Novosti, July 12, 1947

              A
Subota 12 jula 1947 NOVOST! STRANA 3
lugoslavenke u Torontu USTAŠAMA I ČETNICIMA NEMA MJESTA
mogu i trebaju bolje U DEMOKRATSKOJ KANADI h
Prošle subote 5 jula jugosla-venske
demokratske žene u Toron-tu
priredile su "shower" za jugo-slavensku
ratnu siročad Naše
žene su ovaj "shower" priredile
pošto znaju da djeca palih boraca
trebaju našu pomoć Iako Jugo-slavija
stalno napreduje u obnov'
i lekonstrukciji svakako nije u
stanju dati o%-- oj djeci svega šta
je njima potrebno i koliko je nji-ma
potrebno Zato naše žene osje-ćaju
da je njihova dužnost da ovaj
mladi naraštaj pomognu koliko
god mogu kako bi jedan dan na-rasli
dobri i hrabri gradjani Tito-vo
Jugoslavije
Posjet nije bio baš najbolji ali
napram posjetu skupljena je pri-lična
količina hrane od strane žena
a od mučkih je sakupljeno $11876
Darovala je Slovenska Narodna
Totporna Jednota $2500 i svaki
dan novčana svota se povećava tj drugovi koji nisu posjetili na-gu
priredbu sjete se svoje dužnosti
napram mališanima i pridonesu
svoj udio za ovu plemenitu stvar
kad ih se podsjeti
Na njih bi se morale ugledati
i žene tj one žene koje nisu mo-gle
radi raznih razloga posjetiti
našu priredbu Mišljenja smo da
ne bi ni one htjele da izostaju od
drugih žena Ove zakašnjene pri-loge
od žena se može predati dru-garici
Jakominić na 314 BerKeley
St„ a drugovi koji još nisu dali
svoj prilog mogu dati bilo kojoj
našoj drugarici koja će taj novac
predati blagajnici naše organizaci-je
Za ovaj novac kupiti će se dje
Trst bili grad velike budućnosti ako se u njemu
uvede režim narodni
Trst — Potpredsjednik Svjetske
sindikalne federacije Lombardo
Toledano održao je u Trstu kon-ferenciju
za štampu na kojoj je
govoreći o pitanju Trsta naglasio
da će Trst biti grad elike buduć-nosti
ako fe u njemu utede režim
po želji Manovništta "Svjetska
sindikalna federacija izjavio je
Toledano želi da vidi jedinstven- -
sindikate u Trstu što nije samo u wwMvWWwwww
Putovanje prve grupe
povratnika iz Kanade
Beograd — Dan "50 maja za
uvjek će ostati u uspomeni naših
iseljenika-povratnik- a koji nakon
mnogo godina boravka u tudjem
svijetu krenuše u svoju rodnu do-movinu
Detaljno je to teško opi-sati
zato što je unutarnja radost
i osjećaji najveći izraz ljubavi i
poštovanja ljudi koji se vraćaju u
svoju slobodnu domovinu koju su
morali u svojim mladim danima
napustiti i seliti u tudjinu u po-tragu
za radom i zaradom A sad
eto plovi brod "Radnik" sa povrat-nicima
a majka domo%ina čeka ih
otvorena i vruća srca
Na 30 maja u 7 sati u večer
"Radnik" je polagano izlazio iz
Montrealske luke Sa oduševljenim
pozdravljanjem i klicanjem osob-no
smo izrazili posljednu ljubav
i poštovanje zemlji i narodu s ko-jim
smo proveli dvije decenije U
tim zadnjim pozdravima i klicanju
poslali smo pozdrave svima našim
narodnim organizacijama i narod-noj
štampi i preporučili da se još
energičnije bore za pravo malog
čovjeka i za moralnu i materijal-nu
pomoć našim narodima u rod-noj
domovini Sa obale čuli smo
povike: "Pozdravite nam domovi-nu!"
"Izgradite nam snažnu i Jaku
novu Jugoslaviju"! U našim srci-ma
mi smo se zavjetovali da ćemo
uložiti sve svoje umno i fisičko
da pomognemo našem narodu
Petogodiinji plan Danas
v& u praksi UvrSujemo svoja obe-ćanja
— radimo tamo gdje ćemo
najviše doprinijeti
Odmah u pristaništu saorila se
pjesma koja se rasljegala od obalo
do obale rijeke St Lawrence "Do-movina
zove na" pjevala se je
sa dubokim patriotskim osjećajem
u srcu do kasno u noć A kako i re-- bi
pjevali kada smo na svom na-rodnom
tlu — "Radniku" a odav-na
nam je poinato da nas zove
majka domovina u soje krilo Na-rodna
vlast na brodu: sve od sa-povjedn- ika
pa do najmladjeg čla-na
posade sve je to narodno top-log
srca i raširenih ruku Tu veliku
ljubav i gostoprimstvo nale posa-de
mislim da ću najbolje izraziti
iz članka na zidnim novinama gdje
se ismedju ostalog kaže i ovo:
"Drugovi iseljeniei pred mnogo
godina ortavili ste svoju rodnu
grudu zemlje i poSli preko mora
da se ogrijete suncem tudjeg ne-ba
Mi vam to nismo za mje
mmmmmmummmmm J
čje robe i nešto bogatije dječje
hrane
Zato apeliramo na naše drugove
i drugarice da se požure pa da
pridonesu svoj udio kako bismo
mogli poslati sve ove priloge sa
parobrodom "Radnik" koji je već
na putu za Montreal da poveze
drugu grupu naših povratnika u
će
os-tvariti
staru domovinu
Imena drugova i drugarica koji
su pridonesli svoj udio za siročad
nove Jugoslavije jesu kako slije-di:
—
Katica Bolf Helena šerjak Lju-ba
Fak Ivanka Božanić Justa
l'ejić Katica Vidlin Anka Legac
Julka Todorov Katica Jakominić
Petar Latinčić Julka Mamula Ana
Mataija Olga Marinkov Neža
Petrič Marija Katunar Danica
Glavaš Doza Majnarić Vuka Ste- -
panov Danica Djajić Jelena Ka-tunar
Ana Seme Slavica Kralj
Milka Knežević Marija Smrke
Joze Glavaš Jelena Samardžija
Anton Radošević Zora šubat
Ivanka Putnik Smilja Stanić An
ka Josipović Jozefina Drašntr
Ruža Kružić Danica Delost Slava
Ropac (Pijova) Tereza Strižić
Mandica Pataran Mara Gostilov
Marija Slak Gena Stančić i Anka
Narančić
Mnogo hvala svima onima koji
su nam pomogli uveličati ovu na
šu priredbu kao i ženama koje su
pekle kolače i sviračima koji su
nas ljepo zabavljali
Jelena Katunar
Za org J D Ž
interesu unutrašnje situacije a
Trstu nego i u interesu mira u
svijetu pošto izvjesne sile žele da
potkopaju mir u oblasti Trsta
Sindikalni sporazum tršćanskog
radnog naroda stvoriti će bolje
uslove za život radnika i omogućiti
će stvaranje nezavisne demokrat-ske
organizacije na teritoriji Tr-sta
u skladu sa načelima Organi
racije l jedinjenih nacija
ra val i jer je vlada stare Jugo-slavije
bila najveći tiran nacio-nalnog
i kla'nog izrabljivanja Pod
vodstvom druga Tita razbili smo
tu reakciju i uspostavili simbol
slobode pod kojim nikada više ne-će
našem narodu trebati da traži
"mjesta pod suncem" Ponosn!
smo što ste i vi u ovoj borbi za
bolju budućnost stali na strani
pravde Vi ste kao svjetionik
stajali u stranom svijetu i poka-zivali
nesvjesnim i zavedenim put
k slobodi istini i pravdi Vaši os-jećaji
su bili uvjek sa narodom a
narod s vama Mi vas shvaćamo!
Mi vam se divimo! Jer iako ste bili
prisiljeni ostaviti svoju domovinu
vaš nacionalni ponos nije bio slo-mljen
lažnim sjajem zapadnih im-perijalista
Mi mornari parobroda
"Radnik" želimo vam da se prvim
stupanjem na ovaj brod osjećate
kao u Titovoj Jugoslaviji Česti-tamo
vam i kličemo: Dobro nam
došli"!
Posada je cijelim putem do do-movine
potvrdila oe riječi sa dje-lom
Neograničeno veselje putnika na
brodu bilo je drugi dan prekinuta
Mnrću druga Jakova Drobnič To
Je bio radnik koji je svu fvo
mladost i zdravlje ostavio u ka
nadskim rudnicima gdje je dcfc
rudarsku suSicu zaduhu i bc!
na srcu od čega Je i umro Iako
Je bio bolestan znao je da su nj
dani odbrojeni ipak prije rrr'
lelio Je vidjeti svoju rodnu griJu
i da njegovo tijelo počiva u sv
zemlji Jer Je osjećao da će ma
biti lakSa Više puta sudbina jt
kruta i neumoljiva želje drugi
Drobniča nisu se ispunile Njego-va
putna prtljaga stići će tamo
gdje i on želio poći Te noći brod
Je stajao više sati dok je iz Fa-ther- 's
Point doSla ladja koja jo
preuzela tijelo našeg pokojnog
druga On je rodjen u selu žirov
nici kod Ćerknice Slovenija Dru
govi Slovenci na brodu izmedju
sebe su sakupili 19 dolara da se
pokojnom drugu kupi vijenac La
ka ti kanadska zemlja druže Dro-bnič- u
a tvojoj obitelji I rodbin'
koja te očekivala u starom trajj
naše iskreno saučešće
NAŠE AKTIVNOSTI I KAD NA
BRODU
Drugi dan u jutro zaplovili sma
morem i počelo se raznim akcija
Long Branch Ont — U posljed-njih
nekoliko dana gradjanska de-mokratska
Štampa engleskog jezi-ka
objavila je izjave ustaše Giu-nij- a
osobnog pretstavnika izdajni-ka
Mačeka da je uprava parobro-da
"Radnik" umorila slovenskog
radnika Jakova Drobnič jednog
od povratnika sa prvom grupom
Ovu laž koja je kova Goebellsova
objavio je Stankovićev glas u for-mi
pisma sa broda od "špijuna"
kojeg su poslali sa prvom gru-pom
U toj "vijesti" pišu da je
radnik Drobnič "umoren za do-lare"
Ove izjave ustaških perjani-ca
i novina demantovala je pristoj-nija
gradjanska kanadska štam-pa
kad je suočena sa smrtovnicom
i liječničkom izJa-o- m
Još jednom Je potvrdjeno sa či-njenicama
čim se sve bavi ova usta-ška
čeljad protiv našeg pokreta i
naših naroda u domovini Ova bez-principije-lna
čeljad izgubila je po-štenje
običnog čovjeka a da i ne
govorim o nekim poštenim namje-rama
u njihovom političkom životu
ili programu Giunio taj ekspo-nent
mačekovske političke linije
odnosno ustaške nije ništa drugo
nego Doležal broj 2 koje je iznu-djav- ao
krvavo zasluženi novac na-šim
hrvatskim radnicima Ništa
neće biti novog ako jednog dana
čujemo da je Giunio odmaglio sa
nekoliko hiljada dolara naših ne-svjesnih
radnika
Nekoliko puta Je objavljeno pre-ko
naše štampe a i otac samog
ustaše Giunija sa svojom izjavom
je potvrdio da je to sumnjiv ka-rakter
i Surovao sa ustašama za
vrijeme oslobodilačke borbe To
je isti karakter kao i svi oni koji
6U našu zemlju prodavali za šaku
zlatnika tudjincima
Naše narodno-demokratsk- e or
ganizacije u svim mjestima Ka- -
nade moraju povesti neusmiljenu
borbu protiv mačekovsko-ustaSki- h
tipova i obranaško-četnički- h Na- -
etntiH vfitnfnrostratl IrnnarlcVn fn- - I
vno mnijenje i slati rezolucije na
provincijalnu i federalnu vladu da
se ustaši Giuniju zabrani boravak
u Kanadi Svaki pošteni iseljeni
Jugoslaven član sindikalnih orga-nizacija
na sjednicama svojih lo
ma na brodu Odmah smo pri'lt
formiranju raznih odbora: pro-svjetni
kulturni higijenski radni
i td Svi izabrani odbori dali su
se na posao tako da se je već
drugi dan počela osjećati potpuna
sredjenost samodisciplina i čitavi
tok aktivnosti poprimio je svoj
odredjeni pravac
Pod vodstvom naih drugova
Nikole Kombola i Steve Serdara
svako jutro u 830 imali smo pre
davanje Poslije toga počelo se na
brodu sa radom: čekićem piloni
farbom krpom i vodom Krojači
postolari velderi i razne zanat-lije
i pomoćnici — sve je pohrlilo
na posao tako da je čitavi brod
izgledao kao jedno ploveće radno
poduzeće Isto tako i kulturni rad-nici:
pjevači učitelji djece i svi-rači
sve se udubilo u svoj rad i
dužnosti Prosvjetni radnici sa svo-jim
pisaćim mašinama takodjer
nisu zaostali u svojim dužnostima
Pa i djeca od 12 do 14 godina tra-žila
su da im se dade posao pa
su tako nekoji od njih napravili 40
sati dobrovoljnog rada Lijepi broj
omladinaca i omladinkl od prvog
kala mora nastojati da njegov
lokal ustoji rezoluciju u kojoj se
traži od kanadskih lasti da se
deportira Giunija iz Kanade Mi
moramo voditi borbu protiv ovih
fašističko-ustaški- h ostataka sada
više nego ikad pnje U toj borbi
takodjer moramo u lokalnim eng-leskim
novinama raskrinkavati ovu
ustašku čeljad Jer oni su uzeli
taktiku da u raznim mjestima u
engleskim novinama prikazuju nal
pokret kao neprijateljski Kanadi
a našu rodjenu zemlju zemljom u
kojoj vlada "diktatura i policijski
režim" Takodjer na javnim zbo-rovima
i letačima pored naših na-rodnih
novina potrebno je ovu
bandu sasvim raskrinkati
Po mom mišljenju mi moramo
odnosno naš pokret sa dokumenti-ma
raskrinkavati ovu bandu kas
Sto smo razkrinkali o smrtnom
slučaju Jakova Drobnič Time će-mo
začepiti usta toj profašističkoj
bandi To govorim iz razloga po-što
oni nemaju pristojnosti i po-štenja
Kad se netko topi on se
i za slamku hvata e tako ta usta-Sko-četnič- ka
banda političkih ar-gumenata
nema protiv pokreta i
narodnih vlasti u starom kraju
pak su se počeli baviti najpodlijim
lažima i izmišljotinama Kako re-koh
naša je dužnost raskrinkavati
ovu bandu na svakom koraku me-dj- u
našim i ostalim kanadskim
narodom M Deanović
l$Burr4ffii i
Sfe~
I II II
i tako djeco mi nemamo do-tolj- no
prostora ra žitjeti!
dana na brodu pa do kraja bili su
na poslu u kuhinji podvornici i td
Svi dobrovoljni radni satovi i ime-na
radnika zavedena su u zapisnik
broda Inače povratnici su se u
tolikom broju odazivali za rad di
ih je bilo nemoguće snabdjevati sa
alatom i tako smo radili na izmje-nu
Oni koji su bili smjenjeni sa
posla poslije ručka poveli bi disku-siju
o održanom predavanju čitali
knjige koje smo dobivali iz knji-žare
broda proučavali Ustav FNR
Jugoslavije kojeg smo primili na
dar od Novosti i druga važna pi-tanja
Odmah poslije večere život bi
poprimio drukčije lice Narod bi se
počeo sakupljati na palubi — po
čela bi i pjesma Najprije pojedi-načno
onda u grupama ženske
muški te konačno mješoviti zbor
pa onda tamburaši i harmonike za
ples Ukratko iz svakog kutića
broda iz svake blagaonice orio se
glas pjesme glas veselja i zado-voljstva
Pa i oni koji su dobili
morsku bolest i mislili da će čita-vo
putovanje do domovine provesti
na krevetu pod uticajem veselog
t ' -- — r~p-- ! VfTc ~"'t
Pročelje broda "Radnik'
!
VSPMptff
i
u
Detroit Mich — Iz znatiželje
pošao sam 4 srpnja u Mapleviev
Park gdje je imala da se održi
proslava 16 Hrvatskog Dana pa
želim da i veliki dio našega naroda
koji je prisustvovao istinskoj pro-slavi
Hrvatskog Dana u Velcome
Parku znade što je sve bilo u Ma-plevie- w
Parku
Kao Sto je našem narodu u Det-roitu
poznato naš pop šuster koji
je više godina bio duhovni vodja
ustaškog Domobrana običavao je
predratnih godina održavati crk-veni
piknik koji je dakako išao u
njegovu osobnu korist To je obi-čno
bila ustaška parada na koju su
dolazili Jelići Erići Došeni Grbi-ci
i ostale ustaške perjanice da siju
razdor medju našim narodom To
je sve dakako bilo omotano tro-bojko- m
i nazivano "Hrvatskim
Danom"
Za vrijeme ratnih godina ustade
su bili u mišjim rupama pa tako
nije bilo ni tih parada Sada se
opet izvukoše na polje i misle da
je opet povoljno vrijeme za šire-nje
fašističkog otrova Tako su
ove godine na brzu ruku odlučili da
pokušaju sreću
Bilo je oglašeno u ustaškim no-vinama
da će tu doći Giunio i La-cković
Pored ove dvojice našao
se tamo i Butković predsjednik
HBZ Pop šuster je predložio svu
trojicu da govore Butković je lar-mao
o opasnosti komunizma i ka-ko
je Detroit uvijek bio poznat
kao kula komunizma a on se eto
ipak nije prestrašio da dodje jer
se kaže "ne boji Strižića ni Bore-te- "
Cijeli taj govor sličio je na
bojazan prolaznika pokraj grob-Jj- a
koji od straha počne fijukatl
Tako je bilo i sa Butkovićem'On
osjeća da prolazi pokraj groblja
pa sam sebe sokoli
lacković je navio svoj govor
raspoloženja ustajali bi iz kreve-ta
pridruživali se grupama i tako
zaboravljali na bolest Samo smo
imali jedan slučaj morske bolesti
koji je odležao vi5e od jedan dan
u krevetu
IIUIMOASKE LAŽI
RASKRINKANE
što se pak tiče ostalih tehničkih
stvari na brodu možemo reći da
nikad prije nismo imali prilike da
se tako licem o lice uvjerimo o
podlim lažima kapitalističke štam-pe
i njezinih lakeja koja je htjela
naš brod prikazati bez udobnosti
za ugodno putovanje Naravski ra
brodu je iskorišten svaki kutić pro-stora
Ali što se tiče reda čistoće
i hrane to se ne može bolje naći
ma na kojem putničkom brodu
makar to bila prva klasa Mala
djeca bolesnici i invalidi imali su
naročitu njegu posebnu hranu li-ječničku
i bolničku pažnju kakva
se ne može dobiti na brodovima
privatnih kompanija Obično se od
putnika moglo čuti da govore:
"Ovo je moj prvi odmor od kada
živim Ovakve hrane nisam Jeo u
Kanadi Nismo dovoljno platili ni
za hranu a kamoli za sve ostalo"
PROLAZ KROZ GIBRALTAR I
U SREDOZEMLJU
Svi smo se bojali dugog puto
vanja a kad tamo dani su prola
zili tako brzo kao nikad prije Pri
je nego smo očekivali jednog da
na javiše nam da ćemo proći kroz
morski tjesnac Gibraltar Te ve-čeri
pjesma ples i razne zabave
trajale su do kasno u noć U bla-gaoni- ci
narod je pio domaće vino
pivo i šljivovicu sve u veselom ras-položenju
kao da svi žele nazdra-viti
za sretno i udobno putovanje
U 'jeg ćemo se azda sjećati
Okr '! sata u jutro prolazili smo
kroz Gibraltar Na palubi bilo Je
mno'tvo putnika uopće te noći ni-tko
nije spavao Sa dolaskom u
Sr dozemsko more pozdravilo nas
je žarko polutropsko sunce koje
fe jo- - vše pobudjivalo divne uspo-meno
na domovinu i usplamćivalo
naša srca Sto ćemo naskoro vidjeti
J stići na naše rodno tlo Sa pri-bližavanjem
našem Jadranu vri-jeme
je bilo odlično: nebo čisto
bez tračka oblaka a more mirno
i bistro Na palubi uz pratnju tam-buraškog
zbora pjevački zbor je
izvodio naše narodne i borbene
pjesme Sve je bilo živahno kao u
nekom tajstvenom ali veselom Iš-čekivanju
I zaista kao od jednom
netko zavikne: "Evo se diže naSa
zastava"! LTz pratnju stotine gla-sova
u pjesmi "Oj Slaveni " vi-soko
na Jarbolu ponosito se zale-pria- la
na-- a slavna zastava da nas
sa svojom petokratom zvjezdom
kao pod sunce slobode uvede u nal
P—
Butković Giunio Lacković prisust-vovali
ustaškoj paradi Detroitu
kako bi što više dolara dobio Pr-ča- o
je da nema vjerske slobode u
Jugoslaviji o "patnjama" Stepin- -
ca i td pa konačno zavapi da su
potrebni dolari da se Stepinca iz-bavi
iz zatvora te neka svi dadu
kao dobri kršćani i katolici za spas
"velikog mučenika" Po svršetku
tih govorancija obilazio je od jed-ne
do druge osobe Koliko je sku-pio
to mi nije poznato ali po
prijašnjem rekordu "darežljivosti"
njihovih zavedenih pristalica neće
tu biti mnogo žvakanja za koljače
što se pak tiče da će ti novci
spasiti Stepinca iz zatvora to je
tek mamka i po mojem mišljenju
najveća prevara neupućenih ljudi
jer kao što mi jedan prijatelj iz
starog kraja piše nema tu zlata
koje bi spasilo Stepinca iz zatvo-ra
Pravda piše moj prijatelj nije
za prodaju u Hrvatskoj i Jugo-slaviji
Američki novinari u
Jugoslaviji
Ljubljana jula — U Ljubljanu
su stigli američki novinari: Her-ma- n
Tarlen dopisnik "New Mas-ses- "
Helena Simon dopisnik
"Daily Vorker" i Bob Travis pred-stavnik
kongresa industrijskih
radnika Oni će obići Jugoslaviju
i izmedju ostalog posjetiti Omla-dinsku
prugu šamac-Sarajev- o
Predstavnik Kongresa industrij-skih
radnika Bob Travi izrazio jo
žaljenje što američka omladina
koja je nedavno htjela doći na Om-ladinsku
prugu nije dobila dozvolu
za putovanje On je dodao da će
usprkos svoje sijede kose biti je-dini
Amerikanac koji će raditi na
Omladinskoj pruzi
plavi Jadran
Toga dana smo prošli kraj otoka
Lipari Kroz zvučnik nam javi'e
da je na tim otocima mučeno i u-mor- eno
na tisuće naših narodnih
boraca Za nekoliko minuta na bro-du
zavlada grobna tišina svatko
je stajao na mjestu mirno kao ka-kva
počasna straža herojima pre-ko
čijih kostiju plovimo u zemlju
za njenu slobodu oni dadoše svojo
živote Na licu svakog povratnika
mogao se čitati duboki zavjet: Ni-kada
vas zaboraviti nećemo dru-govi
naši
Jest prolazili smo pokraj Italije
te nesretne zemlje u kojoj su osta
tci fašizma duboko ukorijenjeni u
ekonomskom i političkom životu
talijanskog naroda Naročito je
bila živahna diskusija o Italiji
medju našom omladinom Sve su
to djeca sa višom naobrazbom
koji su ponešto čuli i čitali o ovim
krajevima Po prvi put smo vidjeli
kao i mnogi od nas starijih gdje
talijanski seljak svoju zemlju ob-radju- je
na najprimitivniji način
kako spava u zemunici dok uz li-jepu
morsku obalu stoji na stotine
bogatih i divnih ljetnikovaca
ULAZAK U NAŠE SINJE
MORE — JADRAN
Za prolaza izmedju Italije i Ci-cili- je
stigli smo jedan naS brod
Prvi susret s našom braćom na
moru bio je toliko dirljiv da su
padale suze bez stida Drugovi sa
broda pozdravili su nas mahanjem
rukama maramama i svime Sto
Im Je došlo pod ruke Ml smo im
pak uzvraćali pozdrave obuzdani
sa neobičnom radošću gledajući
ponosno našu zastavu kako se vije
Naskoro iza toga doplovite naSi
mali brodići koji nas zalijetaše
kao majčine ruke da nas odvedu
u domovinu Tri broda sve do otoka
Visa krstarila su oko nas a jedan
je od njih išao pred nama Sad su
već dolazile naše obale naši otoci
— nata domovina Uzbudjenje je
bilo veliko Povratnici upravo nisu
mogli skinuti oči sa te herojske
ali mučeničke zemlje u kojoj su se
rodili poslije morali napustiti a
u zadnjih 5 do 6 godina čuli tolike
patnje i junaštva
DOČEK U DOMOVINI
U večer na lf Juna stigli smo
do otoka Visa Tu smo se zaustu-vi- li
dok je naša komisija ušla na
brod Kad se saznalo da je medju
komisijom drug Nikola Kovačević
(Stari) svi pet stotina duša oku-pilo
se na palubu svatko je željan
da se s njime lično pozdravi Bio
Je to jedan od najdirljivijih mome-nata
u čitavom putovanju Drugi
dan kasno poslije podne polagano
smo se približavali Rijeci Već iz-daleka
mogli smo vidjeti mnoštvo
Ne neće ti dolari spasiti Ste
pinca Požvakati će je koljači sa
Širokog Brijega i ostali doklata-ren- i
olo§ ovdje Možda koja mrvica
zapadne i druge koljače po tali-janskim
i austrijskim samostani
ma Veće prevare medju naSim na-rodom
nije bilo od ove i vrijeme
je da se naš prostodušni i neupu-ćeni
svijet opameti i da ne gri-ješi
protiv svoga naroda
Zadnji govornik bio je izdajnik
Giunio I on je nastavio izdajni-čkim
tonom govora Hvalisao se
je kako mu je još glava na rame-nu
premda je već treći puta u
Detroitu Pričao je o svome prlja-vom
djelu o klevetanju i lažnom
prikazivanju naših ljudi koji su u
Kanade pošli u svoju rodnu zemlju
— Jugoslaviju Zatim je pozvao
sve prisutne da dodju u Vindsor
drugog dana na mačekovsku pro-slavu
otvaranja njihove dvorane
pa da vide kako su oni tamo "lo-jalni"
gradjani Kanade jer vodi
"ustrajnu borbu" protiv komuni-zma
Na toj ustaškoj proslavi našlo
se je oko tri do četiri stotine duša
Veći dio bili su mačekovski i usta-ški
posjetnici iz Windsora i drugih
mjesta u Kanadi iz Buffalo i La-ckavvan-na
i drugih mjesta Giunio
dakako treba uvijek pratnju kada
dodje ovamo! Bilo je dakako neu-kog
i prostodušnog svijeta kojega
su ustaše i mračnjaci tokom niza
godina obmanili Tamo se je mo-glo
tidjeti ste bitše domobranske
fclarešine — medju kojima i Klju-čk- u
Bili su i njihovi vjerni savez-nici
— bivši "socijalisti" kao Gla-vac- h
Sudetlch i drugi te Šačica
jadnika od bivše Seljačke Stranke
Skoflić i Barkovićeva žena (Slav-k- o
je valjda pazio na baru kod
kuće)
Izvjestitelj
naroda na pristaništu sa mnogo-brojnim
natpisima Kad sm p
približili ptistaništu stotine nat
piša sa parolama snio vidjeli ka:
"Živjeli naši Neljenici"! "Dobro
nam došli"! "žUio Maršal Tito"!
"Živio naš Petogodišnji plan koji
će nam Mirna zagarantirati sretnu
budućnost"! i td Sa ulaskom j
luku svi usidreni brodovi uz prat-nju
20000 naroda udariše u gromki
pozdrav koji je trajao čitavi četvrt
sata Pokušali smo da se snadjemo
i uzvratimo pozdrave ali nešto
nam se u grlu stislo kao da će
nas ugušiti od radosti i veselja
nismo ni riječi proslovili Svaki Je
od nas o tom časku osjećao najveću
želju — da vazda bude dosljedan
svog herojskog naroda koji na3
je dočekao sa toliko bratske ljuba-vi
i radosti Konačno Je brod stao
Silno oduševljenje naroda preki-nula
je vojnička glazba sviranjem
naše himne Nakon toga naS pje-vač- ki
zbor uz pratnju tamburaša
pod vodstvom drugova Popovića i
Vidlina otpjevao je "Pozdrav do-movini"
Poslije naizmjenice glaz-ba
i naši sa broda izveli su nekoli-ko
lijepih točaka Sve dok se nije
brod usidrio Tada su nam izručili
dobrodošlicu razni pretstavnici
državnih okružnih i mjesnih na-rodnih
vlasti U ime povratnika
govorio je drug Serdar
Bilo je na dočeku mnoštvo na-roda
iz svih krajeva zemlje došli
su u susret svojoj rodbini U jeda-naest
sati ukrcali smo u 2 manja
broda koji su nas prevezli u Opa-tiju
Posljednji put bacismo po-gled
na naš dragi "Radnik" prvu
našu kuću majke domovine Bilo
je to ugodno putovanje da smo se
teška srca odkinuli od "Radnika"
U Opatiji nas Je dočekalo mno-štvo
naroda Mjesne Narodne vlati
potdravile su nas u ime gradt
Tu smo se prosto izgubili medju
narodom i nakon daljeg vremena
pošli smo u autobusove koji su nas
čekali u pristaništu U autobusu
smo primjetili jednu vrlo intere-santnu
stvar — bio Je to dio naše
omladine slušajući na polju gromki
glas koji je prolazio krot tisuće
naroda kao silan val — Tito —
Tito — Tito — Tito — Tito na
to je jedan naS omladinac rekao:
"Čujete li to? Onaj laiac Giunio
je rekao da narod u Jugoslaviji ni-je
uz Tita Kako mole tako prosto
lagati"?
U Opatiji smo bili smjeiteni u
hotele gdje su sa vrijeme stare
Jugoslavije samo gospodske glave
mogle doći na odmor Za večerom
u bašči okruženom palmama i raz-nim
polutropskim voćem i cvije-ćem
nata je omladina u nevjero-jatnom
čudu gledala oko sebe go-voreći:
"Na američkom kontinentu
nema ovakve ljepote i prirode"
(Preno na M ranici 4)