Novosti, November 01, 1947

              !
i
1
S
§l t!Mm%Hs$£lpr K
STRANA 2 NOVOSTI Subota 1 novembra 1947 NOVOSTI
Published every Tuesdav Thur3day and Scrturdav by the
Novosti Publishing Coinpany
In the Croatian Lcnguage
Autharfzed as Second Class Mali Post Office Department Ottava
Registered in the Registrv Oifice for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto i Ontario
Telephone: ADelaide 1642
t-d- azi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Kampanja Novosti i Saveza
Ima petnaest dana što se nalazimo u kampanji Novosti
i novog članstva u Savez Kanadskih Hrvata Rezultati postig-nuti
u tih petnaest dana dobri su Primili smo:
SI novu pretplatu na Novosti
930 dolara fonda i
preko 100 novih članova u Savez
Nema sumnje rezultati su dobri Oni su tim bolji ako se
uzme vrijeme i druge aktivnosti sa kojima su zauzeti članov
naših organizacija i širitelji naše štampe Dobri su kažemo
ali nisu posve zadovoljavajući Nezadovoljavajući su zbog to-ga
što su od 41 naselja naših iseljenika tek sedamnaestorica
uzela učešća u radu Ako još k tome nadodamo da se medju
tima koji se još nisu javili nalaze i nekoja veća i od ranije
poznata naselja naših iseljenika (poznata po dobrom radu)
kao: Hamilton Montreal Welland Timmins i nekoja manja
naseljana mjesta onda sa pravom podvlačimo da bi rezultati
bili daleko veći kada bi i ova kao i druga naselj'a uzeli pi-tanje
jodne i drugo kampanje ozbiljnije
Mi znamo da je veliki broj naših aktivista napustio Ka-nadu
i otišao u svoju staru domovinu 'Jugoslaviju da tamo
svom narodu pomogne u izgradnji i obnovi sretnije budućno-sti
Mi smo svijesni i poteškoća koje su u nekojim naseljima
nastale uslijed odlaska onih koji su se u prošlosti uvjek isti-cali
i koji su stvarno predvodili u radu ali i opet kažemo
nije pravilno da oni koji su ostali prekrste ruke ne zapnu
nigdje ne pokušaju ništa već neprestano ponavljaju "ne mo- -
ze so ju nema s Kime nije to locno ua se može poicazuju
već postignuti rezultati Mole se dobiti i novih ćlcnova u Sa-vez
a može se naći i novih pretplatnika za Novosti sve što
treba je dobra volja odluka i planski rasporedjen rad u po-jedinim
organizacijama
Oni koji kažu da su se uslijed odlaska triju grupa po-vratnika
naši redovi smanjili opravdani su Smanjile su se
naše organizovane sile Broj onih koji su radili za našu štam-pu
je manji Broj pretplatnika Novosti je opao za skoro jednu
hiljadu primjeraka Ali nas sefino hrvatskih iseljenika ostalo
je u Kanadi još i dan danas više od deset hiljada — ako no
cijelih dvanaest Tiraža Novosti 500 od toga 4000 ko kursa Sjedinjenih
samo u Kanadi Brojno stanje Saveza Kanadskih Hrvata je ne
Mo više od 000 članova Iz ovog se vidi da je tek polovica
pretplatnika Novosti u Savezu Kanadskih Hrvata i da još naj-manje
4000 hrvatskih iseljenika u Kanadi no čita Novosti
Dakle polje rada je još široko Mogućnosti proširenja na-S- e
štampe i organizacije postoje Te mogućnosti postoje u
svim mjestima možda ne podjednako ali postoje
Kod ovog bi napomenuti i to da su se dobri rezul
ali naše kampanje opazili baš onim mjestima koja su pra-vovremeno
uzela pitanje na dnevni red razredili plan rada i
aenuli naprijed Kod onih organizacija koje toga još nisu
male ili su imale kasnije razumljivo je nema još ni rezultata
Da zaključimo kampanja Novosti i Saveza je u toku Mi
aše kampanje provadjamo samo jednom na godinu svaku
esen I baš zbog toga sva druga pitanja osim kampanje No--
prvoraz-uno- y owga kampanja a poslije dolaze druga pitanja Najorije mora
no osigurati izlaženje i proširenje naših Novosti pojačanje ili
xpunjenje organizacija Saveza a tek poslije kad obavimo taj
adatak prihvatiti ćemo drugih pitanja
Naprijed kampanjom Novosti! Dolazećeg tjedna
azi prva tablica
Cvijeće iz njihove bašće
Čitamo u američkoj štampi da je urednik "Američkog
irvatskog Glasnika" Chicaga pronadjen krivim zbog pre-'ar- e
optužbi navadja da je taj mačekovac zlorabljivao
oštu Sjedinjenih Država prevarantske svrhe Pomoćni
kružni odvjetnik lohn Kelly izjavljuje da je urednik "Hr-"alsko- g
Glasnika" na taj način prevario i okoristio
lekih deset hiljada dolara
"Američki Hrvatski Glasnik" je službeno glasilo ustašo-aačekovac- a
u Sjedinjenim Državama U glasilu pišu
lekoji ustaše Kanade Za vrijeme Sedme konvencije i prije
ustoJko-mačekovsk- o trovilo bacalo je najniži i najodvrat-ij- i
otrov protiv progresivnog dijela članstva Zajednice To us-aško-mačeko- vsko
glasilo dana u dan piše protiv nove na-odn- e
Jugoslavije i njenog vodstva Sve što je progresivno
što je istinski narodno i demokratsko — sve to
mrdi i smeta Protiv svega toga piše taj dolar-patriot- a
chicaga
Istakli smo ovaj ne osamljen primjer dolar- - patriotizma
pokvarenosti ovog obožavatelja izdajnika Mačeka Nije ovo
samljen slučaj Nije urednik i vlasnik "Američkog Hrvatskog
ilasnika" ni posljednji Ima u njihovoj ustaško-mače-ovsk- oj
bašci ovako smrdljivog cvijeća Naši iseljenici
Kanadi najbolje znaju jer ni jednom nego više
uta ostali prevareni i opljačkani od koji Mače-o- m
na ustima da bi dolarom ustali
jjffmHH
kSz3twI 'III
I
Poznato da je takzvani Mar-šalo- v
plan ponikao kratkog
vora američkog ministra vanjskih
poslova Maršala održanog 5 juna
Harvardskom univerzitetu
Prema tvrdjenju Devina Itidoa i
drugih političara koji služe kao
posrednici za provodjenje ameri-čkih
planova u Zapadnoj Evropi
ovaj govor navodno je imao cilj
da spasi Evropu od poslijeratne
gladi i rasula Ustvari on ne sadr-ži
nikakve konkretne planove Ne
samo napredni političari Evrope i
Amerike već mnogi konzerva-tivni
listovi i časopisi ističu da
Marialov govor nema niSta zajed
ničkog sa tražnji ratnog Sjedi- -
pomoci evropsKim zemljama lako
primjer engleski konzervativni
nedjeljni časopis "Spectator" pisao
je 18 jula:
"To nije već prijedlog zem-ljama
Evrope da izrade plan To
nije obećanje već oprezna
da će Sjedinjene Američke
Države možda pristati da pruž
pomoć ostvarenju plana koji će od-govarati
njihovim interesima"
Takozvani Marialov plan jedna
je od karika poslijeratnog politi?
i je 5 preko ! Američkih
2
željeli
u
—
njemu
i
aluzija
Država Uogadjaji poslijednjih
mjeseci uvjerljivo su pokazali da
ovaj plan nisu diktirale humane
pobude o kojima so toliko govori
radi reklame već gramzivi inte- - rest američkih Pravi
cilj Maršalovog plana kao i čita-vog
današnjeg pravca američke
vanjske politike Je težnja da se
uspostavi politička i ekonomska
prevlast Sjedinjenih Američkih
Država u čitavom svijetu a u
prvom u Evropi
i najveći neuspjeh Marša
lovog "plana" bio Je propali poku-šaj
da se zemlje Istočne Evrope
dolarima primame u sferu ameri
čkog uticaja Poslije toga
Maršalovog plana promijenili
a—ti -m- —ta"-v- f-- in"i noitnlA uAtn fftluji M - 1 1 P_- - 1 __ -- J r f--f fosu i oaveza nisu ou hkkuiu uFnjt je nu- - „j bok _ nvj puU n :-
-a
se
sa iz
iz
U se
za
S
se za
tom i
iz
o
iz
ve
iz
prvi — - Još
to su već
baš onih sa
ležu sa
je
iz go
na
na
plan
na to
redu
Prvi
Sjedinjenih Američkih
Država Kao baza za stvaranje
ovog bloka treba da posluži Za-padna
Njemačka Hadi se u prvom
redu uspostavljanju ekonomske
dakle i vojne moći Njemačke kao
1 o njenom pretvaranju u glavnu
besu američke ekspanzije na evro-pskom
kontinentu Američki poli-tičari
ne kriju ovu glavnu točku
svog programa Tako na primjer
bivii zamjenik državnog sekretara
Ačeson izjavio je 25 juna nn
Budžetske komisije Pret-stavničko- g
doma: "Američka vla-da
smatra obnovu proizvodnje u
Njemačkoj kao osnovu plana koji
bi evropske zemlje mogle da izra-de
prema Maršalovom prijedlogu"
Sličnu izjavu dao je na konferen-ciji
za Itampu u Londonu U jula
ove godine I ministar trgovine Sje-dinjenih
Američkih Država
Harriman
Danas naročito poslije pregovo-ra
pretstavnika Sjedinjenih Ame-ričkih
Država Engleske i Francus-ke
održanih u augustu povodom
povećanja industrijske proizvod-nj- e
Njemačke stvarni smisao
Maršalovog plana postaje potpuno
Jasan Ovaj plan u prvom redu
predridja obnovu njemačke teške
industrije pomoću američkog kapi-tala
i na račun evropskih zemaljr
koje su od njemačke
agresije
Pored toga Marialov plan j
pokušaj da se priječi ekonomska
kriia koja sve više prijeti Sjedi-njenim
Američkim Državama Da
li ovaj pokušaj ima izgleda na us- -
Misa Un-Ameri-ca
of 1947
pjeh? Radi odgovora na ovo pita-nje
treba razmotriti uzroke i ka-rakter
ekonomsko krize koja se
već opaža u Americi
Periodične krize
neizbježne su u si-stemu
One potiču iz njegovih unu-trašnjih
suprotnosti Medjutim
svaka kriza ima svoje osobenosti
koje uilovljava konkretna historij-ska
situacija Kriza koja prijeti
Sjedinjenim Američkim Državama
uslovljena je u prvom redu njiho- -
vom ulogom u Drugom svjetskom
ratu
Zahvaljujući neograničenoj po- - konkretnim programom materijala
monopola
Inspira-tor- i
kovodstvom
za-sjedanju
postradale
njene Američke Države u velikoj
su mjeri iskoristile svoje proizvo-dne
mogućnosti Indeks industrij-ske
proizvodnje iznosio Je ako se
obujam proizvodnje iz 1939 ozna-či
sa 100: godine 1942 — 194
1943 — 237 1944 — 231 1945 —
197 Dakle industrijska proizvod-nja
za vrijeme Drugog svjetskog
rata premašila je predratni nivo
za preko dva puta Narodni doho-dak
takodjer se udvostručio cime
je to omogućeno?
U prvom redu na teritoriju Sje-dinjenih
Američkih Država nisu
vodjene ratne operacije niti je bi-lo
bombardiranja Dalje Sjedinje-ne
Američke Države mobilizirale
su znatno manji dio svog stanov-ništva
nego ostale zemlje koje su
se borile protiv fašističkih agreso-ra
Američke trupe učebtvovale su
u krupnim ratnim operacijama tek
u posljednjoj godini rata Karak
teristično je da su za sve vrijeme
rata američke trupe izgubile stega
202000 ljudi U istom razdoblju u
zemlji zabilježeno Je 331000 smrt
nih lučajeta u saobraćajnim i
drugim nesrećama
Premda je industrijska proiz-vodnja
Sjedinjenih Američkih Dr-žava
za vrijeme rata za dva puta
premašila predratni obujam ona
još uvijek nije mogla pored rat-nih
potreba da u cijelosti odgovo-ri
kupovnoj moći civilnog stanov-ništva
Stambena izgradnja stano-va
kao i proizvodnja putničkih
automobila i niza drugih potroš-ni- h dobara bila Je za vrijeme rata
zabranjena ili u velikoj mjeri ogra-ničena
Krajem rata ostale su ne-podmirene
u velikoj mjeri potrebe
stanovništva u robi sporednijeg
značaja Iznos tih bankarskih de
pozita povećao se za vrijeme rata
nn n --- -- 6
„ pogorša -- ~ _vv fmuudK-puiiailJ- T
novnog kapitala utrošenog i
za rata iz-nos
uloga i obligacija u štedioni-cama
i ostalim novčanim zavodi-ma
povećao se u istom razdoblju
na 52 milijarde dolara
Nezadovoljena potražnja glavna
je ekonomska osnova za poslijera-tni
"bum" na američkom tržištu
koji se danas primiče kraju Je-dna
od najvažnijih osobina ovog
perioda je znatan skok cijena U
ljeto 1947 godine cijene su za dva
puta premašivale predratne U
roku od godinu dana poslije uki-danja
državne kontrole nad cije-nama
cijene industrijskih prios-vod- a
kočile u za SS dok su
cijene životnim namirnicama pove-ćane
čak za fWT
Uporedo s tim uslijed ukidanja
prekovremenog rada i povećanja
broja nezaposlenih došlo je do
smanjenja itnosa isplaćenih pri-nadležnosti
Kao rezultat
poslije rata naglo se smanji-la
kupovna moć radnika i namjei- -
tenika tome najbolje I ekonomskog i Mar-poda- ci
Je- - 1940
IHltenu" U februaru 1947 njene
godine u poredjenju sa februarom
1945 godine indeks životnih tro-škova
povećao za 20% dok se
iznos prinadležnosti isplaćenih u
industriji smanjio za 10% Isto
tako pogoršalo se stanje namješ-tenika
i činovnika Kazumljivo Je
sto Je smanjenje realne zarade
ovih stanovništva za 307
dovelo do
U Sjedinjenim Američkim Drža
vama bez postoji
0 tome svjedoči u pr-vom
redu povećanje zaliha robe
U toku jedne godine — od marta
1940 do marta 1947 — vrijednost
povećanih zaliha popela se od 27
na 37 milijardi dolara U histori-ji
Sjedinjenih Amerićklh Država
JoS nikada nije bilo tako
zaliha robe Karakteristično Je da
u najvećoj mjeri povećale
zalihe u prodaji na — za
52% To je bez sumnje znak opa-danja
kupovne moći širokih masa
stanovništva
Američki ekonomisti nadali su
se da će velike novčane svote
uStedjene za vrijeme rata u vidu
bankarskih depozita i uloga u ite-dionica-ma
Joj duše vremena odr-žavati
kupovnu moć stanovništva
Njihove nade nisu se obistinile
Ispostavilo se da osnovne mase
stanovništva nemaju uštedjevina
Jer su je već utrošile
Predsjednik Federalnog rezerv-nog
biroa MS Ekiz izjavio je JoS
početkom juna 1917 godine:
"Uslijed skoka cijena predmeti
široke potrošnjo postali nepri-stupačni
za veći dio stanovništva
koji Je utrošilo svu svoju užtedje-vin- u
i danas živi na kredit"
Dakle nezadovoljena potraž-nja
ratnog perioda nije utjecala
na tržište kao što su očekivali
američki ekonomisti Medjutlm
današnji prihod stanovništva pru-ža
još manje mogućnosti za kupo-vinu
proizvedene robe Karakteri-stično
je stalno povećanje prodaje
potrošnih dobara na kredit Kra-jem
1945 godine kredit Je iznosio
05 milijardi dolara u martu 1947
— 10 milijardi u maju — 107
milijardi dolara
Jedan od najvažnijih simptoma
za sada još skrivene krize
je poništavanje poru-džbi- na 0 tome svjedoči izvještaj
I I IflrtiaAnlfi o n-ona- tn a A4biin aK
mililo-- ! „1„„ ri„: j ""H ""
u i 7 javljen sredinom juna 1947 godin
f„w„ „ j„„ us 'aoP'10 Je ° "ratnom
vrijeme
svega
toga
malo
nju poslova" a u maju 1945 o to-me
je saopćilo već 25% agenata
saopćilo Je o manje značajnom
pogoršanju poslova
Nivo industrijske proizvodnje
takodjer svjedoči o približavanju
krize Ako se prosječni nivo iz
1935 do 1939 godine označi
100 indeks industrijske proizvod-nje
u 1945 godini iznosio je 203
a 1947 u prvom tromjesečju —
189 u junu — 184 a u julu
svega 178
Kriza u Sjedi-njenim
Američkim Državama da-nas
Je u skrivenom stanju Ona
još nije isbila Postoji mogućnost
da će doći do još većeg opadanja
proizvodnje Cijene se za sada odr-žavaju
na predašnjem nivou a u
junu ove godine čak u se i po-većale
Kriza će Ubiti kada bud
doMo do naglog opadanja cijena
važan faktor koji podr-žava
konjukturu u Sjedinjenim
Američkim Državama je znatno
eći izvoz od uvoza U tome se
ispoljava veza izmedju
Pravo veta i
njegovi protivnici
"Pravda" objavljuje članak Mi-haj- la
pod naslovom: "Pravo veta
i njegovi protivnici" u kojem se
kaže:
"Načelo jednoglasnosti pet veli-kih
sila stalnih članova Vijeća si-gurnosti
Ujedinjenih naroda spa-da
u onaj dio medjunarodnih od-redaba
koje su izvrgnute najče'-ći- m
napadajima od strane eleme-nata
koji pod ovim ili onim izgo-vorom
teže da likvidiraju osnove
medjunarodne suradnje Ako se
slušaju prigovori reakcionarnih i
pseudosocijalističkih listova o pi-tanju
veta lako se može dobiti
dojam da je načelo jednoglasnosti
stalnih članova Vijeća sigurnosti
najveće zlo koje su naročito pro-našli
zlonamjerni boljševici d3 bi
nervirali američke britanske
predstavnike u Vijeću sigurnosti
Medjutim stvar stoji sasvim druk-čije
Na ostvarenju načela jednoglas-nosti
stalnih članova Vijeća sigur-nosti
zainteresiran je ne samo So-vjetski
Savez Ka njemu su zain- -
MARSALOV PLAN OPASNOST EKONOMSKE
KR!ZE U SJEDINJENIM DRŽAVAMA AMERIKE
hiperprodukcije
kapitalističkom
ne-nadoknadje- nog
O svjedoče stanja zemlje
objavljeni u "Federal 1 Jalovog plana Godine Sjedi-zer- v
1 Američke Države izvezle su
se
slojeva
hiperprodukcije
sumnje hiper-produkcija
velikih
su se
su
hiper-produkcije
-- „
„
sa
—
hiperprodukcije
Veoma
najviSe
i
u inozemstvo robu u vrijednosti
cd 9 milijardi dolara a uvezle go-tovo
za dva puta manje U prvom
tromjesečju 1947 godine izvoz Je
iznosio 35 milijardi dolara a uvoz
15 milijardi U maju — izvoz 14
milijarde U roku od jedan mjesec
izvoz Jo za gotovo milijardu dola-ra
premašio uvoz
Američki monopoli čine sve na-po- ro
da povećaju izvoz Ujedno s
tim oni sprečavaju uvoz robe li
inozemstva Zemlje uvoznice ras-polažu
sa sve manjim mogućnos-tima
za kupovinu američke robe
jer nemaju dolara a i ne proiz-vode
robu koju bi mogli izvoziti
u Ameriku Ukoliko takva roba
postoji visoke carine sprečavaju
njen uvoz u Sjedinjene Američka
Države U tome je suština tako
zvane dolarske gladi o kojoj već
duže vremena pife evropska i ame-rička
štampa Uslijed oskudice u
dolarima Engleska Francuska
Meksiko pa čak i Kanada prinuiije-n- e
su da smanje kupovinu robe u
Sjedinjenim Američkim Država-ma
Načelo vanjske trgovine američ-kih
monopola — prodavati a ne
kupovati — našlo se u ćorsokaku
Kakav izlaz trak američki mono-poli
i političari koji zastupaju nji-hove
interese? Smanjiti izvoz!
Smanjenje izvoza ubrzaćo pretva-ranje
skrivene krize hiperproduk
cije u otvoreni krah Naravno mo
gla bi amn- -
čko inozemstvu na
moglo bi se ostalim zemljama odo-briti
dugoročni zajmovi Medju-tlm
američki bankarski monopo-li
ne pristaju da izvoze kapital u
Evropu pozirajući se u re-du
na strahovanje od nacionaliza-cije
poduzeća i to ne samo u zem-ljama
nove demokracije već i u
Engleskoj i Francuskoj Američ-ki
monopoli smatraju da izlaz iz
ćorsokaka mole pružiti Maršalov
pian
Maršalov plan ako se on uopće
bude ostvario povezan Je sa izvo--
da
mono- -
koji
cijene evropskim kupcima robe na
kredit Monopoli će imati velik
profite dok sve gubitke snosi-ti
američki po reski tj
široke mase stanovništva
to Američki ekonomisti i političari
računaju da će zajmovi
na osnovu tzv Maršalovog pla-na
ako ovaj bude realiziran ob-ezbije-diti
povećanje izvoza iz
Sjedinjenih Američkih u
vrijednosti 5 — C milijardi
godišnje To je -t-olika
svota Medjutim ona nije u
stanju da spriječi izbijanje krize
u Americi Kao dokaz može da nam
posluži slijedeće:
Ekonomske krize u prošlosti bi-le
su obilježene smanjenjem pro-izvodnje:
kriza 1920 god — za
23% 1929 god — za 40% 1937
god 3-6-% Danas bruto pro-izvodnja
Sjedinjenim Američ-kim
Državama iznosi 200
godišnje Pretpostavimo da će bu
duća ekonomska kriza biti najma
nja i smanjenjem pro-izvodnje
za 15'5 odnosno
milijardi dolara Jasno Je da i
u tom slučaju nade Maršalov
plan pretstavljaju kulu u traku
nema izgleda bu
duća kriza donijeti tako malo
smanjenje proizvodnje Dakle čak
teresirani svi članovi Ujedinjenih
naroda i prvenstveno sve velike
sile na kojima leži glavna odgo-vornost
za održanje mira Uzgred
budi rečeno Sovjetskom ne
pripada inicijativa za usvajanje
načela jednoglasnosti stalnih čla-nova
Vijeća sigurnosti"
"Napadaji na pravo veta pod
ma kojom zastavom da se poduzi-maju
popraćeni su demagoškim
optužbama na odresu Sovjetskog
Saveza koji tobože "zloupotreb-ljava"
ovo pravo Ali Sto u praksi
znači "zloupotreba prava veta"?
To znači da predstavnik Sovjet-skog
Saveza glasa protiv onih re-zolucija
koje su protivne interesu
mira i sigurnosti naroda činjeni-ca
da Sovjetski Savez nije dopu-stio
da se usvoji sramna američka
rezolucija o pitanju provokatorskih
postupaka grčkih fašista na sje-vernim
granicama Grčke — u ko-joj
se pokušava prebaciti odgovor-nost
sa zločinca na njegovu žrtvu
— očigledan je dokaz vitalnosti i
neophodne potrebe prava veta Na-čeli
jednoglasnosti stalnih članov
Vijeća sigurnosti isključuje moguć-nost
prihvaćanja jednostranih pri-stranih
i štetnih odluka u onim
pitanjima koja se odnose na in-trr- ese
opće sigurnosti
Ivjesni organi strane štampe li
cemjerno se žale zbog toga ito
Sovjetski Savez koristi pravo ve-ta
i što je nedavno spriječio pri-stup
u Organizaciju Ujedinjenih
naroda Irskoj i Portugalu koje su
aktivno suradjivale s fašističkom
Njemačkom Slobodni smo upitati
zašto su strasni pobornici "ogra-ničene"
primjene Jedno-glasnosti
— daleko toga da
kritiziraju — zauzeli pozitivan
prema što su USA Ve-lika
Dritanija Francuska i Kina
glasale protiv prijema Mongolske
Narodno Kepublike i NU Albaniji
Organizaciju Ujedinjenih naroda
iako su se ove dvije zemlje aktiv-no
borile sa svim savezni
cima protiv podivljalog njemačkog
fašizma i Japanskog militarizma?
Demagoške i licemjerne optuž-be
koje se čuju na adresu Sovjet-skog
povodom primjene
prava veta podsjećaju na t zv
hotentotski moral Je dozvo-ljeno
meni nije dozvoljeno tebi"
U tome leži jedini smisao lažnog
negodovanja reakcionarne štampe
u vezi s tobožnjim sovjetskim zlo-upotrebama
prava veta Omiljeni
"argumenat" protiv prava veta
koji neobično često Iznosi austral-ski
ministar vanjskih poslova
Ewat sastoji se u tvrdnji da to-bože
načelo jednoglasnosti velikih
sila predstavlja za
male države i da ono podriva na-čelo
Jednoglasnosti država-članlc- a
Ujedinjenih naroda MedJutim
pravo veta kada ga koristi Sovjet-ski
Savez nije upereno protiv ma-lih
$ je primijenjeno a
obranu njihovih zakonitih prava I
interesa Ma koliko se klevetnici
trudili oni ipak ne mogu Šutke
tivffAS i1m i:!: J_ _ —
se povećati prodaja 5 Xfi ' J
robe kredit i Sovjetskog Saveza na
prvome
obveznici
robe
milijuna
principa
stav
činjenici
"Sto
medjunarodnom polju uključujući
Vijeću sigurnosti grJ-ko- m
pitanju pitanju britanskih
francuskih trupa na području
Sirije Libanona pitanju indo-nezijskom
egipatskom mnogim
drugim pitanjima bila neodstupno
prožeta brigom interes malih
zemalja obranu tih zemalja cd
imperijalističke agresije
Osiguranje čvrstog mira sigur-nosti
naroda zahtijeva takvu rae-djunaro- dnu suradnju koja uje-dinila
napore država različitih so-eijalno-ekono- mskih sistema Drugi
zom američke robe na osnovu dr--' svjetski rat Je pokazao državo
žavnih kredita Američkim različitim društvenim uredle--
polima ide u račun takav način njem usprkos razlici imaju toliko
će im omogućiti da diktiraju važne zajedničke interese koje
će
i krediti
Država
od do-lara
neosporno
— za
u
da prijeti
jedino za
30
u
Medjutim da će
Savezu
od
u
zajedno
Saveza
gotovo uvredu
država
istupe u u
o
i
i o
i
za
za
i
bi
s
mogu obraniti samo zajedničkim
naporima i pod uvjetom neupte ta-nja
u unutrašnje poslove svojih
partnera Kao rezultat shvaćanja
ove činjenice poduzet Je pokušaj
da se stvori aktivna medjuna rod-na
organizacija koja bi osigurala
opću sigurnost "Baš pravo veta
rekao je Molotov — igra pri tom
glavnu ulogu Načelo veta zah-tijeva
od svih velikih sila pažljif
odnos prema njihovim zajedničkim
interesima i interesima općeg mi-ra
ono treba da sprečava stvara-nje
uskih blokova i grupacija jed-nih
država protiv drugih kao i
mogućnost ma kakvih makinacija
s agresorom koje bi se pravile Iza
ledja miroljulivih država I koje
bi bile uperene protiv mira
Eto zbog čega treba odlučno
odbiti sve pokušaje da se pet
kopa načelo jednoglasnosti stalnih
članova Vijeća sigurnosti U tora
Je zainteresiran ne samo Sovjetekl
Savez već I sve druge Istinske Mi-roljubive
države"
i pored optimističkih proračuna
Maršalov plan ne može da spasa
Sjedinjen Američke Državo ed
neminovne ekonomske krise 3U
se zloslutna sjenka već nadvfl
nad Amerikom
E Varga
i
i'
L