Nase Novine, October 19, 1977

              t f
i(.¥.
t
J
lf)4-M0i- u risniuiw им al w
(Nastavak iz proSlog broja)
Imao sam, takoder, ugo-da- n
sastanak i razgovor sa
nekadaSnjim kanadskim dru-govima- —
Vasiljom Mrakovi-6e- m,
Nikolom Ivanisevi6em i
Stevom Serdarom. Serdar i
njegova supruga su me
prisilili da se preselim iz
hotela i bar jednu noc
spavam u njihovo] ku6i.
Odlicno su me pofcastili i joS
zamolili svojeg susjeda da
me skupa s njima poveze
autom i pokaze mi Novi
Beograd.
Za vrijeme mog boravka u
starom kraju najviSe sam se
zadrzao u Zagrebu, razgle-daju- 6i
i upoznavajuci isti. Na
Trgu Republike odrzavala se
je medunarodna smotra fol-klor- a,
na kojoj su ucestvova-l- e
grupe iz 20 zemalja.
Smotru je gledalo na hi I jade
Ijudi... Prije odlaskau zavi-c- aj
primijetio sam u "Hrvat-sko- m
glasu" gdje pise da se
zagrebaCkim ulicama ne mo-z- e
prolaziti od smrdeza iz
ku6a, pa sam i tome posve-ti- o
veliku paznju, da se uvje-ri- m
pi§e li "Hrvatski glas"
istinu, je li se nekadaSnji
njihov bijeli Zagreb, ili mali
Pariz, zaista pretvodrio u
smrdljivi grad. BaS naprotiv,
smrdeza nema, a muSkarci i
zene po cijeli dan 6iste ulice
i parkove, a o pono6i se ulice
i plofinici peru. RekoSe mi da
Zagreb danas ima oko
800,000 stanovnika, a sigur-n- o
da tu prode i parsto
hiljada turista, pa u jednom
takvom velegradu se prosto
ne moze kontrolirati svaku
osobu, da ne baci pone§to
na ulicu.
Posjetio sam u Zagrebu i
ured Matice iseljenika Hrvat-sk- e,
sreo se sa tajnikom Ivi-co- m
Kranzeli6em, upoznao
drugo osoblje, a vidio sam i
Bozu Prpica, bivseg iseljeni-ka
koji je 1943. otisao iz
Kanade u jugoslavenske par-tizan- e,
da se bori protiv faSi-sti6- ke
nemani i za slobodu
svog naroda. Sreo sam tako-der
i bivSeg tajnika Matice
Tomu NikSi6a. Nego, i ovdje
je bila navala, navracali su
Ijudi, iseljenici sa svih kon-tinenat- a.
Tu sam sreo i dra
Vladislava Tomovi6a, koji
radi na Brock University u
St. Catharines, Ontario.
Gospodin Kranzeli6 me je
lijepo poCastio, baS onim
Sto sam najviSe volio. Dao
mi je i kola i Sofera koji mi je
puna cetiri sata pokazivao
Zagreb, njegove stare i nove
historijske spomenike. Bio
sam tako i na Mirogoju i
vidio grobove Stjepana Ra- -
dica, Ivana Ribara, Vladimi-r- a
Nazora i grobove bezbroj
heroja, koji su dali svoje
zivote u borbi protiv faSizma.
Pokazao mi je i spomenik
Matiji Gupcu, kao i Kamena
vrata. JoS me je uvjeravao da
kod njih postoji sloboda
vjeroispovijesti i pokazao mi
je gdje se izdaje katolifiki
6asopis, trotjednik. Pokazao
mi je i Novi Zagreb.
Poslije toga me je gospo-din
Kranzelic poveo na ru-ca- k.
Ne znam kako je narod
saznao .odakle sam do§ao,
ali su mi prilazili i htjeli da
pitaju za nekoga svoga u
Kanadi. Sestra naSe poznate
Ane Popovic koja zivi u Van-couver- u, dosla je da me vidi
sa sinom i muzem, i nisu mi
dali mira, vec hoce da me
caste i voze. Odvezli su me i
na zagreba6ki aerodrom i
poklonili mi bocu Sljivovice.
Neofiekivano sam sreo na
ulici i odvjetnika Antu Ba§i-6- a,
6iji otac Jure zivi u Van-couver- u,
pa mi je i on poka-zao
veliko gostoprimstvo.
Mislio sam da na par dana
izmaknem iz Zagreba i malo
odmorim u Rijeci, ali ni tu
nije bilo odmora. Tu sam
sreo Stipu (Dudu) MiloSevi-6- a,
koji je nekada zivio u
Vancouveru. Zatim Pavu Su-pe- ra
i Mariju Sigurnjak, koja
se vratila tamo s muzem
llijom 1947. godine. On je
bio veliki aktivista, a umro je
u Novoj GradiSki, gdje Mari-j- a
joS i sada zivi. Raspitivala
se je za sve poznate u
Kanadi. Sreo sam tamo i
Katu Kokot, moju dobru pri-jatelji- cu
koja zivi na Vancou-ver
Islandu, a sada je u
posjeti starom kraju. Vidio
sam i Marijana Kruzica, iz
Toronta, koji se nalazi na
odmoru u svom rodnom
Hreljinu.
Moji neki nepoznati rodaci
vozili su me i pokazivali mi
Primorje i Istru. Prosto ni-sa- m
mogao vjerovati da u
Istri ima tako velika planina,
naime, U6ka. Inace sam
posvuda vidio da se staro
ruSi, a novo gradi. Neboderi
u svim gradovima. Jede se i
pije, nitko se ne tuzi da je
gladan. Narod se obla6i po
ne znaS da li kanadskom,
'ameriCkom, engleskom ill
naSem velegradskom obifia-u- .
Mlade zene i djevojke
nose blue jeans, i u mom
selu, a druge u dugim suk-nja- ma
metu ulice. Ima i
muSkaraca sa bradom, brko-vim- a
i dugom kosom.
NajviSe sam vremena pos-veti- o
ispitivanju ekonoms- -
ШШ11ШНКШМишШИНН1ЖШ№
пШШЛШМбШтмјУЈ
сИЕ&гжаЖга'
Zgrada Savezne Narodne Skupstine u Beogradu
kog stanja naroda, i postoji
li nacionalna mrznja. Od 90
posto dobio sam odgovor da
su u zadnjih deset godina
zadovoljni, ne oskudevaju ni
u бети, ali da bi bilo joS
bolje kad bi Ijudi htjeli viSe
da rade. Kazu, svatko ho6e
da zivi gospodski, a malo da
radi. Na selu se radnika ne
moze na6i ni za pla6u koja bi
u naSem novcu iznosila 32
dolara i jesti i piti koliko
hoceS. Nastojao sam da se
sretnem sa svim narodnosti-ma- ,
pa i naSim Makedonci- -
ma i Albancima. RekoSe mi
da su zadovoljni i slobodni,
jer zive u danaSnjoj Jugosla-vij- i,
dok za stare vladavine
nisu smjeli govoriti ni svojim
jezikom. Nacionalna se mrz-nja
strogo kafnjava. Ona
postoji tu i tamo medu svim
narodnostima, a postoji i
tzv. lokaloSovinizam. Reci-m- o,
jedan Dalmatinac sma-tr- a
da je valjda neSto bolji od
jednog Li6anina ili Slovenca.
A toga ima i ovdje u Kanadi.
Uzmimo samo francusko i'
englesko govore6i narod. Pa
i provincije B.C. i Ontario
uvijek se drze da su bolje od
prerijskih provinclja.
Razgovarao sam i sa oso-bam- a
koje imaju visoke poli-ti6- ke
' do mei nderzadvaneih pkorliotizzairjaem. ,Niijlei
da im odobravam. To su
njihove stvari, svih onih koji
zive i rade u zemlji, a ja im
zelim sve najbolje.
pf&
wmAt' у w? wmmfm
September
Чј&и-.- .
IZ JUGOSLA VIJE...
Vino i
14, 1977
љ. Л. к ,yyjilkr&J(
PLUM BRANDY
RIESLING ZUPA
TRAMINAC
PROKUPAC
MUSKATNI SILVANEC
TIGER MILK
MERLOT
wZ ' H Ax Ш Ш Ш Ш
Kod LCB u Ontario . Albert,
Britanskoi Columbiji i Saskatch&wanu
Za informacije obratite se
GYAK9 AGENCIES
1579 Bloor St. W. — Toronto, Ont.
Phone (416) 531-99- 46 (7)
' ''№;, ,,',,
_ 'ЈјШШЋ