Nase Novine, October 11, 1978

              Dr. Mirko Markovid:
(Nastavak iz ро§1од ђгоја)'
OSNOVNE ETAPE POKRETA
U radnidkom pokretu naSih do-seljen- ika
u Sjevernoj Americi. pos-to- ji
nekoliko jasno izraienih etapa.
Prva etapa traje negdje bd druge
polovine XIX vijeka, narodito od
Dodetka XX vijeka, pa do pojave
(omunistifikog pokreta, pod utica-e-m
Oktobarske.revolucije i osniva-nj-a
Тгебе intemaclonale. Druga
etapa traje od dvadesetih godina
(bd osnutka marksistiSko-leniinis-tidko- g
pokreta) pa. do istorifskog
VII kongresa Komlnterne, tj. od
parole "ko nije s nama — taj je
protlv nas", pa do stvaranja Sirokih
narodnih frontova protlv faSizma I
imperljallstldke reakcije. Treca eta-pa
traje od pomenute Istorljske
crte (1935.) pa do kraja drugog
svjetskog rata. 1 6etvrta etapa — od
kraja toga rata pa do danas.
Sematski pnkazano — to su
uslowio osnovne etape, mada tu,-precizn-ih
granlca nema, jer se one
preplidu jedna s drugom; prelaze
duze Hi кгабе vrijeme jedna u
drugu, kao, uostalom, Sto se
odvija I 6itava istdrija druStva.
Sta je karakteristicno za onu
Ervu etapu, koja je po trajanju
i najduza?
Ovu etapu karakteriSe, s jedne
strane, stihljski bunt radnika protlv
nemilosrdne eksploataclje u fabri-kam- a,
rudnicima, na sje6i. Sum a,
kada je radni dan trajao 14 sati.
Nlcall su spontanl Strajkovi i krvavi
sukobi i oprafiuni. Tada se poste-pen- o
prelazllo na organlzovanie
proletarijata, prvenstveno u sindi-kat- e, jer nije bilo teSko uo6iti da se
snaga radni6ke klase nalazl u
solidarnostl, jedinstvii I organizo-vanost-i.
S druge strane, tu etapu radnid-ko- g
pokreta u Sjevernoj Americi
karakteriSe nezadiiivi prodor ideja
паибпод socijalizma Karla Marksa
I Fridrlha Engelsa. Polovlnom XIX
vijeka fe su ideje pustile duboke
korijene.u SAD U podetku njihovi
nosioci bili su radnicl-emigran- tl iz
evropskih zemalja, пагобКо iz Nje-табк- е, a posiije su ih prihvatili i
rodeni Amerikanci. Tako, na prim-je- r,
u Sjed. Drzavama je doputovao
1851. godine' komunista Josip
Vajdemajer, bliski saradnik Marksa
i Engelsa, aktivnb rade6i na Sirenju
ideja "Komuhlstidkog manifesta' i
Prve internaciorialeVDfugi, Marksov
saradnik, F. A. Zorge, -- .(pradjed
6uvenoa sovietskoa obavlestalca iz
li svjetskogcMta), takbde јекШШ
l- -3
ju6i istovremeno cevolucibnarrie
organizaciie naro6itb u New Yorku.
Na podlozi sve organ izovanije
klasne borbe proletarijata i ideja
Marksa-Engels- a ideja "Komunis-tidko- g
manifesta", Prve i kasnije
Druge jnternacionalb, formira se na
granict-XI- X
I XX vijeka Socijalisti6-k- a
partija pod rukovodstvom Euge-ne
Debsa. Ta partija je 1912.
godine imala .110.000 6lanova.
Dakle, istorija socljalistifikog
pokreta u USA, posiije grajJanskog
rata, bila je tijesno povezaha sa
radom I intemaclonale. Posiije.
prekida rada. Intemaclonale, cen-tro- m sociialisti6kog pokreta posta-l- a
je Socijalisti6ka radnl6k"a partija,
na 6ijem 6elu kasnije dolazi Daniel
de-Leo- n. NeSto kasnije,(1 900--1 901)
osnovana je Socijalistl6ka partija
pod rukovodstvom Morisa Hilkvita
i Eugene Debsa, koia je za prvih
deset godina, kako je vec recenb,
premasila broj od sto hiljada 6lano- - .
va. , ,.! . ky .
U najkracfm crtama — to je bila
ona "druStvena klima" u kojoj su.se
nasli mladici iz. naSih krajeva,
doSavSi u Nov! svijet "trbuhorh za
kruhom"...
,
U raznim istorijskim knjigama
Amerike navode se jugoslavenska
imena joS iz doba Dzordza VaSing-tbn- a.
To su imena nekih voinlka i
oficira u njegovoj vojsci. A neki
istori6ari tvrde da se cak i u Kolum-bov- oj
ekspedicijl nalazilo nekoliko
iskusnih mornara sa dalmatinskih
ostrva. Znafii, dolazak Jugoslovena
u Ameriku datira joS od prvih dana~
otkrica Novog svijeta. AN broj6ano
— to su bile neznatne grupe.
Osnovna masa jugoslovenske emi-graci- je
u Americi dosellla se uglav-no- m
izmedu 1885. i 1914. godine,
tj. u zadnjoj deceniji proSlog I prvoj
deceniji ovog vijeka. U torn razdob-Ij-u
otislo je u Sjevernu Ameriku na
stotine hiljada mladih seljaka iz
Sloven ije, Hrvatske, Bosne, Her-cegovi- ne
i drugih krajeva. Jedni su
otiSli da Stogod zarade u "zemlji
zlata", drug! da ne bi siuzlli vojsku
Franje Josipa, tre6i — iz jednog i
drugog razloga ltd. Vecinom to su
bili zdravi I otresiti mladici, koji su
trazlli spas od gladi, siromaStva i
zaostalosti u svakom pogledu.
-- Medutim, u zemlji, o kojoj se
pricalo da ljudi, jednostavno, ko-pa- ju zlato za sebe, уеб je.._bHo
nestalo "staro, dobro" vrijeme
industrijskog kapitalizma, nestalo
je doba prosperiteta sitnih predu-ze6- a
i slobodne konkurencije. Do-lazak
osnovne mase na§ih iseljenl-k- a
u Ameriku pada ba§ u doba
Drelaska kapitalizma slobodne kon-kurencije
u svoju vi§u i posljednju
fazu — u imperljalizam, u mono-polistid- ki
kapitafizam. All, to je
bilo I doba visoke zrelosti radnic-ko- g
pokreta, kada je mnogobrojna
radfni6ka klasa istupala sve oraanl-zovanij- e,
sti6u6i svijest o sebi kao
klasi.
Stupajuci u redove rudara, tvor-nidk- ih
radnika, u redove drvosje6a,
naSi doseljenici su, 1од1бпо, (ko
)rije — ko posiije) stupali u radni6-- e
sindikate, u6estvuju6i u Straj-kovi- ma
i demonstracijama. Pravili
su prve korake u klasnoj borbl, jer
ih je na to upu6ivao sam zivot. Iz
svega toga izrastao je i socljalls-ti6k- i
pokret medu naSom emigra-cijo- m.
Prvo se ovaj pokret ukoriie-ni- o
medu Slovencima. JoS 1907.
godine izlazi socijallstldka novlna
Troletarec", a bilo je i drugih soci-jallstl6- ki
orijentlsanih listova medu
amer!6kim I kanadskim, Slovenci-ma,
koji su se u sve ve6em brolu
bkupljali I organizovali; okot tlh
v novlna.,; . . .
'-
-.
„ --
i Rrvo'isocijalistidko hrvatsko. ud- -
ralerije osniva'se u Pitsburgu 1903.
godine pod nazivom "Jugosloven-sk- i
polltlckl'klubVA 1907. godine
u Cikagu p66in)Qfda izlazi spclja-listid- ka
novina vRadnlfika strata",
koju je uredivao Milan Glumac, a
posiije njegove smrti Toclor Cyet-ko- v. '....
U to doba medu 'ameriftkim Srbi- -
ma pojavilo se nekoliko socijalis-ti6- ki
orijentisanih novina, od kojih
su neke bile kratkog vijeka. U New
Yorku je, ha prlmjer, 1906. godine
izlazlo "Radnik", koga je uredivao
Radoje Jovanovld. U Clkagu su
srpski socijalisti izdavall neko
vrijeme "Narodni glas", a 1907.
godine u New~~Yorku je odrian
kongres srpskih socijalista. Godi-ne
.1908. izlazi "Radnlcka borba" —
Stampana 6lrilicom,
Ovdje: su navedeni samo neki
fragrhentl, neki trenutci, Iz istorlje
radni6kog pokreta naSih doseljeni-k- a, nala Sieveme-Amerik- e, kao
sastavnog dijela op§teg radnlfikog
IviivK'm&s а№1цзМРцФЈадццздјдаа wwmmwhwh
pokreta USA I Kanade. Iriace, to je
veoma bbgata istorija, koja zahti-jev- a
da se napiSu 6itave studije, da
bi se rasvijetlili njenl putevi i
glavne etape. Naime, trebalo bi
mati na umu da ta epoha obuhvata
ako zavrSnu etapu (fazu) rastu6ep
apitalizma slobodne konkurenci
e, tako, i prvu fazu monopolistiS-o- q
kapitalizma, u predvefierje
Prvog svjetskog rata, I dolazedeg
socijalizma. Ta je istorija bogata
razvojem radni6kog pokreta I nje-gov- ih
bitaka, u koji ma ufiestvuje na
hiljade naSih doseljenika.
Treba ukazati na joS jedan
momenat iz pomenute etape rad-ni6k- og pokreta u USA I Kariadi —
kako opSte, tako i posebno~medu
na5im doselienicima. To je formi-ranj- e, kristafisanje iijevog (revolu-cionamo- g)
I desnog (oportunisti6-kog- )
krila unutra samog socijalis-ti6ko- g
pokreta, kao i njihova medu-sobn- a
borba. Jer taj momenat
ukazuje i na mnoge karakteristifcne
crte druge etape razvoja radnlfikog
pokreta u naSem doseljenlStvu.
Elementi druge etape
revolucionarnog pokreta
Druga etapa radni6kog pokreta u
Sjevernoj Americi, Stoznadi i medu
Jugoslovenima, vezana je za kraj
Prvog svjetskog rata i pobjedu
Oktobarske revolucije.
U uslovima dugotrajne borbe
radriifike klase,-sazrijevanj- a u soci-jallsti6ko- m
pokretu Iijevog- - mark-sistidk- og
krila, a pod uticajem
Oktobarske revolucije I osnivanja
Тгебе intemacionale, skoro u svim
zemljama svijeta, Sto znadi i u
Sjevernoj Americi, nastaju i razvi-jaj- u
se komunistiCke partiie, kao
sekclje Kominterne, kojom je ruko-vodi- o
Lenjin do kraja sv'og Zivota.
Prelaz sa pozicija Iijevog socija-lizma
ka komunizmu bio je ргШбпо
dug i mukotrpan proces. A suStina
toga prelaza sastojala se u poste-peno-m oslobadanju Iijevog krila
Sociialistidke partije (USA) od
kolebanja izmedu reformizma i
ultra Iijevog radikalizma pa sve do
sve veceg priblizavanja markslsti6-ko-lenjinisti6ki- m
pozicifama (1918
— 1919.).
'Ustvari, joS prije svog osamosta-Ijenj- a, Komunisti6ka partija USA
dugo je dielovala unutra Sociialis-tidke
partije kao njeno lijevo krilo.
Dva puta se to lijevo krllo odvajalo
(1909; I 1912.). Borba izmedu iije-vog
krila na 6elu sa Carlsom Ruten-bergo- m
i desnog — sa Morisom
Hilkvitom, dostigla je svoj vrhunac
' 1917. godine, kada su USA stuplle
u rat. Копабап rascjep odigrao se
1919. godine u Cikagu. Od tri sbci-jalistic- ka lidefa toga vremena —
Eugene Debs je ostao u Socijalis-ti6k- oj
partiji, Daniel de:Leon ostao
je u staroj Socijalisti6koj radnifekoj
partiji, dok je Viliam D. Hejvud,
rukovbdilac rudara, ибао u Komu-nisti6k- u
partiju.
Zanimljivo je, da je komunistifikl
pokret u USA nastao u obliku dvije
omunisti6ke partije: "Komunls-ti6k- a
partija" i "Komunlsti6kaTad-nifik- a
partija", Stoje, svakako, bila
posljedica mnogobrojnih cijepanja
u socijalisti6kom pokretu. Ali zbog
terora obje partije su uSIe u ilegal-nos- t.
Kasnije, 1920. godine, us-postavlj- ena
je veza izmedu dvije
pomenute partije, pa su se 1921-- .
godine, zajedno s drugim lijevim
marksisti6kim grupama, ujedinile
u Radni6ku partiju, koja je uskoro
uzela naziv: "Komunistidka partija
USA".
Komunisti6ka partija Kanade
forrr)irala,se u Ijeto. 1921. godine.
Prije toga kanadskl komunlstl su
" ш1Иирршд;цчт1Ј1 ffw-JM- fv . 'i",y
pripadali jednoj4li drugoj komu-nlsti6k- oj
partiji. USA. Zbog ondaS-nje- g zakona o mjerama u doba rata
— KP Kanade bila je ilegalna i tek
1922. godine reorganizovana je u
legalnu Radnidku partiju Kanade.
Kasnije je promijenila taj naziv u
"Komunistifika partija Kanade", da
bi se 1940. godine ponovo pretvo-ril- a
u "Radmcku progresivnu parti--j- u
Kanade".
Kao i u drugim zemljama svijeta,
tako je i u Sjevernoj Americi posto-ja- o
proces razvoja, lenjinistidkog
sazrijevanja mladih komunistidkih
partija — gdje brie, a gdje sporije,
Sto je prvjenstveno zavisilo. od
dubine Sirine proleterske baze
usvakoj konkretnpj zemlji.
U torn periodu, na primjer, KP
USA rieSavala je slijede6e proble-m- e:
1) borba projtiv kontrarevolu-cionarno- g
trockizma; borba protiv
desnog oportunizma Lovstona; 2)
borba protiv "bijelog" Sovinizma;
3) sistematski rad na "amerikanizi-ranju- "
Komunisti6ke partije.
Kada je rijed o problemu "ameri-kariizacije- ", treba imati u vidu da
su u pofietnom periodu organizo-vanj- a
I razvitka Komunistifike parti-je
USA ve6inu Clanstva saSinjavali
doseljenici iz evropskih zemalja.
Zanimijiva je 6injenica, da su u
podetnoj fazi, maltene, pdlbvinu
clanstva6inili jugoslovenski radni-c- i.
To je svojevrsni fenomen, koji
se (bar donekle) moze objasniti
snaznim uticajem politi6kih zbiva-nj- a
u Jugoslaviji, gdje je prije
"Zakona o zaStiti drzave" i "Obzna-ne- ",
KPJ predstavljala prvorazred-n- u
druStvenu silu... (U svoje vrije-me
pri6ali su mi drugovi u USA, da
je, na nekoj konferenciji ili kon-gres- u
naS veteran radnidkog pokre-ta,
Leo FiSer (umro je 1977.) prili-ko- m izbora — mislim sekretara
Partije — dobio samo iedan glas
manje od Rutenberga, koji je bio
izabran).
BaS u torn periodu, izrasla je
grupa vode6ih drugova iz redova
naSih radnika i razvila se u veoma
sposobne rukovodioce. Medu nji-m- a
su vidno mjesto zauzimali Leo
FiSer, Stjepan Zinic, Franjo Bori6,
S. Mirokovi6, Toni Majneri6, Stje-pan
Lojen, Mane Susnjar, MiloS
Celovi6, Petar Margetid i mnogi
drugi — u raznim. krajevi ma USA.
Posebno se svojom aktivnoS6u,
intelektualnim i organizatorskim
sposobnostima isticao Stjepan Zi-ni- 6, kogasu kao jednog od rukovo-dilac- a
radni5kog pokreta u Americi
vlasti deportirale. On je kasnije u
Sovjetskom Savezu zavrSio Istorij-s- ki institut Crvene profesure. Na
Stetu pokreta on je umro u Moskvi
u toku II svjetskog rata, ba§ kada je
puno obedavao na naucnom polju
istorije radnidkog pokreta.
Sve ovo je jos jedna potvrda o
tome koliko je infatilno i neodgo-vorn- o
naklapanje o tome kako je
neko nekoga poslao 1934. godine
da "spaSava mase naSeg naroda u
iseljeniStvu" od "reakcije i faSista",
nekoga ko ce tamo "prvi da probije
led"! Kao Sto se vidi i iz ovog
najsazetijeg pregleda proSlosti rad-ni6k- og pokreta u Sjevernoj Ameri-citakv- ih
Mesija nije bilo, tim prije
jer su stotine hiljada naSih mladi-6- a,
dbSaVSi u Nov! svijet, stupali u
dobro politidki organizovane milio-nsk- e
mase proletarijata USA i
Kanade. Tu ih je, od prvih dana,
zahvatio vihor klasne borbe Izmedu
rada i kapTtala, tu se kovala klasna
svijest naSih radnika, od kojih,, su
kasnije mnogi postali. komunisti,
predvode6i svoje sunarod'nike u
Klasne bitke, u stvaranje masovnih
organizacija — potpornih, kultur-ni- h, zabavnih. Koliki je гпабај
samo jedne od tih organizacija —
Hrvatske Bratske Zajednice, koja
blagodarebi naprednim radnicima,
ni u najvebem nasrtaju faSizma,
nije prestala da bude napredna,
kako na pitanjima Jugoslavlje, tako
i na pitanjima radni6ke klase u Sje-dinjeni- m
Drzavama i Kanadi.
(Nastavit 6e se)
y
1Л
5?