Novosti, January 09, 1945

              i rfimiil ii fiwtihi'liiifliifilrfii'':irillrriil i (ir-- s
'Wfr -
STRANA 2 novosti Utorak 9 januara 1945
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturdcrv by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Regktered in the Regisirv Office for the City oi Toronto
on the 24th day of October 1941 aa
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
205 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaido 1G42
uvrfćuju - Rukopisi se ne vraćaju Dopisi bez potpisa Be ne
U Grčkoj
Sa uspostavom regenstva ostavkom reakcionarno vlade
Papandreua i formiranjem nove na čelu sa generalom Plasti-raso- m
kriza u Grčkoj nije riješena Narodima borbeno Grčke
Atlantskom čarteru pa ni demokratskoj javnosti u svijetu ruje
udovoljeno
Borbo izmedju oslobodilačkih sila ELAS-- a britanske i
arČko vladine vojske nisu prestale Umjesto da prestanu one
so proširuju prenoseći se iz Atene u druge gradove i brije-govit- o
predjelo Grčko ELAS nijo predao oružja i no misli ga
predati svo dok narodnim željama no bude udovoljeno
Churchill-Edenov- a misija nije uspjela Narod Grčko se
nije i no može se više zadovoljiti pustim obećanjima Ne može
ni generalu Plastirosu ni
višo povjerovati ni Papandreuo-- u
nadbiskupu Damasklnosu jer u njima ne vidi predstavnike
demokracijo i grčkog naroda nego predstavnike grčko prm-logisan- o
klase i kralja ili pak privrženike torijevsko politike
Veliko Britanije
vlade želji naroda Grčke ne-go
Plastiras nije uspostavio po
po želji Churchilla i grčko reakcijo U njegovoj vladi nema
ni jednog pravog narodnog predstavnika i ako so pokušava
prodati rog za svijeću "da Je nova vlada ljevičarska" Plasti-ra- s
kao što jo ranijo l Papandreuo traži bezuslovno razoru-žanje
narodnih odreda dok u isto vrijeme ništa ne poduzima
protiv fašističkih elemenata koji se sakrivaju oko njegovo vla-do
protoktirani po britanskim bajunetama To nijo vlada je-dinstva
nego vlada grčkih slojeva koji su protiv jedinstva i
slobodo grčkog naroda Papandreuo jo vladao nasilnim nači-nom
i bez savjetovanja sa oslobodilačkim pokretom EAM
tako pokušava i Plastiras Stvarno nema veliko razliko izme-dj- u
ranijo vlade Papandrouoa i sadanjo Plastirasa
Na način kako je Churchill pokušao u Grčkoj se višo ne
mogu riješavati unutarnji problemi jednog naroda U to so jo
mogao do sada uvjeriti i Churchill Grčki narod nije tražio ski-danje
Papandreuoa kao ličnosti nego kao reakdonarca koji
jo smjerao u zemlju dovesti kralja i osigurati vlast grčkoj reak-ciji
I dok na tom pitanju grčkom narodu no bude udovoljeno
svi su izgledi da grčki narod neće mirovati
Prošla su ona vremena kad so moglo postavljati razno
vlade bez pitanja naroda
U Poljskoj
Da jo u Grčkoj kao što Jo u Poljskoj ostavljeno pitanje
da sam narod preko svojih predstavnika 1 borbenih oslobodi-lačkih
odbora preuzme upravu države l stvori nužno predus-lov- e
za posljeratni život u zemlji danas nebi imali krize u Gr-čkoj
Ono što se omogućilo Poljacima moglo se omogućiti i
Grcima — pa mirna Bosna
Odbor Narodnog Oslobodjenja Poljske pretvoren je u pri-vremenu
poljsku vladu usprkos svih pokušaja poljske reak-cionarno
kliko u Londonu da to onemogući Sovjetski Savez
jo već priznao tu vladu i nema dvojbe to priznanje ćo slijediti
i drugo savezničko zemlje — jer kako rekosmo to je Jedini
mogući put za riješavanje pitanja u oslobodjenim zemljama
Europe
Radi toga već je medjunarodna reakcija kojoj izbjegli
poljski ponovi u Londonu služe kao slijepo orudje planula U
njihovim redovima nastala je prava uzbuna jer u tom potezu
poljskog oslobodilačkog pokreta gledaju kraj svojim reakcio-narnim
sanjama o uspostavi "Veliko Poljske države" kao bu-duće
barijero protiv Sovjetskog Saveza
Poljski reakcionarni krugovi u Londonu naravno nećo so
pomiriti s time Služeći kao slijepo orudje medjunarodne reak-cijo
i fašizma povodeći se isključivo za svojim sebičnim inte
rosima ta poljska izbjegla klika ćo poduzeti sve da spriječi
priznanje privremeno poljsko vlado i tako ponovno uneso
smutuju omete napore i borbu Ujedinjenih Nacija protiv hit-leriz- ma
Doista nikada ni jedna reakcionarna klika nijo oči-glednije
pokazala svoju protu-sovjetsk- u i protu-savozničk- u
njušku svoje nesumnjivo petokolonaštvo unutar bloka Ujedi-njenih
Nacija nego što je to činila i sada čini ta poljska reak-cija
u Londonu
Prema tome nitko nećo očekivati da ćo vijest o uspostavi
privremeno poljsko vlade u Lublinu i već priznanja iste po
Sovjetskom Savezu poljska reakcija primiti hladnokrvno Na-pokon
sa time joj jo zabijen i posljednji čavao u njen mrtva-čki
sanduk Ali će se očekivati da so druge članice Ujedinje-nih
Nacija poučene dogadjajima u Grčkoj neće miješati u
unutarnja poljska pitanja tim više što Je to želja samog polj-skog
naroda Očekivati će se da će i ostale savezničke zem-lje
poput Sovjetskog Saveza prekinuti sa tom nazovi poljskom
vladom u Londonu i priznati vladu u Lublinu još i zbog toga
Jto poljski reakcionarni krugevi u Londonu nemaju nikakvog
prava da govore u ime poljskog naroda
Ma kako bude jedno budimo sigurni a to je da so u Po-ljskoj
nećo dogadjati ono Sto so dogadja u Grčkoj Neće za to
što jo poljski narod sa vladom u Lublinu ne onom koja je naj-prije
izdala zemlju i onda utekla u London
I
rm SMUV MlJU ?!? li IHHf £C J ) %r:riHI' i
i2s£aa&Jl
Grčki patrioti na ulici Atene brane slobodu od britanskih i vladinih trupa Ovih dana do-brovoljno
su se povukli na brijegove u okolici Atene od Ini da nastavljaju borbom Pregled situacije u
Grčkoj
Kada su se britanske jedinice
iskrcale u Grčkoj narod ih je sva-gdje
dočekao kao prijatelje i sa-veznike
Odupirao im se nije nit-ko
jer se općenito smatralo da su
Britanci došli u Grčku pomoći oč-istiti
neprijateljske ostatke i pot-puno
odstraniti svaki upliv fašisti-čkih
služnika kvislinga i petoko-lonaš- a
Ali na žalost kratko vrije-me
zatim dogodilo se ono što narod
nije očekivao Patrioti su ponovno
morali prolivati krv I gubiti svo-je
živote kako bi očuvali svoja te-ško
izvojevana prava l slobodu ko-ju
je reakcionarna grčka klika po-moću
britanske vojake pokušala
narodu oduzeti
Za cijelo vrijeme rata sve od
kako je kralj pobjegao Iz zemlje
britanska politika prema Grčkoj
bila je toliko u skladu sa voljom
naroda da se nakon oslobodjenja
moglo provesti svaku naprednu re-formu
bez ikakvog sukoba Ali na-predne
reforme nisu poduzimane
Bilo je zaista teško vjerovati da
će Britancj za volju žačice protu-narodnih
ljudi učiniti tako veliku
zabludu i većinu grčkog narvda
izazvati protiv sebe
Dok su Nijemci u Ateni podrža-vali
svoju služničku vladu na čelu
sa premijerom Ralijem Britanija
je računala na povratak grčke iz-bjegle
vlade Medjutini u samoj
Grčkoj patrioti svih partija i zva-nja
ujedinili su se u oslobodilač-kom
pokretu poznatom po imenu
EAM Jezgra tog pokreta u počet-ku
bili su grčki komunisti u glav-nome
radi toga što su oni bili naj-više
suzbijani za vrijeme Metak-sovo- g
režima i u okolnostima du- -
govremenog podzemnog rada stek-li
ogromna Iskustva koja su im
omogućila za vrijeme okupacije
mobilizirati mase naroda i povesti
odlučnu partizansku borbu protiv
talijanskih i njemačkih invazora
Tokom patriotske borbe oslobodila-čkom
pokretu priključivale su se
i druge demokratske partije i do-lazile
na vodstvo u koliko su pos-tizale
iskustvo Tako su redovi
narodnih boraca dnevno rasli
U Nacionalnom Oslobodilačkom
Frontu (EAM-u- ) nisu svi komuni-sti
kako se to na nekojim mjesti-ma
želi prikazati Komunisti za
pravo sačinjavaju 15 do 20 po sto
NADBISKUP DAMASHNOS
cjeline u EAM-- u Njihovu vojnu
snagu poznatu pod imenom ELAS
je teško procjeniti U sadanju bor-bu
u Ateni i njezinoj najbližoj
okolici bacili su 25000 vojnika
bez da su za to trebali dopremati
svoju vojsku iz drugih krajeva
zemlje koje imaju u svojim ruka-ma
Njihova omladinska organi-zacija
procjenjena je na 500000
članova
Za vrijeme borbe protiv njema-čkih
i talijanskih okupatora u Gr-čkoj
se pojavila posebna organiza-cija
koju vodje EAM-- a optužuju
da je napadala njihove vojnike
pljačkala narod i protiv njega se
služila istim metodama kao i Ni-jemci
Ta organizacija poznata je
po imenu EDES 1 načelno imala je
iste ciljeve i metode borbe kao i
četnici na čelu sa izdajnikom Dra-žom
Mihajlovićom u Jugoslaviji
Na čelu EĐES-- a bio je pukovnik
Zervas Njegova organizacija nije
imala više od 7000 članova sa ne-što
oko 3000 vojnika
U početku EAM je proglašivao
narodu da su njegovi neprijatelji
talijanski i njemački invazori ah
u koliko se borba razvila i ideolo-ški
pogledi postojali ere različiti-J- I
za neprijatelje i fašiste moralo
se proglasiti i domaće izrode koji
su pod maskom borbe za slobodu
Grčke zabadali nož u ledja Iskre-nim
borcima
Još na proljeće ove godine Gr
čka je bila zrela za invaziju jer
su jedinice ELAS-- a radile na tome
da se što više prokrči put za Is- -
krcavanje Usprkos toga invazija
nije počela do oktobra kad je Gr-čka
bila već gotovo sva oslobodje-n- a
Sama ta činjenica tumači dt
je invazija tako kasno počela je-dino
radi političkih motiva Bri-tanski
službeni krugovi su poprili- -
cl smatrali da EAM u Grčkoj pred-stavlja
manjinu ljevičara koji ako
im se uskrati pomoć u zalihama
te pod udarcima Nijemaca i EDE-S-- a
će sigurno kapitulirati No
takva predpostaka je bila pogreš-na
jer je tokom rata Nacionalni
Oslobodilački Front postao pokret
ogromne većine naroda i uživao
opće povjerenje
U početku sadanjeg sukoba u
Ateni Britanci su svoju Interven-ciju
opravdavali time što da EAM
U Bufeffrra United Nation Rc-lie- f
and ftehabilfUtion Adminb-tratlo- n
od £5 decembra p g gene-ralni
direktor1 UNRKA-- e Herbert
H Lehman obelodanfo J slijede-ću
izjavu o Jugoslaviji:
"Ja sam veoma zabrinut zbog
nekojih članaka koji su izneseni u
štampi a prema kojima navodno
postoje ozbiljne razlike izmedju
UNRRA i Jugoslavenskih vlasti
odnosno administracije relifa u toj
zemlji Stvar ne stoji tako Važno
je da se razumije da se sada vode
dvije vrsti pregovora radi relifa
za Jugoslaviju Jedan od tih vodi
se izmedju jugoslavenske vlade i
savezničkih vojnih posrednika ko-ji
predstavljaju američke i engle-ske
vojne vlasti Njihov je cilj da
postignu sporazum glede uslova
relifnih operacija koje se
provadjati pod vojnom upravom i
sa vojnim relifnim zalihama u do-ba
militarne odgovornosti za ci-vilni
rellf u Jugoslaviji Druga
vrst pregovora vodi se izmedju ju-goslavenskih
i UNRRA predstav-nika
u Vahingtonu i Londonu
Ori pregovori odnose te na relifnl
program za Jugoslaviju nakon što
doba militarnog nadzora isteče i
UNRRA preuzme odgovornost
navodno priprema komunistički
ustanak Ta optužba pobijena je
nebrojenim činjenicama EAM ne
samo što je uspješno više od godi-nu
dana upravljao oslobodjenim
krajevima Grčke nego je učinio 1
sve napore da se dodje do spora-zuma
i jedinstva sa izbjeglom vla-dom
u Kairo Sama prljestoljnica
Grčke Atena oslobodjena je ne-koliko
dana prije nego su došli
britanski "oslobodioci" EAM je
stoga mogao vrlo lako zauzeti
vlast u prijestoljnici da mu je to
bio cilj kako ga Britanci optužuju
Na 18 oktobra u Atenu je došla
vlada Papandreuo Pa umjesto da
se vlada pobrinula kako narod
snabdjeti sa hranom početi uposli-vanje- m
i rekonstrukcijom njezin
glavni problem bio je kako obra-čunati
sa jedinicama ELAS-- a U
tu svrhu Iz Italije Je dopremljena
grčka brdska brigada koja će po-jačati
druge rojalističke trupe za
likvidiranje ELAS-- a Kada je sve
izgledalo pripremljeno Papan-dreuo
Je Izdao naredjenje da se
do 10 decembra imaju raspustiti i
razoružati partizanski odredi
ELAS-- a Jedan američki novinar
je Javio da je Papandreuo izdao
naredjenje po zapovjedi britanskog
generala Scoble bez da se sa gr-čkom
vladom išta savjetovao Ko-manda
ELAS-- a je protestirala i
odbila razoružati svoje odrede sve
dok se ne razoružaju i brdska bri-gada
kao i rojalisti Vlada se iz-govarala
da je brdska brigada dio
Lehmanova izjava o
Jugoslaviji
imaju
j regularne grčke vojske i da se sto- -
ga ne može u takovoj situaciji ra
zoružati Tu je došlo do sveopćeg
protesta naroda I do rezignacije
vodja EAM-- a u vladi
U nedjelju 3 decembra pojavila
se demonstracija na trgu u Ateni
koja je kasnije proglašena nezako-nitom
po vladi Usprkos toga de-monstracije
su se dnevno pojavlji-vale
u svim dijelovima grada i na-rod
je odlučno odbijao položiti
oružje dok se ne razoružaju l vla-dini
odredi Skoro će so navršiti
mjesec dana od kako plamte žes-toke
borbe gdje se po ulicama
Atene proljeva patriotska krv za
obranu slobode Ona će se i prolje-va- ti
kako svi znakovi pokazuju
sve dotle dok se ne bude poštivala
volja grčkog naroda
Bnabd7vanja zaliha 1 nadzora re-lifnih
attivnostl u Juglaviji
rtJ z - „i--H uunmno uiaiiiiimua j--c c"- -
je-nulitarned- obe mogu rcĆ d po- -
stoji potpun1! sporazum izmedju
ma administracije i jICUwin„
kraljevske jugoslavenske
kao l maršala TU UNRRA ftao
Ito Je uvijek bilo predvidjeno doz-voliti
će da same jugoslavenske
vlasti rukovode distribuciju zali-ha
snabdjevenih po UNRRA Jedi-ni
uslov kojega je UNRRA podn-ijela
Je da se dozvoli dovoljnom
broju nadziratelja vršiti njihovu
dužnost u svrhu da se uzmogne po-tvrditi
drugim narodima članovi-ma
UNRRA-- e da se je distribuci-ju
vršilo u skladu sa načelima us-vojenim
po upravi UNRRA-e- "
Od jugoslavenskih vlasti bio sam
obaviješten da se oni u glavnome
slažu sa načelima koje smo usta-novili
odnosno administracije reli-fa
u slučajevima koji se odnose na
zalihe snabdjevene po UNRRA
Konačni zaključak ovog sporazuma
čeka samo na daljnju klarifikaciju
i konsolidaciju poetičkog stanja u
Jugoslaviji UNRRA ima žtab re-lifnih
specijalista i upravnog osob-lja
na okupu u Italiji koje je
spremno da krene na posao bilo
pomaganjem Savezničkim vojnim
Kako se uredjuju
sovjetske novine
Malo je naših čitatelja koji ima
ju prilike vidjeti sovjetske novine
a još manje onih koji ih čitaju
Pokušat ćemo da bar donekle pri-kažem- o razliku u uredjlvanju sov-jetskih
novina i novina u drugim
kapitalističkim zemljama
Uzmimo moskovsku "Pravdu"
glasilo Komunističke stranke Sov-jetskog
Saveza Izdaje se svaki
dan jedanput u nekoliko milijuna
primjeraka samo na četiri strani-ce
Nema oglasa Slike prikazuju
ljude i žene Sovjetskog Saveza
koji su se izvanredno proslavili
na bojnom polju u Industriji po-ljodjelstvu
nauci ili nekom dru-gom
radu daleko više ima slika
običnih radnika i seljaka koji su
se pročuli svojim dobrim radom
nego sovjetskih funkcionera koji
zauzimaju najviše položaje U
"Pravdi" ne možete naći nikakvih
senzacionalnih priča ljubavnih
afera kriminalnih doživljaja obi-teljskih
sukoba biografija pojedi-nih
ljepotica i tome slično kao što
to prakticira naša američka štam-pa
koja se izdaje radi profita
Svaki broj novine od početka do
kraja ispunjen je takvim materi-jalom
koji pomaže glavnom cilju:
kako što bolje i Sto prije pripremi-ti
i učiniti sve da se neprijatelj
uništi Iznose se spiskovi nagra-djenl- h
1 odlikovanih na frontu i u
pozadini Objavljuju se pisma
upućena Staljinu u kojima se iz-vješćuje
o postignutim uspjesima
i datim obećanjima za još bolji
rad Skoro u svakom broju objav-ljuju
se Staljinova zahvalna pisma
pojedincima vojnim jedinicama
organizacijama radnicima tvorni-ca
ili cijelih industrija pa onda
pojedinim krajevima Sovjetskog
Saveza koji su se osobito istakli
u nekom radu često puta biva
da su po dvije stranice "Pravde"
ispunjene takvim materijalima
Obično u svakom broju ima po
jedan uvodnički Članak na prvoj
stranici o nekom pitanju od općeg
značaja iz sovjetskog ili medjuna-rodno- g
života Na primjer "Vrlo
važna zadaća mašlnsko-traktorni- h
postaja" "Staranje socijalističke
države o materama i djeci" "Za
potpuni poraz njemačko-fallstlčkl- h
osvajača" "Predsjednik kolhoza"
"Treba povisiti kvalifikaciju rad-nika
i povećavati produktivnost
rada" "Crvena Armija Je armija
heroja" "Kako se pojavljuje stva
ralačka inicijativa masa" "Sveca
ha zakletva radnog naroda poza
dine" Itd
Obično na prvoj stranici objav-ljuju
se službeni izvještaji Sovjet-skog
informacinog ureda o rat-nim
dogodjajima a onda dolaze
vrlo kratke vijesti iz pojedinih
krajeva o uspjesima i nedostatci- -
ma u industriji na socijalističkim
poljima o takmičenju izmedju
tvornica ili kolhoza o izvanredno
dobrom radu nekog radnika ili
kolhoznika o povišavanju proiz-vodnje
Obično uz takve vijesti do-dje
i slika nekog radnika kolhoz-nika
ili crvenoarmejca koji jo p?
kazao rezultate bolje nego ma tko
ranije
Na drugoj l trećoj stranici su
skoro uvijek samo materijali iz
Sovjetskog Saveza Tu su dopisi a
fronta i Iz pozadine od stalnih do-pisnika
"Pravde" Dopisi su obično
kratki zbijeni i jasni Svaki taj
dopis ima značaja i poučan je za
cijeli Sovjetski Savez U njima se
piše o velikim uspjesima ili se ši-ba
žestoko po onima koji ne rade
kako valja iznose se imena onih
koji su krivi za neuspjeh u nekom
radu iznose se uzroci neuspjeha i
daju se preporuke kako da ee
stvari poprave Dopisi kratke vi-jesti
i uvodnici "Pravde" to je
škola za ive sovjetske gradjan
kako treba i kako ne treba raditi
Sa tim materijalima "Pravda" ide
uvijek naprijed i ukazuje put što
i kako treba raditi Ona objavljuje
dobra djela svakog tko je zaslužio
' j oa_ e _njegovo u_u_c njvi_nctir uu jie
mrmm m w vw — j -- - i'jde kako valja Dobra konstruk- - „ J„AU
tjf tllkumc i ne Birui w iiinuga
od talfe kritike samo ako Ju je
zasMi- - Udara se i po vodjama
pojedinih! sovjetskih ureda ili or-jtanlzacl- ja-'
Ali takvi materijali
prvo se doftfo ispitaju Ja li su is-tiniti
pa se tek onda oijavljuju
Ako- - je nekvi S&vjetska ili partijska
organizacija o£nnta preko "Prav-de"
zbg slabog" ada dotična or-ganlza-cfj
odmih' uzima kritilu u
pretres f priznnje svoje greike
javno prefc "PiavJe" Teško je
naći primjera da je Travda" ne-koga
nepravedno nPs l to mu
je zadnja opomena Ja e isprati
ili da odleti S3 svoje dufaosti ne
mari se da li je to i visokf položaj
1 šalje ga se da radi kao običan
radnik ili da zauzme neki miogo
posrednicima za vrijne militsru:
odgovornosti ili pomaganjem U-re- ktno
vladi Jugoslavije kaAi
UNRRA preuzme direktnu odgo-vornost
za relifne operacije u tom
području
niži položaj
četvrta stranica je ispunjena
najviše inostranim vijestima sa
fronta savezničkih zemalja i dru-gim
važnim dogodjajima Vrlo če-sto
je na toj stranici obzor medju-narodn- ih
najglavnijih dogadjaja u
formi uvodničkog članka U tom
izboru davaju se čitaocima podatci
i objašnjenja o onome što se zbi-va
u drugim zemljama Inostrane
vijesti su kratke osim izuzetnih
slučajeva U njima se u kratkoj i
jasnoj formi iznosi suštima naj-važnijih
dogodjaja u svim savezni-čkim
i neprijateljskim zemljama
One se lako čitaju i iz njih se do-bije
Jasna slika o stanju u cijelom
svijetu i na svim ratnim fronto-vim- a
Te vijesti nisu gotovo nikad
starije od 24 sata naročito iz sa-vezničkih
zemalja "Pravda" do-biva
te vijesti od svojih stalnih
dopisnika iz savezničkih zemalja i
obično se kaže od kuda su vijesti
uzete
Obično u svakom broju ima po
jedan podlistak na trećoj ili četvr-toj
stranici ili neka zgodna priča
Ni podlistak ni priče ili ma kakvi
drugi materijali nemaju nastavaka
u idućim brojevima Podlistak go-vori
o nekom boju na fronti ili o
radu u pozadini i u zgodnoj formi
objašnjava pitanja koja su od op-ćeg
značaja u formi pripovjedke
ozbiljne ili šaljive sa pohvalama
ili sa kritikom 1 te se stvari čitaju
rado i Iako
češće puta 'Travda" piše prika-ze
kako se uredjuju druge sovjet-ske
novine Neki put iznosi poje-dine
novine kao primjer za ugled
a nekad udari žestoko kako se ne
smiju uredjivatl novine A ono što
"Pravda" govori to dobro slijedi
cijeli Sovjetski Savez svaki pred-lo- g
i svaka napomena uzima se u
obzir ne samo po onima kojih se
to izravno tiče nego i po drugima
koji bi mogli zapasti u sličan po-ložaj
NI "Pravda" niti druge sovjet-ske
novine ne objavljuju ništa za
novac Medju novinama nema kon-kurencije
kao sto je to kod nas
Ona nikad ne piše stvari bez vri-jednosti
za opću ttvar Ona ne doz-voljava
nezdravu i beskorisnu po-lemiku
Ona se re stara kako će
ugoditi pojedincima nego kako će
se polučiti bolji rezultati za opću
stvar U njoj nitko ne može pisati
kad hoće ili što pojedinac hoće
Svaka pa i najmanja vijest prota--
Jzi prvo kroz više ruka pa se tek
onda objavljuje Novina strogo vo-di
računa o ugledu jer danas cije-li
svijet prati za svakim rcdkom
koji se u "Pravdi" objavi
čitatelji će zapitati: zašto
"Pravda" tako velika novina jed-ne
tako velike zemlje izlazi samo
na 4 stranice a u Americi i naj-manja
novina nije manja od
"Pravde"? Da li nije razlog osku-dica
u papiru T Istina je da se pa-pir
Štedi u Sovjetskom Savezu kao
i u drugim zemljama ali nije to
razlog Izbacite vi iz američkih no-vina
sve besmislice i materijale
koji se objavljuju samo radi "biz-nisa"
i ostavite samo dobre i pouč-ne
stvari pa će ostati malo a vrlo
često ni malo od cijele novine
"Pravda" piše samo ono što tre-baju
svi njeni čitatelji da pročita-ju
Kad je tako onda je nemoguće
za ljude koji su pretrpani poslo-vima
da mogu pročitati više od 4
stranice svaki dan A gdje su JoS
druge novine časopisi knjige i
sve drugo što izlazi u Sovjetskom
Savezu u desetine i stotine miliju-na
primjeraka godišnje ako će to
sve da pročita sovjetski čovjek?
KAKO DANAS IZGLEDA
VARŠAVA
London Eng — U Varšavi ne-ma
gotovo ni jedne ulice koja nebi
bila zakrčena ruševinama razbije-nih
i popaljenih zgrada — javlji
američki dopisnik Henry Shapiro
koji je razgovorao u Lublinu sa iz-bjeglicama
ovoga grada
Centralni dio grada bio je jedan
od mnogih predjela gdje se pro-vodila
ona tragična borba koju je
izazvala izbjegla "vlada" u Lon-donu
"Niti jedne žive osobe nije
ostalo na tom predjelu koja oi
mogla opisati tu borbu" — rekao
Ve načelnik Varšave Od 700000
stanovnika tek mali broj ih je ua
pozhr poljskih partizana uspje
pobjeći preko Visle na osiobođjenl
teritorij Ostali su izginuli ili su
pak deportirani u Njemačku Mno-go
veći broJ naroda mogao se pos- -
llije neuspjelog ustani spasiti da
xisu vladini pnstase oBmanjivau
Urod da ih Nijemci noće dirati
Od jedan milijun i 800000 pred-ratnog
stanovništva Varšave ko
120000 njih se nalazi u predgrt-dj- u
Pma Oni tu žive a podrumi-ma
ruTevinama i zemunicama
Niihov £ive je vrlo primitivan U
Ipredgradju Praga skoro na sva-tom
ulu scr c-pa- ža groblje Gdje
je narod ubijan za vrijeme njema-i- k
okupacije tu je I zakopan