Nase Novine, June 14, 1978

              jraWHW ТНМИШМИИИИЦЦ HiW ИИ,4тј L J,_. Z —- - - "J "- - n.lllll. . t -- M,--! '" II HI M If TIT 1Г11ТЦ 1Г)" i П П 0T1 J I "~ГГ Г '1 УП - I l — -- t ' l I I И 1l
.. I I " I ' ћ ГИТ ! 'Г I . II I I "' H "l Г r'l ll ИГ 1 'ГТГТ- -IV f~ t— I I
1 1П III— TT'Tll 1 ЈГЧ Г " " "" ' T T""" П "'" ГТ- "- " [ " I' ' ,— — T""" "'"" .— —.,. !..—I. i ... ...и н ..—.—....
r, г шшиииишииииииииишиишииииииииииииииимшиииивииииишшиишиииви"""""""""-™"""1""1- " м м i -- - -- .. . ,, . ,.i
№Л( Л.ЛГГ.-- Лvr ' i , ' - - ._..'_ „ .__ . Р)чЛ иШУЈ(а[jjj
Predsjednik Carter je odlufiio da
pocoka sa odlukom o proizvodnji neu-trons- ke
bombe.
To je na jednoj strani koncesija des-nicarski- m
snagama, u Americi i zapad-no-evropski- m
zemljama, koje hoce da
se oruzane snage Atlantskog pakta
(NATO) opreme ovim oruzjem; te snage
ne zele mirno rjesavanje meduna-rodni- h
sporova nego vjeruju u oruzanu
silu.
Na drugoj strani Carterova odluka
odrazava pritisak onih snaga koje smat-raj- u
da bi proizvodnja i stacioniranje
neutronskog oruzja u Zapadnoj Evropi
poja6alo trku u naoruzanju i stvorilo
vedu opasnost svjetskog nuklearnog
U Clevelandu se vodi kampanja za
opozivanje nadelnika Dennisa J. Kucini-ch- a,
samo pet mjeseci nakon je izabran
za prvog upravljaca tog grada.'
Kucinich'je pollticar novog kova,
miad je (najmladi nacelnlk u Sjed. Drza-vam- a)
i agilan, i protlvnlci prlznaju da je
sposoban i poduzetan, all Im se ne
dopada §ta radi.
DoSap je u sukob sa poiiti6arima
starog kova, zamjerio.se birokraciji koju
je prilidno po6lstlo Iz City Hall, smanjlo
Je budzet za 2 milijuna dolara, odblo je
da prlmi 40 milijuna od federalne vlade
za Izgradnju takozvanog monoraila za
brzl prevoz putnlka u center grada gdje
se nalaze velike trgovino, all trail mill-jar- du
i pol za kanalizaciju u radni6kim
predjelima grada.
Njegov glavni oslonac su siromasnl I
Neki su I ove godine slavlli "dan
hrvatske nezavisnostl".
Desetog apriia 1941. hrvatski narod
nije stekao nezavisnost nego je pao u
najvece ropstvo u syojoj historiji, Zajed-no
sa ostalim narodima Jugoslavije.
Stvarni gospodari u Hrvatskoj od 10.
apriia 1941. do kraja rata bill su njemac-k-i
fasistifiki okupatori. Ante Pavel 16 I
njegovi saradnici i pomagadi bill su
samo sluge okupatora.
Kako se. takovo stanje moze progla-sava- ti
za nezavisnost?
Tko hoce da hrvatski narod vrati u
"nezavisnost" iz 1941.— 1945.? Kakva
su to stvorenja?
.
иииЗв&вин
Published every Wednesday by
YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC.
10 St. 'Mary Street, Room 505,
Mailing address: Dox 522, Station' P,
Toronto, Ontario — M4Y 2L
Telephone! 961 -- 801 B, Area Code 416
Urednlk — Editor
Anton Kostolac
Torfnldko obllkovanjo — Technical assombly
Graphic Lino, Toronto '
Socond Class Mail Registration No 0378
irrcmaayr."- -
efMfjri
I 'Л I
1GD v
rata.
Odgadanje odluke je bolje od odluke
za pravljenje neutronskog oruzja. AH
nije dosta... Opasnost nije uklonjena.
Sovjetski Savez je izjavio spremnost
da potpise ugovor o zabrani i stacioni-ranj- u
neutronskog oruzja. Washington
bi trebao da prfhvati tu ponudu.
Takav sporazum bi ne samo otklonio
strah koji se u posijednje vrijeme nadvio
nad svijetom, nego bi takoder povoljno
djelovao i na ostale pregovore o oruzju i
naoruzavanju.
Trka u naoruzavanju treba biti ne
samo usporena nego i potpuno obustav-Ijen- a.
To je u interesu svih naroda.
radnici, pi§e dasopls "Time". Popularan
je medu mladlma.
Protlvnlci su iskoristili smjenjivanje
"popularnog" §efa pollcije za lanciranje
kampanje ocrnjivanja Kucinlcha. Ako
protlvnlci uspiju da saberu 37.000 potpl-s- a
na peticiju za opozlv, odrzat 6e se
novr izbori I kao kandidat protiv Kuci-nlcha
mogao bi biti smjenjeni Set poll-cije.
Kucinlch nije nlkakaV ' radlkalac 'I
hema riamjere da sru§i dru§tvenf pore- -
dak,.htjeo bi sarho da u£lnl neSto za
dobro radnih ljudi (ve&nu gradana) all
mu-n- e dozvoljavaju oni kojima je na
umu samo njlhov profit.
Amerika slovi kao zemlja slobode,
gradanLmogu da blraju koga ho6e na
upravljajude polozaje, all Jao tl ga se
izabranima ako ne znaju tko je tu pravi
gospodar... Lazna nezavisnost
JlllJlliii
Moze se vjerovati da bi stanje u Jugo-slavi- ji
moglo biti bolje (a to se moze re6l
I za svaku drugu zemlju, бак i Ameriku!)
i bilo bl neoblfino ako nebi postojali
ljudi koji vjeruju da bi hrvatskom narodu
bilo bolje izvan jugosiavenske drzavne
zajednice, ali zagovarati ponovno stva-ranj- e
hrvatske drzave kakva je postojala
pod пјетабкот (izvjesno vrijeme i pod
talijanskom) okupacijom, a to je pravi
smisao proslava "10. travnja" — to je
(najblaze гебепо) atentat na zdrav
razum!
Rokli su: Kad Bog hoce da nekoga
kazni, najprije mu oduzme pamet...
Pretplata: $15.00godi5no, pojedlnl primjerak 40 centl,
avionska posta (prekomorsko zeml]e) $40.00 godlSnJe,
redovnom poStom (u kuvertl) $25.00 godlSnje.
Novcane doznako samo cokom i postanskom (III
bankovnom) doznadlcom (Money Ordor) na Imo lista
("NaSo novino") ill Izdavaca (Yugoslav Canadian
Publishers Inc.)
Subscription: $15 00 por year, slnglo copy 40 cents,
Air Mail (Ovorsoas) $40.00 per year, by First Class Mall
$25.00 por year. __
Advertising rates' on request.
Money should bo sent b"V cheque or Money Ordor
In name of '"Naso novino" or Yugoslav Canadian
Publishers.
Potpisani clanci sadrzo miSljonjo njlhovih autora.
Rukopisi so no vracaju.
"Naso novino" su naclodnik, u Kanadi: "Jedlnstva",
"Novosti". "Srpskog Glasnlka", "Edlnosti", "Slobodno
Mlsll" i "Borbo", u Sjed Drzavama. "Narodnog
Glasnlka" I llstova koji su mu prothodill.
wai
1
ii
Terorizam u Italiji
Giorgio Amendola, dlan direkcije KPI kaie:
"Naoruiana-strank- a ekstremizma i faSista ima
zajednidke metode (nasilje), socijalnu bazu (sitna
burioazija) i ciljeve (uni&tenje republikanske dritave).
Sigurno postoje operativne veze izmedu terorista koji
su obojeni crveno Hi crno, praktidna savezniStva
izmedu politidkih terorista i obidnih kriminalaca
(otmice i pijadke), financijske intervencije i tehnidari
tajnih, unutraSnjih i vanjskih sluibi. Medutim, akcija
"Crvenih brigada" ne mole se interpretirati samo kao
rezultat zavjera i urotnidkih manevara, unutraSnjih
Hi vanjskih.
Prvi uvjet pobjede nad ekstremizmom je njegovo
kulturno, politidko i moralno izoliranje. Pokrivaju
ekstremizam oni koji odbijaju shvatiti njegov karakter,
koji ga uporno ne shvadaju kao neprijatelja, koji gube
vrijeme pravdajudi in povrSnim socioloSkim
objaSnjenjima. Naravno, potrebno je izlijediti i
obnoviti zemlju, eiiminirati nezaposlenost i osigurati
programirani razvoj ekonomije, ali se ne mole odekivati
da 6e lijedenjem pobijediri terorizam. StoviSe, do toga
cilja se ne mole doti ako se prethodno ne pobijedi
ekstremizam, koji zbunjuje i dijeli one snage §to se
mogu mobilizirati za obnovu".
Ako Buto umre
Londonski list The Guardian osvrde se na izricanje
smrtne kazne biv$em predsjedniku Pakistana Ali Butu:
"Ako Buto umre, Pakistan пебе modi da odrli bilo
kakve valjane izbore u skorpj bududnosti. A bez takvih
izbora Pakistan je osuden na rastudi teror — i to teror
koji nikakva armija nete moti da drii pod kontrolom
u nedogled".
Kako su nastale iluzije
Dr. Claude M. Lightfoot u svojoj novoj knjizi
"Human Rights U.S. Style, From Colonial Times
throught the New Deal" piSe:
"Ameridka radnidka klasa je morala voditl borbu
pod uslovima drukdijim od onih u kojima se nalazila
radnidka klasa u ostalim zemljama. Na prvom mjestu,
kapltalizam, zbog cijelog niza historijskih uzroka,
dostigao je najviSi oblik razvitka u Sjed, Driavama.
Neoptereden feudalnim ogranidenjima i odredenim
kiasnfm odnosima, omogudio je nekim dlanovima
niiih klasa da se uzdignu i postanu veoma bogati. lako
ovo nije bilo tadno za cijelu klasu, takvih sludajeva je
ipak bilo dovoljno da se stvori iluzija o sistemu kao
najboljem od svih koji postoje u svijetu".
ZaSto je ubijen?
"New York Times" objavio je dlanak knjilevnika
Jamesa Baldwina povodom 10-godiSnj- ice smrti Dr.
Martina Luthera Kinga, u komestoji i ovo:
"Da, sanjao sam: Martin je zaista dosta znao o
ovoj zemlji a saznao je dosta i o svijetu. Upravo u
trenutku kadje htjeo da povele ameridki domadi moral
sa ulogom Amerike u svijetu, postao je toliko opasan
da bude ubijen".
Otpor diktaturi u Cileu
U Jugoslaviji je boravio Carlos Gonzales Jak$i6,
bivSi poslanik Socijalistidke partije dilea; govorio je na
mitinzima solidarnosti s oslobodiladkim pokretima
svijeta koje je organizirao SSRNJ. Na mitingu u
zagrebadkoj tvornici vatrogasnih aparata i automatskih
instalacija JakSi6 je, izmedu ostalog rekao:
"ViSe nismo u fazi povladenja, naSi se radnici
organizirano suprotstavljaju diktaturi i bore za obnovu
narodnih sloboda, koje smo izgubili ubojstvom
Salvadora Allendea".
Neshvatljiva hajka
Zapadno-njema6- ki pisac Alfred Jens konstatira u
jednom napisu:
"Savezna Republika Njemadka jeste drlava sa
najmanje komunista I sa najvedom hajkom na
komuniste".
i Bomba i dovjedanstvo
1 Daniel Ellsberg je nekad zauzimao valqn pololaj u
Pentagonu, ali ga je osvjestio rat u Vijetnamu (iznio je
tajne dokumente o torn ratu) i danas se isti6e u
m kampanji protiv neutronske bombe.
! "Ova bomba — izjavio je — namijenjena je protiv
ljudi bez nuklearnog orulja kojim bi odvratili. Moramo
1 je onemoguditi da bi dovjedanstvo prelivjelo".
nii.wiMwtfcnq£wrtWf"tim-h4mrTr.i;irtw- t unmiu-- м .v"iAaML-fef.Lrfi-.u.iiMMi- ev