imaju 2-- 3 pa čak i 5 raznih
dužnosti i još pokraj toga kakvi
drugi rad a imamo u organizaciji
najmanje 80 po sto članova koji
nemaju nikakve dužnosti Tako
dok oni koji su opterećeni dužnos-tima
ne mogu rad izvršavati drugi
koji ih nemaju ne mogu se nikako
aktivizirati
Još je tu stotine sitnijih i krup-nijih
nedostataka o kojima sada
uoči naše konvencije treba ras-pravljati
t nastojati pronaći način
kako ih otkloniti i naš rad u korist
razvitka organizacije poboljšati
Radi toga u idućem broju još ću
se osvrnuti na pitanje omladine
kod nas i naših tamburaških zbo
rova a nadam se da će i drugi čla
novi uzeti učešća u predkonvencij- -
skoj diskusiji da raspravljamo pi
tanja koja su povezana sa životom
i razvojem naše organizacije kako
bi Sto više moglo koristiti našem
članstvu i narodu uopće
I Linardić
USPJEH OSMOG
ZAJMA
KVOTA PREMASENA
OtUwa 22 Maja — Nakon su
priposlani izvještaji iz svih pro-vincija
središnji ured financija
javlja da je u kampanji za Osmi
pobjednički zajam prodano bondo-v- a
u vrijednosti od 1533217200
dolira
Narod je u ovoj kampanji učest-vovao
masovnije i kupovao veće
bondove nego u bilo kojoj do sada
Prem se i u ranijim kampanja-ma
obično prešlo odredjenu kvotu
ali u ovoj kampanji učinjen je re-kord
Odredjena kvota bila je je-dan
bilijun i 350 milijuna dolara
Ministar financija Mr Ilslev se
zahvalio narodu £to se tako ma-sovno
odazvao apelu i tako obilato
kupovao bondove
Žene na
Žene su dužne učestvovati u doj-dući- m
provincijalnim i federalnim
izborima kao i muškarci O rezul-tatima
izbora ovisi jednaka buduć-nost
za muškarce l žene Znajući
to dužnost je stoga svih naših že-na
bez razlike bile u organizaciji
ili ne da li su do sada sudjelovale
u kanadskom političkom životu ili
ne da u dolazećim ontarijskim i
federalnim izborima aktivno sura-djuj- u
i glasuju
Kod mnogih naših žena obično
kod onih koje nisu u nijednoj pro-svjetnoj
i političkoj organizaciji se
čuje: "Pa što će meni ti izbori?
Mene ne zanima politika jer imam
dosta i vlastite brige" Doduše
svaka žena ima svoju brigu i od-govornosti
prema obitelji žena se
stara da je dobra i uredna kuće-domaći- ca da se njezina djeca pra-vilno
odgajaju i redovito polaze
škole One žene pak koje rade u
tvornici ili gdje drugdje imaju još
veći teret Sve se one brinu kako
će u kući imati bolji i zadovoljniji
život To je potpuno na mjestu
Ali što je izvor života muškarca
žene i cijele obitelji? Da bi mogli
dostojno živjeti treba nam hrana
odjeća obuća kuća novaca i po-vrh
svega sigurni posao sa takvom
plaćom koja može pokrivati sve
troškove za život jedne obitelji To
je vrlo moguće jer ovaj rat je po-kazao
da svaki od nas može imati
dovoljno posla i dostojnu plaću za
veći i bolji stupanj života
Prilike tokom ovoga rata su se
i kod nas u Kanadi korjenito izmi-jenile
možda mi to mnogo neosje-ćam- o jer smo dnevno prolazili
kroz cijeli proces života pa nas
razlike mnogo ni ne zanimaju Ali
dolazeći ontarijski l federalni iz-bori
imaju odlučiti da li ćemo se
vratiti u onaj predratni stupanj
života u godine glada besposlice
štrajkova demonstracija pohoda
gladnih i u opći kaos i anarhiju ili
će Kanada imati progresivnu unu-tarnju
i vanjsku politiku sa punim
uposljenjem sa većim stupnjom
života boljim radničkim zakonima
kod kuće l medjunarodnom surad-njom
kojom će si Kanada osigu-rati
dovoljno vanjskih tržišta i
pomagati izgradnju mira i sigur-nosti
u svijetu Ta dva pitanja će
kanadski narod kao i mi koji smo
njegov sastavni dio riješiti na 4 i
11 juna
Teško da ima ijedne naše žene
koja tokom ovoga rata nije osjeti-la
promjenu u svom životu Sve
one žele da je bolje i tako kako je
sada nego da se povratimo u pred-ratne
uslove života Mnoge naše
žene 1 djevojke koje rade u indus
triji uredima farmama i drugdje
voljne su ostati l dalje na svom
poslu Akoprem žene nisu baš toli-ko
obavezane da rade u industriji
ali muškarci moraju imati svoj po-sao
jer su oni prvi o kojima ovisi
izdržavanje obitelji
Pa kako bi i poslije rata imali
siguran posao i dostojnu plaću mu-škarci
i žene dužnost nam je da
izaberemo u parlamenat takove
ljude koji će raditi za interese na-cije
kao cjeline a ne za privilegi-je
pojedinaca i kompanija Buduća
federalna vlada u suradnji sa vla-dama
provincija ima raditi na to-me
da se svi dosadanji zakoni kao
zakon o pomoći obiteljima sa dje-com
zakon o zdravstvenom osigu-ranju
zakon o kolektivnom prego-varanju
u industriji i drugi ne sa-mo
usčuvaju nego 1 nadopune ka-ko
bi bolje odgovarali stvarnom ži-votu
Buduća vlada mora imati
planove za što skoriji prelaz sa
ratne proizvodnje na proizvodnju
domaćih potreba sa što manjom
besposlicom radnika Svi besposle-ni
radnici za vrijeme prelaza na
novu proizvodnju moraju biti fi-nancij-alno
osigurani od strane dr-žave
U budućem parlamentu mo-ramo
imati dovoljan broj svojih
radničkih predstavnika koji će ra-diti
na tome da se svi do sada obe-ćani
i još neizradjeni planovi o
posljeratnoj rekonstrukciji i osi
guranju punog uposljenja provedu
u djelo
Pored rada na osiguranju posla
za muškarce i žene ima takodjer
mnogo žena koje za vrijeme rata
nisu radile u nijednoj industriji
One hoće da njihovi muževi Imaju
l dalje svoj posao Takodjer se ne-sm- ije
više pojaviti takva situacija
gdje će žena zauzeti posao muš-karca
i to sa mnogo manjom nad-nicom
Imamo tu i još jedan drugi va-žan
problem Kingova vlada je
obećala izgraditi stotine hiljada
novih stanova diljem zemlje To su
do sada tek obećani planovi koji se
mogu i ne mogu ostvariti Ako u
dojdućim federalnim izborima iza-beremo
dovoljno svojih radničkih
predstavnika u parlamenat oni će
raditi na tome da se ovi planovi
ne samo provedu u djelo nego I
poprave gdje je što potrebno Si-gurno
se može reći da svaka naša
žena u Kanadi želi imati vlastitu
izbore
kuću koju će država pomoći izgra-diti
uz povoljnu cijenu i dugoroč-nu
otplatu
Zar se za sve to nije vrijedno in-teresirati
raditi i pomagati u iz-bornoj
kampanji i dakako glasati
ali glasati tako da se u parlame-nat
izaberu ne oni koji mnogo obe-ćavaju
a nemaju zato planova ni-ti
misle što takvoga učiniti nego
treba izabrati one ljude koji su
svojim dosadanjim radom dokazali
da će i u parlamentu interese na- roda staviti Iznad svojih ličnih i
partijskih interesa Tako važan fe-deralni
zakon kao što je zakon o
pomoći obiteljima pomoći će sva-koj
obitelji ispuniti onaj nedosta-tak
u životu kojeg nisu mogle is-punjavati
redovite nadnice Takav
zakon mora se poduprti l usčuvati
jer mu se reakcija svim silama
protivi
Sve ove i mnoge druge progre-sivne
reforme koje se još imaju
ostvariti biti će zapostavljene pa
čak i ukinute ako dozvolimo da se
u dojdućim izborima na 4 i 11 juna
umjesto radničkih i drugih napred-nih
kandidata izabere većina onih
koji su protiv napretka i boljeg
budućeg života svih narodnih slo--je- va
u Kanadi Badave nam sva
naša briga kod kuće ako nećemo
imati takve buduće vlade koja nam
može osigurati sve što nam je u
kući potrebno žene su važan čim-benik
u našem ekonomskom i poli-tičkom
životu Bez njihovog učeš-ća
u izborima muškarci nemogu
sami izabrati u parlamenat one
koje želimo Jest dužnost je žene
ne samo da pravilno glasuje nego
da i svog muža ako se nehajno dr-ži
prema izborima na 4 I 11 juna
pošalje da glasuje
Upamtimo da budućnost naše
obitelji naše djece naših kuća i
boljeg života ovisi o tome što I ka-ko
ćemo raditi u dolazećim sudbo-nosnim
izborima koji će odlučiti
sudbinu koliko nas Iseljenika toli-ko
i sveg kanadskog naroda za
slijedećih pet godina Stoga na Iz-bore
žene! Izadjite na 4 i 11 juna
na glasačka mjesta I glasujte ali
glasujte pravilno! U svakom va-šem
kotaru ima ljudi koji su doka-zali
da im možete povjeriti svoj
glas i da će raditi za vaše interese
KOMESAR NIKOLA
ARAČIĆ
S S Marie Ont — štovano
uredništvo Novosti molim vas da
bi ste mi ustupili malo prostora i
kroz Novosti propustili ovih neko-liko
redaka sa slikom koju smo
dobili iz starog kraja Ovu sliku je
poslala iz Zbjega u Egiptu majka
Nikole Aračić svojim kćerima ov-dje
u S S Marie Na slici je Ni- -
A£fW
kola Aračić koji se nalazi u parti-zanskoj
vojsci od prvog dana On
je iz Splita a rodom iz Milne na
Braču Kad je Nikola bio mali
otac mu je umro a ostala mu maj-ka
sa petero djece tri kćeri i dva
sina Nikolin je brat umro kad mu
je bilo 16 godina Nisu mogli živ-jeti
u Milni pa su se preselili u
Split gdje je Nikolu i njegovu
majku ovaj rat zatekao dok su mu
sestre bile otišle dvije u Kanadu
koje živu u S S Marie i jedna u
Ameriku koja živi u Chicagu
Adrese Nikolinih sestara u S S
Marie su L Ravllć 186 James St
a druga Veronika Jurić 334 Bloor
St Ove adrese mećemo radi svo-jih
rodjaka koji se nalaze negdje
u Americi pa ako naidju na ovo
da bi s nama mogli doći u doticaj
Takodjer ako bi koji od njih želili
pisati našem mladom borcu i bra-tu
Nikoli evo i njegove adrese:
Nikola Aračić komesar I Dalma-tinske
Proleterske Brigade 26
Div 8 Korpusa Jugoslavenske
Armije Jugoslavija
Joc Ravlić
- # %" --ipIPlSP-1' b%s - -
9