000089 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
. , U1- L- жттт iflflirmr ? 719.000 Sredinom mjeseca feb-ruar- a u Kanadi je bilo 719.000 nezaposlenih, sao-pca- va drzavni biro statis-tik- e (Dominion Bureau of Statistics). Ova brojka predstavlja 11.3 posto ukupne radnc snage (labor force), koja je iznosila 6,363.000 £11 33.000 manje nego u ja-nuar- u. Prema tome blizu 12 od 100 radnika je bez posla. Medjutim, postotak be-sposlen- ili je mnogo veci nego pokazuju ove brojke. Treba imati u vidu da se u radnu snagu ubrajaju i farmcri, osobe koje rade same za sebe ltd. Kad bi se uzeo samo broj radnika ili bar svih osigumika na beeposlenicko osiguranje, postotak nezaposlenih bi iznosio mnogo vise. Konz e rva tiv n a k toku po-- , .-..шш- ШШЛШШ ниЦНИИ Tridtsda godina irfaicnja hlazi svakog ulorka i pdla- - Godisnja pretplata: га Kanadu dolara, ostah zcmlje 7 dolara Adresa: 470 Queen Street Wat Toronto 2-1-1, Ontario Tclefan EM 3-16- 12 VOL XIII. No 23 (1116 TORONTO. FRIDAY. MARCH 24, 19G1 PRICE 8c PER COPY NEZAPOSLENIH Besposlica je najteze pogodila istocne primors-k- e provincije, gdje se broj nezaposlenih od januara do februara popeo za 84.-00- 0, i predstavlja 18 po-sto radne snage. Zatim do-la- zi Quebec sa 14.5 posto, British Columbia sa 13.9 posto. U Ontariu nema promjena. Novine pisu da clanovi federalne vlade privatno priznaju da "najgore jos treba da dodje" t. da ce u martu broj nezaposlenih biti mnogo veci. Najnoviji izvjestaj nije narocito uznemirio niko-g- a. U parlamentu opozici-j-a je ucinila neke kriticne izjave na adresu vlade, ci-- ji clanovi su cutali. Pred-sjedni- k Kanadskog radni-cko- g kongrcsa Claude Jo-do- in je izjavi0 kako izvje-staj daje pravo Kongresu o n v c n c i j a Nckima je dobro Dividendi kanadskih kor-- DIEFENBAKEROVA RAcUNICA U Ottawi je odrzana konvencijn Konzcrvativno partije. Prisustvovalo je 2.500 clanova ove partije iz svih krajeva zemlje. Sta jo zakljuceno? Kakvo jo stanovissto Konzcrva-tivno partije i vlade prema problcmima koji danas suoca-vaj- u zcmlju? Prema njczinoj buducnosti? TeSko jo vjerovati, ali je istina da na konvenciji uo-p- ce nije govoreno o besposlici. "Ta rijec nijo bila u kon-voncijsk- om rjecniku", kazc dopisnik "Globe and Mail" Walter Gray. Konvencija je dapace pohvalila vladu za "vodjenje politikc koja omogucava porast ekonomije". Nj pitanjima razoruzanja, nuklearnog oruzja, pri-znan- ja N. R. Kino nije posvecena paznja. I'oslusajnio sto Gray dalje kaze: "Budimo realni. Ovdje imamo 2.500 torijevaca koji su doSli na najvecu konvenciju u historiji. Medju njima jo bilo dosta takvih koji su partiji ostali vjenii u teskim, crnim danima. Sada oni dobivaju nagradu: Put u Otta-wu, da so sastanu s ministrima i 6Ianovima parlamcnta, da se rukuju s predsjednikom vlade, da lumpuju s torijc-vcim- a iz ostalih dijelova zcmlje. Koga briga za besposli-cu, nuklearno oruzje ! Neka crvena Kina podje dovraga. Mi smo dugo cekali na ovaj dan. Zemlja je sigurna u to-rijevsk- im rukama, pa §to jos treba. To su delegati htjeli i to su dobili". Mozda nije ba3 tako. Novine su zabiljezile da su ncki mladji delegati trazili da se zauzme odredjen stav protiv nuklearnog naoruzanja i za normaliziranje od-no- sn Kinom, ali nisu dalcko stigli. Jedan delegat je htjeo da pobode antijankijsku za-stav- u, ali nije mogao dobiti nj rijec. Ililo je napadaja na liberale, koje jo liberalni lider Pearson u parlamentu nazvao makartizmom. Kao najvazniji politi6ki momenat istice se Diefen-bakerov- a izjava da ce se na iducim izborima glasati o druJtvenom uredjenju : za kapitalizam ili socijalizam. "Pitanjc so postavlja — rekao je Diefenbaker — da li ce Kanada odrzati sistem slobodne preduzimljivosti (free enterprise) ili ce preuzcti socijalizam". Diefenbaker je dodao da je Konzcrvativna partija danas jedini pobornik i £uvar kapitalisti6kog uredjenja, a svi ostali, uklju£iv liberale i Novu partiju, su za socija-lizam. Premijerova izjava izazvala je svakovrsno komen-tar- e ; cvo sto pise "Toronto Daily Star" : "Ovo jc lazni izbor. Ak0 so kanadske izbornike suoci da glasaju za sistem slobodne preduzimljivosti kako ga konzcrvativna vlada zastupa, oni bi mogli da ga odbace. "Osnovni ispit kojega nas sistem treba da polozi jeste to da li moze osigurati puno zaposlenje. "Oc'evidno je da Kanada, pod Diefenbakerom, to nije postigla, Sto potvrdjuje broj nezaposlenih od preko 700.000". "Star" je za kapitalizam. ali smatra ako se pobor-ni- ci toga sistema budu odnosili prema zivotnim problc-mima naroda onako kako se odnose Diefenbakerovi kon-zervativci, taj sistem je propao — socijalizam je neizb-jezi- v. Mi kazemo: Socijalizam ce u Kanadi docj bez ob-zi- ra na drzanje i konzerativaca i liberala . . . Pohod na Oltawu j U su pripreme za Vind nnznnnelpnih nn nttnwil I 3 6 j. sa 21. aprila. Iz Toronta u po. Pracija u mjesecu martu iz-ho- du ce sudjelovati 300-10- 0 , nose $83,989.522 dolara ili nezaposlenih. Potrebna je fi- - $2,106.373 vi§e nego u mar-nancijs- ka pomoc. I tu proSle godine. kad je tvrdio da ce broj nezaposlenih preci 700.-00- 0, zbog cega je po vladi svrstan medju "proroke propasti". Istovremeno s tim i libe-ral! i konzervativci su se okomili na guvernera dr-zav- ne banke (Bank of Ca-nada) Coyne zbog njego-vi- h pogleda na besposlicu, a senat je zakljucio da ga pozove na saslusanje. Coy-ne tvrdi da je besposlica posljedica ekonom'ke pot-cinjeno- sti stranom kapita-l- u (USA) i da je izlaz u razvitku produktivnog ka-pacite- ta zemlje vlastitim snagama. Coyne je svaka-k- o u pravu, alt to sto on predlaze ne moze biti sprovedeno odmah — ne-zaposle- ni radnici ne mogu tako dugo cekati. Potreb-n- e su izvanredne mjere — to je sada zadatak. Monopoli nabijaju cijene Ontarijski premijer Frost jo izjavio da su za porast bolnickih troskova krivo mo-nopolisti5- ko kompanije, koje previse naplacuju za bolnic-k- i materijal. Frost ima oruzje protiv to-ga (zakon) — zaSto ga n" upotrebljava? Kaspolozcnjc kanadskih Francuza List "La Prcsse" iz Mont-real- a javlja da oko 15 posto Francuza no 2eli biti u kana-dsko- j konfederaciji, odnosn hoce punu samostalnost. Tri-des- ct i devet posto jc za kon-federacij- u, a samo 3 posto za prikljucenje Sjed. Drza-vam- a. Ovo je utvrdjeno jednom , anketom medju citaocima "La Presse". Gizenga: Plan za rasparcavanje Konga ce propasti Kairo. — Predsjednik le-gal- ne vlade Konga Antoan Gizenga demantovao je naj- - energiSnije da postoji ma kakav sukob izmedju njega i komandanta legalnih kon-Koansk- ih snaga generala Lundule. Gizenga je ovo iz-javio u radio-intervju- u sa u-redni- kom "AI ahrama". On jo rekao da su to "zlonam- - jerni glasovi sa ciljem izazi-- vanja rascjepa i zabunc u na§im redovima". Gizenga jc najoStrijc osu dio nedavnu konferenciju u Tananarivi izjavivsi da je "jedinj rczultat konferenci- - je rasparcavanje Konga, a to je ono sto imperijalisti zc- - le". S obzirom da je iitavo stanovnistvo protiv toga i po- - stuje svoje demokratskc in- - stitucije sa parlamentom na 6elu, rekao je dalje Gizenga plan za konfederaciju ce si-gu-mo pretrpjeti poraz. On je dalje rekao da nc moic bitj mira u Kongu dok parlament ne bude ponovo sazvan i "doncse odluku u pogledu sudbine premijera i njegove vlade". Zakoniti premijer Konga je takodje zatraiio potpuno povlacenje svih Belgijanaca iz Konga i razoruSavanjo svih oruXanih trupa kako bi se stvorila atmosfera u kojoj (Nastavak na str. 1) Sirl se pokret protiv nuklearnog naoruzanja Peticija vladi da se odrekne nuklearnog oruzja Pokret za nuklearno razoruzanje je zauzeo velikog maha. Neposredni cilj je sprijeciti nuklearno naoruzanje Kanado, sto bi bio prilog nuklearnom razoruzanju op-cenit- o. Dosad su se za to zalagale mnogo grope i organiza-cije- , koje su so sada pocele zblizavati i uskladjivatj svo-j- e napore. Vazan korak u torn pravcu bio je veliki miting u Torontu prcsle nedjelje, o kome smo vec pisali 0o i- - ' -- i !iam FrinbiTR. preJsjc n.h Toronio os kouiti-t- a za ra . u,u.iji' Njea najtiie na-t- Ji , ( i .i. unmaju сцз I til l", ' renim" fill. 1 Џ2 Ш Pi.s I!o !an Ivinlins j. Rtkrt-Ja- r Toroiu ., n Koran a 7a razoru-zanje. SSSR i SAD polpisali sporazum o razmjeni ucenjaka Akndemija nauka SSSR i americko vijece naucnih drustava po.tigli su spora-zum ti Moskvi o razmjeni u-eenja- ka. odrzavaniu semina-r- a i паибпо-istraiivack- ih ra-do- va na podruiju drustvenih I i hi'mnni'tarnih nauka. U Дрe Dr. Hugh L. Keenleyside I je airao na kanadske u- - cenjake da se prikljuce bor-- bi za zabranu nuklearnog o- - ruzja. Mnogi kanadski ucenjaci su spremni da uzmu ucesca u stvaranju novog oruzia, a-- b izbjcgavaju da narodu rastumace po3ljedice nukle-arnog rata, rekao je Dr. Ke-enleyside. Kanadski ucenjaci se treba-i- u ugledati u istaknute nau-conja- ke u Sjedinjcnim Drza-vam- a. Velikoj Britaniji i drugim zemljama. koji su zauzeli odredjen stav protiv nuklearnog naoruzavanja. Dr Keenlevside jc ovo re-kao na godisnjom mitingu Komiteta za kontrolu radija-cije; on je predsjednik ovog komiteta. Ranijo j0 bio sluz-- ! bi'iiik Ujedinjenih Nncija, a sada zauzima polozaj preds-lnik- a B. C Power Com-mission (divavna ustanova). On je rtro osudio fVde-ralno- g ministra obrane Dhi- - U Vojna situacija u Laosu se okrenula u prilog oslobo-lila6ki- h sila, koje su ozbi ljno ugrozile pozicije sluznika "pre-mijera" Bun Uma i genera-- , la Novasana. Ovo je uzbu-- i nilo njihove gospodare u koji su zapri-- i ietili da nikako ne ce dozvo-li- ti "pobjedu komunista", i kako oni nnzivaju borce za ! nacionalnu slobodu i neut--I ralnost Laosa. Ameridki pre-idstavn- ici su rekli sovjetskim da obustave vojnu pomoc laoskim borci- - V i j c s 1 i z J u ff Tolko stnnje privrede predstavljalo je i do sad temu mnogih clanaka i studija : dosta se go-vori- lo o kobnim posljedicama ukidanja i planiranja, o likvidaciji jedinstvenih ci-je- na i regulatorske uloge drzave po torn pitanju, o opitoj anarhiji i kaosu koji su se pojavili kao rezultat odstupa-nj- a od principa socijalistic-k- e izgradnje. Medjutim, dogadjaji prvih mjeseci 1961. godine, izazvani novom tzv. privrede, nalazu nam da se ponovno pozabavimo tim pitanjem, tim vi§e sto o tome govori vec citavi svijet, kako socijalistic-ki- , tako i Pogledajmo sta se to dogodilo u toku posljednjeg vremena u ekonomici ! Pod konac proJle godine drzavni rukovodioci Jugo-slavi- je vise ili manje uvijeno priznali su da se privredna situacija zemlje jo5 vi§e pogoriala, da se teJko moze spreavati sirenje narastajucih anarhistickih tenden-cij- a u proizvod-- 'i i na trziJtu; isticali su potrebu novo, tko zna koie c po redu, privrednog 2i-vo- ta. Na V. kongresu sindikata metalskih radnika Sve-toz- ar Yukmanovic je sa svom ozbiljnoscu istakao. dn ta-kv- o stanje ne samo 5to izaziva "deformacije u dnitve-ni- m odnosima" nego poSinje predstavljati "ozbiljnu коб-nic- u daljeg skladnog razvoja privrede u cjelini". U isto vrijrme, analizirajuci privrednu i politi6ku situaciju u zemlji, "Borba" je pisala, da se "javljaju ozbiljne tes-- Poslije toga u Torontu je odrzan godi§nji miting Komiteta za kontrolu radijacije, na kome je zaklju6en& da se pokrene nacionalna peticija protiv nuklearnog na-oruzavan- ja Kanade. Peticija sa potpisima ce biti pre-da-na premijeru Diefenbakeru 1. juna. Torontski komitet za razoruzanje je vec cirkulisae slicnu peticiju (vidi na drugom mjestu). U iducu nedjelju (26. raarta) odrzat ce se vazm miting Torontskog udruzenja za mir (Kanadski kongrea mira), koji namjerava poduzeti neke akcije, uklju6iv delegaciju u Ottawu J? aucenjacfma GOVOR DR. glas llarkness zbog njegovih napadaja na one koji trazc zabranu nuklearnog naoru-zanja. llarkness se sluzi ma-kartisti6k- im metodama, re-kao je Dr. Keenleyside Komitet za kontrolu radi-jacije jc za zabranu nukle-aarno- g oruzja pod kontrolom, sto je u suglasju sa stavom kanadske i drugih zapadnih vlada, re-kao je Dr. Keenleyside. Ukazujuci na opasnost nuklearnog oruzja on je iz-n- io da postoje planovi za i?-grad- nju "bombe koja bj spr-zil- a i odnijela u zrak stano-vni.stv- o New Englanda (amp-rick- a drzava) ili Ontario od Ottawc do Windsora sa visi-n- e od 200 do Л00 milja". On jo podvukno da obrane protiv nuklearnog oruzja ne-ma. Podzemna skloniSta su beskorisna i narod ne treba uspavljivati da mozo preziv-let- i nuklearnj rat. (Nastavak na str. Л) ma. Ucinili su i neke prije-dlog- e koji bi produzili zivot njihovih sluznika. Istovre-meno s tim cinili su prijctnje da ce povecati vojnu j)omoc Bun Umu i Novasanu. Ali od toga mala korist, jer kako je, prema izvjeStaju novina-r- a Philip Deane, rekao je-dan americki diplomat, "a-k- o im damo vise oruzja, oni ct samo imati viSe za baca-nj- e kad drugi put budu bje-zali- ". Stvar je u tome, rekao je americki diplomat, da "naSi Laosanci ne ce da se o s I a v i j c USA PRIJETI fNTERVENCIJOM LAOSU impe-rijalistick- ih iWashingtonu, predstavnicima I'rofior I). I. Oauthier je pred-sjednik knml)inoanili komiteta za raoruZanje na Toronthkom uimerzilelu koji luimlju aktiv-not- ; ursoa ti kampanji rutiv nu- - Мсагпок naonizaanja. Ptiscnjc polkopava zdravlje Dr. Linus Pauling je re-kao и Torontu (govor na № niverzitetu) da osoba koja dnevno popusi paketic ciga rota skracuje svoj zivot za 8 godina. bore". Sta onda Amerikanci mo-gu? Da intervenisu sami. Ali otvorena americka interven-cij- a u Inosu bi sigurno pro. uzrokovala protivmjero s druge strane — i svijet bi se nasao na rubu svjetskog ra-ta. Izlaz iz ove situacije je da se Laosu prizna nezavisnost i da ostano neutralan, ne "neutralan" u korist imperi- - jalista, kako hoce Washing ton, nego istinski neutralan, kako predlaze zakoniti 1аоз-k- i premijer Suvana Fuma. To treba da so titvrdi cor=sokaku jugoslavenske centralizovanog rukovodjenja marksisticko-Ienjinisti6ki- h reorganizacijom kapitalisticki. jugoslavenskoj reorganizacije KEENLEYSIDE medjuna-rodno- m medju-narodno- m konferencijom. koce u radu i funkcionisanju organa druStvcnog samo-upravljan- ja u preduzecu, komuni i dalje, kao i odiedje-n-e smetnje za njihov dalji razvoj". U vise slucajcva go-voril- ose i pisalo o opadanju produktivnostirada, o anar-hiji i kaosu u proizvodnji i trgovini. Takvo stanje imperativno je nalagalo drzavnim ru-kovodioc- ima da so ne§to treba poduzeti, jer skrstenih ruku nije se moglo cekati — trebalo je spasavati iz te-me- lja poljuljani "ugled" tzv. jugoslavenskog puta u so-cijalizam i. §to je najglavnije, utisati nara§tajuci gnjev trudbenickih masa zbog stalnog pogorsavanja zivotnih uslova. Pocela su se rasipati obecanja, suStina kojih je bila — "uvadjanje novih instrumenata u privredi" j "no-v- i sistem raspodjele dohodka". Podvlacila se potreba stabilizacije privrede, povecanja i pojeftinjenja proiz-vodnj- e, potreba snizenja cijena i poboljsanja zivotnog standarda. Medjutim, istovremeno, iza ledja narodnih masa, jugoslavenski rukovodioci vrSili su druge pripreme. Nakon dugih debata i diskusija u vrhovima, kao j sla-nj- a specijalne delegacije na celu sa direktontm jug ban-ke za spoljnu trgovinu Tomom Granfilom u SAD. oni su postepeno poceli otvorenije govoriti o svojim od ranijeg vremena stvaranim planovima t. j. o ukljuSivanju jugo-slavenske privrede u sistem kapitalisticke ekonomike, o davanju §irokih ustupaka ameri6kom kapitalu. (Nastavak na str. 3)
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, March 24, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-03-24 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000023 |
Description
Title | 000089 |
OCR text | . , U1- L- жттт iflflirmr ? 719.000 Sredinom mjeseca feb-ruar- a u Kanadi je bilo 719.000 nezaposlenih, sao-pca- va drzavni biro statis-tik- e (Dominion Bureau of Statistics). Ova brojka predstavlja 11.3 posto ukupne radnc snage (labor force), koja je iznosila 6,363.000 £11 33.000 manje nego u ja-nuar- u. Prema tome blizu 12 od 100 radnika je bez posla. Medjutim, postotak be-sposlen- ili je mnogo veci nego pokazuju ove brojke. Treba imati u vidu da se u radnu snagu ubrajaju i farmcri, osobe koje rade same za sebe ltd. Kad bi se uzeo samo broj radnika ili bar svih osigumika na beeposlenicko osiguranje, postotak nezaposlenih bi iznosio mnogo vise. Konz e rva tiv n a k toku po-- , .-..шш- ШШЛШШ ниЦНИИ Tridtsda godina irfaicnja hlazi svakog ulorka i pdla- - Godisnja pretplata: га Kanadu dolara, ostah zcmlje 7 dolara Adresa: 470 Queen Street Wat Toronto 2-1-1, Ontario Tclefan EM 3-16- 12 VOL XIII. No 23 (1116 TORONTO. FRIDAY. MARCH 24, 19G1 PRICE 8c PER COPY NEZAPOSLENIH Besposlica je najteze pogodila istocne primors-k- e provincije, gdje se broj nezaposlenih od januara do februara popeo za 84.-00- 0, i predstavlja 18 po-sto radne snage. Zatim do-la- zi Quebec sa 14.5 posto, British Columbia sa 13.9 posto. U Ontariu nema promjena. Novine pisu da clanovi federalne vlade privatno priznaju da "najgore jos treba da dodje" t. da ce u martu broj nezaposlenih biti mnogo veci. Najnoviji izvjestaj nije narocito uznemirio niko-g- a. U parlamentu opozici-j-a je ucinila neke kriticne izjave na adresu vlade, ci-- ji clanovi su cutali. Pred-sjedni- k Kanadskog radni-cko- g kongrcsa Claude Jo-do- in je izjavi0 kako izvje-staj daje pravo Kongresu o n v c n c i j a Nckima je dobro Dividendi kanadskih kor-- DIEFENBAKEROVA RAcUNICA U Ottawi je odrzana konvencijn Konzcrvativno partije. Prisustvovalo je 2.500 clanova ove partije iz svih krajeva zemlje. Sta jo zakljuceno? Kakvo jo stanovissto Konzcrva-tivno partije i vlade prema problcmima koji danas suoca-vaj- u zcmlju? Prema njczinoj buducnosti? TeSko jo vjerovati, ali je istina da na konvenciji uo-p- ce nije govoreno o besposlici. "Ta rijec nijo bila u kon-voncijsk- om rjecniku", kazc dopisnik "Globe and Mail" Walter Gray. Konvencija je dapace pohvalila vladu za "vodjenje politikc koja omogucava porast ekonomije". Nj pitanjima razoruzanja, nuklearnog oruzja, pri-znan- ja N. R. Kino nije posvecena paznja. I'oslusajnio sto Gray dalje kaze: "Budimo realni. Ovdje imamo 2.500 torijevaca koji su doSli na najvecu konvenciju u historiji. Medju njima jo bilo dosta takvih koji su partiji ostali vjenii u teskim, crnim danima. Sada oni dobivaju nagradu: Put u Otta-wu, da so sastanu s ministrima i 6Ianovima parlamcnta, da se rukuju s predsjednikom vlade, da lumpuju s torijc-vcim- a iz ostalih dijelova zcmlje. Koga briga za besposli-cu, nuklearno oruzje ! Neka crvena Kina podje dovraga. Mi smo dugo cekali na ovaj dan. Zemlja je sigurna u to-rijevsk- im rukama, pa §to jos treba. To su delegati htjeli i to su dobili". Mozda nije ba3 tako. Novine su zabiljezile da su ncki mladji delegati trazili da se zauzme odredjen stav protiv nuklearnog naoruzanja i za normaliziranje od-no- sn Kinom, ali nisu dalcko stigli. Jedan delegat je htjeo da pobode antijankijsku za-stav- u, ali nije mogao dobiti nj rijec. Ililo je napadaja na liberale, koje jo liberalni lider Pearson u parlamentu nazvao makartizmom. Kao najvazniji politi6ki momenat istice se Diefen-bakerov- a izjava da ce se na iducim izborima glasati o druJtvenom uredjenju : za kapitalizam ili socijalizam. "Pitanjc so postavlja — rekao je Diefenbaker — da li ce Kanada odrzati sistem slobodne preduzimljivosti (free enterprise) ili ce preuzcti socijalizam". Diefenbaker je dodao da je Konzcrvativna partija danas jedini pobornik i £uvar kapitalisti6kog uredjenja, a svi ostali, uklju£iv liberale i Novu partiju, su za socija-lizam. Premijerova izjava izazvala je svakovrsno komen-tar- e ; cvo sto pise "Toronto Daily Star" : "Ovo jc lazni izbor. Ak0 so kanadske izbornike suoci da glasaju za sistem slobodne preduzimljivosti kako ga konzcrvativna vlada zastupa, oni bi mogli da ga odbace. "Osnovni ispit kojega nas sistem treba da polozi jeste to da li moze osigurati puno zaposlenje. "Oc'evidno je da Kanada, pod Diefenbakerom, to nije postigla, Sto potvrdjuje broj nezaposlenih od preko 700.000". "Star" je za kapitalizam. ali smatra ako se pobor-ni- ci toga sistema budu odnosili prema zivotnim problc-mima naroda onako kako se odnose Diefenbakerovi kon-zervativci, taj sistem je propao — socijalizam je neizb-jezi- v. Mi kazemo: Socijalizam ce u Kanadi docj bez ob-zi- ra na drzanje i konzerativaca i liberala . . . Pohod na Oltawu j U su pripreme za Vind nnznnnelpnih nn nttnwil I 3 6 j. sa 21. aprila. Iz Toronta u po. Pracija u mjesecu martu iz-ho- du ce sudjelovati 300-10- 0 , nose $83,989.522 dolara ili nezaposlenih. Potrebna je fi- - $2,106.373 vi§e nego u mar-nancijs- ka pomoc. I tu proSle godine. kad je tvrdio da ce broj nezaposlenih preci 700.-00- 0, zbog cega je po vladi svrstan medju "proroke propasti". Istovremeno s tim i libe-ral! i konzervativci su se okomili na guvernera dr-zav- ne banke (Bank of Ca-nada) Coyne zbog njego-vi- h pogleda na besposlicu, a senat je zakljucio da ga pozove na saslusanje. Coy-ne tvrdi da je besposlica posljedica ekonom'ke pot-cinjeno- sti stranom kapita-l- u (USA) i da je izlaz u razvitku produktivnog ka-pacite- ta zemlje vlastitim snagama. Coyne je svaka-k- o u pravu, alt to sto on predlaze ne moze biti sprovedeno odmah — ne-zaposle- ni radnici ne mogu tako dugo cekati. Potreb-n- e su izvanredne mjere — to je sada zadatak. Monopoli nabijaju cijene Ontarijski premijer Frost jo izjavio da su za porast bolnickih troskova krivo mo-nopolisti5- ko kompanije, koje previse naplacuju za bolnic-k- i materijal. Frost ima oruzje protiv to-ga (zakon) — zaSto ga n" upotrebljava? Kaspolozcnjc kanadskih Francuza List "La Prcsse" iz Mont-real- a javlja da oko 15 posto Francuza no 2eli biti u kana-dsko- j konfederaciji, odnosn hoce punu samostalnost. Tri-des- ct i devet posto jc za kon-federacij- u, a samo 3 posto za prikljucenje Sjed. Drza-vam- a. Ovo je utvrdjeno jednom , anketom medju citaocima "La Presse". Gizenga: Plan za rasparcavanje Konga ce propasti Kairo. — Predsjednik le-gal- ne vlade Konga Antoan Gizenga demantovao je naj- - energiSnije da postoji ma kakav sukob izmedju njega i komandanta legalnih kon-Koansk- ih snaga generala Lundule. Gizenga je ovo iz-javio u radio-intervju- u sa u-redni- kom "AI ahrama". On jo rekao da su to "zlonam- - jerni glasovi sa ciljem izazi-- vanja rascjepa i zabunc u na§im redovima". Gizenga jc najoStrijc osu dio nedavnu konferenciju u Tananarivi izjavivsi da je "jedinj rczultat konferenci- - je rasparcavanje Konga, a to je ono sto imperijalisti zc- - le". S obzirom da je iitavo stanovnistvo protiv toga i po- - stuje svoje demokratskc in- - stitucije sa parlamentom na 6elu, rekao je dalje Gizenga plan za konfederaciju ce si-gu-mo pretrpjeti poraz. On je dalje rekao da nc moic bitj mira u Kongu dok parlament ne bude ponovo sazvan i "doncse odluku u pogledu sudbine premijera i njegove vlade". Zakoniti premijer Konga je takodje zatraiio potpuno povlacenje svih Belgijanaca iz Konga i razoruSavanjo svih oruXanih trupa kako bi se stvorila atmosfera u kojoj (Nastavak na str. 1) Sirl se pokret protiv nuklearnog naoruzanja Peticija vladi da se odrekne nuklearnog oruzja Pokret za nuklearno razoruzanje je zauzeo velikog maha. Neposredni cilj je sprijeciti nuklearno naoruzanje Kanado, sto bi bio prilog nuklearnom razoruzanju op-cenit- o. Dosad su se za to zalagale mnogo grope i organiza-cije- , koje su so sada pocele zblizavati i uskladjivatj svo-j- e napore. Vazan korak u torn pravcu bio je veliki miting u Torontu prcsle nedjelje, o kome smo vec pisali 0o i- - ' -- i !iam FrinbiTR. preJsjc n.h Toronio os kouiti-t- a za ra . u,u.iji' Njea najtiie na-t- Ji , ( i .i. unmaju сцз I til l", ' renim" fill. 1 Џ2 Ш Pi.s I!o !an Ivinlins j. Rtkrt-Ja- r Toroiu ., n Koran a 7a razoru-zanje. SSSR i SAD polpisali sporazum o razmjeni ucenjaka Akndemija nauka SSSR i americko vijece naucnih drustava po.tigli su spora-zum ti Moskvi o razmjeni u-eenja- ka. odrzavaniu semina-r- a i паибпо-istraiivack- ih ra-do- va na podruiju drustvenih I i hi'mnni'tarnih nauka. U Дрe Dr. Hugh L. Keenleyside I je airao na kanadske u- - cenjake da se prikljuce bor-- bi za zabranu nuklearnog o- - ruzja. Mnogi kanadski ucenjaci su spremni da uzmu ucesca u stvaranju novog oruzia, a-- b izbjcgavaju da narodu rastumace po3ljedice nukle-arnog rata, rekao je Dr. Ke-enleyside. Kanadski ucenjaci se treba-i- u ugledati u istaknute nau-conja- ke u Sjedinjcnim Drza-vam- a. Velikoj Britaniji i drugim zemljama. koji su zauzeli odredjen stav protiv nuklearnog naoruzavanja. Dr Keenlevside jc ovo re-kao na godisnjom mitingu Komiteta za kontrolu radija-cije; on je predsjednik ovog komiteta. Ranijo j0 bio sluz-- ! bi'iiik Ujedinjenih Nncija, a sada zauzima polozaj preds-lnik- a B. C Power Com-mission (divavna ustanova). On je rtro osudio fVde-ralno- g ministra obrane Dhi- - U Vojna situacija u Laosu se okrenula u prilog oslobo-lila6ki- h sila, koje su ozbi ljno ugrozile pozicije sluznika "pre-mijera" Bun Uma i genera-- , la Novasana. Ovo je uzbu-- i nilo njihove gospodare u koji su zapri-- i ietili da nikako ne ce dozvo-li- ti "pobjedu komunista", i kako oni nnzivaju borce za ! nacionalnu slobodu i neut--I ralnost Laosa. Ameridki pre-idstavn- ici su rekli sovjetskim da obustave vojnu pomoc laoskim borci- - V i j c s 1 i z J u ff Tolko stnnje privrede predstavljalo je i do sad temu mnogih clanaka i studija : dosta se go-vori- lo o kobnim posljedicama ukidanja i planiranja, o likvidaciji jedinstvenih ci-je- na i regulatorske uloge drzave po torn pitanju, o opitoj anarhiji i kaosu koji su se pojavili kao rezultat odstupa-nj- a od principa socijalistic-k- e izgradnje. Medjutim, dogadjaji prvih mjeseci 1961. godine, izazvani novom tzv. privrede, nalazu nam da se ponovno pozabavimo tim pitanjem, tim vi§e sto o tome govori vec citavi svijet, kako socijalistic-ki- , tako i Pogledajmo sta se to dogodilo u toku posljednjeg vremena u ekonomici ! Pod konac proJle godine drzavni rukovodioci Jugo-slavi- je vise ili manje uvijeno priznali su da se privredna situacija zemlje jo5 vi§e pogoriala, da se teJko moze spreavati sirenje narastajucih anarhistickih tenden-cij- a u proizvod-- 'i i na trziJtu; isticali su potrebu novo, tko zna koie c po redu, privrednog 2i-vo- ta. Na V. kongresu sindikata metalskih radnika Sve-toz- ar Yukmanovic je sa svom ozbiljnoscu istakao. dn ta-kv- o stanje ne samo 5to izaziva "deformacije u dnitve-ni- m odnosima" nego poSinje predstavljati "ozbiljnu коб-nic- u daljeg skladnog razvoja privrede u cjelini". U isto vrijrme, analizirajuci privrednu i politi6ku situaciju u zemlji, "Borba" je pisala, da se "javljaju ozbiljne tes-- Poslije toga u Torontu je odrzan godi§nji miting Komiteta za kontrolu radijacije, na kome je zaklju6en& da se pokrene nacionalna peticija protiv nuklearnog na-oruzavan- ja Kanade. Peticija sa potpisima ce biti pre-da-na premijeru Diefenbakeru 1. juna. Torontski komitet za razoruzanje je vec cirkulisae slicnu peticiju (vidi na drugom mjestu). U iducu nedjelju (26. raarta) odrzat ce se vazm miting Torontskog udruzenja za mir (Kanadski kongrea mira), koji namjerava poduzeti neke akcije, uklju6iv delegaciju u Ottawu J? aucenjacfma GOVOR DR. glas llarkness zbog njegovih napadaja na one koji trazc zabranu nuklearnog naoru-zanja. llarkness se sluzi ma-kartisti6k- im metodama, re-kao je Dr. Keenleyside Komitet za kontrolu radi-jacije jc za zabranu nukle-aarno- g oruzja pod kontrolom, sto je u suglasju sa stavom kanadske i drugih zapadnih vlada, re-kao je Dr. Keenleyside. Ukazujuci na opasnost nuklearnog oruzja on je iz-n- io da postoje planovi za i?-grad- nju "bombe koja bj spr-zil- a i odnijela u zrak stano-vni.stv- o New Englanda (amp-rick- a drzava) ili Ontario od Ottawc do Windsora sa visi-n- e od 200 do Л00 milja". On jo podvukno da obrane protiv nuklearnog oruzja ne-ma. Podzemna skloniSta su beskorisna i narod ne treba uspavljivati da mozo preziv-let- i nuklearnj rat. (Nastavak na str. Л) ma. Ucinili su i neke prije-dlog- e koji bi produzili zivot njihovih sluznika. Istovre-meno s tim cinili su prijctnje da ce povecati vojnu j)omoc Bun Umu i Novasanu. Ali od toga mala korist, jer kako je, prema izvjeStaju novina-r- a Philip Deane, rekao je-dan americki diplomat, "a-k- o im damo vise oruzja, oni ct samo imati viSe za baca-nj- e kad drugi put budu bje-zali- ". Stvar je u tome, rekao je americki diplomat, da "naSi Laosanci ne ce da se o s I a v i j c USA PRIJETI fNTERVENCIJOM LAOSU impe-rijalistick- ih iWashingtonu, predstavnicima I'rofior I). I. Oauthier je pred-sjednik knml)inoanili komiteta za raoruZanje na Toronthkom uimerzilelu koji luimlju aktiv-not- ; ursoa ti kampanji rutiv nu- - Мсагпок naonizaanja. Ptiscnjc polkopava zdravlje Dr. Linus Pauling je re-kao и Torontu (govor na № niverzitetu) da osoba koja dnevno popusi paketic ciga rota skracuje svoj zivot za 8 godina. bore". Sta onda Amerikanci mo-gu? Da intervenisu sami. Ali otvorena americka interven-cij- a u Inosu bi sigurno pro. uzrokovala protivmjero s druge strane — i svijet bi se nasao na rubu svjetskog ra-ta. Izlaz iz ove situacije je da se Laosu prizna nezavisnost i da ostano neutralan, ne "neutralan" u korist imperi- - jalista, kako hoce Washing ton, nego istinski neutralan, kako predlaze zakoniti 1аоз-k- i premijer Suvana Fuma. To treba da so titvrdi cor=sokaku jugoslavenske centralizovanog rukovodjenja marksisticko-Ienjinisti6ki- h reorganizacijom kapitalisticki. jugoslavenskoj reorganizacije KEENLEYSIDE medjuna-rodno- m medju-narodno- m konferencijom. koce u radu i funkcionisanju organa druStvcnog samo-upravljan- ja u preduzecu, komuni i dalje, kao i odiedje-n-e smetnje za njihov dalji razvoj". U vise slucajcva go-voril- ose i pisalo o opadanju produktivnostirada, o anar-hiji i kaosu u proizvodnji i trgovini. Takvo stanje imperativno je nalagalo drzavnim ru-kovodioc- ima da so ne§to treba poduzeti, jer skrstenih ruku nije se moglo cekati — trebalo je spasavati iz te-me- lja poljuljani "ugled" tzv. jugoslavenskog puta u so-cijalizam i. §to je najglavnije, utisati nara§tajuci gnjev trudbenickih masa zbog stalnog pogorsavanja zivotnih uslova. Pocela su se rasipati obecanja, suStina kojih je bila — "uvadjanje novih instrumenata u privredi" j "no-v- i sistem raspodjele dohodka". Podvlacila se potreba stabilizacije privrede, povecanja i pojeftinjenja proiz-vodnj- e, potreba snizenja cijena i poboljsanja zivotnog standarda. Medjutim, istovremeno, iza ledja narodnih masa, jugoslavenski rukovodioci vrSili su druge pripreme. Nakon dugih debata i diskusija u vrhovima, kao j sla-nj- a specijalne delegacije na celu sa direktontm jug ban-ke za spoljnu trgovinu Tomom Granfilom u SAD. oni su postepeno poceli otvorenije govoriti o svojim od ranijeg vremena stvaranim planovima t. j. o ukljuSivanju jugo-slavenske privrede u sistem kapitalisticke ekonomike, o davanju §irokih ustupaka ameri6kom kapitalu. (Nastavak na str. 3) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000089