Novosti, November 27, 1945

              STRANA 2 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Oiiice for the City of Toronto
on the 24th day oi October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 20S Adelaido St W Toronto 1 Ontario
Telephonc: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa so ne uvršcuju — Rukopisi se ne vraćaju
Da li je ovo politika "nemiješanja"
Britanski i američki državnici pokušavaju na razne način
da uvjere narode svojih i tudjih zemalja kako je njihova vanj-ska
politika po liniji osiguranja mira i kako se oni ne miješaju
u poslove drugih zemalja
Da to nije točno evo nekoliko činjenica
Poznato je da su Sjedinjene Države Velika Britanija i Ka-nada
u posjedu tajne atomske bombe Pomoću te tajne des-truktivne
sile pokušava se drugim narodima biti gospodar ili
najmanje savjetnik da mu reču što smije a što nesmije O
toj tajni zaključili su neće nitko znati "kako bi se njena tajna
sačuvala za interese mira i sigurnosti u svijetu" Oko te tajne
organizirali su "atomski blok" sastavljen od Sjedinjenih Dr-žava
Velike Britanije i Kanade I što taj "atomski blok" triju
kapitalističkih zemalja zaključi to bi trebalo biti svetinja to
bi trebali poštivati svi drugi narodi jer ne poštivaju li mogla
bi ih na to prisiliti atomska bomba koju oni za svaki slučaj
drže sakrivenu u rukavu
Ne treba kod ovoga velike filozofije i velikog proučavanja
pak da se dodje do zaključka da podržavanje tajne atomske
bombe i organiziranje "atomskog bloka" nije u interesu mira
i sigurnosti To je nepovjerenje prema drugim članicama Uje-dinjenih
Nacija naročito prema Sovjetskom Savezu kao glav-nom
stožeru u borbi protiv fašizma i ratova Organiziranje
"atomskog bloka" ili najmanje podržavanje tajne atomske
bombe po jednom dijelu članica Ujedinjenih Nacija znači ne
samo odalečivanje od programa mira i sigurnosti nego i orga-niziranje
novih blokova grupisanje da i ponovna utakmica
o naoružavanju — a naoružavanje dovodi do ratova
Koliko god je neistina da je njihova vanjska politika "po-litika
mira i osiguranja" toliko i Još vife je neistina da se
Sjedinjene Države i Velika Britanija ne miješaju u poslove
drugih zemalja
Evo nekoliko činjenica:
Preko 50000 američkih mornara nalazi se danas na oba-lama
Sjeverne Kine gdje podržavaju stražu nad dijelovima
kineske željeznice koju Chiang Kai-she- k upotrebljava za pre-vo- z
svojih trupa u Mandžuriju i u borbu protiv kineskih ko-munističkih
trupa u Sjevernim provincijama Kine i Mandžuri-j- e
— Da li ovo nije miješanje u poslove drugih naroda?
Sve lend-leas- e narudžbe predane su centralnoj vladi u
Chungkingu- - Sjedinjene Države dale su Kai-shek- u najmanje
3000 transportnih avijona njemu je stavljena na raspolaga-nje
američka mornarica za prevoz trupa u "oslobodjene kraje-ve
na sjeveru centralnoj vladi je dodijeljena američka vojna
misija od najmanje 2000 članova za vježbanje i nadgledava-nj- e
oružanih sila Chiang Kai-shek- a američki aeroplani sa
američkim pilotima odredjivani su na izvidničke dužnosti u
kampanji Chiang Kai-shek- a za "suzbijanje komunističkih ban
dita" — kako to govori kineska reakcija — Da li ovo nije uzi
manje u zaštitu jedne šako kineskih feudalnih parazita protiv
većine kineskog naroda koji no želi više sredovjekovneg ro-bovanja
pogotovo naroda u sjevernim provincijama i Man-dfurij- i?
Idemo dalje
Dok je američko državno odjeljenje odbilo priznati neza-visne
narodne republike proglašene po volji narodnoj u Indo-Ki- ni
i Indoneziji nije zaboravilo priznati suverenitet Holandje
i Francuske nad njihovim bivšim kolonijalnim posjedima To
priznanje bilo je signal francuskim i holandskim trupama za
oružano suzbijanje pokreta nezavisnosti indoneskog i indo-kinesko- g
naroda Britanske holandske i francuske trupe upo-trebljavaju
američko lend-leas- e oružje i brodove za suzbija-nje
oslobodilačkog pokreta i ponovnu uspostavu starih kolo-nijalnih
gospodara Samo tokom posljednjih nekoliko tjedana
otišlo je najmanje pet američkih brodova sa američkom po-sadom
i po prilici sa 7 000 francuskih vojnika iz Marselja u
francusku Into-Kin- u — ne da se tamo bogu mol neg© da
u$uie oslobodilački pokret naroda u Indo-Kin- i
Dodajmo još k ovome miješanje Sjedinjenih Država u bal-kanske
probleme gdje je Bugarskoj na primjer poručeno da
neće biti njena vlada priznata ako se izbori ne provedu po
želji američke vanjske politike Pogledajmo na američku vanj-sku
politiku u Fllipinama gdje je državno odjeljenje zabrinu-to
uslijed sve većeg porasta agrarnog pokreta Pa onda na
miješanje Amerike u pitanja Palestine — iako se ta politika
razilazi sa britanskom u Palestini cilj američke politike je da
stvori svoju bazu na Srednjem Istoku iskorištavajući za to na-cionalne
odnosno vjerske razlike izmedju Arapa i 2idova
što da pak rečemo o britanskoj vanjskoj politici Da li ni-je
miješanje Britanaca u Grčkoj dovelo do današnjeg nesi-gurnog
i burnog stanja u Grčkoj Da li Velika Britanija nije
stala na stranu grčkih reakcionarnih i pro-faišističk- ih sila a
protiv naroda Grčke Zar nije za osuditi britanska politika po
pitanju Indonezije gdje britanska redovna vojska iskorišta-vajući
još nerazoružane Japance provodi nenajavljeni rat pro-tiv
naroda Indonezije koji traži svoju nezavisnost Pogledajmo
na Palestinu na Indo-Kin- u na Indiju — na cijeli Srednji Istok
— pak da se uvjerimo o miješanju ne samo Velike Britanije
nego i Sjedinjenih Država u unutarnje probleme drugih na-roda
Zar ove činjenice ne govore same za sebe više i jasnije
nego sve izjave i deklaracije o "nemi)ešanju" i o brizi spome-nutih
sila za mir i sigurnost
Na američkom i britanskom narodu kao i na narodima
estalih zemalja jo da so već jednom prestane sa ovakvom
politikom koja no vodi k miru i blagostanju nego k ratu i
razaranju
JI vLTtHI u '"' -- i
K ~~ t fc— Kr ?" wUt 3sZZZzH-T-- a iir~m j&7w L f$Št% iUA
kS ifv:ai "
an-i-B
s
i - -
NEKOLIKO KBPA — to je sve čime će ove zime biti pokriveno mlado tijelo naše dječice u Jugo-slaviji
To su naša djeca djeca na£eg naroda naše braće i setara djeca Iieroja koji su pali u
borbi za slobodu stoje domovine djeca žrtve barbarskog fašizma pod čijom okupacijom su i
borili se Pogledajte ih i pomognite im doći do tople odjeće do vUe hrane i veselijeg života
Ne zaboravile da mi nismo i nećemo prestati sa sakupljanjem i pomaganjem sve dok nam rak
e slike lebde očima Mi smo im pomogli mi im pomažemo i opet ćemo im pomoći — mi
moramo to su naše dužnosti i naši osjećaji prema njima Zbog njih zbog našeg naroda mi ne smije-mo
prestati radom na njihoom pomaganju
u
PiniNSKY GLAVNI TAJNIK AMERIČKOG
SLAVENSKOG KONGRESA PIŠE:
Nakon su narodi Jugoslavije i
Bugarsko progovorili Sjedinjene
Države su dužne prestati svojim
uplitanjem u unutarnje poslove
ovih dviju zemalja u svrhu pod-strekivan- ja reakcionarnih sila U
izborima na 11 i 18 novembra
glasači Jugoslavije i Bugarske su
odbacili opoziciju koju smo mi
Štitili Od 8000000 glasača u Ju-goIav- iji
samo 700000 glasalo je
za opoziciju U Bugarskoj je pak
usprkos intervencije američkog
državnog odjeljenja u posljednjem
času prije izbora i apela opozicije
da narod bojkotira izbore glasalo
vise od 86 posto glasača
U obim zemljama žene su po pr-vi
puta glasale Sve osobe iznad
18 godina imale su pravo glasa
Samo fašistički izdajnici nacisti-čki
kolsboratori za vrijeme nje-mačke
okupacije nisu imali pravo
glasati u izborima Na listi
Narodnog Fronta u Jugoslaviji i
Otačevstvenog Fronta u Bugar-skoj
bili su uključeni predstavnici
svih većih političkih partija koje
zajedno predstavljaju ogromnu
većinu naroda
Američki dopisnici u Jugoslavi-ji
i Bugarskoj javili su da sa izbo-ri
provedeni na najdemokratskiji
način i da je narod odlazio na gla
sačka mjesta u veselom raspolože
nju Nikakvog nemira i nikakvog
sukoba nije se nigdje opazilo — a
to je veliko iznenadjenje nekojim
nalim diplomatima i urednicima
novina
Doznaje se da je prije izbora
naie državno odjeljenje bilo mno
go zabrinuto do koje mjere će de
mokracija u stvari omogućiti iz-bore
u ovim dvim balkanskim ze-mljama
Neal Staford od Chris-tia- n
Science Monitor je pisao:
"Gledajući na sadanjc prilike na
Balkanu državno odjeljenje je
zabrinuto do koje će mjere tamo
demokracija stvarno omogućiti
dolazeće izbore"
U ovome se postavlja nekoliko
važnih pitanja: što je osnova te
službene zabrinutosti Vashing- -
tona o Balkanu? Kakva je na ta
politika tamo i se ona odnosi
na budući mir i sigurnost ne samo
balkanskog nego i američkog na
roda?
BAIKANSKK VLADE SU
Da bi se odgovorilo na prvo
pitanje potrebno je znati da je ve
liki oslobodilački rat kojeg su
provodile Ujedinjene Nadje pro-tiv
osovinskih agresora stvorio te-meljite
promjene u naravi balkan
pLr'&3jmf
NOVOSTI Utorak 27 novembra 1945
aMčjkrDjKjraha'CTn!fMkT iiiftv -- 7" ni
živili
pred to
GEORGE
ovim
kako
skih vlada samo Grčka je izuze-tak
Prije ovoga rata sve balkanske
zemlje prolazile su kroz strasna
vremena fašističkih vladavina
MinhenaSka diplomacija Cham-berlai- na
i Daladiera dala je liitle-r- u
i Musoliniju slobodne ruke u
ovim zemljama Hežimi svih bal-kanskih
kraljeva — Borisa u Bu-garskoj
Aleksandra u Jugoslaviji
Karola u Rumunjskoj Georga i
generala Metaksa u Grčkoj — ma-lo
su se razlikovali od režima Ili-tle- ra
i Musolinija u Njemačkoj i
Italiji Ukinuti su bili svi demo-kratski
zakoni radničke i seljačke
Iartije i organizacije bile su za-branjene
hiljade najboljih sinova
balkanskih naroda bilo je poubija-no
i desetke hiljada bačeno u za-tvore
i koncentracione logore Sa-mo
u Bugarskoj ubijeno je 30-0- 00
osoba za vrijeme i poslije us-tanka
radnika i seljaka u junu i
septembru 1923 godine
U to vrijeme Washington nije
bio zabrinjen nad razvitkom tra-gičnih
dogodjaja na Balkanu koji
su prokrčili put za nacističku in-vaziju
Njihova zabrinutost nasta-la
je sada kad su anti-fasis- ti pre-uzeli
sudbinu svojih zemalja
Za dogadjaje u Grčkoj gdje
se nalaze na upravi nekoji od naj-gorih
reakcionaraca (zahvaljujući
britanskim takovima i bajuneta-ma)
nisu ništa zabrinuti Umje-sto
brige o Grčkoj službeni Wa-shingt- on je zabrinut o Bugarskoj
Jugoslaviji i drugim zemljama
gdje je narod potpuno prekinuo
sa omraženom prošlošću i počeo j
graditi slobodan i demokratski ži-vot
na anli-faiiatičk- oj osnovi
U obim zemljama Jugoslaviji i
Bugarskoj postoje koalicione vla-de
gdje su uključene sve demo-kratske
sile koje su učestvovale
ili su simpatizirale sa narodnom
oslobodilačkom borbom protiv oso-vine
Te vlade narodnog jedinstva
uključuju seljačke komunističke
sodal-demokrats- ke druge libe-ralne
partije i pojedince Njihovo
zastupništvo u vladama ovisi o
snazi njihovih partija i o učešću
kojeg su uzimale u protu-osovin-sko- m
ratu
Mnoge novine se tuže da "opo-zicija"
nije imala dovoljno prilike
za objaviti i rastumačiti svoj
program Ta se "opozicija" u veći-ni
slučajeva sastoji od pojedinaca
koji su se na jedan ili drugi način
tajnom suradnjom sa nacistima i
njihovim služnicima Njihov gla-vni
cilj uperen je u pravcu razbi-janja
jedinstva koalicionih vlada
9v
kako bi zatim zemlju bacili u
kaos Naravno u onim zemljama
gdje su prilike jož dosta nesredje-nj-e
i gdje je nacionalno jedinstvo
neophodno potrebno za rekon-strukciju
i rehabilitaciju takva
opozicija nije pozdravljena po
narodu Ona nije njemu od kori-sti
Narod ne može dozvoliti raza- -
račima i kompromitiranim ele-mentima
da potkopavaju njego-vo
nacionalno jedinstvo i sprije-čavaj- u
program o rekonstruk-ciji
Mora se tu spomenuti i jož Je-dna
druga stvar U obim zemljama
koalicione vlade nastoje povisiti
stupanj života (koji u većini slu-čajeva
znači spriječavanje glada
i pomora) narodnim masama Te
vlade su preuzele nekoju industri-ju
bivših vlasnika koji su radili u
korist Iiitlera i Musolinija Na-ravs- ki
to su nekoji težko osjetili
pa su se priključili "opoziciji" da
time protestiraju protiv vlade
čija je glavna briga običan narod
Pa u ito su onda američki dr-žavnici
zabrinuti kad se tamo na-laze
vlade sa ovakvim programi
ma i ovakvom brigom za svoj na-rod?
Odgovor na to mora se tra-žiti
ne u balkanskim "trzavicama'
nego u američkoj vanjskoj poli-tici
AMKKIČKA VANJSKA POLI-TIKA
UZNEMIKUJE UAL-KANS- KE
NAKODE
Možda će nam američko stano-vište
prema balkanskim anti-fašističkim
vladama i njihovoj
budućnosti biti jasnije kada pre-gledamo
slijedeće:
Da Amerika jož uvjek priznaje
i trguje sa Frankovom vladom u
španiji koja je stavljena na po-ložaj
po dvim stranim silama Nje-mačkoj
i Italiji
Da je po Americi podržavana
fašistička Argentina primljena
na konferenciju Ujedinjenih Na-cija
u San Francisco ito je pro-tivno
duhu Ujedinjenih Nacija
koje su si uzele za cilj uništiti fa-šizam
bez razlike gdje se nalazio
i pojavio
Da se u Indoneziji gdje se na-rod
bori protiv holandske i bri-tanske
imperijalističke uprave a
za slobodu i demokraciju američki
državni tajnik Bymes složio upo-trebom
lend-leas- e oružja ako se
sa tankova i topova skinu ameri-čke
oznake prije otvaranja vatre
na indoneske patriote
Da se u Kini iskrcala američka
mornarica pod izgovorom poma- -
kompromitirali bilo otvorenom ili ganja u razoružanju Japanaca
dok u stvari intervenira na strani
Chiang Kai-she- ka kako bi pomo-gla
uspostaviti njegovu diktaturu
po cijeloj Kini
"Atomska diploma-cija"
priprema rat
Objektivni politički krugovi u
Sjedinjenim Državama i Kanadi
uključuju da je na nedavno odr-San- oj
konferenciji predsjednika
Trumana premijera Attlee-j- a i
premijera Kinga u Washingtonu
stvoren posebni blok protiv So-vjetskog
Saveza i za razdvajanje
Ujedinjenih Nacija Slično o tome
govori i Tim Buck nacionalni vo-d- ja
Radničke Progresivne partije
koji a jednoj publiciranoj izjavi
Pakt triju sila potpisan po
predsjedniku Trumanu premijeru
Attleeju i premijeru Kingu u ko
jem je proglašen američko-brita- n-sko-
kanads- ki sporazum o atom
skoj bombi bilježi korak naprijed
u opasnoj igri "diplomacije atom
ske bombe" na osnovu čega Tru- -
manova administracija želi uspo-staviti
imperialistički blok protiv
Sovjetskog Saveza umjesto Roose-veltov- e
politike tijesne suradnje
israedju kapitalističkog i socijali-stičkog
svijeta
Proučavajući riječi u kojima je
sastavljen pakt ne može sakriti
svoj pravi karakter naime da je
taj zajednički diplomatski pothvat
vođja američke britanske i kanad
ske vlade uperen protiv Sovjet-skog
Saveza a to potvrdjuje i
činjenica ito je sovjetska vlada
bila isključena iz ove rasprave na
konferenciji To je istinski politi-čki
i diplomatski karakter kon-ferencije
i objavljenog sporazu-ma
Objava pakta proglaiuje svije-tu
da su Sjedinjene Države Bri-tanija
1 Kanada odlučile o uslovi-m- a
na kojima će suradjivati sa
"drugim nacijama" u stavljanju
izvan zakona atomsko ratovanje
Ovako su predsjednik Truman
premijer Attlee i premijer King
atomski sporazum izmedju sebe
iskoristili kao neke vrste diplo-matski
ultimatum Sovjetskom Sa- - eka si narodi balkanskih zemalja
stvaraj vlastitu demokraciju
PHOTITFASISTICKE
Da u Grčkoj po Britaniji orga-nizirana
vlada terorizira svoj na-rod
bez ijedne riječi protesta od
strane Washingtona da se tamo
uspostavi demokracija i narodu
zajamči sloboda
Da u američkoj okupacionoj zo-ni
u Njemačkoj krupni nacistički
ratni zavojevači joi uvjek podrža--l
vaju glavne položaje u industriji
i trgovini jer su navodno "spo-sobni"
"inteligentni" I jer imaju
"potrebne veze" sa nekojim naiim
krupnim trgovcima
Da kongres u Washingtonu pro-vodi
medjunarodnu politiku sa
pružanjem pomoći narodima oslo-bodjen- ih
zemalja pretvorivi!
UNRBU u batinu nad glavama
tog gladnog i ratom opustošenog
naroda
Da je ekonomska pomoć Isto-čnoj
Europi zadržavana jer da
vlade tih naroda nisu dosta "de-mokratske"
I konačno da atomsku bombu
nafta vlada iskorisčuje kao politi-čko
oružje za pritisak na savez-ničke
zemlje
Iz svega toga može se zaključiti
to da američki protesti o demo-kraciji
zvuče vrlo čudnovato bal
kanskim narodima i da je politika
visa zainteresiran u podstreka-vanj- e
reakcionarnih grupa i po-novnu
uspostavu režima koji su
narod mučili i držali ga u ropstvu
prije ovoga rata
Balkanski narodi nemaju sto
dobroga reci o Churchill-Bev- in
"demokraciji" koja danas postoji
u Grčkoj ili čak i onoj demokra-ciji
Mr Ilvrnesa u Sjevernoj Ka-roli- ni
gdje ogromna većina naro-da
ne može glasati radi poreza
Balkanski narodi hoće nešto bolje
Oni hoće takvu demokraciju koja
najbolje odgovara njihovim potre-bama
i željama
Ako naii političari neće skratiti
tu novu pojavu slobode u balkan-skim
zemljama mogli bi ponoviti
onu istu zabludu ml prije rata
Odbijanje priznanja istinskih anti-fašističkih
vlada će narodima tih
zemalja mnogo otežati rad na
rekonstrukciji i popravku života
ali on! će nastaviti svojim putem
usprkos svih poteškoća jer znaju
da kad se jednoć izgubi sloboda
nju je teško ponovno dobiti
U nedavnom razgovoru sa bri-tanskim
parlamentarcima mar-šal
Tito je rekao: "Mi smo stvorili
takvu demokraciju koja najbolje
odgovara naravi i željama nažih
naroda i ekonomskim usiovima
naie zemlje"
Poslije njegove poajete u Beo
grad Dennis Almond dopisnik
Kej-nol-d News plie: "Ovdje čudno
zvuče londonske akademske ras
prave o istinskoj
vezu Ako Sovjetski Savez ne pri-hvati
sve uslove koje su progla-sili
tada će se oni smatrati slobo-dnim
da rade kako ih je volja ob-zirom
na tajnu proizvodnju i u-potr- ebu atomske bombe Daleko-sežno- st
i proračuna tost tog niiho-vo- g ultimatuma najbolje se može
razumjeti kad se uzme u obzir da
je pet-dnev- na konferencija brzo
održana samo tjedan dana prije
odredjenog sastanka izvršnog od-bora
organizacije Ujedinjenih
Nacija u Londonu Time su oni ne
samo spriječili bilo kakvu prepo-ruku
od organizacije Ujedinjenih
Nacija nego bi pakt kojeg su za
ključili mogao razbiti tu organi-zaciju
čak joS prije nego počme
svojim radom
Brižljivo proračunat način ko-jim
je sastavljen taj pakt sigurno
je da će se pokušat razdvojiti 61
državu u pripremnoj komisiji or-ganizacije
Ujedinjenih Nacija na
sastanku u Londonu koji je počeo
23 novembra
Tako su gospoda Truman
Attlee i King uspjeli atomsku
bombu iskoristiti kao klin koji bi
organizaciju Ujedinjenih Nacija
mogao isto tako osjetljivo razbiti
kao ito su gospoda Dvrnes i Devin
uspjeli razbiti vijeće ministara
vanjskih poslova
U tekućoj "diplomaciji atomske
bombe" premijer Mackenzio King
opetuje onu ulogu koju je igrao
za vrijeme Chamberlaina tog dis-kreditiranog
umiravatelja Iiitle-ra
Mackenzie King je pojačao
Chamberlainove ruke protiv de-mokratske
opozicije u Britaniji
protiv minhenaJke izdaje sada
on u njegovim naporima za ujedi-njenje
kapitalističkih vlasti pro-tiv
iirenja demokracije i socijali-zma
vrii ulogu posrednika izmedju
britanskog i američkog imperija-lizma
Aktivnosti premijera Kinga u
vanjskoj politici mogu zadovoljiti
reakcionarne krugove financij-skog
kapitala i nekoje pro-fašisti-č- ke
zagovaratelje neprijateljstva
prema Sovjetskom Savezu i soci-jalizmu
ali one su protivne istin-skim
interesima Kanade jer ako
se proslijedi sa novom vanjskom
politikom predsjednika Trumana
njezini rezultati biti će rat Buduć-nost
Kanada može se osigurati je-dino
podržavanjem mira a stabil-ni
mir u svijetu može se podržava-ti
jedino tijesnom suradnjom iz-medju
kapitalističkog i socijali-stičkog
svijeta
Badnički pokret i sve progresi
vne sile u Kanadi dužne su zahtje-va- ti
od članova parlamenta da se
prestane sa "diplomacijom atom-ske
bombe" Fred Bose član 11
P P u federalnom parlanentu iz
Cartiera predložio je najpravil-niju
najdemokratskiju metodu
za rješavanje problema atomske
bombe tj da se atomsku bombu
sirovi materijal i industrijsku
opremu za njezinu proizvodnju
kao i vlast nad njezinim razvija-njem
ili upotrebom stavi u ruke
Vijeća Sigurnosti organizacije
Ujedinjenih Nacija
Po snigu za more
More me vuče i barćice miće
Galebi boli
Modro primorsko nebo
I porti veli
Svilli vali za litnih noć?
I) vi o?i crne
Udar veIa uz pisma
"Marine lipe krune
Snlg svuda beli prtbelJ enig
I brigl veli i miri
Sivo nebo
I čudni tići
More me vuče al ml ni Zal
Ča po snigu moran bit
AS znam da po njemu hodcč
Ću se i za more borit
Tu pada snig tamo vali pljusru
A nigdi dugo jezera slap
Kadi bil da bil za domovinu ću
dat
Svoje krvi kap po kap
Baćac Marijan
13 ud divizija
Pri zaključku joi ćemo pitati
jesu li Sto američki političari na-učili
iz ovoga rata? Jesu li napu-stili
politiku suradnje sa Ujedinje-nim
Nacijama za iskorjen java nje
fašizma ili ga pokušavaju spasiti ?
Na to je dao odgovor Mr Walter
Lipman u NY Herald Tribune
od 1 novembra kada je pisao:
"Nemojmo se varati mi luUmo
"Mi lutamo prema katatrofl
"Jadni bili oni koji kad imaju
odgovorno! i da upravljaju sa
brodom ne putuju prema sigur-nom
pristaništu nego lutaju sa
demokracijr I vjetrom i olujom