Jedinstvo, March 24, 1961

              I
4
? ЊЂзжШ етТ i.4jiT.tifeaWijtSiiif.wa?iit-tiiiiiii!dELr-i
feat ..jfeiiS. '"iuAiil'r TWim
-- #?-
д ... " -- 9 Д f"- - '
STRANA 3
Vijesti iz Jugoslavije
U COR-SOKA- KU
(Nastavnk sa str. 1
Nije trebalo biti marksis-tom- ,
vec samo covjekom
zdravog razuma, pa da su
uvidi svu fatalnost odluke
jugoslavenskih rukovodioca
po ovom pitanju. Jasno je bi-I- o
— privreda Jugoslavije
otvorcno i u potpunosti pod-2Jnja- a
se SAD, prctvara se
u privjesak, a zcmlja potpu-n- o
gubi svoju ckonomsku sa-mostalno- st.
Na Zapadu, sto
jo I razumljivo, ova odluka
jc izazvala neskrivenu ra-dos- t.
Od Washingtona do
Pariza konstatirana je cinje-nic- a
— "jugoslavenski ruko-vodio- ci
копабпо su sc oslo-bodi- li
od komunistickih pre-drasuda- ".
I kapitalisti iz 6i-tav-og
svijeta poceli su sc na-tjec- ati
o tome, tko ce vise u-lo- viti
u mutnom. Da bj stek-- H
simpatije jugoelavensko
vlade, oni nijesu Skrtarili —
obilno su predlagali dolarske
zajmove.
Javna je tajna da sp u e-kono- mici
zapadne hcmisfere
dominantnc pozicije i ruko-vodetv- o
nalazc u rukama a-mcriB- kih
impcrijalista. U nji-hovi- m
rukama jeste i uprava
tzv. Evropsko ekonomsko za-jcdni- co
i zajednickog trzii-t- a
u kojo so sada ukljucila
Jugoslavija. Zapadno zem-lje,
obuhvaccne ovim sistc-mo- m,
ili, boljc rcci, pauko-vo- m
mrczom americkog im-perijalizm-a
kad su stavljeno
na koljcna bilo su obavczne
prijo svega da izvrse deval-vacij- u
svojih valuta u odnosu
prcma dolaru, priznatom ka-pitalistick-om
plateznom src-dstv- u.
Naravno, da ovo nije
moglo zaobici ni Jugoslaviju.
zakoni razvitka kapitalistic-ko- g
svijcta pritisli su i nju
svom zestinom. Nakon kra-ci- h
prcgovora sa amcrickim
prcdstavnicima odluccno je
da se dosadasnji zvanicni
kurs 300 dinara za jodan do-Ia- r
zamjcni sa kursom od
750 din. za jedan dolar! U
praksi ovo zna6i, da ce od sa-da
ameri6ki j drugi kapitali
sti kupovati jugoslavcnslui
robu uz pola dosadasnje ci-jcn- e,
a svoju prodavati Jugo-slavi- ji
po duplo skupljoj!
Koliko ce t0 "koristiti" na-rodi- ma Jugoslavije nije pot-rebn- o
objasnjavati.
Medjutim, devalvacija di-nara
izazvala jc po rezimli-j- e
nepozeljne dogadjaje. Cak
i mnogo najodanije pristaso
rczima primili su smanjenje
vrednosti dinara sa otvore-ni- m
skcpticizmom i pesimi-zmo- m,
a neki od njih usudili
su So cak protusloviti. Prva
reakcija do§la je od strane
rukovodstava proizvodjackih
i trgovaSkih poduzeca. Oni
otvoreno govore da ovaj ko-ra- k
vodi, s jedne strane, ka
Ponosni smo sto vec
pctstotina godina sirimo oivi-lizaci- ju
izjavili
su do sada ne jednom portu-galsk- i
Portugalci so u Angoli na-laz- e
zaista vec skoro 500 go-dina,
od trenutka kada jc
njihov moroplovac
Kao otkrio usee rijeke Zaire,
koju Portugalci i danas nazi--aj- u
Kongo. I za till 500 go-dina
"Sirenja civilizacijc"
oni su nemilosrdno uniStavali
izrabljivali urodjenike, na
pravi nacin.
Dok jc cvjetala trgovina ro-blje- m
oni su samu Ameri-k- u
izvozli nckoliko miliona
Angolaca, i oni koji su os-ta- li
zemlji pretvoreni su
robove. Na velikim planta--
do sada postojeci dalje : "Od instrumenata
deficit spoljno-trgovm- s- urcdjaja kojima fabrike ra
Kom piatnom biiansu Jos la2u de fakto se
vise povecau, uuuuci oa je
ovo stavilo u-v- oz
u neravnopravan polo-zaj- .
Na raznim sastancima
ovo se konkretno dokaziva-l- o
: predstavnici tekstilne in-dustri- jc
istakli su da ce im
na bazi novog uvoznog kursa
poskupiti sirovine za 1,2 mi
lijarde dinara, predstavnici
industrije obucc izjavili su
da im je od sada potpuno
nemogucen izvoz robe. "Bor--
ba" od 22. I. 19G1. godine
clanku "Promjene u sistc-mu- "
priznaje da "ima podu-zeca
koja su se objcktivno
naSla u teskoj situaciji", da
so cujo "jadikovanje — §ta
co biti sa nama", "mo2emu
zatvoriti ducan", "no vidimo
izlaza"! Isti list u broju od
25. XII. 19G1. godine podvla-d- i
: "Moglo hi se dogoditi da
se poloiaj ncko privrcdno or-ganizac- ije
бак neo- -
dr2ivim na trzistu i njena
proizvodnja nepotrebnom za
drustvo", u clancima do-nijeti- m
povodom budzeta za
19G1. godinu list konstatira,
da ce so "stavka dugova" pn
izvozu povecati ovoj godini
"na preko 21 milijardu di-nara"
i to "zbog novog ob-racunsk-og
kursa dolara".
Paniku i strah od neizvjc- -
sno sutrasnjice drzavni ruko- -
vodioci pokusavaju suzbiti
time, to otvorcno govoro da
drugog puta nema, podu-zeca
neka se prilagodjavaju
nastaloj situaciji i neka nas-toj- e
da postanu "konkurent-n- a
na trzis-tu- ".
Privrcdno prikljuSivanje
Jugoslavije kapitalistickim
zemljama nanjelo jo i drugi
udar po njenoj ckonomici
otvorilo je granice zemljo c-konom- skoj
invaziji mcdjuna-rodno- g
kapitala, ugrozilo do
maksimuma plasiranje proi-zvod- a
jugoslavenskih podu-zeca
cak i na svom unutras- -
njem trzistu. Iako koriste
jeftiniju radnu snagu od bilo
kojc evropske zemljc, jugos-lavensk- a
poduzeca, uglav-no- m
zbog svoje zastarjelos-ti- ,
izuzev nckoliko osamljc-ni- h
primjera, proizvode da-lek- o
skuplje od bilo kog
poduzeca ma koje kapitalis- -
ticke zemlje i nijesu stanju
da konkurisu na trzistu.
"Rorba" od 25. XII. 19G0.
godine u clanku "Automa-tizacij- a
u privredi" prizna-je:
"NTa§a poduzeca se krecu
jos izmedju г-eprodu-kcijc
i
malih mogucnosti proSirene
reprodukcije . . . poduzeca
su prczaduiena nekim gra-nam- a
i nekim jedinkama o- -
staju vrlo male mogucnosti
poskupljenju proizvodnjeiza neku siru kombinaciju
namjosto obecanog pojefti-- oblasti rekonstrukcije i uvo-njenj- a, a s drugo. da ce sc i'djenja najnovije tehnike". I
PETSTOGODISNJE ROPSTVO
—
u Angoli —
kolonijalisti.
Diogo
i
kolonijalisti5ki
u
a
u u
ogromni
u
jugoslavenski
o- -
u
pokaze
a
u
a
medjunai-odno- m
—
u
u
u
i.-rabOn-ani.
da bi bijoh gos-poda- n
mogli da podizu sebi
palacp sirom svijeta.
Ja!anje oslobodilackih po-kret- a
u Africi uticalo je i na
jacanje borbe protiv surovog
kolonijalistickog terora i it
Angoli. Angolci su poceli po-litiS- ki
da se organizuju 1953.
godine, kada su formirane
dvije ilegalne politicke gru-p- e,
"Unija naroda Angole"
i "Narodni pokret za oslobo-djen- je
Angole". Ove dvije
politicke grupacije pokusale
su 1956. godine da stvore ko-alicij- u, ali je nemilosrdnoj
portugalskoj politickoj poli-cij- i
uspjelo da pohvata nekc
vodje obiju grupacija tako
da je do politickog ujedinje
zama kafe i u rudnicima di- - nja doSlo tek prije nesto vilo
jamanta oni su najsurovijo od godinu dana.
koristi
samo oko GO posto zbog ne-dostat- ka
pojedinih rezen'nih
djelova". Moze li se pri tak-vo- m
stanju zanositi onda mi-slj- u
o tome, da je Jugoslave-nsk- a
industrija sposobna da
konkurise svojim proizvodi-m- a
industriji SAD, Engleske
ili ZapadnG NjemaCke?
Zbog toga jo i najavljiva-nj- e
pojave maso inostran
robe na jugoslavenskom trzi-stu
izazvalo buru negodova-nj- a
u privrednim krugovima
zemlje, gdje se otvoreno isti- -
6o da je domaca industrija i
trgovina time ozbiljno pogo-djen- a.
Postavljeno je nadlez-nim- a oprax!ano pitanje :
Zbog cega s0 uvozi isto tak-v- a roba koju proizvode jugo- -
davenska preduzeca? Odgo-vo- r
je bio prozet cinizmom :
Uvoz robe ima za cilj da
prisili preduzeca na snizenje
cijena ! Ali kako da snizi ci-je- ne
preduzece koje uslijed
svojo zastarjelosti no moe
ieftinije da proizvodi? To
se, naravno, no ti6c nikog.
5ta vi5e, predlazc so zatva- - ranje takvih proizvodnih jo-dinic- a. "Borba" od 5. II. Gl
godine pise: "U ovoj situa-ciji
treba so svim snagama
zaloziti za "nemir u kuci",
pa makar zatvorili pojedinc
nercntabilno pogono". I od-ma- h
zatim bezobzirno doda-je- ,
da co so takva politika
brzo isplatiti Jugoslaviji ( !?)
Ovakav odgovor, naravno.
nijo mogao ubjediti nikog.
Dokaz je ovom0 i to, sto u
zadnje vrijemo predstavnici
industrije zajednic"ki zaht-jevaj- u
uvodjenje zastitnih
carina, podviaceci, da ce, u-koli- ko
so one ne uvedu, mno-g- e
fabrike i poduzeca, kao
na primjer, u motornoj indu-striji,
doci na rub propasti.
U sklopu mjora "reorga-nizacij- e
privrede" ukinuti su
i neki vidovi pomoci jugosla-vensko- j
industriji i do skraj-nos- ti
suzonc investicije, uz
istovremeno povecanje zaht-jev- a
drzave prema njima —
raznih poreza i si. Ovo je ta--
kodjer izazvalo val ncgodo- -
vanja. "Borba" u svom broju
od 3. II. 1961. godine ostro
rcagira na znakove protesta
i napada drvnu industriju u
Sijih je 191 poduzeca spro--
vedena anketa to zakljuSo-n- o
da se "ova grana ne moze
uklopiti ц novi eistem" (ja
podvukao), jer se povecava-- i
kamate na osnovna sreds-tva- ,
porez i doprinosi.
M. Simic
(Nastavit co se)
SIBITE I POMA2ITE
RADNICKU STAMPU!
Politicke organizacije pre
dstavljaju bazu gcrilskih bo-rbi,
koje povremeno izbijaju
Sirom zemljo. Afriki patri-ot- i
obilazo sela i gradovc i
propagiraju nuznost borbe
za oslobodjenje Angole. Od-govor
Portugalaca sastoji
se u brojnom i oruzanom ja-6an- ju
vojnih jedinica, poja-canj- u
policije. izgradnji ae-rodrom- a.
Vojska je snabdjo-ven- a
blindiranim kolima i
najmodernijim naoruzanjem
deset milja izvan glavnog
grada Luande izgradjeno je
ogromno skladiSte om2ja.
Slicna skladista podignuta
su i u drugim gradovima. U
Novom Lisabonu, na prim
jer, u logoru ima 3000 voj- -
nika. U primorskim gradovi
27 MA
Navrsilo se vec 20 godina od kako su narodi Jugo-slavije
u svoj svojoj velicini, jasno i glasno rekli celom
svetu da su spremni pocj na Golgotu da bi ocuvali slo-bo- du
i nezavisnost. Pod parolom: "Bolje rat nego pakt",
narodne mase jugoslovenskih gradova ! sela izlaze na
ulicama 27. marta 1941. godine ! stupaju u otvorenu
borbu sa izdajnickom vladom koja je zemlju vec uvla-cil- a
u tabor fasisticke osovine. Pod silnim pritiskom na-rodn- ih
masa, pala je izdajnicka vlada princa Pavla-Cve- -.
tkovic-Macek- a i, kako je tada rekao Winston Churchill,
Jugoslavija je "nasla svoju dusu" — ispoljio se u svoj
svojoj velicini slobodarski duh nasih naroda.
To je bio vrlo vazan a i jedinstveni slucaj u porob-Ijen- oj Evropi, koji je zadivio celi svet.
Dogadjaji koji su se kasnije razvijali zasenili su 27.
mart u znacaju i velicini. Pokazalo se da je to bio samo
uvod u opsti narodni ustanak koji ce planuti u julu i av-gus- tu iste godine da dostigne svoju kulminaciju u oslo-bodjen- ju zemlje od okupatora i narodnih izdajnika.
POKRET ZA NUKLEARNO RAZORUZANJE
(Xastavak sa str. 1)
Komitet za kontrolu radi-jacij- e
je osnovan u Edmon
tonu prijo dvijc godine, a
ima ogranko u svim vecim
gradovima.
Komitet co u buduce zvati
Canadian Committee for
Survival.
Komitetu so prisajedinio
Torontski komitet za razo-ruzanj- e,
koji jo organizirao
veliki miting prosle nedjedje
u Massey Hall, na kome je
govorio Dr. Pauling.
Saopceno je da so mnogo
istaknutc licnosti izrazile
spremnost da podupi'u akti-vno- st
komiteta, kao premi-je- r
provincijc Nova Scotia
Stanfield, bivsi kanadski
premijer St. Laurent, naccl-ni- k
Toronta Phillips i drugi.
Obnova zenevskih
pregovora
U 2enovi su obnovljeni
pregovori o zabrani nuklea-rni- h
pokusa, u kojima sudje-luj- u
predstavnici Sjed. Dr-Jav- a,
Sovjetskog Saveza i
Veliko Britanijc. Ovi prego-vori
koji traju dvijc godine
prckinuti su u decembru
pro§le godine, a zatim odgo-dje- ni
na prijedlog ameriike
vlade.
U toku dosadasnjih prego-vora
postignut jc sporazum
o predgovoru i 17 tacaka bu-buduc-eg
sporazuma o zab-rani
nuklearnih pokusa. Co-ti- ri
ta5ke izazvalo su razmi-moilaenj- e,
koje u toku ci-je- le
prosle godine nije bilo
prebrodjeno.
U vezj toga sa strane Sov-jetskog
Saveza je isticano da
je on vec dalcko izasao u
susret zapadnim drzavama
u toku dosadasnjih pregovo-ra
i sada je red na drugoi
strani da i ona poduzme ko-rak- e
koji bi olakSali postiza-nj- e
sporazuma. Washington
se zaista trsio da stvori uti- -
Posljednjih dana u
Angoli je doslo do brojnih
nereda. Portugalske vlasti
okrivljuju "kongoanske
teroriste", ali izmedju re-do- va
njihovih saopcenja
se vidi da se radi o ustan-cim- a
tamosnjeg naroda.
Doznaje se da je Portugal
uputio vojna pojacanja u
svoju koloniju Mozamb'ik,
bojeci se revolta.
nice kojo Sesto patroliraju
uz obalu. Vjezbc padobrana- -
ca i bacanje napal bombi su
6esta slika. koja ima za cilj
da zastraSi domorodacko
stanovnistvo.
Portugalski kolonijalisti
kazu : "Mi se ovdje nalazimo
zato, da ovdje i ostanemo!"
I oni su spremni da se bore
ma in u njihovoj blizim usid- - svim sredstvima, da zadrlc
renc su ratne pomorske jedi-- 'pod svojom kontrolom tu te--
milinffa razoruZanje odrlan Torontu
marta. Na nulinRii I)r Patilms i Knslesk- -
sak da ce u6initi nekc novo
prijodloge. Medjutim, pri-jedlo- zi
kojo je podnio a-meri- cki
delegat Dean na
prvom sastanku ne idu dalc-ko
od starih ameri5kih i bri-tansk- ih
stavova.
Na drugoj strani, sovjets
ki delegat Carapkin je pono-vi- o
sovjetski zahtjev da na
celu medjunarodne komisijc
za kontrolu ne bude jedan
covjek, kao Sto je to slucaj
sa Ujcdinjenim Nacijama,
nego tijelo od tri Clana —
jedan od strane socijalisti6-ki- h
drzava, drugi od
zapadnih drzava, treci od
neutralnih. Zapadni preds-tavnici
su sc odmah ostro u-sproti- vili,
ponavljajuci isto
argumente s kojima branc
Hammarskjolda UN. Me-djutim,
svakom razboritom
covjeku je jasno da ovo mc-djunarod- no
tijelo ne moZo
pravilno funkcionisati pod
upravom jednog бојека —
primjer su Ujedinjenc Naci-je- .
Ncpozcljni ucitclj
JuZnoafricke vlasti uskralile u
produfenje boraka njemackom
ucitclju Viktoru Nidermajrru, pre-md- a
ovaj pojeduje ugoor pet
godina zapoMenje u jednoj Skn.
u Johaneburgu. Nidermajer je
poslao nopoleljan u Juinoafrikoj
Unijl zato Jto Je troje пјекое
djece u decembru pro!le godine
proelo praznike u jrdnom crna?-ko- m
elu.
90-podisnj-ica
Pariskc konuinc
Osamnaestog marta 1871
bila je proglasena Pariska
komuna.
ritoriju od 500 hiljada kva-dratni- h
milja vcliku koliko
pola Konga ili deset puta ve-c- u
od Veliko Britanijc. Pos-Ijednj- e
kn'ave demonstraci-j- c
u Angoli svjcdoce da por
tugalski kolonijalisti no sa-mo
necc modi ostatj Ango
li. da to mnogo br2e o-dlet- jeti
odande nego 5to se i
nadaju.
m.
1 r 4
Od tog znacajnog datuma proslo je vec 20 godina.
Nasi su narodu za taj period vremena prosli velika isku-ienj- a. Dali su nebrojane zrtve i ovencali su slavom bor-be- ne zastave za slobodu, a doziveli su i mnoga razoca-renj- a.
Ali, uprkos svega, 27 mart ostaje u istoriji naseg naroda kao jedan od najvaznijih dogadjaja u njegovoj
borbi za slobodu i nezavisnost. Taj ce dogadjaj ostati u
nasledje buducim pokoljenjima kao svetlj primer naro- dne volje i snage u borbi za nacionalnu slobodu i soci-jaln- u pravicu.
Pozdravljajuci nase narode povodom ove znacajne
godisnjice, mi klanjamo sena.ua mnogobrojnih zrtava
datih za slobodu i bolju buducnost u najiskrenijoj zelji
da ce nasi narodi, u cvrstoj zajednici svim miroljubi-vi- m narodima sveta, moci da sprece novo krvoprolice;
da ce buduca pokoljenja, za sva vremena, moci da uzi-vaj- u
plodove nadcovccnc borbe nasih naroda, koju su
vekovima vodili za slobodu!
I'nor sa wlikoK za nuklcarno koji jc u u nedjelju
Г9. jo цолопо stcci-ni-k Collins iz
strane
u
na
ra
li
u
nego
s.
se
sa
PETICIJA KOMITETA ZA RAZORUZANJE
kppoeomttipceiiNsjaujaetjmzgsaivotiavnztogkaruoibortaTknDoourro.zennLltiusinkk; ulooesgnargPknloooaumgsliiin:tgoe,trauimzjaan.orgaPizoestruiucfiajpunojtcpm,isoanzleal Kt. Hon. John Dicfonbakcr,
House of Commons,
Ottawa, Canada.
Dear Sir:
Because an increasing number of thoughtful people be-lieve
that nuclear weapons will likely bo used unless; there is a disarmament agreement, and because this
likelihood is increased as more nations have access to
such weapons, 1 strongly urge that the Governemcnt of
Canada:
1. declare that it will not equip Canadian Armed
Forces with nuclear weapons,
2. refuse to allow any other nation to test or store
nuclear weapons on our soil.
3. press for an international agreement for the
control and eventual abolition of nuclear weapons.
0о su neki flanoti Torontskog komiteta za razoruzanje, gore sa lijeva
na dt-sn- o Sveeenik dLYXN ГШТН CHalhurt Street I nitetl Church),
--4rs. HKF.IIN TlTfKKIt, predijednica organizacije Voice of Women
i Dru5ta za crganizaciju IN. AKXOI.I) SIMON'I, induMrijalac, Mi%
KLHA.NOIt WKIGIIT. piacj drugi red: arhidjakon JOHN ГКЛХК
od Holy Trinity Church, Dr. James M. FIM.AY k1 St. Luke United
Church, ШС11ЛК1) S. LA.MIJKUT raniji Sef ikole ( anadian road
casting Corporation nedano umiroljen, profesor Kenneth McNaught.
Arisc od 1 1 tisuca Ijudi
poginulo od proslo-ffodisnjc- ff
riklona и
Islocnom Pakislanu
Guverner Istonog Pakie- -
tana general-lajtna- t Azam
Kan jc .saopcio da je viSo od
1 1 tisuca Ijudi naMo smrt z
vrijeme velikog ciklona koji
je u oktobru proSle godine
pogodio ovaj dio zemljc. Sa-mo
u gradu fitagongu pogi- -
Ktnknuti Kanadjani
potpisaii
PauIiiiRovu peticiju
Kako pi.se "Pacific Tri-bune- ",
medju potpisnicima
posljednje peticije Dr. Units
Paulingn (protiv proSircnja
nuklearnog naoruianja) na-la- ze
se i ovi istaknuti Kana-djani:
Dr. Ilrock Chisholm,
rabin Abraham Feinberg,
Dr. II. k Keenleyside. indtt- -
strijaliac Walter Koerner,
nadbiskup J. II. MacDonald
iz Edmontona. nafelnik Ed- -
nulo jc oko pet tisuca osoba montona Elmer Roper.
чши