000346 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
c. ''lOi' i ' 1 '!" f 1 ћ- - ' ft "1 x" I r , J V 4n1I It 1 2-- NASE NOVINE,July 6,1983. DR MIRKO MARKOVIC л ,?a J @ Ai ° Od kako je stupio na duznost predsjednika SAD, R. Reagan stalno udara u sva zvona o tome kako je SSSR nadmodan i ргетобап, te kako zato "prijeti opasnosf'ostalom svijetu. Cudne dvije rijedi: "nemod" i "premod" — vitlaju preko radio i TV talasa i Stampe oko ove na$e planete. Citava tehnika i sva sredstva kapitalistidke propagande prihvatila je tu Reaganovu "pjesmicu", sa namjerom da zaplaSi i prep las' i svijet — kako mu prijeti "sudnji dan" od Sovjetskog Saveza. Namjera te pro-pagande je veoma providna:' skrenu-t- i paznju naroda u pogreSnom pravcu, ostavljajudi krupnom kapita-l- u odrijeSene ruke, da grdne milijar-d- e dolara, sakupljene od poreskih obveznika, odu za ve6e naoruzanje, za nuklearne rakete, a samim tim i na profite kompanija, koje udestvuju u proizvodnji novog oruzja. Istina, ogromna vedina dovjedan-stv- a sve jasnije sagledava Reagano-v- e Spekulacije o "nemodi" i "premo-6i- ". Dokaz tome su sve masovnije i sve de§de demonstracije narodnih masa od Tokija do Londona, od Kanade do Argentine, protiv ratne opasnosti, protiv Reaganove raketne politike. Kao dopuna Reaganove "pjesmice" o "nemodi" i "premodi" u burzoaskoj propagandi lansira se i ideja o "blokovskoj podijeljenosti svijeta" kao izvoru opasnosti za svjetski mir. Tako su, eto, "dva bloka" jednaki uzrodnici ratne opasnosti. Po toj, nazovi neutralistidkoj, logici jedna-k- o ratna opasnost prijeti od Sovjet-skog Saveza i drugih socijalistidkih zemalja koji predlazu razoruzanje, kao i od imperijalizma na 6elu sa ameridkim krupnim kapitalom i Rea-gan om koji se ubrzano donaoruzava-ju..- . Ima ih dak koji kazu da su "blokovi krivi" za gradanski rat u Salvadoru, za neobjavljeni rat protiv Demokratske republike Afganistana, za stain e masovne napade pladen ika na Nikaragvu itd., itd. Umejsto da se ukaie "prstom" na stvarnog krivca, na ameridki imperijalizam, na Rea-gan- a — "neutralci" kmede: "blokov-sk- a podijeljenost je kriva". лштан f„3p vllf$! m % DR. MIRKO MARKOVIC Nedavni skup nesvrstanih zemalja u New Delhiu jasno je ukazao na ameridki imperijalizam kao na izvor opasnosti u ditavom svijetu... Sovjeti neprekidno predlazu uza-jam- no smanjivanje atomskog (pa i klasidnog) oruzja, predlazu dak i potpuno razoruzanje. AH "druga strana" pravi se "gluva", pravi se da to ne duje. Nije, dakle, stvar u nekakvoj "blokovskoj podijeljenosti", o ne-kak- va dva jednako odgovorna bloka. Stvar je u nedem daleko dubljem, daleko ozbiljnijem... Stvar je o zako-nomjern- oj klasnoj borbi, koja je na sijetskom planu dosegla vrhunac u konfrontaciji kapitalizma, s "jedne strane, i 'onog drugog, koji mu dolazi na smjenu, tj. socijalizma. E, vidite, kad smo kod toga i kad se stvari tako postave, vjerujem da je Reagan u pravu (iako on toga nije svjestan) kada kaze da "druga stra-na" ima premod. Samo se ta "nemod" i "premod" ne mjeri brojem oruzja, brojem dalekobrojnih raketa i njihovih atomskih naboja... Nemod B ии,.,ц.-.-.'ЗД'''.-М- ' №! Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKI SAVET: Mllos Qwblc, Vojin Grbld, Josip Kovatli, Stanko Muideka, Mllcna Boiid, Ivlca ЈшШб, Ana Durovii, Lepa Rajnovid, Borislav Ne&kovld,, Rozalija Dlvjakovic, Duro Malikovl6, Ivan Prlbanii, Mile Baljak, a Bubalo, Parao, .Radnand, Boia Pavkovii, Ostoja Kovadevli, Vikior Arar, DuSan Stanar, Milijan' Petrovlc, John Severlnskl, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanli, Paul Ku6inl6, Ivan Boban, Peko DmlUovii, Mlllca Mluchln, A.Gertach, Leo Baclch. REDAKCIJSKI KOLEGUfjM: Vladislav Gacid Stjepan Mio$i6 (dfuStveno-potltick- a pltanja), Daniel Pixlades (diuStvena pltanjai knjliovnost), Katarina Kostid (poezlja I aktuelne terne), Jelena Gavrllovld (literature ' I umetnost za decu), BoSko Mladonovld, Anka Noilnld. STALNI DOPISNICI: Dujan Putnik (Chicago), Margaret Star6evl6 (Los Angeles), Soio Spa6ek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stanld — Stanlos (Rim, Italija), Dark) Tapianjl (Pariz, Francuska), Lepa Taofanovld (Remscheld,. Zap.NemaSka), Mlra Strbac (Pariz) SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (uauka I dru&tvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska KoruSka I kulturna publlclstlka u Americl), Anton Kostelacr (reportage I price z Iseljenidkog zlvota). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIA; Dr. Mirko Markovld, Luka Markovli, Petar Kurtlc, 'MltoS Kordid, Aleksandar ClrlcStrahinja Maletid, Novica Mllic. FOTOREPORTEBI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vaslljevii. IZ JUGOSLAVI-JE- : M. Vasil}evl6 — LiO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mall Registration NO. 0378. "NaSo novln" Izlazo srljedom. Pretplata Iznosi $25.00 godi&nje; pojodl.il primjerak 50 centi. Cjene oglasa na zantjev. "Na£e novlno" su nasijednik. "Jedlnstva", kome su prothodill listovl: "Novostr. "Srpskl Glasnik", "Edinost", "Slobodna Mlsao", "Pravda" I Borfo". lao I "N.iodnl Glasnlk" I drugl napreunl listovl koji su mu prothodill u Sjedlujenlm Dr2avama. Redakclja odgoara za nopotpisane mater ijalu. Potplbani £lancl Izrazavaju , mliljenje autora. Dopisl se no vracaju. Reagana, kao i onih koji ga slijede, u tome je Sto je kapitalizam, koga oni predstavljaju i §tite, osuden istorijskom zakonomjernoSdu na propast. To je jo§ K. Marks naudno objasnio i dokazao, a V. Lenjin potvrdio i u teoriji i u praksi. Na drugoj strani, Sovjetski Savez1, zajedno sa drugim socijalistidkim zemljama predstavlja poredak, koji neminovno dolazi na smjenu kapita-lizma, tj. socijalizam-komuniza- m. I odista, premod je na njihovoj strani, vrijeme radi za njih, bududnost je njihova. O tome "pridaju pridu" objektivni zakoni razvitka druStva... U tome je suStina danaSnje stvarnosti, a ne u "blokovskoj podijeljenosti". Istina, svijet je podi-jelje- n — na onaj dio koji je (jo§ uvijek) kapitalistidki i onaj drug! — socijalistidki. Prvi pripada pros' losti, drugi bududnosti. I moze pridati ko §ta node, all je to tako. I dok socijalizam, na delu sa SSSR, duva i bori se za svjetski mir, dotle imperijalizam prijeti raketama i ratom. Sta ne poduzimaju sve imperijalisti u borbi protiv socijalizma i napred-ni- h ideja: od davanja zajmova (tin "zlatnih omdi oko vrata"), pa do propagande, pladanja diverzanata, ubijanja... to se najbolje vidi na primjeru socijalistidke Poljske, Kube, Nikarague, Afganistana, Kampudije, Libana, Salvadora. I gdje sve nisu upetljali svoje krvave prste ameridki imperijalisti u borbi protiv snaga socijalizma, demokrati-je- , progresa! AH u tome i jeste stvar Sto su te snage socijalizma odista i odito premodne — ' ne u broju daleko-brojnih raketa, ved u borbi za mir, protiv ekspioatacije, protiv zasilja i nasilja kapitalizma. Vedina bivSih kolonija gravitira tim (socijalistid-kim) idejama. U torn pravcu djeluje svjetski radnidki pokret. Da, Reagan i reagani — tu su, odista, nemodni! OZLEDENI RADNICI £E DOBITI POVlSlCU Ontarijski ministar rada Russ Ramsey je izjavio da ce ozledenim radnicima biti pove5ano pla6anje za 5 posto 1. jula. REAGANOVUGLED Ameridki dasopis U.S. News and World Report, koga ditaju biznisme-ni- , bankari i vladini sluzbenici, proveo je anketu o Reaganovoj administraciji s iznenadujudim re-zultati- ma. Anketa je pokazala da danas samo 7.6 posto ameridkih gradana smatra da Reaganova ad-min istracija dobro posluje. A prije dvije godine tako je mislilo 32.7 posto ameridkih gradana. 32.7 posto gradana smatra da administracija slabo posluje, a godine 1981. tako je mislilo samo 8.4 posto gradana. Prije je samo 15.9 posto gradana bilo razodarano u Reagana, a danas procenat razodaranih iznosi 48.5 posto. Nadajmo se da de to raspolozenje rasti i da de na izborima idude godine Reagan biti zbaden s pred-sjednidk- og polozaja. SHULTZOV PROTEST Ameridki drzavni sekretar George Shultz je uputio oStro protestno pismo kanadskom ministru vanjskih poslova Allanu MacEachenu; osudio je kanadsku energetsku politiku. U kanadskoj energiji dominiraju velikeameri6ke komparjije, a kanad-sk- a vlada je zaklju6ila da kanadska drzavna kompanija Petro-Canad- a zadrzi 25 posto nafte i plina koje se otkriju u Arktiku i istocnim krajevi-m- a zemlje. Shultzu se to ne svida, on hoce da se sve to prepusti americkim kompanijama. On je izjavio da ce to postati "glavno sporno pitanje" u odnosima Kanade i Sjed. Drzava. Kanadska vlada ne smije popus-tit- i. Dapace, naftu i plin treba nacionalizirati. Moze li Kanada neSto poduzeti protiv amerifikog mijesanja u Cen-traln- oj Americi? Neki vjeruju da bi mogla kad bi htjela. Ako niSta drugo ne bi trebala da podupire mjere koje Reaganova vlada poduzima protiv tih zemalja. Neki John Murray piSe u toront-sko- m listu Star da je Kanada "u boljem polozaju dazaustavi krvopro-lic- e u Centralnoj Americi nego ijedna druga zemlja". Trebalo bi samo da "vodi pravu nezavisnu politiku". A kada to ne 6ini, on smatra da "sramoti" zemlju. B.J. Snelgrove piSe da je premijer Trudeau nedavno rekao da se ne slaze potpuno s Reaganom, a zatim je dodao da se on i Reagan slazu da Centralna Amerika ne smije biti "komunisti6ka" vec "demokratska". On pita: Koja latinsko-ameri6k- a demokracija je dobila potporu Wa-shington- a? Treci 6italac (A.Poular) kaze da Sjed. Drzave nastoje da sprije6e revoluciju u Centralnoj Americi, ali historija u6i da je to uzaludno. Kanadani treba da Jos' energicnije traze da Kanada prestane podupirati Reaganove nametanje narodima Centralne Amerike. Consolidated Bathurst je velika kompanija. Njezin glavni cilj je profit. Pogoni koji ne prave profit zatvaraju se. Kompanija je imala tvornicu u Hamiltonu, koja je pravila tvrde papirnate kutije (corrugated boxes). Tamo je radilo 180 radnika. Tvornica je zatvorena prije dva mjeseca (u aprilu), tri mjeseca nakon je s unijom potpisan ugovor. Unija je zatrazila od ontarijskog odbora za radni6ka pitanja (Ontario Labor Relations Board) da kompani-j- i naredi da tvornicu ponovo otvori, da nastavi proizvodnju. Predstavnik radnika je Internatio-nal Woodworkers of America; ona tvrdi da je kompanija pregovarala za novi ugovor iako je ve6 donijela odluku o zatvaranju tvornice, a to nije pravilno. Unija zato trazi da odbor naredi kompaniji da nastavi proizvodnju. Predstavnici kompanije tvrde da je odluka o zatvaranju donijeta u februaru, a radnicima saopdeno pofietkom marta. Sta ce odbor odluCiti? Dvojimo da ce odluka biti povolj-n- a za uniju i radnike. Oni ipak zasluzuju priznanje Sto su odlu6ili da se bore protiv kompanije.
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, August 31, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-07-06 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000210 |
Description
Title | 000346 |
OCR text | c. ''lOi' i ' 1 '!" f 1 ћ- - ' ft "1 x" I r , J V 4n1I It 1 2-- NASE NOVINE,July 6,1983. DR MIRKO MARKOVIC л ,?a J @ Ai ° Od kako je stupio na duznost predsjednika SAD, R. Reagan stalno udara u sva zvona o tome kako je SSSR nadmodan i ргетобап, te kako zato "prijeti opasnosf'ostalom svijetu. Cudne dvije rijedi: "nemod" i "premod" — vitlaju preko radio i TV talasa i Stampe oko ove na$e planete. Citava tehnika i sva sredstva kapitalistidke propagande prihvatila je tu Reaganovu "pjesmicu", sa namjerom da zaplaSi i prep las' i svijet — kako mu prijeti "sudnji dan" od Sovjetskog Saveza. Namjera te pro-pagande je veoma providna:' skrenu-t- i paznju naroda u pogreSnom pravcu, ostavljajudi krupnom kapita-l- u odrijeSene ruke, da grdne milijar-d- e dolara, sakupljene od poreskih obveznika, odu za ve6e naoruzanje, za nuklearne rakete, a samim tim i na profite kompanija, koje udestvuju u proizvodnji novog oruzja. Istina, ogromna vedina dovjedan-stv- a sve jasnije sagledava Reagano-v- e Spekulacije o "nemodi" i "premo-6i- ". Dokaz tome su sve masovnije i sve de§de demonstracije narodnih masa od Tokija do Londona, od Kanade do Argentine, protiv ratne opasnosti, protiv Reaganove raketne politike. Kao dopuna Reaganove "pjesmice" o "nemodi" i "premodi" u burzoaskoj propagandi lansira se i ideja o "blokovskoj podijeljenosti svijeta" kao izvoru opasnosti za svjetski mir. Tako su, eto, "dva bloka" jednaki uzrodnici ratne opasnosti. Po toj, nazovi neutralistidkoj, logici jedna-k- o ratna opasnost prijeti od Sovjet-skog Saveza i drugih socijalistidkih zemalja koji predlazu razoruzanje, kao i od imperijalizma na 6elu sa ameridkim krupnim kapitalom i Rea-gan om koji se ubrzano donaoruzava-ju..- . Ima ih dak koji kazu da su "blokovi krivi" za gradanski rat u Salvadoru, za neobjavljeni rat protiv Demokratske republike Afganistana, za stain e masovne napade pladen ika na Nikaragvu itd., itd. Umejsto da se ukaie "prstom" na stvarnog krivca, na ameridki imperijalizam, na Rea-gan- a — "neutralci" kmede: "blokov-sk- a podijeljenost je kriva". лштан f„3p vllf$! m % DR. MIRKO MARKOVIC Nedavni skup nesvrstanih zemalja u New Delhiu jasno je ukazao na ameridki imperijalizam kao na izvor opasnosti u ditavom svijetu... Sovjeti neprekidno predlazu uza-jam- no smanjivanje atomskog (pa i klasidnog) oruzja, predlazu dak i potpuno razoruzanje. AH "druga strana" pravi se "gluva", pravi se da to ne duje. Nije, dakle, stvar u nekakvoj "blokovskoj podijeljenosti", o ne-kak- va dva jednako odgovorna bloka. Stvar je u nedem daleko dubljem, daleko ozbiljnijem... Stvar je o zako-nomjern- oj klasnoj borbi, koja je na sijetskom planu dosegla vrhunac u konfrontaciji kapitalizma, s "jedne strane, i 'onog drugog, koji mu dolazi na smjenu, tj. socijalizma. E, vidite, kad smo kod toga i kad se stvari tako postave, vjerujem da je Reagan u pravu (iako on toga nije svjestan) kada kaze da "druga stra-na" ima premod. Samo se ta "nemod" i "premod" ne mjeri brojem oruzja, brojem dalekobrojnih raketa i njihovih atomskih naboja... Nemod B ии,.,ц.-.-.'ЗД'''.-М- ' №! Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119 Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5 IZDAVACKI SAVET: Mllos Qwblc, Vojin Grbld, Josip Kovatli, Stanko Muideka, Mllcna Boiid, Ivlca ЈшШб, Ana Durovii, Lepa Rajnovid, Borislav Ne&kovld,, Rozalija Dlvjakovic, Duro Malikovl6, Ivan Prlbanii, Mile Baljak, a Bubalo, Parao, .Radnand, Boia Pavkovii, Ostoja Kovadevli, Vikior Arar, DuSan Stanar, Milijan' Petrovlc, John Severlnskl, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanli, Paul Ku6inl6, Ivan Boban, Peko DmlUovii, Mlllca Mluchln, A.Gertach, Leo Baclch. REDAKCIJSKI KOLEGUfjM: Vladislav Gacid Stjepan Mio$i6 (dfuStveno-potltick- a pltanja), Daniel Pixlades (diuStvena pltanjai knjliovnost), Katarina Kostid (poezlja I aktuelne terne), Jelena Gavrllovld (literature ' I umetnost za decu), BoSko Mladonovld, Anka Noilnld. STALNI DOPISNICI: Dujan Putnik (Chicago), Margaret Star6evl6 (Los Angeles), Soio Spa6ek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stanld — Stanlos (Rim, Italija), Dark) Tapianjl (Pariz, Francuska), Lepa Taofanovld (Remscheld,. Zap.NemaSka), Mlra Strbac (Pariz) SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (uauka I dru&tvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska KoruSka I kulturna publlclstlka u Americl), Anton Kostelacr (reportage I price z Iseljenidkog zlvota). DOPISNICI IZ JUGOSLAVIA; Dr. Mirko Markovld, Luka Markovli, Petar Kurtlc, 'MltoS Kordid, Aleksandar ClrlcStrahinja Maletid, Novica Mllic. FOTOREPORTEBI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan Vaslljevii. IZ JUGOSLAVI-JE- : M. Vasil}evl6 — LiO. Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mall Registration NO. 0378. "NaSo novln" Izlazo srljedom. Pretplata Iznosi $25.00 godi&nje; pojodl.il primjerak 50 centi. Cjene oglasa na zantjev. "Na£e novlno" su nasijednik. "Jedlnstva", kome su prothodill listovl: "Novostr. "Srpskl Glasnik", "Edinost", "Slobodna Mlsao", "Pravda" I Borfo". lao I "N.iodnl Glasnlk" I drugl napreunl listovl koji su mu prothodill u Sjedlujenlm Dr2avama. Redakclja odgoara za nopotpisane mater ijalu. Potplbani £lancl Izrazavaju , mliljenje autora. Dopisl se no vracaju. Reagana, kao i onih koji ga slijede, u tome je Sto je kapitalizam, koga oni predstavljaju i §tite, osuden istorijskom zakonomjernoSdu na propast. To je jo§ K. Marks naudno objasnio i dokazao, a V. Lenjin potvrdio i u teoriji i u praksi. Na drugoj strani, Sovjetski Savez1, zajedno sa drugim socijalistidkim zemljama predstavlja poredak, koji neminovno dolazi na smjenu kapita-lizma, tj. socijalizam-komuniza- m. I odista, premod je na njihovoj strani, vrijeme radi za njih, bududnost je njihova. O tome "pridaju pridu" objektivni zakoni razvitka druStva... U tome je suStina danaSnje stvarnosti, a ne u "blokovskoj podijeljenosti". Istina, svijet je podi-jelje- n — na onaj dio koji je (jo§ uvijek) kapitalistidki i onaj drug! — socijalistidki. Prvi pripada pros' losti, drugi bududnosti. I moze pridati ko §ta node, all je to tako. I dok socijalizam, na delu sa SSSR, duva i bori se za svjetski mir, dotle imperijalizam prijeti raketama i ratom. Sta ne poduzimaju sve imperijalisti u borbi protiv socijalizma i napred-ni- h ideja: od davanja zajmova (tin "zlatnih omdi oko vrata"), pa do propagande, pladanja diverzanata, ubijanja... to se najbolje vidi na primjeru socijalistidke Poljske, Kube, Nikarague, Afganistana, Kampudije, Libana, Salvadora. I gdje sve nisu upetljali svoje krvave prste ameridki imperijalisti u borbi protiv snaga socijalizma, demokrati-je- , progresa! AH u tome i jeste stvar Sto su te snage socijalizma odista i odito premodne — ' ne u broju daleko-brojnih raketa, ved u borbi za mir, protiv ekspioatacije, protiv zasilja i nasilja kapitalizma. Vedina bivSih kolonija gravitira tim (socijalistid-kim) idejama. U torn pravcu djeluje svjetski radnidki pokret. Da, Reagan i reagani — tu su, odista, nemodni! OZLEDENI RADNICI £E DOBITI POVlSlCU Ontarijski ministar rada Russ Ramsey je izjavio da ce ozledenim radnicima biti pove5ano pla6anje za 5 posto 1. jula. REAGANOVUGLED Ameridki dasopis U.S. News and World Report, koga ditaju biznisme-ni- , bankari i vladini sluzbenici, proveo je anketu o Reaganovoj administraciji s iznenadujudim re-zultati- ma. Anketa je pokazala da danas samo 7.6 posto ameridkih gradana smatra da Reaganova ad-min istracija dobro posluje. A prije dvije godine tako je mislilo 32.7 posto ameridkih gradana. 32.7 posto gradana smatra da administracija slabo posluje, a godine 1981. tako je mislilo samo 8.4 posto gradana. Prije je samo 15.9 posto gradana bilo razodarano u Reagana, a danas procenat razodaranih iznosi 48.5 posto. Nadajmo se da de to raspolozenje rasti i da de na izborima idude godine Reagan biti zbaden s pred-sjednidk- og polozaja. SHULTZOV PROTEST Ameridki drzavni sekretar George Shultz je uputio oStro protestno pismo kanadskom ministru vanjskih poslova Allanu MacEachenu; osudio je kanadsku energetsku politiku. U kanadskoj energiji dominiraju velikeameri6ke komparjije, a kanad-sk- a vlada je zaklju6ila da kanadska drzavna kompanija Petro-Canad- a zadrzi 25 posto nafte i plina koje se otkriju u Arktiku i istocnim krajevi-m- a zemlje. Shultzu se to ne svida, on hoce da se sve to prepusti americkim kompanijama. On je izjavio da ce to postati "glavno sporno pitanje" u odnosima Kanade i Sjed. Drzava. Kanadska vlada ne smije popus-tit- i. Dapace, naftu i plin treba nacionalizirati. Moze li Kanada neSto poduzeti protiv amerifikog mijesanja u Cen-traln- oj Americi? Neki vjeruju da bi mogla kad bi htjela. Ako niSta drugo ne bi trebala da podupire mjere koje Reaganova vlada poduzima protiv tih zemalja. Neki John Murray piSe u toront-sko- m listu Star da je Kanada "u boljem polozaju dazaustavi krvopro-lic- e u Centralnoj Americi nego ijedna druga zemlja". Trebalo bi samo da "vodi pravu nezavisnu politiku". A kada to ne 6ini, on smatra da "sramoti" zemlju. B.J. Snelgrove piSe da je premijer Trudeau nedavno rekao da se ne slaze potpuno s Reaganom, a zatim je dodao da se on i Reagan slazu da Centralna Amerika ne smije biti "komunisti6ka" vec "demokratska". On pita: Koja latinsko-ameri6k- a demokracija je dobila potporu Wa-shington- a? Treci 6italac (A.Poular) kaze da Sjed. Drzave nastoje da sprije6e revoluciju u Centralnoj Americi, ali historija u6i da je to uzaludno. Kanadani treba da Jos' energicnije traze da Kanada prestane podupirati Reaganove nametanje narodima Centralne Amerike. Consolidated Bathurst je velika kompanija. Njezin glavni cilj je profit. Pogoni koji ne prave profit zatvaraju se. Kompanija je imala tvornicu u Hamiltonu, koja je pravila tvrde papirnate kutije (corrugated boxes). Tamo je radilo 180 radnika. Tvornica je zatvorena prije dva mjeseca (u aprilu), tri mjeseca nakon je s unijom potpisan ugovor. Unija je zatrazila od ontarijskog odbora za radni6ka pitanja (Ontario Labor Relations Board) da kompani-j- i naredi da tvornicu ponovo otvori, da nastavi proizvodnju. Predstavnik radnika je Internatio-nal Woodworkers of America; ona tvrdi da je kompanija pregovarala za novi ugovor iako je ve6 donijela odluku o zatvaranju tvornice, a to nije pravilno. Unija zato trazi da odbor naredi kompaniji da nastavi proizvodnju. Predstavnici kompanije tvrde da je odluka o zatvaranju donijeta u februaru, a radnicima saopdeno pofietkom marta. Sta ce odbor odluCiti? Dvojimo da ce odluka biti povolj-n- a za uniju i radnike. Oni ipak zasluzuju priznanje Sto su odlu6ili da se bore protiv kompanije. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000346