Nase Novine, November 22, 1978

              "' AV 4ti.
m
ЛгГ.№?-ЖУ;- Ж
J'trt
Р5 ШШ1РШ1КШ аажљ'-?.{ш?- ч ? v'V- - a,- - n .S :A !i ft ; ri
w so .(.. . : , .'''-(-""чЈгч- ; ',Mtf.K.vjv'Tr:' jwh г--
чл j г rwifu 'лг-г?- ;' уг.стумјта, l . ч cn.-jrui'- wr :'-"'- — vr? a- - r-- ". Vi . i ',. r.'' rim ji.y: .' J. --"' ' j1 .-- f .','. ' ' v -- T" n : " -- мгч -- ' . w ' i . v r- - -- - '
.. V'r ~т-- — _ r' 1 October 11,, 1976;
У
M
i
-- s.
Dft. MRKO MARKOVlC.
Kako sam kasnije (mnogo kasnl-je- )
saznao, pomenutu grupu su
prebacili engleski vojno-obavje§-ta- jni
organi (mislim) do Brazila.
Tamo se u nekoj luci grupai ukrcala
na teretni brod manje nosivosti
(ve6 se ne sje6am pod fiijom-zasta-vo- m
je brod plovio). Kada se pome-nu- ti
brod sa grupom dobrovoljaca
ргЖбпо udaljio od juzrio-ameri6- ke obale — bio je torpedovari od nje-таб- ке
podmornice (Hi "bog sveti
zna" — od 6ije, jer je iohako bila
no6) i potopljen. Koliko se sjedam,
neki su i poginuli, dok ih je nekoll-cin- a
bilo ranjeno, medu njima i
Nikola Kova6evi6. Drugovi brodo-iom- ci
su se spasli u батси. A
poslije nekoliko dana i noci, posli-je
nadljudskih patnji, spasao ih je
sluCajno neki brod i vratio ih na
ameri6ku obalu. Biii su na izmaku
svijesti i snage. Ranjenici su
smje§teni u bolnicu (mislim — bra-zilsk-u), dok su ostali nastavili sa
ostvariyanjem cilja, tj. sa prebaci-vanje- m
za Jugoslavlju.
Sve ovb, sa mnogo vide detalja,
koje sam ve6 i zaboravio, saznao
sam mnogo kasnije — poslije
nekoliko mjesecl u New Yorku od
Nikole Kovadevica... Naime, jed-no- g
dana dobijem u Pittsburghu
telegram od njega, da sretnem na
пјијогбкот aerodromu avion iz
Hayane, kojim se vra6a — teSko
ranjen...5ta se desilo, ko ga je i
gdje ranlo? — sve mi se to vrzmalo
u mislima dok sam putovao avio-no- m
za New York, da bih ga mogao
doCekati na aerodromu...
Iz havanskog aviona iznljeta su
nosila i na njima N. Kova6evi6.
Prenijeli smo ga u hotel, a kada
smo ostali sami u hotelskoj sobi,
'" 1_JUL.— ' '"JS ♦ ''..' ' 't, I __ ifik
ispricap mX je. sye-detalje- . Imali
smo djjypljnb'vremena da kriti6kl
ahaJjziramo I njihoy rieuspjeh. Niko-la
mi je tada priznao, da se u najte-2i- m
momentima svega §tb je prezi-ve- o
sjetio mojih rije6i: "ko s davo-lo- m
tikve sadi — o glavi mu se lu-paj- u".
Ovo- - navodim isklju6ivo zbog
jedne izopa6ene, maliciozne tvrd-nj- e,
koja se pojavila Sezdesetih
godina u biografiji Nikole Kovade-vic- a,
potpisane od strane DuSana
Kosti6a, u jednom пабет dnevni-k- u.
Naime,. tu je гебепо, kao da
sam ja na njujorSkom aerodromu
rekao drugu Kova5evi6u, da su
"Rusl bill protiv poduhvata kanad-sk- e
grupe5. Medutim, niti u Toron-t- u
na pomenutom sastanku, niti na
aerodromu u New Yorku, nisam ni
pominjao Ruse, nego "tikve' Ali,
izgieda, nekome je trebala takva
instituclja, jer je, ina6e, zaista
teSko pobrkatl Ruse i "tikve"!
Osnlvanje I rad UJedinJenog odbora
Juznoslovenskih Amerikanaca
Odrzavanjet nacionalnlh kongre-s-a
(pored Srba, koji su redovno,
svake godine odrzavali Vidovdan-sk- i
kongres, 1943. g. I Hrvati su u
Chicagu odrzali svoj masovni anti-faSisti6- ki
kongres) I masovnog
ибебба na Sveslovenskom kongre-s-u,
moida je najzna6ajnijl korak
ufiinjen, kada smo osnovali Ujedi-nje- ni
pdbor Amerikanaca jugoslo-vensko- g
porijekla. v
Evo kako je teklo njegovo osnl-vanje.
Poslije detaljnog savjetova-nj- a
sa drugovima Iz rukovodstva
KP u New Yorku, imao sam po torn
pitanju u nekoliko mahova kontak-t- e
i razgovore sa Lujom Adami6em,
Zlatkom Balokovl6em, Franom Pe-trinovi6- em,
Martlnom Bogdanovl-6e- m.
U tome mnogo mi je pomo-ga- b
minister Savica Kosanovi6,
VIZ mIoUGiOiSLAlVlIlIfEA... HllH I
PLUM BRANDY
m RIESLING FRUSKA GORA j
! H MUSKATNI SILVANEC Ш
{
ШШШШшШШВВ!''' y.Uf.W(i9,"'!vrl)'r" "', "'"" ' v-.yfa- y 'ММшнШмш i
Kod LCB uOntariu, Albert!, Brinatskoj Columbia
I saskatcnewnu
Za informaclje obratite se
GYAKI AGENCIES
1579 Bjobr St. W. —Toronto, Om
PJione (416) 531-99- 46 (7)
(:
4
koji je, iako u kraljevskoj vladi,
neprekidno saradivao s nama.
U razgovore sa pomenutima, na
moje veliko zadovoljstvo, oni su
izrazili ' zelju i spremnost da u
bududem Ujedinjenon odboru Ибпо
i aktivno ucestvuju i sa neskrive-ni- m
oduSevljenjem, prlhvatill su
moju sugestiju da Luj Adamifi (Slo-vena- c)
bude predsjednik, Zlatko
Balokovi6 (Hrvat) potpredsjednik, .
s tim Sto bi polozaj glavnog sekre-tar- a
zauzeo neko od Srba. Kada
sam se o tome konsultovao sa
drugovima iz rukovodstva KP u
New Yorku, oni su se slozili sa
predlogom o izboru Adami6a i
Balokovi6a, a u pogledu izbora
sekretara Ujedinjenog odbora izra-zen- o
je miSljenje, da bi za taj polo-zaj
bio najpodogniji sve§tenik,Stra-hinj- a
Maleti6. Tom prilikom гебепо
mi je, da bi korisnlje i efikasnije
biio, da Maleti6 svakako zadrzi
sve§tenl6ki б!п, kao i da se sve
u6ini, da u hjegovu parohiju u
Allkvipu, obzirom da je u njoj bila
vedina pristaiica "Slobodne re6i",
prede jedan od naprednih srpskih
sveStenika.
Prlje formal nog osniva6kog sas-tan- ka
Ujedinjenog odbora, odrzan
je u julu 1943. g. u "Fort Pit" hotelu
u Pittsburghu jedan dogovor u
kome su uzeli ибебба: Adami6,
Balokovi6, Petri novi6, Savica Ko-sanov- i6,
advokat 2arko Випб!6,
Maleti6 i ja. . Na torn sastanku
raspravljano je o koncepciji budu-ce- g
rada Ujedinjenog odbora i Izra-ze- na
je zelja da za izvrSnog sekre-tara
Odbora bude izabran sveStenik
S. Maleti6, бо je kasnije na sas-tanku
Vldovdanskog odbora I pot-vrden- o,
poSto je Maleti6 u Ujedi-njeno- m
odboru predstavljao Srbe.
Tom prilikom donesen je zaklju-ба- к,
da se sastanak o osnivanju
Ujedinjenog odbora juznosloven
TERORIZAM
' _
New York (Od stalnog doplsnika
"Vjesnika") — Oydje je.28. septem-br- a
ubijen hicima Iz vatrenog
oruzja атегЈбк! gradanln Toni Ci-ko- ja,
uglednl iseljenik jugoslaven-sko- g
porijekla iz Vrgorca, Dalma-clj- a,
dok se spremao krenuti na
posao ispred svoje кибе u Scards-dale- u,
oedaleko od najvedeg grada
Sjed. Drzava. Nepoznatl atentator
istr6ao je Iz бите 6to okruzuje
киби zrtve I Ispalio tri smrtonosna
metka.
АтегЈбка je pollclja јоб u augus-t- u
obavljeStena da je na adresu
ovog vrijednog vlasnika tvornice
preciznih mehan!6kih uredaja stl-gl- o
prijetede pismo u kojem zah-tije- va da uplati pet tlsu6a dolara na
jednu adresu u Paragvaju u korist
"hrvatsklh oruzanih snaga". Topi
Cikoja nije popustio pred ucjenom,
pa ovo ubojstvo б1п! k'rvavu osvetu
antijugoslavenske teroristi6ke emi-graci- je. '
U posljednje vrijemeti su тгабп!
krugovP.odgqypm za nekoliko na-slln- lh
akclja u Sjevernoj Amerlci —
od postavljanja bombi u New
Yorku do napada na konzulat SR
tmMaSEffiSSBsxas
skih Amerikanaca odrzi po6etkom.
avgusta iste godine. Tek tada
stavio sam u zadatak S. Maleti6u,
da od nadlezne Eparhije ishodl
dopust i otsustvovanje za period
od 2 godine da bi u Ujedinjenom
odboru mogao fungirati kao legal ni
sveStenik, kao i da se postara, da
jedan od naprednih sveStenika
preuzme njegovu parohiju u Alikvi- -
pi.
Osnivafiki sastanak Ujedinjenog
odbora odrzan je 2 avgusta 1943. g.
u jednoj slovenaCkoj sail u Cleve-land
u. Sastanku je predsedavao
Zlatko Balokovi6. Ja sam u samom
po6etku iznio svoje ideje o ciljevi-m- a
rada i ро1Шбкој koncepciji
novoosnovanog odbora, 5to bi,
sazeto гебепо, bilo:
1. Maksimalna politi6ka, moral-n- a
i materijalna -- ротоб Narodno-oslobodilafik- oj
borbi u Jugoslaviji
пабе!и sa Josipom Brozom Titom;
2. Raskrinkavanje izdajnika Dra-z-e
Mihajlovi6a i njegovih 6etnika —
saradnika sa okupatorom;
3. Masovna publikacija, informi-sanj- e
атегјбке i savezni6ke jav-no- sti
o istinitim dogadajima u
Jugoslaviji i borbi, jugosiovenskih
naroda za Novu Jugoslavlju i;
4. Svestrana mobilizacija naih
doseljenika u Sjed. Drzavama na
sakupljanju materijalne pomobi
postradalim narodima Jugoslavije.
Lu] Adami6 i drugi govorili su u
istom smislu. Svi prisutni jedno-glasn- o
su dalj punu podrSku pred-lozeno- m
programu bududeg rada
Ujedinjenog odbora.
Odlu6eno je da sjediSte Odbora
bude u New Yorku; da se u tu svrhu
iznajme odgovaraju6e prostorije,
kao i da odmah, Sto prlje,
shodno prihva6enom programu,
pristupi maksimalnoj aktivnosti na
liniji publikacija na engleskom
jeziku.
(Nastavi6e se)
jg n Ш 69 BI Hfl ®B
se
se
Njema6ke u Chicagu — iako su.s
атег!бке strane yi6estruko ponov-Ijen- a
uvjeravanja da 6e se копабпо
stati na kraj antijugoslavenskom
terorizmu. Neki od po6initelja ipak
su zavrSili u zatvoru u '-poslje-dnje
dvije godine. Cinl se da napadima
na ugledne iseljenike neprijatelj-sk- a
emigracija zeli pod svaku
cijenu nametnuti strahovladu u
trenutku kad se u ovoj zemljl tvrdi
"da je svaki napad na jedinstvo
Jugoslavije, napad na osnove vanj-sk- e
politike Washingtona".
Tako valja odeklvati da бе barem
sada атег!бка policija mnogo oz-biljn- ije razmisliti o 6injenici da
Toni Cikoja nije bio jedini атеМбк!
gradanln jugoslavenskog porijekla
koji je odbio takvo iznudiva6ko
pismo. On se ubrajao u one rijetke
iseljenike jugoslavenskog porijekla
koji su u ovoj zemlji uspjell
ostvariti barem dio атеМбкод sna,
da bi sada njegova zena i dvoje
djece ostali bez supruga i oca
samp zato §to Toni Cikoja nije htio
nov6anp pbmagati terorlstlCke ak-ci- je
protiv stare domovine.
Drazen Vukov-Coli- d