Novosti, February 15, 1945

              --J i &
STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 15 februara 1945 NOVOSTI Tri godine borbe
Publlshed every Tuesday Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Cornpany za slobodu In the Croaticm Languago
Izlazi svald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in tho Registrv Office for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 aa
No 4G052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelađde Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopiai bez potpisa e ne uvrlćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Krimske odluke
Sa uspjehom je završena jos jedna važna konferencija ve-likih
savezničkih vodja — konferencija u Jalti na poluotoku
Krimu
Konferencija u jalti kao i ona u Teheranu 1943 godine
spominjat će se u historiji čovječanstva kao uzor prave sarad-nj- e
za demokratska načela svijeta Pa dok je konferencija u Te-heranu
bila začetak svestrane vojne i političke saradnje velikih
demokratskih zemalja čiji rezultati su okrunjeni ko-ordinira-nim
vojnim operacijama sa istoka i zapada i doveli Njemačku pred
neizbježivu katastrofu konferencija u Jalti riješavala je pitanja
koja proističu danas još u toku borbe i koja će proisticati posli-je
potpune katastrofe Njemačke Ili dok je konferencija u Tehe-ranu
postavila temelje današnjim velikim vojnim pobjedama
savezničkih vojska konferencija u jalti je na osnovu tih pobje-da
nastavila izgradnjom posljeratnog mira i blagostanja u
svijetu
"Pravda" službeni organ Komunističke Partije Sovjetskog
Saveza postavlja zaključke konferencije kao: "najveći politički
dogadjaj u današnjem vremenu — dogadjaj koji ćo ući u histo-riju
kao novi primjer zajedničkog riješavanja kompliciranih pro-blema
u interesu mira i demokracije" Izvestija dodaje: "Naći
Njemačka jo osudjena i sat njezine propasti jo došao Njezin ot-por
jo uzaludan" Britanska i američka demokratska štampa
pozdravlja konferenciju kao put kojim se mogu i ko-jim
so trebaju riješavati svi teži problemi današnjice Hi sutraš-njico
Roosovelt Staljin i Churchill učinili su veliki posao posao
koji je ne samo osigurao apsolutnu pobjedu nego i posljeratni
mir i zadovoljstvo svim narodima"
Što su glavni zaključci konferencije na Krimu?
Medju prve i najglavnije spada svakako činjenica da me-dj- u
velikim savezničkim zemljama vlada potpuno jedinstvo i
sporazum no samo u provodjenju današnjeg rata nogo i u or-ganiziranju
posljeratnog mira Nade hitlerovaca i njihovih pri-jatelja
u savezničkim zemljama da razbiju jedinstvo velike tro-lic- e
stvore nosporazum i unutarnje borbe za vrijeme odstrane
katastrofu i iznude bolje uslove mira za sile osovine zauvjek su
dakle razbijene
U deklaraciji potpisanoj po velikoj trojici se posebno ističe
da će obzirom na zaključke i sporazum o vojnim operacijama
rat u Europi biti znatno skraćen Naći Njemačka — kaže se u
zajedničkoj izjavi — jo osudjena a njemački narod opomenjen
da će cijena njihovog poraza biti veća za samih njih nastave li
i dalje sa beznadnim otporom
Načelno velika trojica su se složili da se poslije punog po-raza
hitlerovo vojne sile podijeli Njemačku na četiri okupacione
zone izmedju Sovjetskog Saveza Velike Britanije Sjedinjenih
Država Amerike i Francuske da se posve uništi nacizam
i zauvjek onemogući njemački militarizam da se digne i
ponovno ugrozi svijet
Poslije poraza u Njemačkoj će biti uspostavljena savezni-čka
kontrolna komisija koja će provesti: puno razoružanje nje-mačke
vojno snage razbiti ili onesposobiti ratnu industriju ot-kloniti
ili kontrolirati drugu njemačku industriju koja bi se mo-gla
upetrebiti za ratnu proizvodnju postarati se da ratni zlo-činci
no izbjegnu kazni i pronaći odnosno izraditi iormu po
kojoj ćo njemački narod otplaćivati ratno šteto počinjene u tu-dji- m
zemljama i osigurati put za dolazak na vlast jednom demo-kratskom
režimu prema slobodnoj volji njemačkog naroda
Medju najvažnije uspjehe konferencije svakako spada jed-noglasno- st
po pitanju posljeratnog stanja u Europi Kao polaz-na
točka uzimani će biti u obzir principi Atlantskog Čartera na
osnovu kojeg će mali europski narodi po prvi puta u historiji
dobiti jamstvo i imati priliku da slobodno izaberu (ormu svoje
buduće države i vlasti
I po pitanju buduće poljske granice i poljske vlade je doš
lo do punog sporazuma Najme poljska privremena vlada (zna-na
pod Lublinska vlada) ostat će i dalje na snazi tek prema po-trebi
moći će se popuniti sa ostalim demokratskim Poljacima iz
zemlje i inostranstva Sto se pak tiče sovjetsko-poljsk- e granice
tu je potvrdjeno stanovište Sovjetskog Saveza da buduća gra-nio- a
izmedju demokratske Poljske i Sovjetskog Saveza bude
poznata "Curzonova linija" sa Vilnom i Lavovom u Sovjetskom
Savezu
Iznad svega naš će svijet naročito zanimati pitanje Jugo-slavije
koje je takodjer bilo raspravljano na konferenciji
U deklaraciji se preporuča poštivanje i neposredno primje-njivanje
u život ugovora izmedju Tita i Subašića Po tom ugo-voru
u zemlji će so po dolasku Subašićeve vlade uspostaviti
privremena vlada sa Titom na čelu koja vlada će nastaviti os-lobodjenj- em
zemlje i po oelobodjenju priprema za opće slobod-ne
izbore Preporuča se jož i to da se u anti-faiističk- u skupštinu
(parlamenat) uključi i par bivših članova parlamenta onih
koji se nisu ogriješili u narodno oelobodjenje ni kompromitovaH
kao pomagači neprijatelja
Općenito zaključci Krimske konferencije su zamašni Oni
će se razradjivat na svako pitanje posebno u duhu već ranije
stvorenih planova Ujedinjenih Nacija u Moskvi Teheranu Dum-barto- n Oaks Quebecu itd
A skbodoljubeće čovječanstvo će poslije konferencije na
Krimu slobodnije odahnuti i svesrdno pozdraviti planove o je-dinstvenim
namjerama za dokončanje rata i organiziranje bo-ljeg
i slobodnijeg posljeratnog života
mlms
frtfUnF&L—Jl ---
? --==Z?n LJ&frJirirlT- - -- inaj __
27 godina pobune u austrijskoj
mornarici u Boki Kotorskoj
Na 11 februaru ove godine na-vršava
se dvadesetisedam godini
od mučeničke smrti narodnih bora-ca
i rodoljuba koji su položili svo-je
iivote u temelje Jugoslavije!
Početkom 1918 godine buknula
je revolucija u Austro-Ugarsk- cj
mornarici u Roki Kotorskoj Re-voluciju
su predvodili Slaveni po-danici
Austro-ugarsk- e monarhije
a namjera revolucije bila je ruše-nje
Austro-ugarsko- g imperija i
oslobodjenje slavenskih naroda
koji su stenjali pod tudjim jar-mom
Četiri glavna rodoljuba koji
su predvodili tu revoluciju bili su
tri Hrvata i jedan Čeh Od Hrva
ta u bili dva Dalmatinca: Jerko
Sišgorić iz Žirja kod Šibenika i
Mato Rrničević Iz Poljice kod Spli-ta
treći Hrvat bio je A Graber
Istranin a četvrti je bio Čeh Fran-(i- i
Raš Medju vodstvom revoluci-je
bilo je Poljaka Austrijanaca i
Nijemaca Medju njima se je na-ročito
isticao F Raš
Pobunjenici su imali veze sa os-talom
austrijskom flotom koja se
nalazila usidrena u Šibeniku i Po-li
Ali poloiaj zavjerenika je bio i
previše težak a rad i suviše kom-plikov- an
Sporazum se vršio putem
naročitih kurira koji su morali
dugo putovati tako da se stvari
nisu mogle razvijati onom točnoš-ću
i suglasnošću koja je za uspjeh
bila potrebna To je bio razlog da
pobuna u Poli i Šibeniku nije us-pjela
da se manifestuje i spoji sa
onom u Dokl Kotorskoj
KAKO Jr POČELA POBUNA U
ROKI KOTORSKOJ
Pobuna je izbila na samom ad-miralsk-om
brodu St George i to u
času kada se imala da proslavi ne-ka
njemačka pobjeda Muzika je
po unapred stvorenom planu
umjesto austrijske himne odsvira
la "Marsaljezu" i "Lijepu Našu"
Zatim su mornari razoružali ofici-re
i zatvorili a komandu uzeli u
svoje ruke Mornarima sa St
Georga odmah su se priključili i
mornari sa ostalih brodova koji
su se nalazili usidreni u Boki Ko-torskoj
Za kratko vrijeme mornari su
postali gospodari flote i čekali da
im stigne pomoć iz Pole i Šibenika
Medjutim predložili su komandi
da se odmah započne sa mirovnim
pregovorima i da se podjarmlje-nim
NARODIMA DA SAMO-ODREDJEN- JE
inače da će pobu-njenici
preći u napad Admiral
i komanda bokeške flote je prih-vatila
ove uvjete ali vlasti su na
najbrži način poduzele sve mjere
da se uspostave veze izmedju Ro-ke
Šibenika i Pole U isto vrijeme
doveli su veliki broj kopnene voj-ske
u Roku koja je najprije zauze-l- a
brdske baterije koje su opkru-zaval- e
zaljev Roke Kotorske a iste
su se nalazile u rukama pobunje-nika
Pobunjeni mornari nedobivajući
nikakve veze sa Polom i Šibeni-kom
počeli su da gube nadu u us- -
pjeh Komanda kopnene vojske
koja je već u svojim rukama ima-la
sve baterije naredila je pobu-njenicima
da se predaju inače da
će brodove bombardirati i potopiti
Videći svoj neuspjeh komanda je
htjela izići sa flotom i priključiti
se Saveznicima u Sredozemnom
Moru ali nažalost ni tu nije us-pjela
Treći dan revolucija je bila ugu-šena
Veliki broj mornara bili su
osudjeni na tešku kaznu a nekoji
na doživotnu robiju četvorica od
njih gore spomenuta osudjeni su
na streljanje Kratko vrijeme po-slije
toga 11 februara 1918 godi-ne
dovedeni su na groblje u selo
škaljari blizu Kotora gdje se je
kazna izvršila Poslije rata narod
da se barem donekle oduži ovim
junacima podigao im je spomenik
na groblju u škaljarima Kasnije
su smrtni ostaci Mate Rmičića pre-neseni
u njegovo rodno mjesto
Poljica gdje mu je takodjer po-dignut
spomenik
UMRLI SU ZA OSLO ROD JENJE
SVOJE ZEMLJE I SVOGA
NARODA
U ono vrijeme kao i danas jugo-slavenski
rodoljubi nisu žalili žrta-va
Oni su se borili na sve načine
da bi oslobodili od tudjeg jarma
svoju zemlju i svoj mučenički na
Radi ispravku zakona kolektivnom pregovaranju
ISKORIŠTAVAJU NEDOSTATKE
J po najreakcionarni-no- g
u Dominionu
istaknutih zanatsko unijskog
pokreta upozoruje radnike na no
ve torijevske koje se
sve više osjećaju na industrijalnom
polju Služeći se manjkavosti u
federalnom zakonu za kolektivno
mala grupa torijev-sk- i
nastrojenih poslodavaca u važ-noj
ratnoj industriji prelazi poli-tici
koja predkazuje opasnost in-dustrijalnom
miru ratnoj
i nacionalnom jedinstvu
osjećaju u poslije
osjećaju zanatsko unijski i
svi žele mir na proizvod-nom
polju i tijesnu suradnju izme-dju
radnika i poslodavaca Odno-si
izmedju upraviteljstva i radnika
u pojedinim ratnim poduzećima u
južnom Ontario toliko su
i kritični da je vladina intervenci
ja skorije potrebna
znakovi pokazuju da su se
iza provokacija stanovitih posloda-vaca
koji odbijaju sa
radničkim unijama novi po-litički
"Po naSem mišlje-nju"
— kaže Mr Salsberg "Jo
je dio opće torijeTske strategije za
stvaranje razdora i
opozicije vladi kako bi
se kasnije omogućila torljevska
rod Njihova je borba slična da-našnjoj
borbi koju vode
partizani pod vodstvom
maršala Tita U ondašnjoj i današ-njoj
borbi samo je jedna razlika:
revolucija koju su provodili Jer-ko
šišgorić FrantiS Raš Mato Rr-ničev- ić
i Anton Grabar bila je za
nacionalno oslobodjenje Oni su
vjerovali kada se njihov narod os-lobodi
od tudjeg jarma da će soci-jalno
uredjenje u
zemlji lako doći Dočim na nesre-ću
nije bilo tako Južni Slaveni os
lobodili su se malo poslije smrti
ovih rodoljuba ali do željene slo-bode
nije došlo Austro-Ugarsk- u
čizmu zamijenila je bila domaća
čizma a narod je i dalje stenjao
To je uzrok da se danas jugo-slavenski
partizani ne bore samo
sa nacionalno oslobodjenje već
pored toga bore se i za socijalno
Jugoslavije
Vjerujemo da se danas nalaze
u životu oni rodoljubi koji su
predvodili revoluciju u Doki Ko-torskoj
1918 godine da bi oni bili
u prvim redovima Narodne Oslo-bodilačke
Vojske Austro-ugarsk- i
ugasio je njihove živote ali
duh njihov živi i nalazi se medju
partizanima Jugoslavije
Slava vam rodoljubi koji dado-st- e
svoje iivote da narod živi!
"Glas Domovine- -
TORIJEVCI ZAKONA
R Salsberg član provincijal- - zauzela vlast
parlamenta Ontario i Jedan od joj grupi To je u
vodja odnosima prema radnicima
opasnosti
pregovaranje
proiz-vodnji
vodje
uvukli
motivi
razjedinjenja
jugosla-venski
oslobodjenoj
oslobodjenje
metak
ravanje one iste strategije Drew-- a
koja je bila razgolićena i privre-meno
poražena najprije na pita-nju
pomoći obiteljima i kasnije na
pitanju o pojačanjima našim oru-žanim
silama na frontovima u Eu-ropi"
U predvečerje nacionalnih izbo-ra
torijevci ne žele vidjeti jedin-stvene
Kanade po tako važnim
problemima kao što je borba za
Tako radnici ratnoj opće ekonomsko osiguranje
industriji kaže Mr Salsberg tako rata puno uposlenje veći stupanj
oni koji
ozbiljni
što
Svi
pregovarati
federalnoj
života demokratski zakoni itd
"Strategija torijevaca je da po-državaju
zemlju u političkoj krizi
kako bi postigli koaliciju skrafne
desnice i da u federalnim izborima
dobiju prevlast za upravljanje u
posljeratnim vremenima' — kaže
Salsberg "Upravo od ove grupe
prijeti opasnost odnosima u indu-striji
industrijalnom miru te no-voj
i konstruktivnoj ulozi koju su
si radnici odredili"
Kako se ova kriza sve više zao-štrava
Mr Salsberg dalje tuma?i:
"Za cijelo vrijeme narodnog ra-ta
opažamo kako se veće sekcije
poslodavaca odupiru radničkim
pobjeda u federalnim izborima t unijama žrtvujući s za stvar po--
DALMACIJA
Dalmacija biser raeg Jadrana
bila je porobljena i velikim dije-lom
prodana tudjinu No pokorena
nije nikad bila Mjesec jul 1941 g
splitski radnici dižu štrajkove ko-ji
ujedinjavaju svakog dana jve
više stanovništva Splita i cijele
Dalmacije
11 augusta 1941 polazi pm gru-pa
od 45 partizanskih prvoboraca
iz Splita i Šibenika da pomognu
srpskoj braći u Lici u borbi na
život i smrt protiv okupatora i us
taških koljača Te prve partizane
predvode Pavle Pap t Mirko Ko-vačev- ić
prokušani narodni prvo-borci
koje je u Dalmaciju poslao
Centralni komitet Komunističke
Partije Jugoslavije Probijajući se
preko Mosora prvi dalmatinski
partizani nailaze na ustašku zas-jedu
kod Dicma i kasnije na čet-ničku
kod Knina Mirko Kovače-vi- ć
pada u boju a 23 njegova dru-ga
strijelja okupator u Sinju
Pavle Pap junački pogiba u Drni-šu
a njegov odred dovodi izdajnik
Pajo Popović pred talijanske mi-traljeze
Ali pogibija prvih partizana ni-je
slomila oslobodilački pokret
Dalmacije Zamalo eto iz šiben
skog kraja iz junačkih Vodica i
ostalih sela 200 boraca koji obo
ružani kreću da zajedno sa srp
skom braćom počnu dizati narodni
ustanak Dinarom i Svilajom krs-tare
već partizanske četice Hrabri
Cctinjanl i Sinjani Srbi i Hrvati
radosno dočekuju prve kolone par-tizana
Junački Split rodoljubiv i jedin
stven počinje pojačanom borbom
protiv okupatora Odjekuju revol- -
verski hitci i prasak bombi po uli-cama
Splita Lete u zrak fašisti-čki
brodovi plamen liže fašističke
barake radionice i kancelarije U
Solinu pucaju peći tvornice cemen-ta
u Šibeniku se ruše tvornice
Okupator odvodi tisuće i tisuće ro-doljuba
Splita i ostale Dalmacije
u internaciju stotine 1 stotine stri
jelja u Splitu Solinu Trogiru Ši-beniku
i Dubrovniku
U proljeće 1942 stvaraju se par-tizanski
bataljoni na Dinari na
Riokovu na Mosoru Rodoljubi
Gradca Makarske Omiša dolaze i
razvijaju po dalmatinskim planina-ma
partizanske zastave C aprila
1942 stvara se splitski Narodno-oslobodilač- ki
odbor koji predvodi
narod Splita i Dalmacije u sve od-lučniju
borbu protiv okupatora
Prva talijanska ofenziva na Dina-ru
na centar dalmatinskih parti-zana
razbijena je u junačkoj bor-bi
partizana pod rukovodstvom Vi-če
Krstulovića U julu 1942 stvara
e na Vagnju u zajedničkoj borbi
sa slavnim srpskim i crnogorskim
proleterskim brigadama I dalma
tinska brigada U jesen 1942 Dal-macijom
se razgara plamen sve
ustanka Tisuće dalmatin-skih
rodoljuba a obale i otoka i iz
Dalmatinske Zagore hrle u Narod- -
no-oslobodila- čku vojsku Slavni
potomci neretljanskih gusara i
opet postaju strah i trepet tudjin-sko- m
osvajaču Oslobodjeno je 80
km obale Makarskog Primorja s
prvom partizanskom lukom Podgo-ro- m
Na malim motornim čamci-ma
naoružani zarobljenim mitra-ljezima
dalmatinski partizani-morna- ri
prkose moćnoj talijanski J
i gledali
kid proizvodnje radnici su se našli
u ozbiljnom položaju Oni su neu-morno
radili 1 kao disciplinirani
vojnici na industrijalnom polju uv-je- k
izbjegavali štrajkove ali ujed-no
su na svakom koraku nailazili
na smetnje i provokacije strane
nekojih poslodavaca
"U takvim okolnostima osjećala
se neophodna potreba za usposta-vu
federalnih i provincijalnih rad-ničkih
zakona Federalna vlada je
konačno godinu dana usposta-vila
Wartime Labour Relation
Ovaj zakon koji je općeni-to
poznat kao PC 1003 imao se
primijeniti na ratnu i svu drugu
industriju i poslužiti kao neizmjer-no
sredstvo ratnim napo-rima
zemlje'
Kad je objavljen bilo je
očito da u njemu ima mnogo ma-njkavosti
Ali radnici su ga pokraj
svega uzeli kao korak na-prijed
u popravljanju odnosa izme-dju
njih i poslodavaca Dok su
kritizirali pukotine u zakonu ujed-no
su radili i preponi ča I i vlastima
što treba ispraviti CCF-ov- ci su
takodjer taj zakon kritizirali ali
kritizirali su ga ne zato da
prisile na ispravke nego da na os-novu
manjkavosti stvaraju politi-čki
kapital i love glasove Najvaž-nije
sekcije organiziranog radni-štva
nisu gledale na potrebu is-pravljanja
radničkih zakona ona- -
floti
Okupator sa svojim ustaško-Jet-nički- m
pomagačima vrši nečuvena
zlodjela nad narodom Dalmacije
Dugopolje Dicmo Omiš Poljica
Vrgorac Gata i nebrojena druga
mjesta poprišta su krvavih zlodje-la
paleža i ubistava koje vrši
okupator ustaše i četnici Ali ni-šta
ne može slomiti oslobodilačku
borbu i bratstvo Hrvata i Srba is-kovano
u nebrojenim zajedničkim
bitkama na Dinari kod Vrlike i
oko Knina
Dalmatinske brigade prolaze
slavne borbe IV i V ofenzive
gdje rame uz rame s brigadama i
borcima svih naroda Jugoslavije
stiču neumrlu slavu i najčasniju
pohvalu svog voljenog komandanta
druga Tita za slavne junačke pod-vige
prebacivanja preko Neretve I
Drine
U septembru 1943 Dalmacija
doživljuje jedno od svojih najve-ćih
slavlja Poslije kapitulacije fa-šističke
Italije kojoj su najteže
udarce zadavale dalmatinske bri-gade
i odredi oslobodjena je skoro
cijela Dalmacija Tisuće i tisuće
novih boraca ulaze u narodnu
Nadiranjem njemačkih divizija
Dalmacija je postala poprište no-vih
ljutih bojeva i nove neumrle
slave Herojski Split ustaje u svo
ju obranu I staro i mlado i muš-ko
i žensko sve se hvata puške 1
gradi zapreke njemačkim divizija-ma
I golim svojim prsima split-ski
i ostali dalmatinski rodoljubi
zadržavaju premoćnije divizije Ni-jemaca
I opet se zapečaćuje brat-stvo
novom krvlju i novim zaklet-vama
Hrvatske rodoljube Dalma-cije
pomaže u obrani Splita pro-slavljena
I srpska proleterska di-vizija
Dalmacija nastavlja uporno bor- - -- bu za konačno oslobodjenje Njezi-nu
borbu predvodi danas moćni
dalmatinski VIII korpus Narodno
oslobodilačke vojske Jugoslavije
Njezinu borbu pomažu danas
novog bratstva i jedinstva
koje se stvara na slobodnom
Visu a još više u brojnim zajed-ničkim
bitkama protiv okupatora
na porobljenim otocima" gdje se
naši borci bore rame uz rame na
savezničkim engleskim i ameri-čkim
vojnicima
SLAVONIJA
Slavonijo zemljo plemenita —
pjeva pjesma no i ona je zamukla
kad krvnici zaredaše istrebljenj"m
Srba i najboljih hrvatskih sinova
bogate Slavonije U Kusonjama
ubijenih 700 Srba puni bunari
ljudskih leševa j okolini Dereze
grobnice u Kukunjevcu i drugdje
rječito govore o zvjerstvima poč-injenima
nad mirnim narodom Ni
najveći teror ni najgora zvjerstva
nisu mogla slomiti narod Slavonlj- - da i on ne podje putem bratstva u
borbu protiv okupatora i domaćih
izroda
Rodoljubi Osijeka otpočinju na-padima
na hitlerovce i ustaše i tu
daju svoje živote Mihajlo Klajn
Milica i Vjekoslav Dahović
Radnici i djaci Slavonskog Rroda
ive sami Hrvati otpočinju ubija-njem
Švaba i ustaša po uiicama
grada A radnici u tvornici vagona
vrše sabotaže u proizvodnji i ni
prugama
(Nastavit će se)
sa o o
prošf--
općeg
Križan
bjede želeći spriječiti svaki pre-- }ko kako su CCF-ov-ci Or
sa
pred
Order
potrebno
zakon
veliki
vlasti
voj-sku
od-redi
otoku
ganizirani radnici željeli su da za-kon
za kolektivno pregovaranje
potpuno služi svrhama za koje je
postavljen Mnogi poslodavci su se
pokorili novom zakonu i pomoću
njega se mirnim načinom riješilo
prilično sporova Hiljade radnika
postiglo je pravo na kolektivno
pregovaranje pa i odnosi izmedju
radnika i poslodavaca su se znatno
popravili
Ali u koliko se sve više pribli-žujem- o
pobjedi otpor reakcionar
nih grupa poslodavaca zakonu o
kolektivnom pregovaranju postaje
sve očitiji Svaku i najmanju
manjkavost u tom zakonu reakcio-narni
poslodavci iskorištuju za od-bijanje
u pregovorima sa radni-čkim
unijama Radi toga zakon za
kolektivno pregovaranje izmedju
unije 1 upraviteljstva mora biti
obavezatan za svakog poslodavca
Tu leži jedna od najvećih slabosti
tog zakona
"Došli smo sada do takvog stup-nja"
— kaže Mr Salsberg "gdje
zanatske unije kada su suočene sa
torijevski nastrojenim poslodav-cem
ne mogu u zakonu naći
odredbe koja bi takvog poslodavca
prisilila na potpisivanje ugovora"
Očito je stoga da vlasti moraju
pooštriti taj zakon i omogućiti
radnicima da prisile poslodavce rut
poštivanje njihovih interesa i pra-va