Jedinstvo, April 25, 1961

              . т тшакттпттвлктјШштштгшштшм ШЛШШм
Tridatta godina idaitnfa
Ulazx svakog utorla i pelka
Godunju prttplata:
fir Kanadu C dcltam,
ostah zemlje 7 dolara
Adreta:
479 Quten Strtei West
Toronto S-l- t, Ontario
Tehfon EM 3-16-
12
VOL. XIII No. 3 (1121) TORONTO. TUESDAY. APRIL 25. 19G1 PRICE 8c PER COPY
KENNEDY HEZ
Kanada pod
MASKE
"doktrinom"
Kakve je pouko povukao amencki predsjednik Ken-nedy
l iK'Uspjelu mvazije Kube? Iz onoga sto je pro-slo- g
eeUrtka rekao urednicima americkih listova i dan
kasnije na svojo.i konferenciji za stampu dade se zak-Ijufrt- i,
da on smatra da je bilo pogresno provalu poku-iat- i
na straznja vrata, sluzeci se bandom placenika, ne-g- o
je trebalo poci direktno, sa svom americkom vojnom
silom. Ta se pogreska vise nece ponoviti. On je veg naja-vi- o
novi kurs, koji jo odmah proglasen "Kennedycva dok-trina- ".
(Ш1о jc u praksu da americki predsjednici pro-glaSuj- u
svojo "doktrine"; razlika izmedju Kcimodya i
Trumana i Eisenhowcra je u tome sto je on to uradio od-mah
u prvih danima svoga predsjednikovanja, a ostaloj
dvojici jc uzelo noSto vise vremena. To svakako dolazi od
toga Sto je Kennedy mladji i energicniji).
Evo "Kcnnedyeve doktrine" (citat iz govora ured-nicima
americkih novina) : "Ako drzave ove licmisfere
propuste da izvrse svoje obavezc protiv komunisti6ke pe-netrac- ije
izvana, onda ja zelim da se ta6no zna da se ova
vlada nece sustezati da ispuni svoje primame obavezc u
poglcdu sigurnosti nasc vlastite nacije".
Sta ovo zapravo zna£i ?
List "Toronto Daily Star" (vidj na drugom mjestu)
pise: "Gosp. Kennedy je na taj na6in zaprijetio inter-vencijo- m
ne samo Kubi, nego svim latinskoameri6kim ze-mlja- ma
za koje Sjedinjenc Drzave sumnjaju da se pri-bliSava- ju
Moskvi".
" "Kennedycva doktrina" ne va2i samo za Latin-sk- u
iriku. ONA U JEDNAKOJ MJERI VA2I ZA KA-NA- L
To je zakljucak poznatog karfadskog lista "Globe
and Mail", koji u broju od 22. aprila na senzacionalan
na6in objavljuje : "KENNEDY DOCTRINE APPLIES TO
CANADA. U.S. SETS ITSELF JUDGE OF ACTION TO
BE TAKEN IF RED THREAT RISES". (Kennedycva do-ktrina
vazi za Kanadu; Sjedinjenc Drzave uzcle pravo
da odredjuju akciju ako dodjc do ervene opasnosti".)
Izglcda da je "Globe and Mail" shvatio puni smisao
"Kcnnedyeve doktrine" tck nakon "objasnjenja" Bijele
kuce. Washingtonski dopisnik ovog lista pise: "Predsjc-dniko- v
govor urednicima se uglavnom odnosio na Kubu,
ali postoji Sire znaccnje — sto jc danas potvrdila Bijela
kuca — u njegovim rije&ma da su Sjedinjenc Drzave
sprcmne aktovati 'ako drzave ove hemisfere propuste da
izvrSe svoje obavezc protiv komunisti£ke penetracije
izvana' ".
"Globe and Mail" istido da ne postoje obavezc na
koje so Kennedy poziva u svom govoru. Postoji ugovor
zakljuc"en 1917. u Rio dc Janeiro, koji obavczujc Sje-dinjenc
Drzave i zemlje Latinske Amerike — ali ne i
Kanadu — da so medjusobno pomazu u sluaju napa-daj- a
izvana. To jc Kennedy sada pro§irio na "komuni-sttfk- u
penetraciju" (§to ima veoma Siroko znaSenjc.
kao sto cemo vidjeti iz daljnjeg izlaganja) i proglasio
da sve zemlje ove hemisfere imaju da se suprostave toj
"penetraciji", a ako to ne uradc, uradit cc on za njih
Kennedy je rekao i sad svi narodi Juzne i Sjeverne Ame-rike
trebaju da se po tome ravnaju. Jao si ga onima koji
to nc urade !
Objasnjavajuci znacenjc "doktrine" "Globe and
Mail" pise: "Kanada, nalazeci sc izvan Organizacije
americkih drzava, ali ne izvan hemisfere, nece ostati iz-van
orbita doktrine. Tesko je zamislit prilike i kojima
bi amcrickj vojnici marsirali da spase Kanadu iz pandza
jedne Ijcvicarsko vlade koja je proglasila neutralnost,
prekinula vczc sa Sjevero-ameriSko- m obrambenom zra-бп- от
komandom (NORAD), razoruzala, i pozvala sov-jcts- kc
tehnicare da pomognu u izgradnji transarkti-ck- e
ceste (trans-Arcti- c Highway)".
Znaci, Sjed. Drzave nece nikad dozvoliti kanad-sko- m
narodu da izabere vladu koja bi sprovodila jednu
nezavisnu politiku, kako odgovara Kanadi i njezinim in-tcresi- ma.
Kanada moie imati samo takvu vladu koja
jo spremna izvrSavati zapovjedi Washingtona.
To je smisao "Kcnnedyeve doktrine" za Kanadu.
Ovdje vise nije u pitanju samo Kuba ! njezina slo-bod- a.
Jankijski imperijalizam ugro2ava sve narode ju-zn- e
i sjeverne Amerike.
Drski imperialist Kennedy je ovaj put оШао pre-dalek- o.
Kanada kipti od gnjeva, popnt ostalih zemalja
sjeverne i juzne Amerike.
Evo Sto pise "Toronto Daily Star" u poncdjeljak :
"Indignation and disbelief kcynoted Canadian reaction
to the Kennedy Doctrine enunciated by the United
States predsWent . . . While some Canadian leaders
cautioned against jumping to conclusions, others were
quick to condemn the president's statement".
AmeriCki predsjednik ne mole da shvati da su u
svijetu nastupila nova vremenn. Impcrijalizmu je odzvo-llil- o
— narodi hoce da budu gospodari u svojoj kuci i da
upravljaju svojom sudbinom.
To je ono za Sto se bori kubanski narod . . . Kanadski narod ce odlu6no braniti ta svoja prava. . .
♦
Mnogi sc u cudu pitaju da H ie ovo onaj Kennedy
lojega su poznavali do prijc nekoliko dana. Da, to jc on
samo Je sada skinuo masku . . .
POHOD
Oko 1.000 nezaposlenih
radnika uzelo je ucesca u
pohodu na Ottawu.
Proili su Ottawom noseci
razne plakatc, kao: We
Want Jobs, Not Charity.
Prcdstavnici vlade na бе-l- u
sa ministrom rada Star-ro- m
primili su delegaciju od
30; koja je podnijela slijede- -
Grupa kanadskih atoms-kih
паибепјака u kanads-ko- m
atomskom centru (A- -
tomic Energy of Canada) u
Deep River (Ontario) pokre-nu- li
su peticiju protiv nukle-arno- g
oruzja.
Jedan od pokretaca, II. E.
Gore, sef odjeljenja fizike,
izjavio je da je peticija pok-rcnu- ta
"da se pokaze da jc
bar nekoliko osoba ovdje za-brinu- to
zbog nuklearnog o-d-uz- ja".
i
GOVOR
Kubanski premijer Fidel Castro govorio jc u nedje-lj-u
na televiziji.
Veci dio govora bio je posveccn nedavnoj invaziji.
On je rekao da je napadac"a 1.300 i da su bili na-oruza- ni
bolje nego bilo koja americka vojna jedinica u
Drugom svjetskom ratu.
Fidel Castro
Nasser: Zlocin protiv
mira u svijetu
Predsjednik Ujedinjen
Arapske Republike Gamal
Abdel Nasser osudio je inva-zij- u
Kube "ne samo kao zlo-6i- n
protiv ljudi koji zele da
ostvare istinsku slobodu, vec
isto tako i kao zlocin koji je
izvrsen protiv mira u svijetu
i protiv slobodne svjesti co-vjccanstv- a".
U poruci, u kojoj pru2a
podrsku kubanskom narodu,
a koju je uputio kubanskom
premijeru Fidelu Castru,
predsjednik Nasser je izja-vio
da miroljubivi narodi si-гл- п
svijeta "nece ostati sa-mo
posmatraci dok se ovaj
zlocin cini protiv miroljubi
vog naroda Kube".
Okupljnnic dohro- -
voljaca n Rrnzilu za
pruzanic nomoci
Kubi
Rio de Janeiro. — Savez
poljoprivrednih proizvodja- -
ca Brazila objavio je dekla- -
raciju u kojoj osudjuje inva- -
ziju na Kubi ocjenjujuci je
kao novi manevar imperija- -
lista.
Ova organizacija, u znak
podrike kubanskom naroda,
pristupila je akciji okuplja-nj- a
dobrovoljaca koji ce se
na Kubi boriti protiv invaii-oni- h
snaga i
agreeora.
NEZAPOSLENIH NA OTTAWUT
Peticija knadskih atomskih
Kuba dalje u
KUBANSKOG PREMIJERA
bilo
imperijsltetl-fiki- h
ce zahtjeve: Povecanje dr-zavn- ih
izdataka na projekte
koji ce osigurati zaposlenje,
da so tkzv. sezonska pomoc
iz besposleni6kog osiguranja
dajc i poslijc 15. maja, da
se ne 6ine promjenc u zako-n- u
o bcspoalcnickom osigu-ranj- u
koje bi oslabile osigu-ranj- o.
Gore je uputio pismo sta
mpi u kome kaze da ce peti-ciju
cirkulisati po cijeloj ze-ml- ji.
Ovo je tekst peticije :
"We, the undersigned be-ing
convinced that nuclear
war is abhorrent and intoler-able
and that the answer is
to be found only in the total
abolition of all nuclear
weapons, urge our govern-ment
to continue to do all in
its power to achieve this end
ivuuanski guuici iznose
87 mrtvih i 250 ranjenih.
Napadaci imaju 82 mrtva, o-si- m
onih koji su sc utopili
kad je kubanska avijacija
potopila brod na kome se na-laz- io
bataljon vojnika. Do'
sad ih je zarobljeno 621.
U svom govoru Castro je
opetovano naglasavao da
Sjedinjene Drzave namjera-vaj- u
direktno napasti Kubu
(sa vlastitim oruzanim sila-ma- ).
On jo kazao da ce Kuba
budno stajati na strazi i ako
dodjc do napadaja, Kuban
ci ce se boriti za svaku ulicu
i svaku kucu u gradovima, a
ako ih izgube, preci cc u go-re
i planine.
Castro je upozorio da ce
napadaj na Kubu izazvati
"konflagraciju ncizmjernih
proporclja, dovesti {mperija-liza- m
do samoubojstva i ra-su- la
jankijskog carstva".
Kcnnedyeve prijetnje Ku-bi
Castro je uporedio sa Hi-tleroi- m
prijetnjama malim
evropskim narodima.
Izjava Tita i)ovodom
americkc affrcsijc na
Kubu
Tanjug je objavio izjavu
predsjednika FNRJ Tita iz-da- nu
18. aprila u Aleksand-riji- ,
Egipat; izjava glasi.
"Premda je situacija oko
Kube bila posljednje vrije-m- e
veoma uznemirujuca, i-p- ak
je vijest o otvorenoj ag-res- iji
iz vana djelovala zap-repaScuju- ce
na svakog tko i
malo mole misliti o tome ka-kve
ce to posljedice imati.
Smatram da to nije samo a-t- ak
na Kubu i na njenu ne-zavisn- ost,
vec i na mir u svi-jetu.
Protagonistj ove agre-sij- e
zapoceli su opasnu igru
sn sudbinom covjeanstva i
Ujedinjeni narodi treba da
pokaiu svoju efikasnost i da
sprijece namjere agresora,
ako Selimo da spasimo jo5 o-(Xast- avak
nn str. 1)
Oni su se zavjetoali da
nece dozvoliti da 19G1. biuit
kao ito su bile tridesete go-din- e.
Iiekli su da ce se u Ot-tawu
vratiti u nekoliko puta
vecem broju ako sc u roku
od Sest mjeseci ne nadjc po-sa- o
za preko 700.000 neza-poslenih.
naucenjaka
"Wn rlen nororiet nw n nnc
sible firht step they make
every effort to reduce the
number of countries acquir-ing
nuclear weapons."
(Napomena : Izgleda da jc
ova peticija rezultat kritike
kanadskih naucenjaka po'
Dr. Keenleyside, koji je ka-za- o
da kanadski naucenjaci
propu§taju u svojoj dunosti
kad narod no upozoravaju
na opasnost nuklearnog oru-zja)
Nova Hruscovljcva
poruka Kenncdyu
Sovjetski premijer Hrus-co- v — kako se javlja iz Mo-skv- e — uputio je drugu po-ruk- u americkom predsjedni-k- u
Kenncdyu u vezi Kube.
Sovjetski premijer je ost-r- o osudio атепбки agresiju.
On je rekao da je napadaj
na Kubu "zlocin kojj jc re-voltir- ao
cijeli svijet".
°ut kojim su posle Sjedi-njene
Drzave moie dovesti
do novog svjetskog rata.
"Gospodine predsjedni(!e,
vi ste posli veoma opasnim
putcm", rekao-je- - Hrusov.
"Razmislitc o tome".
Ukazujuci na raspadanje.
kolonijalisti6kog sistema
sovjetski premijer je kazao
d a Sovjetski Savez cini sve
Sto mozc da pospjesi taj pro-cc- s.
"Mi se time ponosimo",
rekao jc sovjetski premijer.
Hruscov je kazao da Sje-dinjene
Drzave pokusavaju
u Kubi ponovno uspostavit
takvu "slobodu" gdje ce ona
"plesati onako kako joj bu-d- e svirao njezin mocni sus-jed- ".
Sovjetski premijer je izja-vio
da Sovjetski Savez ne i-- dc
za tim da postignc nikak-v- o
pogodnosti ili privilegije
na Kubi. On tamo nema svo-ji- h baza niti namjerava da
ih uspostavi.
(Kennedy je rekao da na
Kubi mogu biti uspostavlje-n- e rakete i drugo oruzje za
napadaj na Sjedinjenc Drza-ve).
Hruscov je izjavio da u-sprs- kos spora oko Kube; So-vjetski
Savez ce i dalje radi-t-i
na tome da postignc spora-zu- m
sa Sjedinjenim Drzava-m- a
o medjunarodnim prob-lemim- a.
Miting za Kubu
u Hamiltonu
Organizacija Fair Play
for Cuba priredjuje miting
u nedjelju 30. aprila, Ro-bert's
Restaurant (Ebony
Room), 7.30 uvecer. Govo-ri- t
ce Homer Stevens iz
Vancouvera.
Organiziran! radnici
Vancouvera osudjuju
agresiju
Vancouver Labor Coun-cil
(60.000 clanova) na
svojoj redovitoj sjednici o-su- dio je napadaj na Kubu
i obecao punu podrsku ku-banskom
narodu u nje-gov- oj
borbi.
°"Ш ,0
УМСЈАТП)
гГЧ1Г X'©
El(.Ji&cl
Odlazak nezaiM-loni- h radnika U Toronta.
Jcljeznickoj Hanici u mnljolj opasnosti
9zvgcsta sa boisfa
Havana, 21. aprila. — Na opustosetwj "Sirokoj plaii" pnoincijo
1лч Villa, u jugozapadnom dijclu Kube, elika olupina potopljenog
broda uz samu obalu simbolizira danas krah ocajnicke asresije na
nezannost Kube i hlobodu njenoR borbenog nannla. Nokolo, iloklo
Kd dopirc oko, mucna scena ratnih pulosenja. Dim м; јоч nije slegao
iz rasorenih паче]ја и kojima su najamnici podmetali pozarc u ocaj-niko- m Nkuaju da "dimnom zajrsom" prikriju вој paniVni bijefj.
Hazrovana zcmlja, rupe od bombi i haubica, Uprortana ојпа o-zi- la, zajedno в miriom barula i puslosi — to je slika popri5ta na
kojem smo prorli sotoo 12 sali zajedno s grupom oficira 1 ojnika
kubanske armije. I'morni i neUpaani, oni t.u t ipak rado prihvatili
zadalka da ipritaju hlo se dogodilo posljednjih dana. I kad prioaju,
umorna, bradala lica milirionara ponoo sc ozaruju i jos vise mla
djuju. U aiima im je jelb pobjtnJe i jo5 e(a odlucnos't da p sutra,
ako ustreba, Miprotstac 1 novim I (eiim iskusenjima.
Ililo je podno lead smo juer,
uz propisnu dozvolu kubanskih vla--
6ti, krenuli cestom koja iz Havane
vodi na jug. U Havani je bio mir,
sunce je divno sjalo, a Sto god smo
Fe viJe pribliiavali doueranjem
frontu, osjecao se trag tek pro-hujal- og
ratnog vihora. Na jednom
zavoju mimoiSJi smo se 8 vojnim
kamionom. Vozio je grupu nana- -
dafikih padobranaca prema Havani
— prema cilju koji im je i bio od-redje- n.
Samo, Havanu oni nikal
nece ugledati. l'oljednji put vidjeli
su kubaneko sunce na pleil Larga
Sdje ih jc docekao naoruiani na-rod.
Ako je invazi ja tako br&o likvi-dim- na
— a to mo 'po'puno sale-da- li
tek nakon tog brz' g putovanja
po nekadaSnjem bojiStu — to je u-pra- vo
zato Mo je kirfa-e- ki narod
kao jedan covjek jedi"tveno pru-ii- o
otpor rtapadaemm k Ji su stigli
iz vojnih baza iz SAD, Guatemale
i Nikarague.
Slika je uzcta na
u ue?cr
Znak za uzbunu dao je neSto po-sli
je ponoci, u noci izmedju ne-djo-lje
i ponedjeljka, mladi artillje-ra- c
339. bataljona "plavih koiu-lja- ",
kako o-dj-e
populamo zo"U
narodnu miliciju. Iz tih kuca, od
kojih su eada oetali Samo pustl zl-do- vi, krenuli su branioci Kulxs u
susret neprijatelju. Tafno u dva
poslije ponoci ispaljon je prvi me-ta- k.
Zkiturv je nastao pakao sto danas
odjo svjedofl na tisude mitralje-ski- h
i puicanih cahura.
Dila je joS noc, i nitko nije znaot
ni snagu ni raspored napadaca.
Prema obali se napredoalo sporo
i оргмпо. S-ud- a je vrebala smrt
— od oruija napadaca su rapo!a-ga- li
tenkovima i zaStitom avijocl-je- ,
do mocvara u koje su propada
le noge. Koristedi se tim iznenadje
njem, napadaci su se, i'mi se, brio
konsolidirali. I'omoglo im je i lu-kavs- tvo
i — ucjena. Pod za.Hitom
(N'astavak na str. 4)
Desnicarski pucisti ugrozili
Francusku
Francuski rat protiv alzirskog naroda, koji trajo
vec prelvo sest godina, ugrozio jc sada i Francusku.
U АШш je izvrsen vojni udar. To je djelo grupo
smjcnjcnih geneiala, podrzanih po ostalim reakcionar
nim silama. Njihovu glavnu snagu sacinjava Francuska
legija, sastavljena od svjetskog probisvijeta.
Francuski predsjednik De Gaulle jc generale-pu-cist- e
proglasio izdajnicima. On je preuzeo diktatorsku
vlast i naredio mobilizaciju svih snaga za obracun sa de-snicai-s- kim
silama.
Vijesti kazu da Pariz lici na vojni logor. PripreranQ
mjere poduzete su u cijeloj 2emlji.
Medjutim, poznato je da buntovniti imaju podrSku
desnicai-ski- h krugova u cijeloj Francuskoj i da su se oni
odavna s'premali. U pitanju je Iojalnost mnogih policlj-ski- h
i vojnih jedinica koje je De Gaulle mobilizirao sa
obranu.
Francuska je dovedena na rub gradjanskog rata.
Do togn je dovela pogreJna politika prema allirekom
narodu, u kojoj je i De Gaulle aktivno sudjelovao.
Francuskoj je spas u osloncu na zdrave narodne
snagc i priznavanju praa aliirskog naroda.