Nase Novine, March 09, 1977

              Kad god sc govori o knjize-vno- m
(ili standardnom) jeziku
i knjizivnojezickoj politici u
Bosni i Hercegovini. uvijek
valja imati na umu konstata-cij- u istaknutu jos u Zakljucci-m- a
sarajevskog Simpozijuma
o jezickoj toleranciji (1970):
Knjizevnojezicka stvarnost
u Socijalistickoj Republici Bo-sni
i Hercegovini specificna je
kao sto je specififan i njen
drustveno-politic- ki polozaj —
s obzirom na cinjenicu da u
ovoj Republici zive pripadni-c- :
vise nacija (Srbi, Hrvati.
Muslimani) i s obzirom na to
da se knjizevni jezik razvijao
u posebnim uslovima — da se
u njemu ogleda kako naSe a-utoh- tono
bosanskohercegovad-k- o kulturno nasljede, tako i
uticaji nacionalnih kultura na-ro- da srpskohrvatskog jezickog
podrucja.
Iz ove konstatacije proizaSla
j(j jos jedna znafajna napome-n- a, data u dokumentu drus-tveno-politic- kih organizacija
"Knjizevni jezik i knji2evno-jezick- a
politika u BiH (1971):
"U razmatranju knjizevnojezi-бк- е
situacije u Bosni i Herce-govini
moramo uvijek polaziti:
1. od lingvistifkih cinjenica
L
2. od postojece druStveno--politick- e
konstelacije i inte-re- sa
svih naroda koji zajedni- -
'cki zive u ovoj Republici.
Ta dva stava u isto su vri-je- me
i kljuc za razumijevanje
savremene standardnojezi6ke
situacije u BiH i knjizevnitke
politike koja se ovdje vodi.
Stoga cemo i mi, u ovom krat-ko- m
prikezu jezifikih prilika u
Bosni i Hercegovini, poci up-ra- vo
od lingvistickih finjenica,
tj. od same stvarnosti i utvr-di- ti
sta u torn pogledu jeste, a
Sta nije u interesu naroda koji
zajednicki zive na ovim pros-torim- a.
AUTENTICAN
JEZICKI IZRAZ
U Bosni i Hercegovini upo-treblja- va
se specifiCan tip sr-pskohrvatskog,
odnosno hrvat-skosrpsko- g standardnog jezi-k- a.
Bosansko-hercegovaf- ki i- -
_=..- - rjrrw("4VtWfiM'
January 12, 1977
"CCf CC
PRIVREDA
itllHIIIIIIIIIIIIflllllliHIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIItllll
Drustveni
Osnovnl pravci razvoja Dalmacije
od 1976. do 1980. godlne su
energetlka, proizvodnja i prerada
alumlnlja, crna metalurgija, kemlj-sk- a
industrija, metalna industrija,
industrlja gradevnog materljala,
pomorska privreda, poljoprivredno--prehrambe- ni
kompleke I turistika
privreda.
To proizlazi iz drufitvenog plana
Dalmacije za razdobljo do 1980.
godlne koji je usvojen proslog
tjedna, a odraz je zelja I
mogucnosti privrede i radnih ljudi
da se boljlm privredivanjem podlze
standard radnih ljudi, povecava
proizvodnja, produktivnost I zapos-lenos- t,
te na taj паб!п stvaraju
uvjeti za puni razvoj te reglje.
Planom je predvideno da ulaga-nj- a
u osnovna sredstva Industrlje u
narednom razdoblju budu 18
mllijardl dinara, sto
6e uz ostalo omogubltl rast
druetvenog proizvoda od 8,8 posto
ргозјебпо godlSnje, porast zapos-lenos- tl
od 3,5 posto I porast
produktlvnoetl od 5,1 posto pros-jecn- o
godlSnje.
U oblastl energetlke planovi su
op8e2nl, te 6e se za dovrfienje
jekavski izgovor, na primjer.
ne podudara se u svemu sa i-jek-avskim
izgovorom u Hrvat-sk- oj
ili Crnoj Gori (ovdje se
uglavnom govori i pise: pre-no- s.
prevod. prevoz. uticaj.
zahv i si. prema pnjenos. pri- -
jevod, prijevoz, utjecaj, zaljev
— kako je u Hrvatskoj, ili ni-sa- m
— prema crnogorskom
nijesam itd.). Ovdje nema va-rijant- nih
polarizacija rije6i i
oblika. Neke rijeci i oblici,
varijantn0 polarizirani u dru-gi- m
sredinama, upotrebljava-j- u
se u Bosni i Hercegovini
kao pravi sinonim (istoznat-nice- )
— bezikakve varijantne
obiljezenosti ili nacionalne po-dijeljen- osti. Fabrika i tvorni-c- a.
gas i plin. kat i sprat, pa i
pritisak i tlak (krvni pritisak.
odnosno tlak), vazduh i zrak,
organizovati i organizirati. e-limi- nisati
i eliminirati i si. u
BiH su svima jednako, ili go-to- vo jednako obicni. Ljudi ov-dje
jednostavno i ne razmis-ljaj- u
o tome kako ce nazvati
nekakav kompleks proizvod-ni- h
pogona — fabrika ili tvor-nic- a
i nikomesene dize tlak ili
pritisak kad cuje jednu ill
drugu rijec.
Ovdje se oblici rijeci, raste-rece- ni
varijantne obiljezenos-ti,
slobodno upotrebljavaju i
kombinuju. Prema fabrika du-van- a,
sto je karakteristidno za
istoCnu varijantu, i tvornica
duhana, kako je u zapadnoj
varijanti, u BiH postoje ili
mogu da postoje: fabrika du-van- a, tvornica duhana, ali i
fabrika duhana i tvornica du-hana.
Ovdje nijc neobicno ako
sc kaze ili napise kako inozem
ci dolaze iz inostranstva, kako
penzioneri zive u mirovini, ili
da masinisti rade na gradevin-ski- m
strojevima, da mladu ge-nerac- iju
odgajamo vaspitava-juc- i
je u duhu bratstva i je-dins- tva itd.
Rasterecene varijantnih ili
nacionalnih obiljezja, neke si-noni- mne rijeti ovdje se zna-6enjs- ki diferenciraju. Danas,
na primjer, rije6 sat u BiH
znafci uglavnom 60 minuta, a
бав 45 minuta (prema Skolski
sat na zapadnom i skolski
Cas na istotnom podru6ju).
Tak0 ce nastavnik ili ucenik
plan Dalmacije
nekih zapocetih objokata uloiltl
oko 5 mllijardl dinara.
Do 1980. godlne u oblastl erne
metalurgije predvideno je dovrse-nj-e
druge faze Jadranske zeljezare
cime bi se ostvarila proizvodnja od
oko 130 tlsu6a tona cellka
godisnje, a oCekuje se I povedanje
prolzvodnje alumlnljuma I gllnlce
kao I u brodogradnjl I drugim
industrljama.
S obzirom na vlSestruke predno-st- i
Dalmacije, vaino mjesto u torn
planu za iducih pet godlna
predstavlja I snazan razvoj poljo-prlvred- e.
Predvideno je stoga
povecanje povrslna u drustvenom
sektoru, uz otvaranje prehrambe-ni- h
kapaciteta kao I nlz mjera koje
ce osiguratl plasman proizvoda I
unapredenje prolzvodnje. Tako se
oCekuje ve6a proizvodnja svih
poljoprlvrednlh dobara tog podruC-ja,.povecan- je
skladlsnog I rash lad-no- g
prostora, veca proizvodnja I
prerada rlbe, duhana I clgareta kao
I povecanje plantaza vo6a I povrca.
U drustvenom planu ugostltelj-etv- o
I turizam zauzlmaju znacajno
mjesto kao jedan od vaznljlh
pravaca razvoja. Uz nlz drugih
mjera predvlda se Izgradnja nekoll-k- o
novlh turleticklh objekata sa oko
16 tlsuca lezaja.
U prlhva6enom druStvenom pla
sasvim normalno reci: Moram
u skolu u osam sati jer imam
prva tri casa.
Ovakve pojave i procesi ot-vo- rili
su nove mogucnosti bo-gace- nja
jezickog izraza u BiH.
Znacenjsko razhkovanje osje-c- a
se. ili se pocinjc osjecati. i
u parovima utisak — dojam.
pazljivo — pomno, dostupan
— pristupacan itd. Mada se o-sje- caju
i kao pravi sinonimi
(neko ce reci utisak, a neko
dojam, ili ce jedan isti Covjek
katkad reci utisak, a katkad
dojam), ipak se pocinje osje-cati
razlika, pa je dojam —
'.snazan utisak. nest0 Sto tak-n- e
osjecanje. Sto ostavi dub-lje- g
traga u covjekovim emo-cija- ma
(s tim je u vezi i glagol
dojmiti se: To ga se duboko
dojmilo). Isto tako, pomno se
shvata kao izuzetno pazljivo,
dostupno je nesto u fizickom
smislu. a pristupacno dobija
apstraktnije znacenje (knjiga
je npr. dostupna ako se do nje
moze doci. ako se moze lako
kupiti ili pozajmiti u knjizni-c- i
a pristupacna je ako nam
je napisana popularnim i jas-ni- m
stilom. ako je mozemo ra-zumj- eti).
Svi ovi primjeri pokazuju
da je jezicki izraz u Bosni i
Hercegovini siroko jedinstvo
razlicitosti i da taj izraz nije
nekakav poseban jezik u po-rede- nju
sa standardnojeziCkim
izrazom (i varijantama) drugih
socio-kulturn- ih sredina (odno-sno
republika) na nasem jezic-ko- m podrucju. To nije ni ne- kakav jezicki bastard nastao
ukrstanjem varijanata (kao
da na ovim prostorima izvor-no- g
jezickog izraza uopce nije
bilo ili da ga nema). Pretezna
upotreba oblika k0 ili sretan
u kclektivnom, pa i u indivi-dualno- m izrazu goleme vecine
Bosanaca i Hercegovaca nika-k- o
ne znaci da se ti oblici ov-dje
osjccaju, kao elcmenti is-t'oc- ne
(ko) ili zapadne vrijed-nos- ti
(sretan).
Ovdje su to sasvim normalni domaci oblici, koji se
samo podudaraju s obli-cim- a
sto se upotrebljavaju u
islofcnoj ili zapadnoj varijanti,
a to ovdje, naravno, nikome
no smeta. Cak i ono sto s va-rijantnih
podrufija prodre u
nu nedovoljno razvijena podrufija
su od posebnog drustvenog
Interesa radi skladnijeg razvoja
cljele reglje, pa ce se opcinama
Benkovac, Drnls, Imotskl, Lastovo
i drugim posvetltl posebna paznja
kako bl se Iskorlstile prlrodne
mogucnosti tlh krajeva I smanjila
nezaposlenost.
NOV1 PLANTA2NI
VINOGRADI
U okolicl Рогеба, istarskog
g radi 6a poznatog po hlstorijskim
spomenicima I razvijenom turlzmu,
nicu suvremene plantaze kvalitetne
vinove loze. Vec iduce godlne bit
6e zasadeno blizu 70 hektara novlh
plantaza, Clme ce se ukupne povr-§in- e
pod groidem na torn podruiju
povedatl na 450 hektara.
Prema planu, do 1980. godlne
bit ce zasadeno svake godlne po 50
hektara novlh plantainlh vlnogra-d- a,
medu kojima I neke, za to
podrucje sasvim nove sorte vinove
loze. Tako ce se uz poznatu porec-k- u
"malvazlju" uzgajati nova sorta
bljelog vlna uvezena iz Francuske,
sa svojstvima koja po mnogome
podsjeca na to tradicionalno
istarsko vino, ali daje mnogo
bogatiju berbu.
ушт&шкштшттшш?1ттт{шштат&тш
bosanskohercegovafcki jezi6ki
izraz, jer je ono prirodno otvo-re- n
svim uticajima. ne smatra
se nicim normalnim ili nepri-hvatljivi- m
— naravno, ukoli-k- o
se nasilno ne gura ili ne
namece. Prema tome, standa-rds
jezik u Bosni i Hercegovi-ni
je prirodan i autentiCan je-zicki
izraz sa svim druStvenim
i kulturnim funkcijama koje
standardni jezik ima u bilo
kojoj drugoj socio-kulturn- oj sredini na nasem jezickom po-drut- ju.
KO PRIMA — DOBIJA
To sto se u BiH slobodno
upotrebljavaju .sinonimne rije-ci
ili dubletni oblici, slo se
mnogo od tih rijeci, kao sto
smo vidjeli, znacenjski dife-renciraju,
nije nikakav nedo-stata- k. Nama se cini da je to
cak i prednost. Stoga se pri-hvata- nje ve6 izdiferenciranih
parova (npr. Cistota — cistoca,
jeziCki i jezi6ni,znataj — zna-cenje
i si. iz istocne, ili okus
— ukus, odlagati — odgadati
iz zapadne varijan'e) ovdje i
svjesno podstite. Jei svi smo
svjesni da svako za.varanje.
pa i jezifiko (ukoliko j takvo
zatvaranje uopce mcuce),
vodi u siromastvo i da onj ko
primi — uvijek dobija. U om
se smislu mi u Bosni i Herce-govini
uporno borimo i za pu-n- u
slobodu individualnog izbo-r- a
jezickih izrazajnih sredsta-v- a.
Na Bosanskohrecegovac-ko- m saboru kulture mi smo
jasno istakli da nam ne smeta
to sto ce neko u nasoj sredini
upotrebljavati u nekom gla-go- lu
sufiks — isati ili irati. Mo-ze
se reci i informisati i infor-mira- ti,
i integrisati i integri-rat- i,
i eliminisati i eliminirati,
i u tome nema nikakva zla.
Jedino i5to mi nikako ne mo-zemo
dopustiti, to je da neko
zloupotrebljava slobodu, da
sufikse — isati i irati zabija
medu nase narode, da nas tim
sufiksima kao proscem jedne
od drugih dijeli i ograduje.
Jer, mi ovdje, na ovim prosto-rima,
zivimo jedni s drugim.
govorimo jednim jezikom, i
jedni se od drugih nicim, pa ni
sufiksima, ne mozemo ogradi-vat- i.
Prof. Milan SIPKA
ZavrSena pruga
Сабак-Poie- ga
Pustena je u saobracaj novolz-graden- a
pruga od Poiege do
Cafika, Clji se znacaj ne moze
merit! relativno malom duilnom od
32 kilometre. Mesto Pozega je
jedna od stanica na nedavno zavr-беп- ој
pruzi Beograd-Ba- r, a veza за
Industrijskim gradom Сабкот Is-tovrem- eno
znncl spajanje Sirokog
podruCja Istocnog dela Srbije, Ma-kedon- ije
i Kosova sa jadranskom
lukom Bar.
Za tri godine u Beogradu бе se
izgradlti novo mediclnsko zdanje,
koje бе, u stvari. biti I najve6l
zdravstveni centar u Jugoslaviji.
Prva faza Izgradnje ovog
kliniCkog centra u Jugoslaviji
obuhvati6e 52.000 kvadratnih me-tar- a
prostora, na kome 6e se izgra-dlti
dljagnostl6ki centar sa pollkll-nlko- m
I laboratorljom za funkclo-naln- a
ispitlvanja, centar za urgen-tn- u
medlclnu I staclonar za interne
bolesti sa 400 postelja. Radovl na
Izgradnji ovog кИп!бкод centra su
робеИ. U naredne 6etlrl godlne bl6e
to najveie gradlllSte mediclnsklh
zdanja u Jugoslaviji. To 6e
obogatitl kapacitete sadaSnjeg
nedovoljnog broja bolnidkih poste-lja
I отодибШ savremenu nastavu
studentlma.
Kompjuterski slstem za obradu
bolesnlka u novom кИп1бкот
ШШШ§Шт
PRIJE55GODINA
Rudariprj
fa§isti6kim
sudom
Pula — Prije pedeset pet godlna,
3. decembra 1921, zavrSeno je u
Puli maratonsko sudenje sudioni-cim- a
i vodama Labinske republike.
Pred faSistiiklm sudom na§lo se
pedeset rudara (Hrvata, Talijana,
Slovenaca) koji su sa jos dvije
tisuce drugova punih trideset i tri
dana drzali labinske rudnike u svo-ji- m
rukama, uveli samoupravnu i
proizvodili za svoj габип pod zasti-to- m
"crvene straie" I pod okriljem
crvene zastave sa srpom i бек!бет.
Od protestnog zbora 2. marta
1921. u Labinu pa do krvavog su-ko- ba
s vojskom 8. aprila, labinski
rudari pruzili su prvi organizirani
otpor nadolaze6em fasizmu. Bio je
to dogadaj Sto je duboko uznemirio
okupaclone vlasti, koje su poiom i
za vrijeme sudenja svim silama
pokuSale labinskim dogadajima
datl iskljuiivo socijaino, umjesto
роПИбко гпабепје. S tim ciljem,
пгЖоп osmomjese6nog zatvora,
svih pedeset rudara je oslobodeno
(dvojlca su od maltretiranja umrla u
zatvoru), ali su vec nekollko dana
kasnlje uslijedlli progoni i nova
hapsenja.
Sudenje u Puli, koje je робе1о
16. novembra 1921. zbog velikog
zanlrnanja nije odrzano u sudskoj
zgradi, ve6 u velikoj dvorani tadaS-nj- e
§kole "G. Giusto" (prije se zvala
"Sv. Martin"), a danaSnjeg Оабкод
doma I Osnovne Skole "Tone
Perusko". U toj istoj zgradi osam
godlna kasnlje na smrt je osuden
poznatl istarski narodni borac Vla-dimir
Gortan. I dok je sje6anje na
sudenje Gortanu otrgnuto od
zaborava postav-Ijeno- m
1953, o sudenju labinskim
rudarima zasad nema spomena.
UBeograduse gradinajvedi
zdravstveni centar u zemlji
najmoder-nije- g
spomen-plo6o- m
centru omogu6i6e lekarima nesme-ta- n
rad u dijagnostici. Posebnu
ротоб pored najsavremenije teh-nik- c
lekari бе Imati i u studentlma
medicine. Jer, zamiSljeno je da
student! 6etvrte ili pete godine
provode mesec dana u karantinu
kliniCkog centra s bolesnikom I
lekarom. Mladom lekaru pruz!6e se
u novom klini6kom centru sve
mogu6nosti da upozna savremenu
dljagnostiku i vrhunsku kardiolo-glj- u.
Valja napomenuti da se ovaj
к11п!бк1 centar gradi po uzoru na
Svedske кИп1бке centre. Nalme,
grupa istaknutlh mediclnsklh stru-бпјак- а,
profesora Medicinskog
fakulteta u Beogradu I arhltekata
obisla je nekollko modernlh medi-clnsklh
centara u svetu. Posle
detaljnog prou6avanja, grupa je
odlufilla da centar treba da se
Izgradl po ugledu na Svedske.