000230 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Strana 2
NOVOSTI
MWd eveiy Tuesdav Thursdav and Saturđav &y the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Autherfeed as Seeend Class Mail Pest Offke Department Ottavva
Regisiefed in th Registrv Office ior the City oJ Toronto
on the 24th Day of Ociober 1941 as
No 48052 CP
ADRESA: 479 Oueen St W Toronto 2--B Ontario
Telephene: ADelaide 1642
Itlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Premijer Drew treba znati da
je Herceg ustaša
Mora da se ontarijski premijer Drew osjeća dosta slab
u ovoj Izbornoj kampanji kada je čak i one israttjottne o na-vodnim
"prijetnjama" Ivanu Hercegu čuvao sve od 1946 go-dine
i tek soda počeo o njima govoriti
Zašto je Drew čekao 20 mjesed od kada je ono pismo
objavljeno? Da je doista bilo dokaza za tvrdnje Ivana Her-cega
Drew bi bio govorio odmah Zato je svakom jasno da
je 'ova izmišljotina imala poslužiti samo kao dodatak njegovim
predizbornim govorima o "crvenom strašilu"
Nije ovoga časa toliko u pitanju ni sadržaj pisma ni fal-oUik- at
istog po ontarijskom premijeru nego je vrijedno reći
nekoliko rijeci s kime se premijer Ontaria povezao i koga
iskorištava za vrijeme svoje izborne kampanje
Možda gospodin Drew nezna da je Ivan L Herceg pristaša
i propagator ustaške bande koja je na stotine hiljada naroda
Jugoslavije otpremila u smrt Treba reći da je to banda koja
je bila na vlasti i pod čijom vladavinom je navješten rat Ka
nadi Sjedinjenim Državama i ostalim saveznicima Treba reći
da je ustaška stranka nepolitička stranka da je 'to banda obi-čnih
razbojnika koji su pljačkanjem palenjem klanjem i dru-gim
zvjerskim terorom 1 progonima bili 'najsigurniji oslonac
Pavelićeve vlasti
Treba reći i to da su ustaški banditi za vrijeme rata u
logoru Jasenovac najzvijersklji umorili 800000 osoba Tu su
upotrebljavali najbrutalnije metode ubijanja nedužnog naro-da
— muškaraca žena i djece
Za bolju informaciju ontarijskom premijeru Drew-- u koji
Ivana L Hercega pokazuje kao "poštenog" 1 "lojalnog" gra-cijom!
treba red još i to da je taj "pošteni" i "lojalni" gradja-ni- n
prošle godine na konvenciji Hrvatske Bratske Zajednice
prisegao vjernost američkoj zastavi i Ume prekršio kanadsko
gradjanstvo Kao takvom njemu bi treba oduzeti kanadsko
gradjanstvo kojeg ne poštuje Ako gospodinu Drew-- u treba
dokaza o tome može svakog časa dobiti od američke štampe
od "Pittsburgh Press"
U pogledu pisma i prevoda istog opažaju se naročito
dva važna momenta — dva otvorena falsifikata Prvo gospo-din
Drew kaže da se radi toga Ivanu Hercegu protivniku
narodnog režima prijeti i zapostavlja njegove rodjake u Jugo-slaviji
Medjutim u pismu se kaže ovako:
"Naše narodne vlasti Štite tvoga ćaću majku se-stru
Maru i brata ti Antu 1 nevjestu sa djecom i daju lm
a posjeda koliko je potrebno za pristojan život — još i
VjzftJe e
Drugo u duhu svog "crvenog strašila" Drevr ističe da su
takvi kao što je Ivan L Herceg (ustaše) ubili nekoliko stotina i
komunista U originalu pisma se ne kaže "komunista" nego
da su takvi kao što je Ivan L Herceg i drugi kakve on zago-vara
u ovoj zemlji ubili na stotine hiljada naše mladeži
Sa ovakvim fcddilkcrtom Drew se služi u svojoj Izbornoj
kampanji
— Premijer Drew nema efikasnog programa za kojeg bi mo-gao
zainteresirati narod Njemu prijeti poraz u parlamentar-nim
izborima 7 juna On ni do sada nije bio na upravi provin-cije
voljom većine glasača jer je njegova partija u prošlim
izborima dobila samo oko 40 posto glasova Većinu poslanika
je imao u parlamentu ttnno zato što su u prošlim Izborima
bili pocjepani radnički i drugi anti-torijevs- ki glasovi-- U pro-šlim
izborima nebi bio dobio ni toliko glasova da mu nije
uspjelo zavesti jedan dio glasača sa one 22 točke programa
koje sve do dana nisu Ispunjene
Od onda vlada premijera Drevr ne uživa više povjerenje
ni svih onih koji su sa nju u prošlim izborima glasali Mnogi
su se razočarali jer vide da Drev nije učinio ništa u rješa-vanju
provincijalnih problema
U ovoj izbornoj kampanji se ladničke i druge napredne
sile ujedinjuju i pripremaju za izbore više nego ikada prije
Ontarijska federacijo rada koja broji 200000 članova u pri
sajedinjenim unijama mobilizira sve svoje snage za podu
piranje CCF kandidata Farmeri i drugi radni slojevi također
žele promjeni1 ontarijske vlade
ove to predstavlja slabi izgled torijsvskoj partiji za povra
tak na upravu provincije Jedan milijun glasova radnika iz-me- ra
domaćica povraćenlh vojnika i drugih gradjana k~
traže reforme ima priliku poraziti vladu premijera Drew i :r -- brati vladu CCF Potrebno je samo da se ti glasovi ujed—
Može premijer Drew na svoju izbornu platformu ba—
Što ga je volja ali obavještenim glasačima pogotovo rači-ćima
ne može rog za svijeću prodati Za organizirane rad- - V
i stotine hiljada drugih glasača je važnije to hoće li prov-čij- a
Ontario poslije izbora 7 juna imati takvu vladu koja će =?
prihvatiti rješavanja narodnih problema i učiniti sve ono s
nije učinila torijevska vlada Ontario treba hiljade novih s'i
nova veću mirovinu starcima zakon za kraće radno vriierr-- i
veću nadnicu zdravstveno osiguranje niže cijene mlijeku i
mnoge druge stvari koje narodu može dati ova provincija
To ''e ono u što su zainteresirani giasači a ne razne cr
pzv " ' k - ' r - - ' i-k- v- vezo =o -- tvao—
1
Historijski preokret u radničkom
pokretu Gehoslovaske
Nakon pobjede demokratskih
snaga u februaru ove godine po-litički
život u Cehoslovačkoj odvi-ja
se u znaku jačanja Narodne
fronte njenog učvrićivanja i pre-poradja- nja
U februarskim dani-ma
kad je radni narod čehoslova-čke
svojim jedinstvenim nastupom
osujetio eve prevratničke namisll
unutarnje I vanjske reakcije po-kazalo
se kakvo ogromno značenje
ima sa budućnost zemlje jedinstvo
čitavog radnog naroda a napose
radničke klase U tim su danima
narodi čehoslovačke pokazali svu
snagu svojeg jedinstva i monolit-nosti
a kasnije odlučnu volju da
to jedinstvo učvrste i suibiju sve
manevre koji bi bili usmjereni
protiv te valne tekovine politike
Narodne fronte i njenog predvod-nika
Komunističke partije čeho-slovač- ke
Ta težnja sa ostvarenjem čvr-stog
jedinstva ispoljila se naročito
kod čehoslovačke radničke klase
Slijedeći tu želju radničke klase
sa potpunim političkim i organiza-cionim
ujedinjenjem predstavnici
Komunističke partije čehoslovač-ke
I Sodjal-demokrats- ke stranke
donijeli su na svom sastanku odlu
ku o ujedinjenju obiju partija ko-j- e
će biti ostvareno prije 30 svib-nja
o g to jest prije parlamen-tarnih
izbora
Ta odluka o ujedinjenju dviju
radničkih partija predstavlja po
vijesni preokret u razvitku čeho-slovačk- og radničkog pokreta' Ona
je posljedica cjelokupnog desadai-nj- &
političkog razvitka u ceho-slovačkoj
Kroz tri poslijeratne go-dine
narodi Čehoslovačke a napo
se radnička klasa upoznali su po
litiku pojedinih stranaka s jedne
strane politiku stranaka koje su
u praksi -- dokazale svoj patrioti-zam
i volju da očuvaju nezavisnost
zemlje I osiguraju bolji život rad
nom narodu i s druge strane laž
reakcionar- -
stranaka predstavnici
su na sve moguće načine nastojali
da zakoče društveni napredak u
Cehoslovačkoj da onemoguće učvr-šćenje
narodne demokracije u toj
zemlji
Kroz čitavo to vrijeme Komuni
partija čehoslovačke stekla
je ogromno povjerenje naroda svo-jom
upornom borbom za demokra-tizaciju
zemlje i protiv svih poku-šaja
reakcionarnih elemenata da
ometu izgradnju
republike toj borbi je-dina
se Komunistička partija nije
pokolebala ona je uvijek stajala
na braniku prava
naroda i radničke klase Ta njena
borba vodjena u zajednici s iskre-nim
lijevim i
ostalim strankama Narodne fron-te
dovela je do pobjede istinski
demokratskih snaga i do ujedi-- 1 njeaja radničke klase u jedinstve-nu
partiju Tom ujedinjenju i os-- 1
tvsrenju radničkog jedinstva uda- - jj
reni su stvarni temelji u februar-skim
danima Nakon februarskih I
dogadjaja omogućeno je uspješno
razmatranje o ujedinjenju dviju
radničkih partija koje je Komu
nistička partija odbila u Vibnju
IMS jer bi onda takvo ujedinja-vanje
samo itetilo Komunističkoj
partiji i Narodnoj fronti u borbi
protiv reakcije K stvaranju jedin
stvene radničke partije moglo se
prijeći tek nakon tog pobjedonos
nog puta čehoslovačke demokra-cije
a napose čiMenja
stranke od des-ničarskih
elemenata poklonika Be-vi-aa Bluma i Wall-stree-ta i ogor-čenih
neprijatelja Narodne fronte
čehoslovačke Ti desničarski ele- -
Mfc
u Soeijal - demokratskoj
bili su uvijek u najpresud- -
nijtrn časovima u poslijeratnom ii-- 1
zf s "N
9C9E39S555ZfiE!
"NOVOST I"
votu čehoslovačkog naroda oni
koji su u zajednici s ostalom re-akcijom
pokušavali da iznutra os-labe
Narodnu frontu da je mini-raju
i da tako Čehoslovačku bace
u bespuće i novi Munehen Odstra-njenjem
iz
stranke takvih elemenata i njiho-vih
nakaradnih antiradničkih i
shvaćanja stvore
ni su uslovi za organsko spajanje
Komunističke partije i
stranke Toj novoj je
dinstvenoj radničkoj partiji Ko-munistička
partija dat će svoje
ogromno političko ideološki sa-držaj
Samim tim odredjen je njen
budući put kao partije radničke
klase koja će na putu u socijali-zam
učvršćivati tu odlučujuću sna
gu u izgradnji pravednijeg soci-jalnog
poretka u nezavisnoj i slo-bodnoj
cehoslovačkoj
Ova najnovija pobjeda radničke
klase i čitavog naroda čehoslova-čke
nesumnjivo će naići na neza
drživ bijes tabo
i '
narodno-demokratsk- og
zapadnoj Europi time pokretna
dublje pod rezani njihovih svih budućih pobjeda
podjeli Palestine
Palestina se nalazi na jugoisto-čnoj
obali Sredozemnog Mora Nje-na
povriina iznaia 26300 kvadrat-nih
kilometara od toga površina
obradjive zemlje iznaia samo 8000
kvadratnih kilometara Ogromna
prostranstva su pustinje zbog po-manjkanja
vode i naprava za na-tapanje
Tako se na teritoriji juž-nog
predjela pustinje Negeb
veoma neznatan broj pučanstva
tamo se voda dostavlja izdaleka
pomoću cijevi
Pučanstvo Palestine broji 1 mi
lijun 845000 ljudi od kojih se 67
nu politikanteku liniju P°to P0J0Privrdm- - KreP-ni- h
kojih !nim araPft'" mljoposjednidma
stička
narodno-demo-krata- ke
U
beskompromisno
ocijal-demokrata- ma
nakon Sodjal--
demokratske
Socijal-demokrats- ke
an-tisocijalisti- čkih
Socijal-de-mikrate- ke
imperijalističkog
nala-zi
pripada 450000 ha zemlje podesne
za obradjivanje Jevrejima
200000 ha
Prema planu koji je prihvatila
Organizacija Ujedinjenih nacija
buduće Arapske države
isnaiat će 11100 kvadratnih kilo-metara
sa Arapa i 10000
Jevreja
Predio na kojemu
živi 106000 Arapa i 100000 Jev-reja
sastavljat će up-ravnu
jedinicu sa specijalnim me-djunarod- nim
režimom Tu će izvr-šavati
funkcije upravnih vlasti u
ime Ujedinjenih nacija Savjet sa
stara teljstvo
Svaka od novoobrazovanih drža-va
sastojat će se iz trij teritori-jalnih
rejona vezanih medjusobom
sa uskim koridorima Prvi kori-dor
koji se nalazi u predjelu Na-- I
zareta spajat će centralnu terito- - '
riju Arapske države sa njenim
zemljama a takodjer
obale Sredozemnog Mora Jevrejske
države sa njenim sjevero-istočni- m
dijelom Dragi koridor koji se
nalazi u predjelu Kastina spaja
centralnu teritoriju Arapske drža-ve
sa njenom obalom a jevrejaki
Negeb — veliku pjeManu pustinju
na jugu sa predjelom Tell-Avh- ra
Obe nove države imat će znatan
dio obale na Sredozemnom Moru
Jevrejska država doMt će tu veliki
grad Tel-Av- iv i prvoklasnu luka
Haifa a Arapska veliku luku Jaf-f- u
Kako arapska tako i Jevrej-ska
država debljaju izlaz ka pri-rodnim
bogatstvima Mrtvog Mora
i mogućnosti iskorištavanja rijeke ! lestini
Jordan "sa natapanje i elektrifi-- 1 Bank
kaeiju
Nova Arapska država graničit
toku sa i na
zapadu Kriptom dr
intriga i pokušaja da se miješaju
u unutrašnje stvari čehoslovačke
Republike Tom odlukom o ujedi-njenju
čehoslovačkih radničkih par-tija
nanijet je porazni udarac des-no-socijaliati-čkih
"ideolozima" i
njihovoj politici služenja kapita-lizmu
čehoslovačke narode i radničku
klasu ne može skrenuti ništa s
puta kojim su poili a koji ih vodi
I u soajaiMam iJemoKraioKe snage
čehoslovačke ne će zaplaliti ha-rangira- nje
imperijalista pred Vi-jećem
sigurnosti Organizacije Uje
dinjenih Naroda i klevetnička kam-panja
reakcionarne Štampe Zapa-da
čehoslovački su narodi svije-s- ni
da se bore za mir i svoju ne
zavisnost u zajednici sa slobodo-ljubivim
narodima čitavog svijeta
zemljama narodne demokracije i
Sovjetskim Savezom To je garan-cija
za uspješan razvitak nove Če-hoslovačke
Na tom će put Jedin-stvena
radnička partija unutar Na
rodne fronte čehoslovačke biti va
ra desno-socijalistićk- ih lidera u žan oslonac
jer su joi poretka i glavna snaga
korijeni u postizanju
O
a oko
teritorija
736000
Jeruzalema
samostalnu
sjevernim
Transjsraisijsm
žava graničit će na sjeveru Li-ban- om
na sjeveroistoku sa Siri-jom
na istoku Transjordanijom
i na Jugozapadu z Egiptom
Glavni dio obradive zemlje pri-pada
Arapima Njima će ostati
takodjer i veliki gradovi: Jaffa
Nablus Akr Gaza Hefron 1 dru-gi
U predjelima Palestine koji se
daju Arapima industrija je vrlo
slabo razvijena Na poljoprivredu
otpada 80 posto svih žitarica i 93
posto maslina u Palestini Ipak
poljoprivredna produkcija za trži-šte
je vrlo niska (20—36 posto)
Zbog toga iako je Palestina poljo-privredna
zemlja uvozi godišnje
iz inostranstva 60 posto potrebnih
žitarica Ogromne mase arapskih
seljaka bez zemlje — fellaha —
rade pod najam pod ropskim uslo-vi
ma na odsjecima spahijske zem-lje
ili saradjuju na plantažama
jevrejskih i arapskih kapitalista
U južnim napola pustinjskim pre--'
djelima zemlje 90000 Beduina živi
skHnJćkim načinom života
IVdJoprivredni predjeli koji su
uključeni u sastav Jevrejske dr-žave
daju povrće ta domaće trži
šte a lavu voća zauzima važno
mjesto u palestinskom eksportu
Izvoz voća koje uspijeva na jevrej-- I
sitim i arapskim plantažama izna-šao
Je u lMMM godini riže od
6 milijuna sanduka — u vrijedno-sti
od 3 i po milijuna palestinskih
funti
! Poljoprivreda Jevrejskih predje-ll- a
nalazi u velikoj zavisnosti
od američkog kapitala Isto kao
i jevrejska industrija Glavna po-duzeća
jevrejske industrije sasre-djen- a
su u Teil-Aviv- u Jerusale-ra- u
Haifl i drugim većini centri-ma
To su tekstilne tvornice ke-mijski
zavodi zavodi sa izradu
metala U godinama Drago svjet-skog
rata u veliko se razvila pro-izvodnja
giačaaja dijamanata Tu
se radi e južnoafričkoj sirovini
a produkcija Je odredjena sa ame-ričko
trittJte U ltot godini iz Pa-lestine
je izvezeno dijamanata u
vrijednosti od U miliju pale--st
I nekih funti
Enseslri i američki monopoli-stić- ki kapital predstavljaju u Pa- -
Limited Anglo-PsJesti- ne Bank Hipotekama banka Zadru
će: na sjeveru aa Libanonom na Ino dva koncerna
sa Jevrejaka
sa
sa
se
Bardar's
itd — i trustovi Jedi
Palestine Petash
Ltd i Pukotine Heetrie
— vtaeaju sa 46 posto
KJ--w tT
A rft49Dziin#ziBnef'€r'
yš?-s?gS'-±Lj-v-#- zs _ Jt JLL' ~-jg£yJz- dpg Esa'ilV ' jfaiTST" '' " " " """Hszzl
KsSBmgTkSrm MiU '' —- 3tć™zsiVagy 'JlllJfcsiSunzKz#JsnnzzartjSsag
Novoi~rdjeno rudarsko radnkko naselje u Litvi ccljevRsj d'Iri rcialcka crsdJa Binovići
mK prta omladinska pruga Uriko- - BanonVi
kuda
rfirniiiijiiuijMMjjfrriTprTTTfTmiwBBigi—
Književnici i narod
Prigodom dolaska hrvatskih
knjiZevnika u Ilijeku
Zabilježene su bilježe se pro-mjene
na svim područjima života
u našoj zemlji pa na književ
nom I naia književnost nije vise
djelo izvan naše stvarnosti I nije
namijenjena uskom krugu A nali
književnici tako treba i da bu-de
nisu izolirani pojedinci da
žive za sebe i "stvaraju" ne vodeći
računa kakvi se dogadjaji zbivaju
oko njih pored njih kakva ih
stvarnost oknlžuje i kuda svijet
kreće
Dvije su dakle osnovo promje-ne
nastale u naSoj zemlji Prvo
književnost postaje uistinu narod-na
izraz društvene stvarnosti i
vrši svoju funkciju u društvu dru-go
književnici su trudbenici na
rodni žive u društvu s društvom
svijesno da ga oblikuju na umjet-nički
način da izraze svoje doba
prikažu likove stvaraoce njego-ve
Ali ml smo u našoj zemlji tek
zabilježili te promjene u odnosu
i na nalu književnost na knji- -
imiiinc im Jvvhlvu Olltu ULCl iltt- -
se Je vrijeme satkano iz niza pro-mjena
ekonomskih kulturnih i po-litičkih
a naia književnost ne sti-že
da od svega satka književni
djela današnjice A treba da ih
stvori Kto plemenitih zadataka
pred našim književnicima Jer "ve-like
pobjede traže evoje književne
svjedoke likovi heroja i udarnika
likovi stvoreni za pjesmu traže
stoje pjevače" (Jovan Popović)
Da je nai književnik danas sra-sta- o
s narodom da su njegova
književna stvaranja za narod do-kaz
su i književno večeri Njih prl- -
redjuju nali književnici ne samo
u Zagrebu u centrima drugih na-rodnih
republika već lirom domo-vine
gradićima selima zavodi-ma
ustanovama tamo gdje žive
rade nali trudbenici
Na sadašnjoj turneji petorica
hrvatskih književnika: Stavko Ko
lar Martin Frnničević Joia Hor--
vat Jure KaHelan Vlado Popo
vić posjetili su Split Šibenik Za-dar
Dolazeći u Ilijeku i poslije
književne večeri u našem gradu
oni nastavljaju put u Istru: Opa-tiju
Labin Julu I Pazin U sva-kom
od ovih gradova hrvatski
književnici priredjuju književne
večeri
Sto treba kao bitno uočiti pri
godom ovog dolaska hrvatskih
književnika?
Prvo danainjo književne veće-- ri
za razliku od negdašnjih prire-djivan- ih
ponegdje u na Joj zemlji
imaju veći dublji značaj Ono
su jedan od puteva da naž narod
postane gospodar književnih teko-vina
uopće kulture One su način
da živa riječ živih književnika pri
bliže ove narodu kao i njihovo
djelo One su s druge strane pri
lika da i književnici u dodira s
radnim narodom upoznavajući li-rom
zemlje narod i njegova sva-kodnevna
stvaranja — konkretno
danas u planskoj izgradnji ste-kn-u
nove utiske nove podstieaje
za nova književna oblikovanja
Drugo specifično za književne
večeri ovdje kod nas je činjenica
da grupa hrvatskih književnika
prvi put posjećuje Ilijeku a zatim
Istru e odredjenom svrhom Ta
književna manifestacija u obliku
književne večeri ima u Rijeci i
Istri i svoje lire značenje Ona Je
ujedno i manifestacija nacionalna
manifestacija hrvatske riječi koja
dugo u ovom kraju bijaše progna
rna i sputana A ta riieč dolazi od
hrvatskih književnika izrečena
kroz njihovo djelo sto povećava
značaj ovih manifestacija Us to
ta se riječ izgovara u kraju koji
Je i pored svih proganjanja bal te
riječi dao svoj prilog hrvatskoj
književnosti (braća Baitijanl B
Kumičić V Car Emin V Nazor
svih kapitala uloženih u industriji
eezjssse s#jzs Trustovi' neft razvili su Uroke
operacije u Palestini: Irak Petro-leum
Companr i A relrien-Americ- an
Oil Companr Iz dalekog Kir-ku- ka
proteze se naftovod pesje-mju- ć
granice Arapske države u
Haifu strategijsku bazu engie-'k-g
imperijalizma u istočnom di-l- u
Sredozemnog Mora Aiurlo-- a
nčki monopoli nafte namjera-- i
u da "provedu tuda Joi jedan
od 12 Basre Arabian Ameri
" 'ja
- ii — ! —
i
i
—
—
i
I
i
—
i
i
i
i
i
i
i
I
—
i
-
i
a
—
r
' k Arabije I
D'-e- ći rjeSenje o podjeli
ic Organizacija Ujedinjenih1
r --i je podvukla neophodna po--'
-- :' j da na Palestinu treba gie- -t
p podjele kao na eko- - xku cjelinu a naročito u
" pranjima kao su čari-'a- 1
u ta transportna sredstva i
' natapanje i melioracije
Blž -- umnjc je da čvrsto ostva-- :
' o principa ekonomskog jetlin-sn- a
Palestine i tijesna prijatelj-ska
država Jev-i--- vi uradnja obiju —
ke i Arapske — predstavljaju
ii -- lov normalnog razvitka zemlje
A Kanunikov
-- ? Ji--
Subota 22 maja 1948
M Balota D Gervaie Zvane Cr-nja)
pa ga i danas daje zahvalju-jući
književnom djelovanju njego-vih
sinova
U takvom gledanju neka je po- zdravljen dolazak hrvatskih knji-ževnika
u Rijeku i Istru I neka
književne večeri budu nov dokaz
da i književna stvaranja pripada-ju
radnom narodu da ih nai narod
prihvaća Jer ne samo gospodar
sredstava za proizvodnju i eko-nomskih
dobara koje sam stvara
već i vlasnik kulture — to mora
postati danas na! narod-trudbeni- k!
BIDAULTOVO
DOBROČINSTVO
Leon Berard francuski diploma-ta
od karijere ima i jedno speci-fično
zanimanje: on Je izdavao
svoju domovinu gdjegod je stigao
uodine 1930 radio je na sporazu-mu
s Frankom a kasnije Je pos- tao Petainovim ambasadorom u
Vatikanu Nakon oslobodjenja
Francuske proglašen je isdajni-ko- m ali se nije vratio u domovinu
nego je ostao gdje je bilo sigurnije
— u Vatikanu Bio Je na papinskoj
platnoj listi
Sada mu se nažao pri ruci novi
dobročinitelj Bidault koji mu je
izdao vizu sa povratak u Francu
sku Berard zna da mu se ništa
neugodno ne će dogoditi I da će
mu "cher petit homme" Bidault
omogućiti da se ponovo bavi svo-jom
oprobanom profesijom
Bidault je Jož Jednom pokazao
da ima vrlo meko — sa izdaj-nike
Uostalom to Je i razumljivo:
on bi se osjećao mnogo sigurnijim
kad bi u svolol sredini imao IV- -
taina Berarda i njima slične
SASTANAK IZVRSNOG OD-BORA
MEDJUNARODNE
FEDERACIJE DEMOKRAT-SKIH
2ENA
Beograd — Iz Beograda Je otil-l- a
delegacija Anti fašističkog
Fronta žena koja će predstavljati
Jugoslavenske žene na Petom sas-Jedan- ju
Izvrsnog odbora Medjuna-rodn- e
federacije demokratskih io-na
koji se sastao u Rimu na 15
maja
Delegaciju predvodi VMa Toma-H- ć
predsjednica centralnog komi-teta
Antl-faiietičko- g fronta žena
Jugoslavije
Fordov pakao u Amazoni
Ilat je Izazvao veliki razvoj in-dustrije
kaučuka u BraziliJL Bra- -
zilija je sa Sjedinjenim Državama
sklopila seriju ugovora a najvaž-niji
je medju njima onaj koji se
odnosi na gumu
Pred nekoliko godina delta je u
Brasiliju jedna "VomMjA" koja
je pristupila svojevrsnoj rekrata-čiji- :
trebalo je sakupiti preko
60000 radnika sa piaataie keoeu
ka a dubokoj unrtralojoeci Brasi
lije u prašumama Amazone Os
novano je ogromno poduzeće
"Amazone Vallejr Soppir Co" Sva
ki angažirani radnik dobio Je od
man w ttoiara alt Je obasuo u
govor koji je značio prodaju u
ropstvo poduzeću Preko 60000 ro-bova
odvedeno Je lMt u prašumu
i otada o njima ni traga stasa
Eksploatacija Amazone keja Je
Ford donijela bajoslovne profite
stajala je kroz četiri godim Uro-ta
32000 radnika-robor- a
Pedesetorid bjegunoea ht Fer-dov- a
pakla u Amazoni a davno je
uspjelo da se dovuin de brasilske
obale Ti su ljudi itajidaH straho-vito
bili su to živi kosturi polu-divlji
polugoli ali Joi uvijek —
ljudi Oni koji su se jei mosrli
kretati nosili su na noailjkama
svoje polumrtve drugove Ono ito
ti pobjajrll Fordevi robija pri-čaj- u
issdeda nerjerojutne ali je
istinito Jedan napredni jusno-smerM-ki
list piše: -
U eksploataciji kaučuku umrlo
je kros 4 godine SLOM Fsrdovik
radnika u prašumama Azsaisai
Joi ih Urno ima otprilike 11000
Oni žive u najstrašeJjosn paklu
Hitlerovi logori smrti MH su og-radje- ni
bodljikavom i elektrizira-no- m
žicom ali logori kralja kau-čuka
Porda imaju čvrste ssdtase
tropske groznice Ove logore ču- -
Copanr takodjer P&nira I
v anjo nafte u Haifa iz Su ' pw nl'e oguee poojett tre--
Pa-- 1
'--
lite
ta-- L ito
srce
m se poaorra ueva maso umri-jeti
Razumije se Ford ima u pra-šumi
i svoju specijalnu vojaka ke-ja
Je naoružana ne sumo loraleeti-m- a
nego i mttraljesima r aefjosd-m- a
1 plinovima I svaki pokret
radnika je
Pt desetorica koji su
bjeći ic Fordora pakta
smatrati sretnima AH
riješena sudbina
kraljeva ameriĆKOs
time sdje
kapitala Američki rodsik — kao
i svaki ugnjeteai — mode dofi do
oslobodjenja samo borkom protiv
ugnjetača
im
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, May 22, 1948 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1948-05-22 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | NovotD4000361 |
Description
| Title | 000230 |
| OCR text | Strana 2 NOVOSTI MWd eveiy Tuesdav Thursdav and Saturđav &y the Novosti Publishing Company In the Croatian Language Autherfeed as Seeend Class Mail Pest Offke Department Ottavva Regisiefed in th Registrv Office ior the City oJ Toronto on the 24th Day of Ociober 1941 as No 48052 CP ADRESA: 479 Oueen St W Toronto 2--B Ontario Telephene: ADelaide 1642 Itlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Premijer Drew treba znati da je Herceg ustaša Mora da se ontarijski premijer Drew osjeća dosta slab u ovoj Izbornoj kampanji kada je čak i one israttjottne o na-vodnim "prijetnjama" Ivanu Hercegu čuvao sve od 1946 go-dine i tek soda počeo o njima govoriti Zašto je Drew čekao 20 mjesed od kada je ono pismo objavljeno? Da je doista bilo dokaza za tvrdnje Ivana Her-cega Drew bi bio govorio odmah Zato je svakom jasno da je 'ova izmišljotina imala poslužiti samo kao dodatak njegovim predizbornim govorima o "crvenom strašilu" Nije ovoga časa toliko u pitanju ni sadržaj pisma ni fal-oUik- at istog po ontarijskom premijeru nego je vrijedno reći nekoliko rijeci s kime se premijer Ontaria povezao i koga iskorištava za vrijeme svoje izborne kampanje Možda gospodin Drew nezna da je Ivan L Herceg pristaša i propagator ustaške bande koja je na stotine hiljada naroda Jugoslavije otpremila u smrt Treba reći da je to banda koja je bila na vlasti i pod čijom vladavinom je navješten rat Ka nadi Sjedinjenim Državama i ostalim saveznicima Treba reći da je ustaška stranka nepolitička stranka da je 'to banda obi-čnih razbojnika koji su pljačkanjem palenjem klanjem i dru-gim zvjerskim terorom 1 progonima bili 'najsigurniji oslonac Pavelićeve vlasti Treba reći i to da su ustaški banditi za vrijeme rata u logoru Jasenovac najzvijersklji umorili 800000 osoba Tu su upotrebljavali najbrutalnije metode ubijanja nedužnog naro-da — muškaraca žena i djece Za bolju informaciju ontarijskom premijeru Drew-- u koji Ivana L Hercega pokazuje kao "poštenog" 1 "lojalnog" gra-cijom! treba red još i to da je taj "pošteni" i "lojalni" gradja-ni- n prošle godine na konvenciji Hrvatske Bratske Zajednice prisegao vjernost američkoj zastavi i Ume prekršio kanadsko gradjanstvo Kao takvom njemu bi treba oduzeti kanadsko gradjanstvo kojeg ne poštuje Ako gospodinu Drew-- u treba dokaza o tome može svakog časa dobiti od američke štampe od "Pittsburgh Press" U pogledu pisma i prevoda istog opažaju se naročito dva važna momenta — dva otvorena falsifikata Prvo gospo-din Drew kaže da se radi toga Ivanu Hercegu protivniku narodnog režima prijeti i zapostavlja njegove rodjake u Jugo-slaviji Medjutim u pismu se kaže ovako: "Naše narodne vlasti Štite tvoga ćaću majku se-stru Maru i brata ti Antu 1 nevjestu sa djecom i daju lm a posjeda koliko je potrebno za pristojan život — još i VjzftJe e Drugo u duhu svog "crvenog strašila" Drevr ističe da su takvi kao što je Ivan L Herceg (ustaše) ubili nekoliko stotina i komunista U originalu pisma se ne kaže "komunista" nego da su takvi kao što je Ivan L Herceg i drugi kakve on zago-vara u ovoj zemlji ubili na stotine hiljada naše mladeži Sa ovakvim fcddilkcrtom Drew se služi u svojoj Izbornoj kampanji — Premijer Drew nema efikasnog programa za kojeg bi mo-gao zainteresirati narod Njemu prijeti poraz u parlamentar-nim izborima 7 juna On ni do sada nije bio na upravi provin-cije voljom većine glasača jer je njegova partija u prošlim izborima dobila samo oko 40 posto glasova Većinu poslanika je imao u parlamentu ttnno zato što su u prošlim Izborima bili pocjepani radnički i drugi anti-torijevs- ki glasovi-- U pro-šlim izborima nebi bio dobio ni toliko glasova da mu nije uspjelo zavesti jedan dio glasača sa one 22 točke programa koje sve do dana nisu Ispunjene Od onda vlada premijera Drevr ne uživa više povjerenje ni svih onih koji su sa nju u prošlim izborima glasali Mnogi su se razočarali jer vide da Drev nije učinio ništa u rješa-vanju provincijalnih problema U ovoj izbornoj kampanji se ladničke i druge napredne sile ujedinjuju i pripremaju za izbore više nego ikada prije Ontarijska federacijo rada koja broji 200000 članova u pri sajedinjenim unijama mobilizira sve svoje snage za podu piranje CCF kandidata Farmeri i drugi radni slojevi također žele promjeni1 ontarijske vlade ove to predstavlja slabi izgled torijsvskoj partiji za povra tak na upravu provincije Jedan milijun glasova radnika iz-me- ra domaćica povraćenlh vojnika i drugih gradjana k~ traže reforme ima priliku poraziti vladu premijera Drew i :r -- brati vladu CCF Potrebno je samo da se ti glasovi ujed— Može premijer Drew na svoju izbornu platformu ba— Što ga je volja ali obavještenim glasačima pogotovo rači-ćima ne može rog za svijeću prodati Za organizirane rad- - V i stotine hiljada drugih glasača je važnije to hoće li prov-čij- a Ontario poslije izbora 7 juna imati takvu vladu koja će =? prihvatiti rješavanja narodnih problema i učiniti sve ono s nije učinila torijevska vlada Ontario treba hiljade novih s'i nova veću mirovinu starcima zakon za kraće radno vriierr-- i veću nadnicu zdravstveno osiguranje niže cijene mlijeku i mnoge druge stvari koje narodu može dati ova provincija To ''e ono u što su zainteresirani giasači a ne razne cr pzv " ' k - ' r - - ' i-k- v- vezo =o -- tvao— 1 Historijski preokret u radničkom pokretu Gehoslovaske Nakon pobjede demokratskih snaga u februaru ove godine po-litički život u Cehoslovačkoj odvi-ja se u znaku jačanja Narodne fronte njenog učvrićivanja i pre-poradja- nja U februarskim dani-ma kad je radni narod čehoslova-čke svojim jedinstvenim nastupom osujetio eve prevratničke namisll unutarnje I vanjske reakcije po-kazalo se kakvo ogromno značenje ima sa budućnost zemlje jedinstvo čitavog radnog naroda a napose radničke klase U tim su danima narodi čehoslovačke pokazali svu snagu svojeg jedinstva i monolit-nosti a kasnije odlučnu volju da to jedinstvo učvrste i suibiju sve manevre koji bi bili usmjereni protiv te valne tekovine politike Narodne fronte i njenog predvod-nika Komunističke partije čeho-slovač- ke Ta težnja sa ostvarenjem čvr-stog jedinstva ispoljila se naročito kod čehoslovačke radničke klase Slijedeći tu želju radničke klase sa potpunim političkim i organiza-cionim ujedinjenjem predstavnici Komunističke partije čehoslovač-ke I Sodjal-demokrats- ke stranke donijeli su na svom sastanku odlu ku o ujedinjenju obiju partija ko-j- e će biti ostvareno prije 30 svib-nja o g to jest prije parlamen-tarnih izbora Ta odluka o ujedinjenju dviju radničkih partija predstavlja po vijesni preokret u razvitku čeho-slovačk- og radničkog pokreta' Ona je posljedica cjelokupnog desadai-nj- & političkog razvitka u ceho-slovačkoj Kroz tri poslijeratne go-dine narodi Čehoslovačke a napo se radnička klasa upoznali su po litiku pojedinih stranaka s jedne strane politiku stranaka koje su u praksi -- dokazale svoj patrioti-zam i volju da očuvaju nezavisnost zemlje I osiguraju bolji život rad nom narodu i s druge strane laž reakcionar- - stranaka predstavnici su na sve moguće načine nastojali da zakoče društveni napredak u Cehoslovačkoj da onemoguće učvr-šćenje narodne demokracije u toj zemlji Kroz čitavo to vrijeme Komuni partija čehoslovačke stekla je ogromno povjerenje naroda svo-jom upornom borbom za demokra-tizaciju zemlje i protiv svih poku-šaja reakcionarnih elemenata da ometu izgradnju republike toj borbi je-dina se Komunistička partija nije pokolebala ona je uvijek stajala na braniku prava naroda i radničke klase Ta njena borba vodjena u zajednici s iskre-nim lijevim i ostalim strankama Narodne fron-te dovela je do pobjede istinski demokratskih snaga i do ujedi-- 1 njeaja radničke klase u jedinstve-nu partiju Tom ujedinjenju i os-- 1 tvsrenju radničkog jedinstva uda- - jj reni su stvarni temelji u februar-skim danima Nakon februarskih I dogadjaja omogućeno je uspješno razmatranje o ujedinjenju dviju radničkih partija koje je Komu nistička partija odbila u Vibnju IMS jer bi onda takvo ujedinja-vanje samo itetilo Komunističkoj partiji i Narodnoj fronti u borbi protiv reakcije K stvaranju jedin stvene radničke partije moglo se prijeći tek nakon tog pobjedonos nog puta čehoslovačke demokra-cije a napose čiMenja stranke od des-ničarskih elemenata poklonika Be-vi-aa Bluma i Wall-stree-ta i ogor-čenih neprijatelja Narodne fronte čehoslovačke Ti desničarski ele- - Mfc u Soeijal - demokratskoj bili su uvijek u najpresud- - nijtrn časovima u poslijeratnom ii-- 1 zf s "N 9C9E39S555ZfiE! "NOVOST I" votu čehoslovačkog naroda oni koji su u zajednici s ostalom re-akcijom pokušavali da iznutra os-labe Narodnu frontu da je mini-raju i da tako Čehoslovačku bace u bespuće i novi Munehen Odstra-njenjem iz stranke takvih elemenata i njiho-vih nakaradnih antiradničkih i shvaćanja stvore ni su uslovi za organsko spajanje Komunističke partije i stranke Toj novoj je dinstvenoj radničkoj partiji Ko-munistička partija dat će svoje ogromno političko ideološki sa-držaj Samim tim odredjen je njen budući put kao partije radničke klase koja će na putu u socijali-zam učvršćivati tu odlučujuću sna gu u izgradnji pravednijeg soci-jalnog poretka u nezavisnoj i slo-bodnoj cehoslovačkoj Ova najnovija pobjeda radničke klase i čitavog naroda čehoslova-čke nesumnjivo će naići na neza drživ bijes tabo i ' narodno-demokratsk- og zapadnoj Europi time pokretna dublje pod rezani njihovih svih budućih pobjeda podjeli Palestine Palestina se nalazi na jugoisto-čnoj obali Sredozemnog Mora Nje-na povriina iznaia 26300 kvadrat-nih kilometara od toga površina obradjive zemlje iznaia samo 8000 kvadratnih kilometara Ogromna prostranstva su pustinje zbog po-manjkanja vode i naprava za na-tapanje Tako se na teritoriji juž-nog predjela pustinje Negeb veoma neznatan broj pučanstva tamo se voda dostavlja izdaleka pomoću cijevi Pučanstvo Palestine broji 1 mi lijun 845000 ljudi od kojih se 67 nu politikanteku liniju P°to P0J0Privrdm- - KreP-ni- h kojih !nim araPft'" mljoposjednidma stička narodno-demo-krata- ke U beskompromisno ocijal-demokrata- ma nakon Sodjal-- demokratske Socijal-demokrats- ke an-tisocijalisti- čkih Socijal-de-mikrate- ke imperijalističkog nala-zi pripada 450000 ha zemlje podesne za obradjivanje Jevrejima 200000 ha Prema planu koji je prihvatila Organizacija Ujedinjenih nacija buduće Arapske države isnaiat će 11100 kvadratnih kilo-metara sa Arapa i 10000 Jevreja Predio na kojemu živi 106000 Arapa i 100000 Jev-reja sastavljat će up-ravnu jedinicu sa specijalnim me-djunarod- nim režimom Tu će izvr-šavati funkcije upravnih vlasti u ime Ujedinjenih nacija Savjet sa stara teljstvo Svaka od novoobrazovanih drža-va sastojat će se iz trij teritori-jalnih rejona vezanih medjusobom sa uskim koridorima Prvi kori-dor koji se nalazi u predjelu Na-- I zareta spajat će centralnu terito- - ' riju Arapske države sa njenim zemljama a takodjer obale Sredozemnog Mora Jevrejske države sa njenim sjevero-istočni- m dijelom Dragi koridor koji se nalazi u predjelu Kastina spaja centralnu teritoriju Arapske drža-ve sa njenom obalom a jevrejaki Negeb — veliku pjeManu pustinju na jugu sa predjelom Tell-Avh- ra Obe nove države imat će znatan dio obale na Sredozemnom Moru Jevrejska država doMt će tu veliki grad Tel-Av- iv i prvoklasnu luka Haifa a Arapska veliku luku Jaf-f- u Kako arapska tako i Jevrej-ska država debljaju izlaz ka pri-rodnim bogatstvima Mrtvog Mora i mogućnosti iskorištavanja rijeke ! lestini Jordan "sa natapanje i elektrifi-- 1 Bank kaeiju Nova Arapska država graničit toku sa i na zapadu Kriptom dr intriga i pokušaja da se miješaju u unutrašnje stvari čehoslovačke Republike Tom odlukom o ujedi-njenju čehoslovačkih radničkih par-tija nanijet je porazni udarac des-no-socijaliati-čkih "ideolozima" i njihovoj politici služenja kapita-lizmu čehoslovačke narode i radničku klasu ne može skrenuti ništa s puta kojim su poili a koji ih vodi I u soajaiMam iJemoKraioKe snage čehoslovačke ne će zaplaliti ha-rangira- nje imperijalista pred Vi-jećem sigurnosti Organizacije Uje dinjenih Naroda i klevetnička kam-panja reakcionarne Štampe Zapa-da čehoslovački su narodi svije-s- ni da se bore za mir i svoju ne zavisnost u zajednici sa slobodo-ljubivim narodima čitavog svijeta zemljama narodne demokracije i Sovjetskim Savezom To je garan-cija za uspješan razvitak nove Če-hoslovačke Na tom će put Jedin-stvena radnička partija unutar Na rodne fronte čehoslovačke biti va ra desno-socijalistićk- ih lidera u žan oslonac jer su joi poretka i glavna snaga korijeni u postizanju O a oko teritorija 736000 Jeruzalema samostalnu sjevernim Transjsraisijsm žava graničit će na sjeveru Li-ban- om na sjeveroistoku sa Siri-jom na istoku Transjordanijom i na Jugozapadu z Egiptom Glavni dio obradive zemlje pri-pada Arapima Njima će ostati takodjer i veliki gradovi: Jaffa Nablus Akr Gaza Hefron 1 dru-gi U predjelima Palestine koji se daju Arapima industrija je vrlo slabo razvijena Na poljoprivredu otpada 80 posto svih žitarica i 93 posto maslina u Palestini Ipak poljoprivredna produkcija za trži-šte je vrlo niska (20—36 posto) Zbog toga iako je Palestina poljo-privredna zemlja uvozi godišnje iz inostranstva 60 posto potrebnih žitarica Ogromne mase arapskih seljaka bez zemlje — fellaha — rade pod najam pod ropskim uslo-vi ma na odsjecima spahijske zem-lje ili saradjuju na plantažama jevrejskih i arapskih kapitalista U južnim napola pustinjskim pre--' djelima zemlje 90000 Beduina živi skHnJćkim načinom života IVdJoprivredni predjeli koji su uključeni u sastav Jevrejske dr-žave daju povrće ta domaće trži šte a lavu voća zauzima važno mjesto u palestinskom eksportu Izvoz voća koje uspijeva na jevrej-- I sitim i arapskim plantažama izna-šao Je u lMMM godini riže od 6 milijuna sanduka — u vrijedno-sti od 3 i po milijuna palestinskih funti ! Poljoprivreda Jevrejskih predje-ll- a nalazi u velikoj zavisnosti od američkog kapitala Isto kao i jevrejska industrija Glavna po-duzeća jevrejske industrije sasre-djen- a su u Teil-Aviv- u Jerusale-ra- u Haifl i drugim većini centri-ma To su tekstilne tvornice ke-mijski zavodi zavodi sa izradu metala U godinama Drago svjet-skog rata u veliko se razvila pro-izvodnja giačaaja dijamanata Tu se radi e južnoafričkoj sirovini a produkcija Je odredjena sa ame-ričko trittJte U ltot godini iz Pa-lestine je izvezeno dijamanata u vrijednosti od U miliju pale--st I nekih funti Enseslri i američki monopoli-stić- ki kapital predstavljaju u Pa- - Limited Anglo-PsJesti- ne Bank Hipotekama banka Zadru će: na sjeveru aa Libanonom na Ino dva koncerna sa Jevrejaka sa sa se Bardar's itd — i trustovi Jedi Palestine Petash Ltd i Pukotine Heetrie — vtaeaju sa 46 posto KJ--w tT A rft49Dziin#ziBnef'€r' yš?-s?gS'-±Lj-v-#- zs _ Jt JLL' ~-jg£yJz- dpg Esa'ilV ' jfaiTST" '' " " " """Hszzl KsSBmgTkSrm MiU '' —- 3tć™zsiVagy 'JlllJfcsiSunzKz#JsnnzzartjSsag Novoi~rdjeno rudarsko radnkko naselje u Litvi ccljevRsj d'Iri rcialcka crsdJa Binovići mK prta omladinska pruga Uriko- - BanonVi kuda rfirniiiijiiuijMMjjfrriTprTTTfTmiwBBigi— Književnici i narod Prigodom dolaska hrvatskih knjiZevnika u Ilijeku Zabilježene su bilježe se pro-mjene na svim područjima života u našoj zemlji pa na književ nom I naia književnost nije vise djelo izvan naše stvarnosti I nije namijenjena uskom krugu A nali književnici tako treba i da bu-de nisu izolirani pojedinci da žive za sebe i "stvaraju" ne vodeći računa kakvi se dogadjaji zbivaju oko njih pored njih kakva ih stvarnost oknlžuje i kuda svijet kreće Dvije su dakle osnovo promje-ne nastale u naSoj zemlji Prvo književnost postaje uistinu narod-na izraz društvene stvarnosti i vrši svoju funkciju u društvu dru-go književnici su trudbenici na rodni žive u društvu s društvom svijesno da ga oblikuju na umjet-nički način da izraze svoje doba prikažu likove stvaraoce njego-ve Ali ml smo u našoj zemlji tek zabilježili te promjene u odnosu i na nalu književnost na knji- - imiiinc im Jvvhlvu Olltu ULCl iltt- - se Je vrijeme satkano iz niza pro-mjena ekonomskih kulturnih i po-litičkih a naia književnost ne sti-že da od svega satka književni djela današnjice A treba da ih stvori Kto plemenitih zadataka pred našim književnicima Jer "ve-like pobjede traže evoje književne svjedoke likovi heroja i udarnika likovi stvoreni za pjesmu traže stoje pjevače" (Jovan Popović) Da je nai književnik danas sra-sta- o s narodom da su njegova književna stvaranja za narod do-kaz su i književno večeri Njih prl- - redjuju nali književnici ne samo u Zagrebu u centrima drugih na-rodnih republika već lirom domo-vine gradićima selima zavodi-ma ustanovama tamo gdje žive rade nali trudbenici Na sadašnjoj turneji petorica hrvatskih književnika: Stavko Ko lar Martin Frnničević Joia Hor-- vat Jure KaHelan Vlado Popo vić posjetili su Split Šibenik Za-dar Dolazeći u Ilijeku i poslije književne večeri u našem gradu oni nastavljaju put u Istru: Opa-tiju Labin Julu I Pazin U sva-kom od ovih gradova hrvatski književnici priredjuju književne večeri Sto treba kao bitno uočiti pri godom ovog dolaska hrvatskih književnika? Prvo danainjo književne veće-- ri za razliku od negdašnjih prire-djivan- ih ponegdje u na Joj zemlji imaju veći dublji značaj Ono su jedan od puteva da naž narod postane gospodar književnih teko-vina uopće kulture One su način da živa riječ živih književnika pri bliže ove narodu kao i njihovo djelo One su s druge strane pri lika da i književnici u dodira s radnim narodom upoznavajući li-rom zemlje narod i njegova sva-kodnevna stvaranja — konkretno danas u planskoj izgradnji ste-kn-u nove utiske nove podstieaje za nova književna oblikovanja Drugo specifično za književne večeri ovdje kod nas je činjenica da grupa hrvatskih književnika prvi put posjećuje Ilijeku a zatim Istru e odredjenom svrhom Ta književna manifestacija u obliku književne večeri ima u Rijeci i Istri i svoje lire značenje Ona Je ujedno i manifestacija nacionalna manifestacija hrvatske riječi koja dugo u ovom kraju bijaše progna rna i sputana A ta riieč dolazi od hrvatskih književnika izrečena kroz njihovo djelo sto povećava značaj ovih manifestacija Us to ta se riječ izgovara u kraju koji Je i pored svih proganjanja bal te riječi dao svoj prilog hrvatskoj književnosti (braća Baitijanl B Kumičić V Car Emin V Nazor svih kapitala uloženih u industriji eezjssse s#jzs Trustovi' neft razvili su Uroke operacije u Palestini: Irak Petro-leum Companr i A relrien-Americ- an Oil Companr Iz dalekog Kir-ku- ka proteze se naftovod pesje-mju- ć granice Arapske države u Haifu strategijsku bazu engie-'k-g imperijalizma u istočnom di-l- u Sredozemnog Mora Aiurlo-- a nčki monopoli nafte namjera-- i u da "provedu tuda Joi jedan od 12 Basre Arabian Ameri " 'ja - ii — ! — i i — — i I i — i i i i i i i I — i - i a — r ' k Arabije I D'-e- ći rjeSenje o podjeli ic Organizacija Ujedinjenih1 r --i je podvukla neophodna po--' -- :' j da na Palestinu treba gie- -t p podjele kao na eko- - xku cjelinu a naročito u " pranjima kao su čari-'a- 1 u ta transportna sredstva i ' natapanje i melioracije Blž -- umnjc je da čvrsto ostva-- : ' o principa ekonomskog jetlin-sn- a Palestine i tijesna prijatelj-ska država Jev-i--- vi uradnja obiju — ke i Arapske — predstavljaju ii -- lov normalnog razvitka zemlje A Kanunikov -- ? Ji-- Subota 22 maja 1948 M Balota D Gervaie Zvane Cr-nja) pa ga i danas daje zahvalju-jući književnom djelovanju njego-vih sinova U takvom gledanju neka je po- zdravljen dolazak hrvatskih knji-ževnika u Rijeku i Istru I neka književne večeri budu nov dokaz da i književna stvaranja pripada-ju radnom narodu da ih nai narod prihvaća Jer ne samo gospodar sredstava za proizvodnju i eko-nomskih dobara koje sam stvara već i vlasnik kulture — to mora postati danas na! narod-trudbeni- k! BIDAULTOVO DOBROČINSTVO Leon Berard francuski diploma-ta od karijere ima i jedno speci-fično zanimanje: on Je izdavao svoju domovinu gdjegod je stigao uodine 1930 radio je na sporazu-mu s Frankom a kasnije Je pos- tao Petainovim ambasadorom u Vatikanu Nakon oslobodjenja Francuske proglašen je isdajni-ko- m ali se nije vratio u domovinu nego je ostao gdje je bilo sigurnije — u Vatikanu Bio Je na papinskoj platnoj listi Sada mu se nažao pri ruci novi dobročinitelj Bidault koji mu je izdao vizu sa povratak u Francu sku Berard zna da mu se ništa neugodno ne će dogoditi I da će mu "cher petit homme" Bidault omogućiti da se ponovo bavi svo-jom oprobanom profesijom Bidault je Jož Jednom pokazao da ima vrlo meko — sa izdaj-nike Uostalom to Je i razumljivo: on bi se osjećao mnogo sigurnijim kad bi u svolol sredini imao IV- - taina Berarda i njima slične SASTANAK IZVRSNOG OD-BORA MEDJUNARODNE FEDERACIJE DEMOKRAT-SKIH 2ENA Beograd — Iz Beograda Je otil-l- a delegacija Anti fašističkog Fronta žena koja će predstavljati Jugoslavenske žene na Petom sas-Jedan- ju Izvrsnog odbora Medjuna-rodn- e federacije demokratskih io-na koji se sastao u Rimu na 15 maja Delegaciju predvodi VMa Toma-H- ć predsjednica centralnog komi-teta Antl-faiietičko- g fronta žena Jugoslavije Fordov pakao u Amazoni Ilat je Izazvao veliki razvoj in-dustrije kaučuka u BraziliJL Bra- - zilija je sa Sjedinjenim Državama sklopila seriju ugovora a najvaž-niji je medju njima onaj koji se odnosi na gumu Pred nekoliko godina delta je u Brasiliju jedna "VomMjA" koja je pristupila svojevrsnoj rekrata-čiji- : trebalo je sakupiti preko 60000 radnika sa piaataie keoeu ka a dubokoj unrtralojoeci Brasi lije u prašumama Amazone Os novano je ogromno poduzeće "Amazone Vallejr Soppir Co" Sva ki angažirani radnik dobio Je od man w ttoiara alt Je obasuo u govor koji je značio prodaju u ropstvo poduzeću Preko 60000 ro-bova odvedeno Je lMt u prašumu i otada o njima ni traga stasa Eksploatacija Amazone keja Je Ford donijela bajoslovne profite stajala je kroz četiri godim Uro-ta 32000 radnika-robor- a Pedesetorid bjegunoea ht Fer-dov- a pakla u Amazoni a davno je uspjelo da se dovuin de brasilske obale Ti su ljudi itajidaH straho-vito bili su to živi kosturi polu-divlji polugoli ali Joi uvijek — ljudi Oni koji su se jei mosrli kretati nosili su na noailjkama svoje polumrtve drugove Ono ito ti pobjajrll Fordevi robija pri-čaj- u issdeda nerjerojutne ali je istinito Jedan napredni jusno-smerM-ki list piše: - U eksploataciji kaučuku umrlo je kros 4 godine SLOM Fsrdovik radnika u prašumama Azsaisai Joi ih Urno ima otprilike 11000 Oni žive u najstrašeJjosn paklu Hitlerovi logori smrti MH su og-radje- ni bodljikavom i elektrizira-no- m žicom ali logori kralja kau-čuka Porda imaju čvrste ssdtase tropske groznice Ove logore ču- - Copanr takodjer P&nira I v anjo nafte u Haifa iz Su ' pw nl'e oguee poojett tre-- Pa-- 1 '-- lite ta-- L ito srce m se poaorra ueva maso umri-jeti Razumije se Ford ima u pra-šumi i svoju specijalnu vojaka ke-ja Je naoružana ne sumo loraleeti-m- a nego i mttraljesima r aefjosd-m- a 1 plinovima I svaki pokret radnika je Pt desetorica koji su bjeći ic Fordora pakta smatrati sretnima AH riješena sudbina kraljeva ameriĆKOs time sdje kapitala Američki rodsik — kao i svaki ugnjeteai — mode dofi do oslobodjenja samo borkom protiv ugnjetača im |
Tags
Comments
Post a Comment for 000230
