000325 |
Previous | 13 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
штт РШ"Д ш is ШВВНШН1ННВНВВНВ1Н1ВВНВНВВН1МНаННН1Н1НВ1ВШаВШВ1ВНВ1ВВВВВШШВШаавшваш1НВШН11ВННН11ВННВннак1Н1МН1ШВВвн Џ'Л __ !%;,, ч1 Ж(ПГ!ТгК1# 41 гш&ШшЈгттЊш- - tanjuw .,-.-—;- : J , v-_- - H I I 1III 1UI.V.B U Jugoslaviji danas osnovnu Skolu pohada tri miliona daka, §to ]e 95 posto sve djece Skolskog uzrasta. Srednjim obrazovanjem obuhvaceno je milion ufienika, a na vjSim i visokim Institucijama za obrazovanje studira 430.000 mladih. Za Skolovanje i ( obrazovanje u Jugoslaviji se daje viSe od 4 posto nacionalnog dohotka godiSnje. U pogledu Skolovanja i obrazovanja svi narodi i narodnosti imaju jednak tretman. Osim na jezicima naroda nastava se odvija i na jezicima devet narodnosti u 1.500 osnovnih i 300 srednjih Skola. U Osijeku se gradi televizijski center koji treba da bude zavrSen do leta. Oval objekat 6e omoguditl da slavonsko podrutje emituje vlastltl televizijski program I da se studio Osijek dlrektno ик1ЈибиЈе u programe ostallh televizljsklh centara u Jugoslaviji. Novo velldanstveno zdanje, sa 27.000 kvadratnih metara povrfiine, pored beogradskog centra "SAVA", bit ce zavrSeno do 1 . rpaja, za svega deset mjeseci odkako je poCela gradnja. Zgrada, gdje ce seodr2ati 11 Kongres Saveza komunlsta Jugoslavije, tmat 6e 4.500 mesta i dvoranu pogodnu za sastanke, koncerte, pozorlfine predstave i filmske projekcije. U luci Bakar zavrSen je podmorski tunel dug 395 metara. Ovaj tunel lezi na stubovima poput mosta, Sest metara ispod morske pqvrSine I sluzi za prevoz uglja do pbllznje kpfcsare; Jpna ugjja prevezena ovlm ЈипеЈрт bit 6ei sada jeftlnljaza 4 dolara nego kada se manjlm brodovlma istovaruje pred samom koksarom. U Poljoprlvrednom kombinatu "Belje" u SlavonlJI poCet 6e realjzaclja plana melloraclje koji te kad se bude zavrSlo, omoguditl stablinu poljoprlvrednu , prolzvodnju na 6500 hektara zasad JoS uvljek neplodnog zemlJISta u Dunavakom I Dravskom rltu. BANJE JUGOSLAVIJE Od danas робтјето seriju napisa o banjama, topllcama i klimatskim le6MIStl-m- a Jugoslavije, koje 6e za nas prlpremiti паб dopisnlk Fred Miroslav Grunwald iz Hallfaxa. O njima demo donoslti samo oenovne podatke, a vi saml odludlte u koju bi trebalo po6i — zavlsno od tegoba koje кШ№Ш№Ш:Ш?шШШшнШлШШ5Ш$ Slovenija je izgradila 60.000 stanova u posljednje 6etiri dine i tako sa 8,2 novosagradena stana na hiljadu stanovnlka godiSnje, dostigla razvijene evropske zemlje. Обекије se da ce u ovoj Republic! biti industrijski izgradeno Jos' 12.000 stanova do 1980. godine. Makedoniju ce ove godine, prema predvidanju strufinjaka, posjetiti oko 920.000 turista i ostvariti 2 miliona i 500 hiljada побепја., Raduna se da bi ugostiteljski promet ove godine mogao dostidi oko milijardu i 630 miliona dinara. Da bi se ovo ostvarilo poduzimaju se mjere za poboljSanje turisti6kih usluga, snabdjevanja turisti6kih mjesta, saobracajnih veza i organizaciju kultumo-zabavni- h manifestacija. IzvrSni odbor SkupStlne Crvenog krlia SR Hrvatske donlo Je odluku da se postradallm palestlnsklm Izbjegllcama u Libanonu uputl ротоб od 200.000 dinara. godina Beograda godina kada prvi obali kada Novi koji posle Ima osnovnih fikola, hlljade Proslava Jos saborom 11. aprlla. imate. Zajednl6ko jugoslovenske banje da kompletna mnogo jeftinija nego samo cljena sobe u odgova-rajudi- m hotellma u Kanadl I USA. Napise o banjama donoslcemo onako kako budu stlzali Hallfaxa, nam moze dogoditi, ukoliko napls zakasni, neki broj I ' дтппитиитчмишиттииитиииимти Г пи.и1и,',јджјцжциЈлЈи,г ifliii H'lirpiroinnii II " ШtSтSТШryШVТУiXТ B,iSn illiiillBи mikr,X ммГГфТПгДГГпт! ЛтГигпт! 41111 nTifm-arnirntriTm"i~- — ''"7.тчиич7' аВ_Н__ШННВ_нв-нин_нша_нанннми-- г- -г-ма- вннн Gradlt novl dalekovod od Lldkog Oslka do Plltvica. Trasa prolazltl vedlnom preko prlvatnlh posjeda op6lnama Slroka Kula, Bunit, PriboJ, Krbavlca PrlJeboJ. Takoder predvlda Izgradnja trafo-stanl- ce PHtvl6klm jezerlma. Jedna od najlepsih planina Srbiji Kopaonik postace nacionalni park. koje se nalaze na padinama ove planine su se tome dogovorile. Najlepsi deo Kopaonika nazvan ravni Kopaonik bice zasticen kao sav biljni zivotinjski svet kulturno-istorijs- ki spomenici njemu. Ovih dana je pogon prva kontejnerska luka Jugoslaviji, Baru na Juznom dijelu Jadrana. Prva utovarena roba bila je za Sjed. Drzave jugoslavenskim brodom "Hreljin". Inace luka Bar je druga po vell6ini Jugoslaviji, poslije Rijeke, 6emu je umnogome doprinjela pruga Beograd-Ba- r zavrSena prije dvije Trideset Novog ProSlo je 30 od dana je zakopan pijuk na ledlni na levoj Save, je poCeo da se gradi Beograd danas, tri decenije zivota 180 hiljada stanovnlka, 16 43 komfornlh stanova... poCeta profile godine, zavrSena je za sve je je opskrba iz pa se da propustimo. ~;:у...у:;ј hhhii 1гшш.уШ0 ТОИТш™Жм1 Opstine na puStena rumunska poSiljka godine. Banja Srebrenica sekun-darn- u anemiju, druge bolesti, izvanredna totalnu rekreaciju, takode klimatsko leCiliSte. nekoliko zanimljivlh podataka banje: Ijekovlta ieljezno-arsensk- a slamku ostetio alkohol, slana, pakovana godine Austro-Ugarsk- e) rasturana cijelom svljetu banja Tesli-c- a. radioaktivnu ugljifinu Segkiselinu jedina Jugoslaviji. Neuheim u Njemackoj. ШШГ тШШШшшшшХУ Г? "" ц I., м ШгДјШТЈИГТЈмм ~— ттдми "гт-- тг тг г"г- - " "— --- - ~,„...г г, шиЈшцмиши 1 1 ц -- - . r--r- ™ mmwrn' у.г : : t ,_r;wv''i ,јн( . tv '. ______1__ .. : . ,№.-ј,-' . ПТО ' ' . ' 1 — 6e se 6e u I se I na u — o i i i u u u u i reumatska neuroloSka obolenja, specijalna bolnica, navede- - obolenja srdanog т!б16а srfiane greske. pogled "Kardijal", ЏШ kategorije, otvoren godine. ПпшшаИ Halifax 1 II I 1 — Guber leci neke koine i a je I za a i kao Evo o vodi — voda tako je jaka da se mora piti kroz kako se ne bi sjaj zuba; — dok se ova voda pije ne moze se piti niti jesti ljuta ill kisela jela; — ova voda je ve6 1889 (u doba i po kao lijek. W у ш1 ® I ova se nalazl u BIH — kod Voda iz nje sadrzl i je te vrste u U banja Bad --"7" № Pan a гиЛга 111оЛ1 nnu con "nrmcals 88 :;.,; krvl, I a tu je i koja osim cfs nlh, Iije61 I zlla, kao I razne Na slid je na hotel visoke "B" koji je 1975 Ш p м Ш I II I II I 1 ove ODLUKA UNESCO-a- : vele6it-rezer- vat biosfere! Zagreb — Kao vlsokovrljedni prostor proglaSeno je po UNESCO-- u podrucje Velebita129. svjetskim rezervatom bi03fe; re. Odlukom predsjednlStva Medunarod-no- g koordinacionog savjeta programa "Covjek i bio3fera" (§to se reallzira u krilu UNESCO-a- , podru6je Velebita proglaSeno je dijelom medunarodne mreze rezervata biosfere, kao drugl jugoslavenski prostor te vrste. (Profile je godine taj kvalifikativ stekao kanjon Tare). SPLIT — SJEDlSTE UNEP-- a Split — Inicijativa Jugoslavije da grad Split postane sjedifite Centra za koordina-cij- u plana prioritetnlh akcija na Sredozem-Ij- u — UNEP-a- , specijalizlrane agencije UN zazafititudovjekoveokoline, dobila jesug-lasno- st zemalja Sredozemlja, 6iji su pred-stavni- ci upravo zasjedali u Monaku. OCekuje se da ce u meduvremenu Split izraditi prijedlog organizacije te meduna-odn- e institucije i da 6e ona potkraj ove godine praktifikl pofieti radom, koordinira-juc- l sve vidove suradnje zemalja Sredo-zemlja na cjelovitoj zafitlti i oplemenjivanju fiovjekove okollne u sredozemnom bazenu. POSUMLJIVANJEUBiH U narednih osam godina u Bosni i Hercegovini treba da bude po§u-mlje- no oko 55 hiljada hektara gole-t- i, od беда gotovo polovina na pod-шбј- и grada Sarajeva. Cetiri nova nacionalna parka Гага, Zlatar, Golija I Kopaonik uskoro te postatl nacionalni parkovi SR Srble. Isto tako, valjevske planine, Stara planina, кибаske planine — Go6, leljin I Slepi Jelak bide proglaSenl za regionalne parko-v- e. Ovo Je predvldeno Nacrtom zakona o naclonalnim parkovima. Slavonija i Baranja: dosad najve6a investiciona ulaganja U ovoj godini na podru6ju Slavonije i Baranje planiraju se dosad najveda inves-ticiona ulaganja — vifie od 10 milijardi dinara. To predstavlja povecanje бак za 35 posto u odnosu na investiclje u profiloj godini. Najveca investiciona ulaganja planiraju se u poljoprivredno-prehrambeno- m kom-plek- su u visini od preko 3 mllijarde dinara, zatim slijede ulaganja od 2 mllijarde u metalskoj industriji i druga. Znatna ulaga-nja predvidena su u kombinatu gume i obude "Borovo", u metalopreradivadkoj industriji "Ouro Oakovic", zatim u poljo-privredno-lndustrijs- klm kombinatima, kao I u Kombinatu za prolzvodnju papira i ambalaze ВеНббе, kemijskom kombinatu "Saponlja" i druglma. To proizlazi iz nedavno usvojene rezolu-cij- e o drufitveno-politifiko- m razvoju Slavo-nije i Baranje u ovoj godini. Taj dokument nadalje predvida da se broj zaposlenih.u ovoj godini poveca za oko 3,5 posto, odnosno planira se otvoriti oko 6300 novlh radnih mjesta. Takoder se planira rast druStvenog prolzvoda po stopl od 9,5 posto, a produktivnost rada za oko 6 posto. Vrijednost izvoza dosticl ce ove godine, kako se predvlda, oko_245 milijuna dolara, Sto bi predstavljalo povecanje za 13 posto prema profilogodiSnjoj vrljednosti. Istovre-men- o, vrijednost uvoza bit ce, kako se planira, oko 225 milijuna dolara, I na taj naCin ce slavonsko-baranjsk- a privreda i dalje zadrzatl pozitivnu vanjskotrgovinsku bllancu. Predvida se i rast flzlCkog opsega industrljske prolzvodnje po stopl od 11 posto, a u poljoprivredi od 6,6 posto. NEPOSUMLJENE POVR&NE U CRNOJ GORI Titograd — U Crnoj Gori бека na poSumljivanje preko 170.000 hek-tara goleti i degradiranih Suma. u-f- 'f i
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 14, 1978 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1978-04-26 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000066 |
Description
Title | 000325 |
OCR text | штт РШ"Д ш is ШВВНШН1ННВНВВНВ1Н1ВВНВНВВН1МНаННН1Н1НВ1ВШаВШВ1ВНВ1ВВВВВШШВШаавшваш1НВШН11ВННН11ВННВннак1Н1МН1ШВВвн Џ'Л __ !%;,, ч1 Ж(ПГ!ТгК1# 41 гш&ШшЈгттЊш- - tanjuw .,-.-—;- : J , v-_- - H I I 1III 1UI.V.B U Jugoslaviji danas osnovnu Skolu pohada tri miliona daka, §to ]e 95 posto sve djece Skolskog uzrasta. Srednjim obrazovanjem obuhvaceno je milion ufienika, a na vjSim i visokim Institucijama za obrazovanje studira 430.000 mladih. Za Skolovanje i ( obrazovanje u Jugoslaviji se daje viSe od 4 posto nacionalnog dohotka godiSnje. U pogledu Skolovanja i obrazovanja svi narodi i narodnosti imaju jednak tretman. Osim na jezicima naroda nastava se odvija i na jezicima devet narodnosti u 1.500 osnovnih i 300 srednjih Skola. U Osijeku se gradi televizijski center koji treba da bude zavrSen do leta. Oval objekat 6e omoguditl da slavonsko podrutje emituje vlastltl televizijski program I da se studio Osijek dlrektno ик1ЈибиЈе u programe ostallh televizljsklh centara u Jugoslaviji. Novo velldanstveno zdanje, sa 27.000 kvadratnih metara povrfiine, pored beogradskog centra "SAVA", bit ce zavrSeno do 1 . rpaja, za svega deset mjeseci odkako je poCela gradnja. Zgrada, gdje ce seodr2ati 11 Kongres Saveza komunlsta Jugoslavije, tmat 6e 4.500 mesta i dvoranu pogodnu za sastanke, koncerte, pozorlfine predstave i filmske projekcije. U luci Bakar zavrSen je podmorski tunel dug 395 metara. Ovaj tunel lezi na stubovima poput mosta, Sest metara ispod morske pqvrSine I sluzi za prevoz uglja do pbllznje kpfcsare; Jpna ugjja prevezena ovlm ЈипеЈрт bit 6ei sada jeftlnljaza 4 dolara nego kada se manjlm brodovlma istovaruje pred samom koksarom. U Poljoprlvrednom kombinatu "Belje" u SlavonlJI poCet 6e realjzaclja plana melloraclje koji te kad se bude zavrSlo, omoguditl stablinu poljoprlvrednu , prolzvodnju na 6500 hektara zasad JoS uvljek neplodnog zemlJISta u Dunavakom I Dravskom rltu. BANJE JUGOSLAVIJE Od danas робтјето seriju napisa o banjama, topllcama i klimatskim le6MIStl-m- a Jugoslavije, koje 6e za nas prlpremiti паб dopisnlk Fred Miroslav Grunwald iz Hallfaxa. O njima demo donoslti samo oenovne podatke, a vi saml odludlte u koju bi trebalo po6i — zavlsno od tegoba koje кШ№Ш№Ш:Ш?шШШшнШлШШ5Ш$ Slovenija je izgradila 60.000 stanova u posljednje 6etiri dine i tako sa 8,2 novosagradena stana na hiljadu stanovnlka godiSnje, dostigla razvijene evropske zemlje. Обекије se da ce u ovoj Republic! biti industrijski izgradeno Jos' 12.000 stanova do 1980. godine. Makedoniju ce ove godine, prema predvidanju strufinjaka, posjetiti oko 920.000 turista i ostvariti 2 miliona i 500 hiljada побепја., Raduna se da bi ugostiteljski promet ove godine mogao dostidi oko milijardu i 630 miliona dinara. Da bi se ovo ostvarilo poduzimaju se mjere za poboljSanje turisti6kih usluga, snabdjevanja turisti6kih mjesta, saobracajnih veza i organizaciju kultumo-zabavni- h manifestacija. IzvrSni odbor SkupStlne Crvenog krlia SR Hrvatske donlo Je odluku da se postradallm palestlnsklm Izbjegllcama u Libanonu uputl ротоб od 200.000 dinara. godina Beograda godina kada prvi obali kada Novi koji posle Ima osnovnih fikola, hlljade Proslava Jos saborom 11. aprlla. imate. Zajednl6ko jugoslovenske banje da kompletna mnogo jeftinija nego samo cljena sobe u odgova-rajudi- m hotellma u Kanadl I USA. Napise o banjama donoslcemo onako kako budu stlzali Hallfaxa, nam moze dogoditi, ukoliko napls zakasni, neki broj I ' дтппитиитчмишиттииитиииимти Г пи.и1и,',јджјцжциЈлЈи,г ifliii H'lirpiroinnii II " ШtSтSТШryШVТУiXТ B,iSn illiiillBи mikr,X ммГГфТПгДГГпт! ЛтГигпт! 41111 nTifm-arnirntriTm"i~- — ''"7.тчиич7' аВ_Н__ШННВ_нв-нин_нша_нанннми-- г- -г-ма- вннн Gradlt novl dalekovod od Lldkog Oslka do Plltvica. Trasa prolazltl vedlnom preko prlvatnlh posjeda op6lnama Slroka Kula, Bunit, PriboJ, Krbavlca PrlJeboJ. Takoder predvlda Izgradnja trafo-stanl- ce PHtvl6klm jezerlma. Jedna od najlepsih planina Srbiji Kopaonik postace nacionalni park. koje se nalaze na padinama ove planine su se tome dogovorile. Najlepsi deo Kopaonika nazvan ravni Kopaonik bice zasticen kao sav biljni zivotinjski svet kulturno-istorijs- ki spomenici njemu. Ovih dana je pogon prva kontejnerska luka Jugoslaviji, Baru na Juznom dijelu Jadrana. Prva utovarena roba bila je za Sjed. Drzave jugoslavenskim brodom "Hreljin". Inace luka Bar je druga po vell6ini Jugoslaviji, poslije Rijeke, 6emu je umnogome doprinjela pruga Beograd-Ba- r zavrSena prije dvije Trideset Novog ProSlo je 30 od dana je zakopan pijuk na ledlni na levoj Save, je poCeo da se gradi Beograd danas, tri decenije zivota 180 hiljada stanovnlka, 16 43 komfornlh stanova... poCeta profile godine, zavrSena je za sve je je opskrba iz pa se da propustimo. ~;:у...у:;ј hhhii 1гшш.уШ0 ТОИТш™Жм1 Opstine na puStena rumunska poSiljka godine. Banja Srebrenica sekun-darn- u anemiju, druge bolesti, izvanredna totalnu rekreaciju, takode klimatsko leCiliSte. nekoliko zanimljivlh podataka banje: Ijekovlta ieljezno-arsensk- a slamku ostetio alkohol, slana, pakovana godine Austro-Ugarsk- e) rasturana cijelom svljetu banja Tesli-c- a. radioaktivnu ugljifinu Segkiselinu jedina Jugoslaviji. Neuheim u Njemackoj. ШШГ тШШШшшшшХУ Г? "" ц I., м ШгДјШТЈИГТЈмм ~— ттдми "гт-- тг тг г"г- - " "— --- - ~,„...г г, шиЈшцмиши 1 1 ц -- - . r--r- ™ mmwrn' у.г : : t ,_r;wv''i ,јн( . tv '. ______1__ .. : . ,№.-ј,-' . ПТО ' ' . ' 1 — 6e se 6e u I se I na u — o i i i u u u u i reumatska neuroloSka obolenja, specijalna bolnica, navede- - obolenja srdanog т!б16а srfiane greske. pogled "Kardijal", ЏШ kategorije, otvoren godine. ПпшшаИ Halifax 1 II I 1 — Guber leci neke koine i a je I za a i kao Evo o vodi — voda tako je jaka da se mora piti kroz kako se ne bi sjaj zuba; — dok se ova voda pije ne moze se piti niti jesti ljuta ill kisela jela; — ova voda je ve6 1889 (u doba i po kao lijek. W у ш1 ® I ova se nalazl u BIH — kod Voda iz nje sadrzl i je te vrste u U banja Bad --"7" № Pan a гиЛга 111оЛ1 nnu con "nrmcals 88 :;.,; krvl, I a tu je i koja osim cfs nlh, Iije61 I zlla, kao I razne Na slid je na hotel visoke "B" koji je 1975 Ш p м Ш I II I II I 1 ove ODLUKA UNESCO-a- : vele6it-rezer- vat biosfere! Zagreb — Kao vlsokovrljedni prostor proglaSeno je po UNESCO-- u podrucje Velebita129. svjetskim rezervatom bi03fe; re. Odlukom predsjednlStva Medunarod-no- g koordinacionog savjeta programa "Covjek i bio3fera" (§to se reallzira u krilu UNESCO-a- , podru6je Velebita proglaSeno je dijelom medunarodne mreze rezervata biosfere, kao drugl jugoslavenski prostor te vrste. (Profile je godine taj kvalifikativ stekao kanjon Tare). SPLIT — SJEDlSTE UNEP-- a Split — Inicijativa Jugoslavije da grad Split postane sjedifite Centra za koordina-cij- u plana prioritetnlh akcija na Sredozem-Ij- u — UNEP-a- , specijalizlrane agencije UN zazafititudovjekoveokoline, dobila jesug-lasno- st zemalja Sredozemlja, 6iji su pred-stavni- ci upravo zasjedali u Monaku. OCekuje se da ce u meduvremenu Split izraditi prijedlog organizacije te meduna-odn- e institucije i da 6e ona potkraj ove godine praktifikl pofieti radom, koordinira-juc- l sve vidove suradnje zemalja Sredo-zemlja na cjelovitoj zafitlti i oplemenjivanju fiovjekove okollne u sredozemnom bazenu. POSUMLJIVANJEUBiH U narednih osam godina u Bosni i Hercegovini treba da bude po§u-mlje- no oko 55 hiljada hektara gole-t- i, od беда gotovo polovina na pod-шбј- и grada Sarajeva. Cetiri nova nacionalna parka Гага, Zlatar, Golija I Kopaonik uskoro te postatl nacionalni parkovi SR Srble. Isto tako, valjevske planine, Stara planina, кибаske planine — Go6, leljin I Slepi Jelak bide proglaSenl za regionalne parko-v- e. Ovo Je predvldeno Nacrtom zakona o naclonalnim parkovima. Slavonija i Baranja: dosad najve6a investiciona ulaganja U ovoj godini na podru6ju Slavonije i Baranje planiraju se dosad najveda inves-ticiona ulaganja — vifie od 10 milijardi dinara. To predstavlja povecanje бак za 35 posto u odnosu na investiclje u profiloj godini. Najveca investiciona ulaganja planiraju se u poljoprivredno-prehrambeno- m kom-plek- su u visini od preko 3 mllijarde dinara, zatim slijede ulaganja od 2 mllijarde u metalskoj industriji i druga. Znatna ulaga-nja predvidena su u kombinatu gume i obude "Borovo", u metalopreradivadkoj industriji "Ouro Oakovic", zatim u poljo-privredno-lndustrijs- klm kombinatima, kao I u Kombinatu za prolzvodnju papira i ambalaze ВеНббе, kemijskom kombinatu "Saponlja" i druglma. To proizlazi iz nedavno usvojene rezolu-cij- e o drufitveno-politifiko- m razvoju Slavo-nije i Baranje u ovoj godini. Taj dokument nadalje predvida da se broj zaposlenih.u ovoj godini poveca za oko 3,5 posto, odnosno planira se otvoriti oko 6300 novlh radnih mjesta. Takoder se planira rast druStvenog prolzvoda po stopl od 9,5 posto, a produktivnost rada za oko 6 posto. Vrijednost izvoza dosticl ce ove godine, kako se predvlda, oko_245 milijuna dolara, Sto bi predstavljalo povecanje za 13 posto prema profilogodiSnjoj vrljednosti. Istovre-men- o, vrijednost uvoza bit ce, kako se planira, oko 225 milijuna dolara, I na taj naCin ce slavonsko-baranjsk- a privreda i dalje zadrzatl pozitivnu vanjskotrgovinsku bllancu. Predvida se i rast flzlCkog opsega industrljske prolzvodnje po stopl od 11 posto, a u poljoprivredi od 6,6 posto. NEPOSUMLJENE POVR&NE U CRNOJ GORI Titograd — U Crnoj Gori бека na poSumljivanje preko 170.000 hek-tara goleti i degradiranih Suma. u-f- 'f i |
Tags
Comments
Post a Comment for 000325