000091 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I 4 ? ЊЂзжШ етТ i.4jiT.tifeaWijtSiiif.wa?iit-tiiiiiii!dELr-i feat ..jfeiiS. '"iuAiil'r TWim -- #?- д ... " -- 9 Д f"- - ' STRANA 3 Vijesti iz Jugoslavije U COR-SOKA- KU (Nastavnk sa str. 1 Nije trebalo biti marksis-tom- , vec samo covjekom zdravog razuma, pa da su uvidi svu fatalnost odluke jugoslavenskih rukovodioca po ovom pitanju. Jasno je bi-I- o — privreda Jugoslavije otvorcno i u potpunosti pod-2Jnja- a se SAD, prctvara se u privjesak, a zcmlja potpu-n- o gubi svoju ckonomsku sa-mostalno- st. Na Zapadu, sto jo I razumljivo, ova odluka jc izazvala neskrivenu ra-dos- t. Od Washingtona do Pariza konstatirana je cinje-nic- a — "jugoslavenski ruko-vodio- ci копабпо su sc oslo-bodi- li od komunistickih pre-drasuda- ". I kapitalisti iz 6i-tav-og svijeta poceli su sc na-tjec- ati o tome, tko ce vise u-lo- viti u mutnom. Da bj stek-- H simpatije jugoelavensko vlade, oni nijesu Skrtarili — obilno su predlagali dolarske zajmove. Javna je tajna da sp u e-kono- mici zapadne hcmisfere dominantnc pozicije i ruko-vodetv- o nalazc u rukama a-mcriB- kih impcrijalista. U nji-hovi- m rukama jeste i uprava tzv. Evropsko ekonomsko za-jcdni- co i zajednickog trzii-t- a u kojo so sada ukljucila Jugoslavija. Zapadno zem-lje, obuhvaccne ovim sistc-mo- m, ili, boljc rcci, pauko-vo- m mrczom americkog im-perijalizm-a kad su stavljeno na koljcna bilo su obavczne prijo svega da izvrse deval-vacij- u svojih valuta u odnosu prcma dolaru, priznatom ka-pitalistick-om plateznom src-dstv- u. Naravno, da ovo nije moglo zaobici ni Jugoslaviju. zakoni razvitka kapitalistic-ko- g svijcta pritisli su i nju svom zestinom. Nakon kra-ci- h prcgovora sa amcrickim prcdstavnicima odluccno je da se dosadasnji zvanicni kurs 300 dinara za jodan do-Ia- r zamjcni sa kursom od 750 din. za jedan dolar! U praksi ovo zna6i, da ce od sa-da ameri6ki j drugi kapitali sti kupovati jugoslavcnslui robu uz pola dosadasnje ci-jcn- e, a svoju prodavati Jugo-slavi- ji po duplo skupljoj! Koliko ce t0 "koristiti" na-rodi- ma Jugoslavije nije pot-rebn- o objasnjavati. Medjutim, devalvacija di-nara izazvala jc po rezimli-j- e nepozeljne dogadjaje. Cak i mnogo najodanije pristaso rczima primili su smanjenje vrednosti dinara sa otvore-ni- m skcpticizmom i pesimi-zmo- m, a neki od njih usudili su So cak protusloviti. Prva reakcija do§la je od strane rukovodstava proizvodjackih i trgovaSkih poduzeca. Oni otvoreno govore da ovaj ko-ra- k vodi, s jedne strane, ka Ponosni smo sto vec pctstotina godina sirimo oivi-lizaci- ju izjavili su do sada ne jednom portu-galsk- i Portugalci so u Angoli na-laz- e zaista vec skoro 500 go-dina, od trenutka kada jc njihov moroplovac Kao otkrio usee rijeke Zaire, koju Portugalci i danas nazi--aj- u Kongo. I za till 500 go-dina "Sirenja civilizacijc" oni su nemilosrdno uniStavali izrabljivali urodjenike, na pravi nacin. Dok jc cvjetala trgovina ro-blje- m oni su samu Ameri-k- u izvozli nckoliko miliona Angolaca, i oni koji su os-ta- li zemlji pretvoreni su robove. Na velikim planta-- do sada postojeci dalje : "Od instrumenata deficit spoljno-trgovm- s- urcdjaja kojima fabrike ra Kom piatnom biiansu Jos la2u de fakto se vise povecau, uuuuci oa je ovo stavilo u-v- oz u neravnopravan polo-zaj- . Na raznim sastancima ovo se konkretno dokaziva-l- o : predstavnici tekstilne in-dustri- jc istakli su da ce im na bazi novog uvoznog kursa poskupiti sirovine za 1,2 mi lijarde dinara, predstavnici industrije obucc izjavili su da im je od sada potpuno nemogucen izvoz robe. "Bor-- ba" od 22. I. 19G1. godine clanku "Promjene u sistc-mu- " priznaje da "ima podu-zeca koja su se objcktivno naSla u teskoj situaciji", da so cujo "jadikovanje — §ta co biti sa nama", "mo2emu zatvoriti ducan", "no vidimo izlaza"! Isti list u broju od 25. XII. 19G1. godine podvla-d- i : "Moglo hi se dogoditi da se poloiaj ncko privrcdno or-ganizac- ije бак neo- - dr2ivim na trzistu i njena proizvodnja nepotrebnom za drustvo", u clancima do-nijeti- m povodom budzeta za 19G1. godinu list konstatira, da ce so "stavka dugova" pn izvozu povecati ovoj godini "na preko 21 milijardu di-nara" i to "zbog novog ob-racunsk-og kursa dolara". Paniku i strah od neizvjc- - sno sutrasnjice drzavni ruko- - vodioci pokusavaju suzbiti time, to otvorcno govoro da drugog puta nema, podu-zeca neka se prilagodjavaju nastaloj situaciji i neka nas-toj- e da postanu "konkurent-n- a na trzis-tu- ". Privrcdno prikljuSivanje Jugoslavije kapitalistickim zemljama nanjelo jo i drugi udar po njenoj ckonomici otvorilo je granice zemljo c-konom- skoj invaziji mcdjuna-rodno- g kapitala, ugrozilo do maksimuma plasiranje proi-zvod- a jugoslavenskih podu-zeca cak i na svom unutras- - njem trzistu. Iako koriste jeftiniju radnu snagu od bilo kojc evropske zemljc, jugos-lavensk- a poduzeca, uglav-no- m zbog svoje zastarjelos-ti- , izuzev nckoliko osamljc-ni- h primjera, proizvode da-lek- o skuplje od bilo kog poduzeca ma koje kapitalis- - ticke zemlje i nijesu stanju da konkurisu na trzistu. "Rorba" od 25. XII. 19G0. godine u clanku "Automa-tizacij- a u privredi" prizna-je: "NTa§a poduzeca se krecu jos izmedju г-eprodu-kcijc i malih mogucnosti proSirene reprodukcije . . . poduzeca su prczaduiena nekim gra-nam- a i nekim jedinkama o- - staju vrlo male mogucnosti poskupljenju proizvodnjeiza neku siru kombinaciju namjosto obecanog pojefti-- oblasti rekonstrukcije i uvo-njenj- a, a s drugo. da ce sc i'djenja najnovije tehnike". I PETSTOGODISNJE ROPSTVO — u Angoli — kolonijalisti. Diogo i kolonijalisti5ki u a u u ogromni u jugoslavenski o- - u pokaze a u a medjunai-odno- m — u u u i.-rabOn-ani. da bi bijoh gos-poda- n mogli da podizu sebi palacp sirom svijeta. Ja!anje oslobodilackih po-kret- a u Africi uticalo je i na jacanje borbe protiv surovog kolonijalistickog terora i it Angoli. Angolci su poceli po-litiS- ki da se organizuju 1953. godine, kada su formirane dvije ilegalne politicke gru-p- e, "Unija naroda Angole" i "Narodni pokret za oslobo-djen- je Angole". Ove dvije politicke grupacije pokusale su 1956. godine da stvore ko-alicij- u, ali je nemilosrdnoj portugalskoj politickoj poli-cij- i uspjelo da pohvata nekc vodje obiju grupacija tako da je do politickog ujedinje zama kafe i u rudnicima di- - nja doSlo tek prije nesto vilo jamanta oni su najsurovijo od godinu dana. koristi samo oko GO posto zbog ne-dostat- ka pojedinih rezen'nih djelova". Moze li se pri tak-vo- m stanju zanositi onda mi-slj- u o tome, da je Jugoslave-nsk- a industrija sposobna da konkurise svojim proizvodi-m- a industriji SAD, Engleske ili ZapadnG NjemaCke? Zbog toga jo i najavljiva-nj- e pojave maso inostran robe na jugoslavenskom trzi-stu izazvalo buru negodova-nj- a u privrednim krugovima zemlje, gdje se otvoreno isti- - 6o da je domaca industrija i trgovina time ozbiljno pogo-djen- a. Postavljeno je nadlez-nim- a oprax!ano pitanje : Zbog cega s0 uvozi isto tak-v- a roba koju proizvode jugo- - davenska preduzeca? Odgo-vo- r je bio prozet cinizmom : Uvoz robe ima za cilj da prisili preduzeca na snizenje cijena ! Ali kako da snizi ci-je- ne preduzece koje uslijed svojo zastarjelosti no moe ieftinije da proizvodi? To se, naravno, no ti6c nikog. 5ta vi5e, predlazc so zatva- - ranje takvih proizvodnih jo-dinic- a. "Borba" od 5. II. Gl godine pise: "U ovoj situa-ciji treba so svim snagama zaloziti za "nemir u kuci", pa makar zatvorili pojedinc nercntabilno pogono". I od-ma- h zatim bezobzirno doda-je- , da co so takva politika brzo isplatiti Jugoslaviji ( !?) Ovakav odgovor, naravno. nijo mogao ubjediti nikog. Dokaz je ovom0 i to, sto u zadnje vrijemo predstavnici industrije zajednic"ki zaht-jevaj- u uvodjenje zastitnih carina, podviaceci, da ce, u-koli- ko so one ne uvedu, mno-g- e fabrike i poduzeca, kao na primjer, u motornoj indu-striji, doci na rub propasti. U sklopu mjora "reorga-nizacij- e privrede" ukinuti su i neki vidovi pomoci jugosla-vensko- j industriji i do skraj-nos- ti suzonc investicije, uz istovremeno povecanje zaht-jev- a drzave prema njima — raznih poreza i si. Ovo je ta-- kodjer izazvalo val ncgodo- - vanja. "Borba" u svom broju od 3. II. 1961. godine ostro rcagira na znakove protesta i napada drvnu industriju u Sijih je 191 poduzeca spro-- vedena anketa to zakljuSo-n- o da se "ova grana ne moze uklopiti ц novi eistem" (ja podvukao), jer se povecava-- i kamate na osnovna sreds-tva- , porez i doprinosi. M. Simic (Nastavit co se) SIBITE I POMA2ITE RADNICKU STAMPU! Politicke organizacije pre dstavljaju bazu gcrilskih bo-rbi, koje povremeno izbijaju Sirom zemljo. Afriki patri-ot- i obilazo sela i gradovc i propagiraju nuznost borbe za oslobodjenje Angole. Od-govor Portugalaca sastoji se u brojnom i oruzanom ja-6an- ju vojnih jedinica, poja-canj- u policije. izgradnji ae-rodrom- a. Vojska je snabdjo-ven- a blindiranim kolima i najmodernijim naoruzanjem deset milja izvan glavnog grada Luande izgradjeno je ogromno skladiSte om2ja. Slicna skladista podignuta su i u drugim gradovima. U Novom Lisabonu, na prim jer, u logoru ima 3000 voj- - nika. U primorskim gradovi 27 MA Navrsilo se vec 20 godina od kako su narodi Jugo-slavije u svoj svojoj velicini, jasno i glasno rekli celom svetu da su spremni pocj na Golgotu da bi ocuvali slo-bo- du i nezavisnost. Pod parolom: "Bolje rat nego pakt", narodne mase jugoslovenskih gradova ! sela izlaze na ulicama 27. marta 1941. godine ! stupaju u otvorenu borbu sa izdajnickom vladom koja je zemlju vec uvla-cil- a u tabor fasisticke osovine. Pod silnim pritiskom na-rodn- ih masa, pala je izdajnicka vlada princa Pavla-Cve- -. tkovic-Macek- a i, kako je tada rekao Winston Churchill, Jugoslavija je "nasla svoju dusu" — ispoljio se u svoj svojoj velicini slobodarski duh nasih naroda. To je bio vrlo vazan a i jedinstveni slucaj u porob-Ijen- oj Evropi, koji je zadivio celi svet. Dogadjaji koji su se kasnije razvijali zasenili su 27. mart u znacaju i velicini. Pokazalo se da je to bio samo uvod u opsti narodni ustanak koji ce planuti u julu i av-gus- tu iste godine da dostigne svoju kulminaciju u oslo-bodjen- ju zemlje od okupatora i narodnih izdajnika. POKRET ZA NUKLEARNO RAZORUZANJE (Xastavak sa str. 1) Komitet za kontrolu radi-jacij- e je osnovan u Edmon tonu prijo dvijc godine, a ima ogranko u svim vecim gradovima. Komitet co u buduce zvati Canadian Committee for Survival. Komitetu so prisajedinio Torontski komitet za razo-ruzanj- e, koji jo organizirao veliki miting prosle nedjedje u Massey Hall, na kome je govorio Dr. Pauling. Saopceno je da so mnogo istaknutc licnosti izrazile spremnost da podupi'u akti-vno- st komiteta, kao premi-je- r provincijc Nova Scotia Stanfield, bivsi kanadski premijer St. Laurent, naccl-ni- k Toronta Phillips i drugi. Obnova zenevskih pregovora U 2enovi su obnovljeni pregovori o zabrani nuklea-rni- h pokusa, u kojima sudje-luj- u predstavnici Sjed. Dr-Jav- a, Sovjetskog Saveza i Veliko Britanijc. Ovi prego-vori koji traju dvijc godine prckinuti su u decembru pro§le godine, a zatim odgo-dje- ni na prijedlog ameriike vlade. U toku dosadasnjih prego-vora postignut jc sporazum o predgovoru i 17 tacaka bu-buduc-eg sporazuma o zab-rani nuklearnih pokusa. Co-ti- ri ta5ke izazvalo su razmi-moilaenj- e, koje u toku ci-je- le prosle godine nije bilo prebrodjeno. U vezj toga sa strane Sov-jetskog Saveza je isticano da je on vec dalcko izasao u susret zapadnim drzavama u toku dosadasnjih pregovo-ra i sada je red na drugoi strani da i ona poduzme ko-rak- e koji bi olakSali postiza-nj- e sporazuma. Washington se zaista trsio da stvori uti- - Posljednjih dana u Angoli je doslo do brojnih nereda. Portugalske vlasti okrivljuju "kongoanske teroriste", ali izmedju re-do- va njihovih saopcenja se vidi da se radi o ustan-cim- a tamosnjeg naroda. Doznaje se da je Portugal uputio vojna pojacanja u svoju koloniju Mozamb'ik, bojeci se revolta. nice kojo Sesto patroliraju uz obalu. Vjezbc padobrana- - ca i bacanje napal bombi su 6esta slika. koja ima za cilj da zastraSi domorodacko stanovnistvo. Portugalski kolonijalisti kazu : "Mi se ovdje nalazimo zato, da ovdje i ostanemo!" I oni su spremni da se bore ma in u njihovoj blizim usid- - svim sredstvima, da zadrlc renc su ratne pomorske jedi-- 'pod svojom kontrolom tu te-- milinffa razoruZanje odrlan Torontu marta. Na nulinRii I)r Patilms i Knslesk- - sak da ce u6initi nekc novo prijodloge. Medjutim, pri-jedlo- zi kojo je podnio a-meri- cki delegat Dean na prvom sastanku ne idu dalc-ko od starih ameri5kih i bri-tansk- ih stavova. Na drugoj strani, sovjets ki delegat Carapkin je pono-vi- o sovjetski zahtjev da na celu medjunarodne komisijc za kontrolu ne bude jedan covjek, kao Sto je to slucaj sa Ujcdinjenim Nacijama, nego tijelo od tri Clana — jedan od strane socijalisti6-ki- h drzava, drugi od zapadnih drzava, treci od neutralnih. Zapadni preds-tavnici su sc odmah ostro u-sproti- vili, ponavljajuci isto argumente s kojima branc Hammarskjolda UN. Me-djutim, svakom razboritom covjeku je jasno da ovo mc-djunarod- no tijelo ne moZo pravilno funkcionisati pod upravom jednog бојека — primjer su Ujedinjenc Naci-je- . Ncpozcljni ucitclj JuZnoafricke vlasti uskralile u produfenje boraka njemackom ucitclju Viktoru Nidermajrru, pre-md- a ovaj pojeduje ugoor pet godina zapoMenje u jednoj Skn. u Johaneburgu. Nidermajer je poslao nopoleljan u Juinoafrikoj Unijl zato Jto Je troje пјекое djece u decembru pro!le godine proelo praznike u jrdnom crna?-ko- m elu. 90-podisnj-ica Pariskc konuinc Osamnaestog marta 1871 bila je proglasena Pariska komuna. ritoriju od 500 hiljada kva-dratni- h milja vcliku koliko pola Konga ili deset puta ve-c- u od Veliko Britanijc. Pos-Ijednj- e kn'ave demonstraci-j- c u Angoli svjcdoce da por tugalski kolonijalisti no sa-mo necc modi ostatj Ango li. da to mnogo br2e o-dlet- jeti odande nego 5to se i nadaju. m. 1 r 4 Od tog znacajnog datuma proslo je vec 20 godina. Nasi su narodu za taj period vremena prosli velika isku-ienj- a. Dali su nebrojane zrtve i ovencali su slavom bor-be- ne zastave za slobodu, a doziveli su i mnoga razoca-renj- a. Ali, uprkos svega, 27 mart ostaje u istoriji naseg naroda kao jedan od najvaznijih dogadjaja u njegovoj borbi za slobodu i nezavisnost. Taj ce dogadjaj ostati u nasledje buducim pokoljenjima kao svetlj primer naro- dne volje i snage u borbi za nacionalnu slobodu i soci-jaln- u pravicu. Pozdravljajuci nase narode povodom ove znacajne godisnjice, mi klanjamo sena.ua mnogobrojnih zrtava datih za slobodu i bolju buducnost u najiskrenijoj zelji da ce nasi narodi, u cvrstoj zajednici svim miroljubi-vi- m narodima sveta, moci da sprece novo krvoprolice; da ce buduca pokoljenja, za sva vremena, moci da uzi-vaj- u plodove nadcovccnc borbe nasih naroda, koju su vekovima vodili za slobodu! I'nor sa wlikoK za nuklcarno koji jc u u nedjelju Г9. jo цолопо stcci-ni-k Collins iz strane u na ra li u nego s. se sa PETICIJA KOMITETA ZA RAZORUZANJE kppoeomttipceiiNsjaujaetjmzgsaivotiavnztogkaruoibortaTknDoourro.zennLltiusinkk; ulooesgnargPknloooaumgsliiin:tgoe,trauimzjaan.orgaPizoestruiucfiajpunojtcpm,isoanzleal Kt. Hon. John Dicfonbakcr, House of Commons, Ottawa, Canada. Dear Sir: Because an increasing number of thoughtful people be-lieve that nuclear weapons will likely bo used unless; there is a disarmament agreement, and because this likelihood is increased as more nations have access to such weapons, 1 strongly urge that the Governemcnt of Canada: 1. declare that it will not equip Canadian Armed Forces with nuclear weapons, 2. refuse to allow any other nation to test or store nuclear weapons on our soil. 3. press for an international agreement for the control and eventual abolition of nuclear weapons. 0о su neki flanoti Torontskog komiteta za razoruzanje, gore sa lijeva na dt-sn- o Sveeenik dLYXN ГШТН CHalhurt Street I nitetl Church), --4rs. HKF.IIN TlTfKKIt, predijednica organizacije Voice of Women i Dru5ta za crganizaciju IN. AKXOI.I) SIMON'I, induMrijalac, Mi% KLHA.NOIt WKIGIIT. piacj drugi red: arhidjakon JOHN ГКЛХК od Holy Trinity Church, Dr. James M. FIM.AY k1 St. Luke United Church, ШС11ЛК1) S. LA.MIJKUT raniji Sef ikole ( anadian road casting Corporation nedano umiroljen, profesor Kenneth McNaught. Arisc od 1 1 tisuca Ijudi poginulo od proslo-ffodisnjc- ff riklona и Islocnom Pakislanu Guverner Istonog Pakie- - tana general-lajtna- t Azam Kan jc .saopcio da je viSo od 1 1 tisuca Ijudi naMo smrt z vrijeme velikog ciklona koji je u oktobru proSle godine pogodio ovaj dio zemljc. Sa-mo u gradu fitagongu pogi- - Ktnknuti Kanadjani potpisaii PauIiiiRovu peticiju Kako pi.se "Pacific Tri-bune- ", medju potpisnicima posljednje peticije Dr. Units Paulingn (protiv proSircnja nuklearnog naoruianja) na-la- ze se i ovi istaknuti Kana-djani: Dr. Ilrock Chisholm, rabin Abraham Feinberg, Dr. II. k Keenleyside. indtt- - strijaliac Walter Koerner, nadbiskup J. II. MacDonald iz Edmontona. nafelnik Ed- - nulo jc oko pet tisuca osoba montona Elmer Roper. чши
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, March 24, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-03-24 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000023 |
Description
Title | 000091 |
OCR text | I 4 ? ЊЂзжШ етТ i.4jiT.tifeaWijtSiiif.wa?iit-tiiiiiii!dELr-i feat ..jfeiiS. '"iuAiil'r TWim -- #?- д ... " -- 9 Д f"- - ' STRANA 3 Vijesti iz Jugoslavije U COR-SOKA- KU (Nastavnk sa str. 1 Nije trebalo biti marksis-tom- , vec samo covjekom zdravog razuma, pa da su uvidi svu fatalnost odluke jugoslavenskih rukovodioca po ovom pitanju. Jasno je bi-I- o — privreda Jugoslavije otvorcno i u potpunosti pod-2Jnja- a se SAD, prctvara se u privjesak, a zcmlja potpu-n- o gubi svoju ckonomsku sa-mostalno- st. Na Zapadu, sto jo I razumljivo, ova odluka jc izazvala neskrivenu ra-dos- t. Od Washingtona do Pariza konstatirana je cinje-nic- a — "jugoslavenski ruko-vodio- ci копабпо su sc oslo-bodi- li od komunistickih pre-drasuda- ". I kapitalisti iz 6i-tav-og svijeta poceli su sc na-tjec- ati o tome, tko ce vise u-lo- viti u mutnom. Da bj stek-- H simpatije jugoelavensko vlade, oni nijesu Skrtarili — obilno su predlagali dolarske zajmove. Javna je tajna da sp u e-kono- mici zapadne hcmisfere dominantnc pozicije i ruko-vodetv- o nalazc u rukama a-mcriB- kih impcrijalista. U nji-hovi- m rukama jeste i uprava tzv. Evropsko ekonomsko za-jcdni- co i zajednickog trzii-t- a u kojo so sada ukljucila Jugoslavija. Zapadno zem-lje, obuhvaccne ovim sistc-mo- m, ili, boljc rcci, pauko-vo- m mrczom americkog im-perijalizm-a kad su stavljeno na koljcna bilo su obavczne prijo svega da izvrse deval-vacij- u svojih valuta u odnosu prcma dolaru, priznatom ka-pitalistick-om plateznom src-dstv- u. Naravno, da ovo nije moglo zaobici ni Jugoslaviju. zakoni razvitka kapitalistic-ko- g svijcta pritisli su i nju svom zestinom. Nakon kra-ci- h prcgovora sa amcrickim prcdstavnicima odluccno je da se dosadasnji zvanicni kurs 300 dinara za jodan do-Ia- r zamjcni sa kursom od 750 din. za jedan dolar! U praksi ovo zna6i, da ce od sa-da ameri6ki j drugi kapitali sti kupovati jugoslavcnslui robu uz pola dosadasnje ci-jcn- e, a svoju prodavati Jugo-slavi- ji po duplo skupljoj! Koliko ce t0 "koristiti" na-rodi- ma Jugoslavije nije pot-rebn- o objasnjavati. Medjutim, devalvacija di-nara izazvala jc po rezimli-j- e nepozeljne dogadjaje. Cak i mnogo najodanije pristaso rczima primili su smanjenje vrednosti dinara sa otvore-ni- m skcpticizmom i pesimi-zmo- m, a neki od njih usudili su So cak protusloviti. Prva reakcija do§la je od strane rukovodstava proizvodjackih i trgovaSkih poduzeca. Oni otvoreno govore da ovaj ko-ra- k vodi, s jedne strane, ka Ponosni smo sto vec pctstotina godina sirimo oivi-lizaci- ju izjavili su do sada ne jednom portu-galsk- i Portugalci so u Angoli na-laz- e zaista vec skoro 500 go-dina, od trenutka kada jc njihov moroplovac Kao otkrio usee rijeke Zaire, koju Portugalci i danas nazi--aj- u Kongo. I za till 500 go-dina "Sirenja civilizacijc" oni su nemilosrdno uniStavali izrabljivali urodjenike, na pravi nacin. Dok jc cvjetala trgovina ro-blje- m oni su samu Ameri-k- u izvozli nckoliko miliona Angolaca, i oni koji su os-ta- li zemlji pretvoreni su robove. Na velikim planta-- do sada postojeci dalje : "Od instrumenata deficit spoljno-trgovm- s- urcdjaja kojima fabrike ra Kom piatnom biiansu Jos la2u de fakto se vise povecau, uuuuci oa je ovo stavilo u-v- oz u neravnopravan polo-zaj- . Na raznim sastancima ovo se konkretno dokaziva-l- o : predstavnici tekstilne in-dustri- jc istakli su da ce im na bazi novog uvoznog kursa poskupiti sirovine za 1,2 mi lijarde dinara, predstavnici industrije obucc izjavili su da im je od sada potpuno nemogucen izvoz robe. "Bor-- ba" od 22. I. 19G1. godine clanku "Promjene u sistc-mu- " priznaje da "ima podu-zeca koja su se objcktivno naSla u teskoj situaciji", da so cujo "jadikovanje — §ta co biti sa nama", "mo2emu zatvoriti ducan", "no vidimo izlaza"! Isti list u broju od 25. XII. 19G1. godine podvla-d- i : "Moglo hi se dogoditi da se poloiaj ncko privrcdno or-ganizac- ije бак neo- - dr2ivim na trzistu i njena proizvodnja nepotrebnom za drustvo", u clancima do-nijeti- m povodom budzeta za 19G1. godinu list konstatira, da ce so "stavka dugova" pn izvozu povecati ovoj godini "na preko 21 milijardu di-nara" i to "zbog novog ob-racunsk-og kursa dolara". Paniku i strah od neizvjc- - sno sutrasnjice drzavni ruko- - vodioci pokusavaju suzbiti time, to otvorcno govoro da drugog puta nema, podu-zeca neka se prilagodjavaju nastaloj situaciji i neka nas-toj- e da postanu "konkurent-n- a na trzis-tu- ". Privrcdno prikljuSivanje Jugoslavije kapitalistickim zemljama nanjelo jo i drugi udar po njenoj ckonomici otvorilo je granice zemljo c-konom- skoj invaziji mcdjuna-rodno- g kapitala, ugrozilo do maksimuma plasiranje proi-zvod- a jugoslavenskih podu-zeca cak i na svom unutras- - njem trzistu. Iako koriste jeftiniju radnu snagu od bilo kojc evropske zemljc, jugos-lavensk- a poduzeca, uglav-no- m zbog svoje zastarjelos-ti- , izuzev nckoliko osamljc-ni- h primjera, proizvode da-lek- o skuplje od bilo kog poduzeca ma koje kapitalis- - ticke zemlje i nijesu stanju da konkurisu na trzistu. "Rorba" od 25. XII. 19G0. godine u clanku "Automa-tizacij- a u privredi" prizna-je: "NTa§a poduzeca se krecu jos izmedju г-eprodu-kcijc i malih mogucnosti proSirene reprodukcije . . . poduzeca su prczaduiena nekim gra-nam- a i nekim jedinkama o- - staju vrlo male mogucnosti poskupljenju proizvodnjeiza neku siru kombinaciju namjosto obecanog pojefti-- oblasti rekonstrukcije i uvo-njenj- a, a s drugo. da ce sc i'djenja najnovije tehnike". I PETSTOGODISNJE ROPSTVO — u Angoli — kolonijalisti. Diogo i kolonijalisti5ki u a u u ogromni u jugoslavenski o- - u pokaze a u a medjunai-odno- m — u u u i.-rabOn-ani. da bi bijoh gos-poda- n mogli da podizu sebi palacp sirom svijeta. Ja!anje oslobodilackih po-kret- a u Africi uticalo je i na jacanje borbe protiv surovog kolonijalistickog terora i it Angoli. Angolci su poceli po-litiS- ki da se organizuju 1953. godine, kada su formirane dvije ilegalne politicke gru-p- e, "Unija naroda Angole" i "Narodni pokret za oslobo-djen- je Angole". Ove dvije politicke grupacije pokusale su 1956. godine da stvore ko-alicij- u, ali je nemilosrdnoj portugalskoj politickoj poli-cij- i uspjelo da pohvata nekc vodje obiju grupacija tako da je do politickog ujedinje zama kafe i u rudnicima di- - nja doSlo tek prije nesto vilo jamanta oni su najsurovijo od godinu dana. koristi samo oko GO posto zbog ne-dostat- ka pojedinih rezen'nih djelova". Moze li se pri tak-vo- m stanju zanositi onda mi-slj- u o tome, da je Jugoslave-nsk- a industrija sposobna da konkurise svojim proizvodi-m- a industriji SAD, Engleske ili ZapadnG NjemaCke? Zbog toga jo i najavljiva-nj- e pojave maso inostran robe na jugoslavenskom trzi-stu izazvalo buru negodova-nj- a u privrednim krugovima zemlje, gdje se otvoreno isti- - 6o da je domaca industrija i trgovina time ozbiljno pogo-djen- a. Postavljeno je nadlez-nim- a oprax!ano pitanje : Zbog cega s0 uvozi isto tak-v- a roba koju proizvode jugo- - davenska preduzeca? Odgo-vo- r je bio prozet cinizmom : Uvoz robe ima za cilj da prisili preduzeca na snizenje cijena ! Ali kako da snizi ci-je- ne preduzece koje uslijed svojo zastarjelosti no moe ieftinije da proizvodi? To se, naravno, no ti6c nikog. 5ta vi5e, predlazc so zatva- - ranje takvih proizvodnih jo-dinic- a. "Borba" od 5. II. Gl godine pise: "U ovoj situa-ciji treba so svim snagama zaloziti za "nemir u kuci", pa makar zatvorili pojedinc nercntabilno pogono". I od-ma- h zatim bezobzirno doda-je- , da co so takva politika brzo isplatiti Jugoslaviji ( !?) Ovakav odgovor, naravno. nijo mogao ubjediti nikog. Dokaz je ovom0 i to, sto u zadnje vrijemo predstavnici industrije zajednic"ki zaht-jevaj- u uvodjenje zastitnih carina, podviaceci, da ce, u-koli- ko so one ne uvedu, mno-g- e fabrike i poduzeca, kao na primjer, u motornoj indu-striji, doci na rub propasti. U sklopu mjora "reorga-nizacij- e privrede" ukinuti su i neki vidovi pomoci jugosla-vensko- j industriji i do skraj-nos- ti suzonc investicije, uz istovremeno povecanje zaht-jev- a drzave prema njima — raznih poreza i si. Ovo je ta-- kodjer izazvalo val ncgodo- - vanja. "Borba" u svom broju od 3. II. 1961. godine ostro rcagira na znakove protesta i napada drvnu industriju u Sijih je 191 poduzeca spro-- vedena anketa to zakljuSo-n- o da se "ova grana ne moze uklopiti ц novi eistem" (ja podvukao), jer se povecava-- i kamate na osnovna sreds-tva- , porez i doprinosi. M. Simic (Nastavit co se) SIBITE I POMA2ITE RADNICKU STAMPU! Politicke organizacije pre dstavljaju bazu gcrilskih bo-rbi, koje povremeno izbijaju Sirom zemljo. Afriki patri-ot- i obilazo sela i gradovc i propagiraju nuznost borbe za oslobodjenje Angole. Od-govor Portugalaca sastoji se u brojnom i oruzanom ja-6an- ju vojnih jedinica, poja-canj- u policije. izgradnji ae-rodrom- a. Vojska je snabdjo-ven- a blindiranim kolima i najmodernijim naoruzanjem deset milja izvan glavnog grada Luande izgradjeno je ogromno skladiSte om2ja. Slicna skladista podignuta su i u drugim gradovima. U Novom Lisabonu, na prim jer, u logoru ima 3000 voj- - nika. U primorskim gradovi 27 MA Navrsilo se vec 20 godina od kako su narodi Jugo-slavije u svoj svojoj velicini, jasno i glasno rekli celom svetu da su spremni pocj na Golgotu da bi ocuvali slo-bo- du i nezavisnost. Pod parolom: "Bolje rat nego pakt", narodne mase jugoslovenskih gradova ! sela izlaze na ulicama 27. marta 1941. godine ! stupaju u otvorenu borbu sa izdajnickom vladom koja je zemlju vec uvla-cil- a u tabor fasisticke osovine. Pod silnim pritiskom na-rodn- ih masa, pala je izdajnicka vlada princa Pavla-Cve- -. tkovic-Macek- a i, kako je tada rekao Winston Churchill, Jugoslavija je "nasla svoju dusu" — ispoljio se u svoj svojoj velicini slobodarski duh nasih naroda. To je bio vrlo vazan a i jedinstveni slucaj u porob-Ijen- oj Evropi, koji je zadivio celi svet. Dogadjaji koji su se kasnije razvijali zasenili su 27. mart u znacaju i velicini. Pokazalo se da je to bio samo uvod u opsti narodni ustanak koji ce planuti u julu i av-gus- tu iste godine da dostigne svoju kulminaciju u oslo-bodjen- ju zemlje od okupatora i narodnih izdajnika. POKRET ZA NUKLEARNO RAZORUZANJE (Xastavak sa str. 1) Komitet za kontrolu radi-jacij- e je osnovan u Edmon tonu prijo dvijc godine, a ima ogranko u svim vecim gradovima. Komitet co u buduce zvati Canadian Committee for Survival. Komitetu so prisajedinio Torontski komitet za razo-ruzanj- e, koji jo organizirao veliki miting prosle nedjedje u Massey Hall, na kome je govorio Dr. Pauling. Saopceno je da so mnogo istaknutc licnosti izrazile spremnost da podupi'u akti-vno- st komiteta, kao premi-je- r provincijc Nova Scotia Stanfield, bivsi kanadski premijer St. Laurent, naccl-ni- k Toronta Phillips i drugi. Obnova zenevskih pregovora U 2enovi su obnovljeni pregovori o zabrani nuklea-rni- h pokusa, u kojima sudje-luj- u predstavnici Sjed. Dr-Jav- a, Sovjetskog Saveza i Veliko Britanijc. Ovi prego-vori koji traju dvijc godine prckinuti su u decembru pro§le godine, a zatim odgo-dje- ni na prijedlog ameriike vlade. U toku dosadasnjih prego-vora postignut jc sporazum o predgovoru i 17 tacaka bu-buduc-eg sporazuma o zab-rani nuklearnih pokusa. Co-ti- ri ta5ke izazvalo su razmi-moilaenj- e, koje u toku ci-je- le prosle godine nije bilo prebrodjeno. U vezj toga sa strane Sov-jetskog Saveza je isticano da je on vec dalcko izasao u susret zapadnim drzavama u toku dosadasnjih pregovo-ra i sada je red na drugoi strani da i ona poduzme ko-rak- e koji bi olakSali postiza-nj- e sporazuma. Washington se zaista trsio da stvori uti- - Posljednjih dana u Angoli je doslo do brojnih nereda. Portugalske vlasti okrivljuju "kongoanske teroriste", ali izmedju re-do- va njihovih saopcenja se vidi da se radi o ustan-cim- a tamosnjeg naroda. Doznaje se da je Portugal uputio vojna pojacanja u svoju koloniju Mozamb'ik, bojeci se revolta. nice kojo Sesto patroliraju uz obalu. Vjezbc padobrana- - ca i bacanje napal bombi su 6esta slika. koja ima za cilj da zastraSi domorodacko stanovnistvo. Portugalski kolonijalisti kazu : "Mi se ovdje nalazimo zato, da ovdje i ostanemo!" I oni su spremni da se bore ma in u njihovoj blizim usid- - svim sredstvima, da zadrlc renc su ratne pomorske jedi-- 'pod svojom kontrolom tu te-- milinffa razoruZanje odrlan Torontu marta. Na nulinRii I)r Patilms i Knslesk- - sak da ce u6initi nekc novo prijodloge. Medjutim, pri-jedlo- zi kojo je podnio a-meri- cki delegat Dean na prvom sastanku ne idu dalc-ko od starih ameri5kih i bri-tansk- ih stavova. Na drugoj strani, sovjets ki delegat Carapkin je pono-vi- o sovjetski zahtjev da na celu medjunarodne komisijc za kontrolu ne bude jedan covjek, kao Sto je to slucaj sa Ujcdinjenim Nacijama, nego tijelo od tri Clana — jedan od strane socijalisti6-ki- h drzava, drugi od zapadnih drzava, treci od neutralnih. Zapadni preds-tavnici su sc odmah ostro u-sproti- vili, ponavljajuci isto argumente s kojima branc Hammarskjolda UN. Me-djutim, svakom razboritom covjeku je jasno da ovo mc-djunarod- no tijelo ne moZo pravilno funkcionisati pod upravom jednog бојека — primjer su Ujedinjenc Naci-je- . Ncpozcljni ucitclj JuZnoafricke vlasti uskralile u produfenje boraka njemackom ucitclju Viktoru Nidermajrru, pre-md- a ovaj pojeduje ugoor pet godina zapoMenje u jednoj Skn. u Johaneburgu. Nidermajer je poslao nopoleljan u Juinoafrikoj Unijl zato Jto Je troje пјекое djece u decembru pro!le godine proelo praznike u jrdnom crna?-ko- m elu. 90-podisnj-ica Pariskc konuinc Osamnaestog marta 1871 bila je proglasena Pariska komuna. ritoriju od 500 hiljada kva-dratni- h milja vcliku koliko pola Konga ili deset puta ve-c- u od Veliko Britanijc. Pos-Ijednj- e kn'ave demonstraci-j- c u Angoli svjcdoce da por tugalski kolonijalisti no sa-mo necc modi ostatj Ango li. da to mnogo br2e o-dlet- jeti odande nego 5to se i nadaju. m. 1 r 4 Od tog znacajnog datuma proslo je vec 20 godina. Nasi su narodu za taj period vremena prosli velika isku-ienj- a. Dali su nebrojane zrtve i ovencali su slavom bor-be- ne zastave za slobodu, a doziveli su i mnoga razoca-renj- a. Ali, uprkos svega, 27 mart ostaje u istoriji naseg naroda kao jedan od najvaznijih dogadjaja u njegovoj borbi za slobodu i nezavisnost. Taj ce dogadjaj ostati u nasledje buducim pokoljenjima kao svetlj primer naro- dne volje i snage u borbi za nacionalnu slobodu i soci-jaln- u pravicu. Pozdravljajuci nase narode povodom ove znacajne godisnjice, mi klanjamo sena.ua mnogobrojnih zrtava datih za slobodu i bolju buducnost u najiskrenijoj zelji da ce nasi narodi, u cvrstoj zajednici svim miroljubi-vi- m narodima sveta, moci da sprece novo krvoprolice; da ce buduca pokoljenja, za sva vremena, moci da uzi-vaj- u plodove nadcovccnc borbe nasih naroda, koju su vekovima vodili za slobodu! I'nor sa wlikoK za nuklcarno koji jc u u nedjelju Г9. jo цолопо stcci-ni-k Collins iz strane u na ra li u nego s. se sa PETICIJA KOMITETA ZA RAZORUZANJE kppoeomttipceiiNsjaujaetjmzgsaivotiavnztogkaruoibortaTknDoourro.zennLltiusinkk; ulooesgnargPknloooaumgsliiin:tgoe,trauimzjaan.orgaPizoestruiucfiajpunojtcpm,isoanzleal Kt. Hon. John Dicfonbakcr, House of Commons, Ottawa, Canada. Dear Sir: Because an increasing number of thoughtful people be-lieve that nuclear weapons will likely bo used unless; there is a disarmament agreement, and because this likelihood is increased as more nations have access to such weapons, 1 strongly urge that the Governemcnt of Canada: 1. declare that it will not equip Canadian Armed Forces with nuclear weapons, 2. refuse to allow any other nation to test or store nuclear weapons on our soil. 3. press for an international agreement for the control and eventual abolition of nuclear weapons. 0о su neki flanoti Torontskog komiteta za razoruzanje, gore sa lijeva na dt-sn- o Sveeenik dLYXN ГШТН CHalhurt Street I nitetl Church), --4rs. HKF.IIN TlTfKKIt, predijednica organizacije Voice of Women i Dru5ta za crganizaciju IN. AKXOI.I) SIMON'I, induMrijalac, Mi% KLHA.NOIt WKIGIIT. piacj drugi red: arhidjakon JOHN ГКЛХК od Holy Trinity Church, Dr. James M. FIM.AY k1 St. Luke United Church, ШС11ЛК1) S. LA.MIJKUT raniji Sef ikole ( anadian road casting Corporation nedano umiroljen, profesor Kenneth McNaught. Arisc od 1 1 tisuca Ijudi poginulo od proslo-ffodisnjc- ff riklona и Islocnom Pakislanu Guverner Istonog Pakie- - tana general-lajtna- t Azam Kan jc .saopcio da je viSo od 1 1 tisuca Ijudi naMo smrt z vrijeme velikog ciklona koji je u oktobru proSle godine pogodio ovaj dio zemljc. Sa-mo u gradu fitagongu pogi- - Ktnknuti Kanadjani potpisaii PauIiiiRovu peticiju Kako pi.se "Pacific Tri-bune- ", medju potpisnicima posljednje peticije Dr. Units Paulingn (protiv proSircnja nuklearnog naoruianja) na-la- ze se i ovi istaknuti Kana-djani: Dr. Ilrock Chisholm, rabin Abraham Feinberg, Dr. II. k Keenleyside. indtt- - strijaliac Walter Koerner, nadbiskup J. II. MacDonald iz Edmontona. nafelnik Ed- - nulo jc oko pet tisuca osoba montona Elmer Roper. чши |
Tags
Comments
Post a Comment for 000091