Jedinstvo, April 25, 1961

              STRANA 4
PROSLAVE 1. MAJA
+ 00-000- 0 000 000 0 00 00 00 0 00 0 0 000 00 0
Toronto: Proslava sc odrzava u nedjelju 30. apri-la,
Massey Hall, 2 sata popodne; govornici Faustino Cal-cine,
bratskj delegat Kubanske konfederacije sindikata
i Homer Stevens, sekretar ribarske unije iz Vancouvera.
Vancouver: Prvomajska povorka krece sa Powell
St. Grounds (Powell i Princess Avce.) u 12.30 popodne.
MarSirat ce sc Hastingsom do Exibition Park, gdje ce se
odrzati miting. Govorit ce i jedan bratski delegat sa
Kube.
Winnipeg: Proslava ce se odrzati u nedjelju 30.
aprila, Playhouse Theatre, 2 sata popodne.. Govorit ce
Harold Pritchet iz Vancouvera.
Windsor: Proslava ce se odrzati u nedjelju 30. apri-la,
u Ukrajinskoj hali, uvecer. Govorit ce Dewhurst
iz Toronta.
St. Catharines: Proslava се sc odrzati u nedjelju
SO. aprila, u Ukrajinskoj hali, uvecer; govorit ce Tim
Buck.
Lakehead: Proslava co se odrzati u nedjelju 30.
aprila, u Finskoj hali u Port Arthuru, 2 sata popodne.
Proslava 1. Maja u Sudbury :
Dajerao do znanja naprc-dni- m
radnicima u Sudbury
da se proslava medjuna-rodno- g
radniSkog praznika
— 1. Maja — odrzati u ne-djelju
30. aprila, u Finskoj
hali, na Spruce Street. Prirc-di- m
poSinje u 7.30 sati uve-cer.
Ovo cc biti konccrt-mit- -
u
Napredni kanadski Ukra-jln- ci
u Ilnmiltonu obiljezit
co 100-godiSnji-cu
smrti nji-hovo- g
velikog pjesnika Ta-ra- s
Scvcenka sa festivalom
ukrajinskih pjesama, muzi-k- e
i narodnih plesova. u su-bo- tu
13. maja, u Delta Col
ing. finski
zbor
vi-se
naso
200
svo-j- u
redovnu za nedjelju, 1961.
nasem starom Domu, na
767 Keefer Street.
Sjednica treba pocne tacno 2 sata poslije po-dn- e.
Ovime se pozivaju svi clanovi
da svoje redov-n- e
sjednice.
Telefon MU 5-96-
19.
Tajnik
Savez Torontu
U 13.
hali na 350 Dundas St. West
Svirace
Ulaznina: $1.00. po osobi
Dobro
Strani student! u Kanadi
se tuzc na diskrimi- -
naciju
U Kanadi je osnovano
studentsko u-tlruz- enje
udruzenja je
Charles Fanning iz St.
John's, koji
Jo izjavio da jo "potresen"
prema stranim
studentima Kanadi.
"Skoro bez iznimke obo-je- ni
studenti su ignorisani,
i tretirani sa
laznim o6instvom", rekao je
Fanning.
Zap. gradi
raine brodovc
Hamburg. —
mornarica pustila je
it snobracaj svoj nnjveci po-slljera- tni brod To jo raza-га- б "Koln" od 2.100 tona.
kojl je slican amcrifkim ra-znra?i- ma.
Iionska vlada osniva
za I)orl)tt
protiv
Bonn — unutra-Inji- h po'lova Schroder izdao
je naredbu osnivanju Ins-tltu- ta
za "паибпи borbu"
protiv
y Kelmi Inetitutom ce ruko-vodi- ti
"na-en- i
struenjaci za Istok."
U sluzbenom
se navod da ce
za
davaU "analize koje ce bit!
ж&
A.
6e
Nastupat do pje-va6- ki
i orkestra.
Govor ce jedan istaknuti
tredunionista iz Toronta.
Proslavu prircdjujo kami-te- t
u komp je zastupljcno
radni£kih organizacija.
Pozivamo radniko u
Sudbury da prisustvuju.
Odbor
Ukrajinski festival Ilnmillonu
legiate Auditorium. Program
ce izvoditi vise od pjeva-(5- a,
muziJara i plesaSa.
Apeliramo na napredne
Jugoslavene u Hamiltonu da
ovoj proslavi
brace Ukrajinaca.
Dopisnik
Vancouver: Reriovna sjednica KJU
Kanadsko Juznoslavensko Udruzenje zakazuje
sjednicu 7. maja, godine,
u Jugoslavenskom Prosvjetnom
da u
Udruzenja, a osobito
novoprimljeni, po mogucnosti posjecuju
Udruzenja:
Jugoslavenskih Kanadjana u priredjuje:
PLES SA ZAKUSKOM
SUBOTU MAJA
u Madjarskoj
poznati orkestar
dosli
Me-djunarod-no
Predsjcdnik
Newfoundland,
postupcima
u
diskriminirani
Njcmacka
Zapadnonje-табк- а
instjtut
raarksizma
Ministar
o
marksizma-lenjinizm- a
zapadnonjemafki
obrazloJe-nj- u
"Institut
nmrksizam-lenjinizam- "
prisustvuju
I Z SVIJBTA
ЕШ1ШШ1ШХМ1Ш1М1Ш1МШ1М1Ш
Naoruzaianje u etijetu obuhta-h- a
oko 50 milijuna ljudi i clncvno
Rtoji oko 350 milijuna dolara.
Idureg шјем-с- а u Kairu c"e se
sa&tati minivtri africkih drzata da
potpi;u Afritku pmclju.
t Dan-k- oj jo trajkoalo oko
150.000 radnika za poecanje ml-nimaln- ih
placa od 200 za 240 kru-n- a
tjrdnn.
Jalja se iz Leopold ville da je
ile oficira Mobutuotih jedinica
lileno fina zbofj podriatanja eza
►a pritalicama predtjednika Gi-zeng- e.
Danska protiv
nuklearnih baza
Kopenhagen. — Danski
ministar vanjskih poslova
Otto Krag izlozio jo rezer-vira- n
stav svoje zemlje u po-gled- u
smjeStaja atomskih
baza na danskom teritoriju,
i zalozio s0 za rjeSenje pro-ble- ma razoruJanja.
Osvrcuci se na odluku Vi-je- ca NATO od 1957. godine
prema kojoj se u zemljama- -
elanicama NTATO mogu sta-cionir- ati rakete srednjeg do-me- ta
j stvarati skladiSta rail-nicij- c
za nuklearno oruzje
pod атепбкот kontrolom,
Krag pi§e: "Na ovoj liniji
Danska i NorvcSka su zauzo-l- e
rezerviran stav. Ova re-ze- ra
vazi i dalje kao neiz-mijenjena- ."
od znaconja ia borbu izme-dju
Istoka i Zapada"
Izvjesiaj sa bojista
(Xastavak sa str. 1)
mraka zauzeli su nek'ollko о&Шв&
naselja i рокирШ cvu djeca i ieem.
U zoru prcd braniocima Ktb Ao
je ctraian prizor: neprijatelj je la-sra- no
nepredorao iaa "iivog itita"
ito su ga formirale sarobijeoe ie-n-e.
— Niimo mogli piaati, pobili
zeno i djecu. . . — pnla
nam Jedan od neiih pratilaca.
— Jeiiini j ixlaz bio povtafe--
nje,
U ran.-- popodnovno sate, u po-nedjelj- ak,
na front je stigeo Fidel
Caetro. Radio Havana mo je ne-koli- ko
minuta prije toga objavio
odiuku vlade kojom ee premijeru
povjeravaju fujikcije vihovnog ko-manda- nta.
Situeoija na frontu bile
je ntporotjna: neprijatelj je ilrtao
vec in mosteorana, oeiooouio se
moivarnog predjela, razvio je svoje
mototizirane jedlnice i bacio u dje-lo-a- nj
tenkove. I'o5li mi nadijeta-t-i
avioni. Svi su hex rani ike avioni
D-2- 6 americke proizvodnje koje u-potreb- ljava
ameridka voiaka. Jedan
je prod noma — oboren je
pokraj same tvornice seeie gdje
je u torn trtnutku radilo nekoliko
tisula radnika. Radnieka milieija
izre&etala ga je protuaviomkim
mitraljezima. Nije uipio iabaciti
amrtnonosni tovar, a iz pogo-djen- e
ptice, kvadjon je IeS pilota
— americkog gradjanina Fmncisa
Delo.
— Imao je sar sobom svo doku-ment- e
— pri?a nam jedan 18-godi- S-nji
naoruzanj Kubanac.
— Sve smo poslali u Stab u Ha-г-ап- и,
i piloteku, i Sofersku dozvo-i- u,
i notes s alresama i telefonima
prijatelja iz Uostona.
U ponedjeljak predveer ЈздбеЈа
je bitka za Kubu. Fidel je raspo- -
redio svoje IJude i pofela je borba
proa o prsa. To je bio jedini nacin
da se sauvaju 2ivotl zarobljenih
talaca. Oko tri stotine branilaca
Kube ranjeno je u toj bitki. Heroje
te bitke ovdje nismo zatekli. Iz im-provizira- nih
bolnica koje je nepri-jatelj
takodjer bombardirao, usp-- -
kos jasnim oznakima sa znakom
Cr-eno- g ikriia, prebaciH su ih u
obliznje gradove na lije!enje. Ne-prijatelj
je, medjutim, pretrpio
znatno vece gubitke. Zahvatila ga
je panika i ubrzo je opet bio satje-ra-n
u mof'arnu obi as t kraj obale.
Pojcdinci su se probili u obliinje
planine. Armija i milieija "raitfeS- -
ljataju" te predjelc i usamljenl
puenjevi dopiru i do nas na
obali plaie Larga.
Utorak je donio pobjodu Kuban-cim- x
pojafanja pofela su sti-zn- ti
na taj ftktor plaio Larga, o-blii- nju
plaiu Giron i kotarsko mje-st- o lIagaj Grande. Teiki kamioni
--ukli su topove, za njima su stizali
tenkovi i artilerija. Odjcdnom, no-- vi desant padobranaca. Iz aviona
H-2- G s izbrisanim oznakama nacio-nalnos- ti
pojele su se гагл-ija- tl ze-le- ne
pofurke padobrana kojo armi-ja
upotrebljava na manevri-ma- .
Samo je mali broj padobranaca
stigao iiv na cvrsto tlo. Mnogl su
рокоеш jos u zraku. ecina je
bila bez dokumenata — vjerojatno
je rijei o pladenicima i najamnici-ma- .
Medjutim, bilo ih je i s li&iim
isprawima americkih gradjana, vje-rojatno,
kako se ovdje smatra, in-strukt-ora
i starjeina.
NaJ diip lagano je kruiio tim
proetorom nad kojim je izTen pa-dobran- ski
desant iza lodja kuhan-sk- e
armije u borbi s invazijom na
obali. Vojnici skupljaju plijn, is-pra- -ne
i newpravne bazuke, mino-baca?-e
i mitraljeze. Jedan kuban- -
ski mtelii uzalud pokuSava pokre--
nuti oSteceni tenk "Sherman" ame-rik- e
proizvodnje. Gusjeniea mu je
otecVna. Melwtim. mediu zanli- -
jenjenlm tenkovima ima
. fsprav--
nih.'
bi-s- mo
naiie
sada
svoj
sada
Jaka
SAD
Odsjeceni od padobranaca, nana- -
dafi su napultall svoje , tenkove
i bjefeli Rlavom bez obzira prema
obali.
Urii motorni fantei imali su pre-bac- iti tu udarnu nagu invazije —
ukupno dvije lo tri tisuce odlifno
opremljem'h najamnika — na bro-do- ve
koji su se spufttenim zastava- -
ma cekaH m. pueini. Malo se njih u}jlo vratiti i ifpticati poraz.
Hezbroj malih famaca izreielanih
mecima branitelja oetalo je uc o-ba-lu, do polovine pod vodom. Samo
na torn sektoru zarobljeno je vife
od stotimi napadaa.
Nakon tog susreta s htetorijom
plaie Larga, vratili no se u Ha- -
vanu. Mladiei i etarlji, svi pod o-ruij- em
u unuormema vojke, ml-IW- je ili gmdjankim odijVlima,
ortali su za name na straii, umor-n- i, ali odluni. Pna pobjeda ulila
im je jo vie vjere u nemlomlji-vo- t
snege tog jedinstvenog пак-d- a.
J. Miric, doHenik Vj#nHca"
Uvijck rail! dobro. To ce
zadovoljiti neke ljude a
iznenaditi drugc.
Mark Twain
Gladys Francis Lewis J o s h u
17)
a
Preveo A. K. — 1 c i
stajalKi anda vjeeradnndeiv. nBi lpaogsaaonocbiookoobnajvilhjenje, bniljaihgudsvtoaj,e su po-datlji- va, isarana zvijezdama, blistava. Preko neba se jo micao veliki zuti puni mjesec, a preko njega su promi-ca- li otrcani oblaci, kao glumci preko pozornice. Divljo
guske, koje su letile u visini i ostavljale za sobom proga-njajuc- e krijestaje, presle su u zivoj povorci. Krijestaji su bili jeJozoshvitjio,j djaelehktii,o kparoimgiltaisolvicie iuz dnleapnoozvnea, toagli snviijjeetas.o
usudio, da ne poremeti ovaj osjecaj jednakosti. To je bilo tako jako, da je udaralo u svakoj 2ili njihovih tijela. To je bilo tako silno, da je teklo oko njih, i bacalo nji-ho- v mali svijet u novo, ostro zariste, i tamo ga zadrzalo.
lAelpi titroa.nije bilo njezno, i krhko kao prah sa krila nocnog
Josh se je jedva usudjivao disati.
Motrili su kako veliko jato prelijede preko lica mje-sec- a. On je nije doticao, ali oboje su znali da su bltfo je-d- no drugom nego sto su ikada bili. Proganjajucj krikovi,
tuzni, primitivni, bitni — kao zudnje srea — stopili su
se u tisinu. Josh je cuo Francieino tiho disanjc i ruke
kojo su sc sklapale i rasklapale, vrcanjc табке koja mu
se otrljala o nogu, mukli sum potoka. Onda je cuo Fran-ci- n saptaj: "Glcdaj kako je nebeski svod debelo oblozen
dolamama od sjajnog zlata."
On nije mislio da cc se 6uditi kako ona govori Shak-espearo- ve rijeci, kao da su njezine, jer to je izgledalo
kao dio novog bogatstva i snagu koju je vidio u njoj.
Odjednom je kle6ao pred njom i obavijao ju ruka-m- a, dok je lice pritiskao o njezino bedro.
"P'rancie ! Oh, moja Francie!" vapio je isprekidano.
Osjetio je njezine ruke na lieu, kosi, na ramenima.
Ona ga je povukla da se ustane. '
Grlio ju je, drzeci je njezno za trenutak. Onda ju
je zestoko stegao, dok nisu bili kao jedno. Njegov po-Ijub- ac je bio zestok, drobeci joj usne. Osjetio je kako
se ona napreze da disc. Onda ju je njezno poljubio, a
ona je od srece uzdahnula. Od ovoga mu je zilama potc-kl- a zanesenost — divija, primitivna slast, koja je potek-l- a kroz njega kao plima — kao plamen sto lize kroz ta-m- u. Njezine su usne bila tamne pod njegovima, a lice
joj je u slabom svjetlu bilo nago, goruce, i cisto kao zvi-jezd- a.
Nakon nekog vremena on re2e : "Mozes li mi opro-stiti- ? Za one casove kad sam te zasjekao, duboko ra-ni- o ..."
"Oprostiti? Ja te volim. Tope sve §to igra ulogu."
"A ja te volim, volim, volim, moja jedina, moja
draga — i samo tebc. Ovo je 6udesno, van shvacanja."
Ovo su bile rijc6i koje je tako dugo 6ekala. One su
bile vrijednc muke j cekanja.
Zaduvao je nocni lahoric i ponio kraj njih usahlo
lisce.
Obujmivsi je rukom, oni otidju u tamnu kucu. On
na kestcnovom ormaricu upali svijecu i gledao ju je ka-ko
je raspustila uvojastu kosu i ras6csljala je u tamni,
magloviti oblak, a onda ju splela dvije duge, zavi-jaju- ce pletenice. Njcgove su cizme bufno pale na borov
pod. Svukao je sa sebe kosulju. Gledali su preko sobc je-dno
drugome u lice i znali su da je svako iskusavalo na-dja6uj- uce uzbudjenje. Njezine haljine su kliznule na
pod, i za trenutak je njezino slatko, mlado tijelo sa bla-gi- m oblicima stajalo nago — nago i krasno, kao sto je
bilo njezino lice pod njegovim poljubcima. Onda su se
svjctlucavi nabori spavaSice savili oko nje.
Njemu su u o5ima navrile suze, a sree mu je udara-lo
u rcbra.
"Oh, Josh, svih ove godina sam mislila da te volim,
ali ovako jos nikada nije bilo!" U glasu joj je bio drhtaj.
"Nista ne mozc biti divnije od ovoga, moja Francie.
Ve6eras smo zaljubljeni, zaljubljeni po prvi put."
On ugasi svijecu i legne kraj nje. Nisu se doticali,
ali svako je bilo ushiceno blisko§cu drugog. Iluka mu je
pronasla njezinu, a ona se okrenula i stavila glavu na
njegovo rame. On prisloni lice na njezinu glavu t tako
su lezali, dok su srea udarala jedno o drugo. Kad ju je
prigrlio, poljubci su im bili diiblji od fizikalne strasti. U
njima je bilo stovanje i ushicenje.
"Moglo se je desiti' da ovo nikada ne pronadjemo.
Da nije bilo tebe, bili bi lutali tttavoga zivota, tra2eci,
a ne nasavSi nista. Ja sam sporo, glupo, tvrdokorno stvo-renje- ."
On joj pogladi lice.
Francie so je borila da prigu§i svoju radost. Bojala
se je ofekivati previse. Dozivila je toliko nepodnosljivih
razocaranja, koje nije mogla zaboraviti mnogo kasnijc,
nakon je ova usputna radost bila zaboravljena.
Alj kad je doslo jutro, oni su jos uvijck bili zadi- -
Titova izjava
(Nastavak sa str. 1)
no milo ugleda i povjerenja
u efikasnost te medjunarod-n- e
organizacije koji su, na-roSi- to
poslije sluaja Konga.
veoma opali. Mislim da oni
koji su pomagali emigrants-ke- ,
kontrarevolucionarne
snage i omogucili tu agresiju
snose ogromnu odgovornost
pred svijetom. Taj novi iza-zo- v
miru i боујесапви-- и za
najvecu je osudu".
Rritanska orp;aniza- -
cija trazi oslohadja- -
nje Dz. Kenijatc
London. — Britanski pok
ret za slobodu kolonija zat-razi- o je da se odmah pusti
na slobb'du kenijski naciona-In- i
vodja D?.omo Kenijata.
U zahtjevu koji je postavljen
na godisnjoi konferenciji
pokreta, traii se takodjer da
se ukine svako ograni6ava-nj- e
politicke aktivnosti ke-nijsko- g
lidera. Dzomo Keni-jata,
kome je sada 71 godi-na,
Jivi vec dvije godine pri-siln- o
u jednom kenijskom
selu. Prije toga on je bio
proveo u zatvoru 5 godina.
T
Formirana komisija
UN za istragu ubij- -
stvu Lumumbc
New York. — Na osnovu
ranijo odluke Vijeda sigur-nost- i
formirana je komisija
koja ce povesti anketu o oko-lnosti- ma
i odgovornosti za
smrt kongoanskog premijera
Patrisa Lumumbe. Komisiju
?аб!пјаа1! ce meksikanski
pravnik Oscar Rabasa, bur-mans- ki
sudac U Aung Kin,
Tesome Hailemariam (Eti-opij- a)
i Dzordz Krepi iz To-ga.
li
u o n a n n
u
o
Tko zeli vidjeti,
taj ctijc
Sovjetski tehnicari izradi-s- u
radio-apar- at koji sc
moZe montirati u okvir nao-6ala- .
Naprava ima regulator
za јабјпи. antenu i konden-zato- r.
Radio se automatski
икорбаа onog trenutka,
kad se паоба!е stave na nos.
Kad se skinu, radio prestaje
raditi. "To je sretan izum
za ribice". komentira Radio-Moskv- a,
"jer se radio mofe
sluSati bez straha da ce ras-tjera- ti
ribe".
SIRITE I POMAzlTE
RADNICKU STAMPU!
Do 3i Г1
vljeni, i kroz citavu vjetrovitu jesen u tesku zimu, zivili
su u ovoj novo nadjenoj druzevnosti, mrzecj da budu
rbdaialsotgaavdlusjvgeanakci,iojeojus—jterocacgjaulkecdiiasYjturaarnsmot voiougptaho.tpKNuainkvoansdjtaak,lj.umbCiasilnviilili.osSuivmeonjsiee, bnirjcezublijlkou;tolnikiokadcravepnroigje, nzilsautnokigsei ubdroarnaclaonosgtaskvvjeotmla na ze-stino- m. Nikada prije se nisu tako promjenjivi, tamni, komesajuci oblaci gonili preko Kavnjaka, i nikada nije
sunce probijalo kroz pukotine za tako bezdasne trcnut-k- e
i obasjavalo njive i stabla takvim sjajem.
Francie je osjecala da je prozivljavala danc u sjaju
bozjeg smjeska. Osjecala je da jo on vrlo blizu.
sti CeJgoashnijjee onsijkeatidoasanvirsseannsjtavoo. tSikjerloamni odush0a joe mzoahgvuacljni-ova-- o bogu. Ovo je bilo bozje i Francino djelo. Ona je s
njegovom pomoci istrgla od propasti ovo sjeme njihove
saTsene ljubavi, i cuvala ga je toplog i nahranjenog i
slobodnog od stetne gor6ine, dok Josli nije bio sprcman
ua to s njom uziva.
Neobicno poni2enje je zavladalo nad njegovom gor-Ijivo- m, poticajnom naravi. Jane je 'primjetjla. ne toliko da je skroman, nego da je zadovoljan i veseo, i da viso
nije covjek zaracen sam sa sobom. Osjecala jo veliku
njeinost prema ovoj snahi, koja mu je donijcla lako-v- o zadovoljstvo. Davno prije, nakon dugih deset godina,
ona je vidila kako sc je slican izraz pojavio na lieu
njezinog Jonathana.
Ah, mislila je ona, dok jo otvorila vrata peci i mio-mir- is svjezeg kruha ispunio sobu, bozja djela su tajan-stven- a
i puna cuda! Za trenutak je njezino puno, dobro
lice pod bijelom kapom izgledalo mnogo mladje od nje-zin- ih godina.
Treci dan, po§to je Jon bio odjahao na sjever Hen-ryj- u Mortonu, Josh je dosao k njemu kad je bio sam u mlinici.
"Jon," recc on, sjedajuci na ba5vu i zamisljeno zve-ckaju- ci sakom cavala, "ima jedna stvar koju sam ti
ved odavno trcbao reci !" On iskreno pogleda Jona.
Jonova olovka zadrhta, dok so je micala po габи-nic- i. Primjetio jo Joshov lagani hod i kako ne mozc po-dnos- itj da ne bude u blizini Francie. Nije mu bilo potre-bn- o reci da Josh i Francie zive kao sto covjek i zona tre-ba- ju ziviti. Zahvaljivao jc bogu, i samo trazio da jednog
dana i Itobin bude sretna kao sto jc Josh. Zar mora uvi-jck
vagati ovo dvoje jedno s drugim, koje najvisc volt?
pitao se je. Koliko je bila velika njegova ljubav za По-bi- n, tolika je bila i ielja da Josh nadjc srecu. Cekao je
na brata da govori.
"Bio sam vraski spor sredjujuci svoje stvari. Hocu
reci da — zalim i da me je stid." Onda brzo nastavi:
"Ne shvati me pogrcsno — ne zato sto sam ju volio.
To ne mogu pozaliti. Ali zbog toga sto sam morao u6initi
nazao tebi — Francie — i Iiobini. To je najistinitije sto
ti mogu reci, Jon."
Jon stavi u diep drhcucu ruku i zadrza je tamo da
ga ne izda. Nakon duge stanke i pribranim glasom, on re-de:
"Oh, u redu, Josh." Ali u sree mu je nahrupilo vese-Ij- e.
"Morao sam izvesti ovu stvar "na6istac s tobom. Mi-sli- m da bi trcbao znati, da me ona nije nikada volila . . .
ne stvarno . . . Za sve sam ja kriv . . . odjednom sam joj
se namctnuo, zato sto sam izgubio svoj pravac. I skra-jnj- e je vrijeme da ti nesto uradi.S u vezi toga. 2ena ne
moze zauvijek cekati sporog тибкагса."
Jon se nije usudio govoriti. Procistio je grlo i otiSao
do prozora. "Moram biti siguran — nakon — nakon sve-g- a
sto se dogodilo," rec"e on копабпо. "LjubiS li ti Fran-cie?"
"Da."
"Drago mi je zbog vas."
"Hvala, Jon.'"
Jon osjeti kako mu se ljubav za Josha nadimlje u
grudima, zaustavljajuci mu dah. Kad je nalet osjecaja
prosao on so okrene od prozora.
"ZaSto ne bi ptisao kod llobinc sada, Jon?"
"Nisam siguran. Uzto — njczini roditclji ce jc se
odreci . . . Kako mogu tra2iti od nje da bira izmedju
mene i njih?"
Josh zazvecka cavlima. "Aleksandru," re5c on
umjesno, "presjeci gordijski c4'or."
"To nije tako lako. Kako se mogu zeniti izvan na-б- е
vjerc, бак da me ona i hoce?"
Ali Jon se je робео nadati. Dok su so hladni mjosecl
odugovladili, on si je opctovano govorio: Na proljcce cc
so otvoriti put . . . na proljcce kad ona dodje kuci. . . (Nastavit cose)
Bisla Gagarina u Aleji lieroja
Moskva. — Prema vijesti
Radio-Moskv- e, u Moskvi ce
so u znak sjecanja na pri
let бо'јека u svemir izgra-dit- i
9fi metara visok obelisk
koji ce sluziti kao muzej i u
kome ce se би'г1И kabina
svemirskog broda u kojoj jo
ostvaren prvi let covjeka u
svemir.
Ilritanvki marial Monlgomrri
oli da pile, ali mu je гикорјч e- -
oma neritljir. had je u Ixnamu
pnjeti(, muzej u kojrm xe nalazi
i soba pooccena ratotima u Afri-c- i,
on m aprrpaiceno zauslai
kraj jedne citrine i ohrall sc o-di- cu:
— KVcile mi, molim a, odakle
oo pi mo odje?!
— Ali, marSale, pa (o je plan
napada Tobruk; i ste ga licwi iz
radili!
— (1ироч( — zabrimda Mont- -
Romeri — tu je pimo koje am
piao tnjoj irni.
I'pitali Itoberta KobinMna, nti-мк- га Xohrlote nagrad i
koja je primjetva
komije inala 1ајмг titjecaja №1
nau rpobu.
Izgradnja obeliska poSct
ce za nekoliko dana na mje-st- u
gdje so zavrsava Aleja
heroja. U aleji ce so podici
biste svih onih koj su omo-gucili
let fovjeka u svemir,
medju kojima ce poJasno
mjesto zauzimati bista Joz.
monauta Jurija Gagarina.
ANEQDOTE
pofta-toff.kfmiar- aj
Odginor je bio пенгк4ап: "llo-jadian- jr
zenke ком.'."
DtadeM-li- h godina lad.ila je u
Njemarkoj takva inflacija da ш
cijene iz dana u dan skakale ne-jeroja(n- om
hrzinom. Njemackl no-tin- ar
i piac У.цоп Br in KK pre-ma- n
je zhirku rcportaia. Kako je
radio ia2ljio. ioao se lrnuo.
()tm toga, Mnctale mi mu aki- -
danje jadikotke idaafa koji je
2 lio da narurrnu robu 1 prije
dohije i proda.
— Ilajde, napUite угс jedflom
tu ttar! StaWjam tam Mnudu
koju јоч niknm niam ixwtavioi
platit tu am koliko god zatraiiir!
Ki; e malo zamMi, a onda od-mah- nr
glasom:
— To je ptrmalo!