000121 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
. т тшакттпттвлктјШштштгшштшм ШЛШШм Tridatta godina idaitnfa Ulazx svakog utorla i pelka Godunju prttplata: fir Kanadu C dcltam, ostah zemlje 7 dolara Adreta: 479 Quten Strtei West Toronto S-l- t, Ontario Tehfon EM 3-16- 12 VOL. XIII No. 3 (1121) TORONTO. TUESDAY. APRIL 25. 19G1 PRICE 8c PER COPY KENNEDY HEZ Kanada pod MASKE "doktrinom" Kakve je pouko povukao amencki predsjednik Ken-nedy l iK'Uspjelu mvazije Kube? Iz onoga sto je pro-slo- g eeUrtka rekao urednicima americkih listova i dan kasnije na svojo.i konferenciji za stampu dade se zak-Ijufrt- i, da on smatra da je bilo pogresno provalu poku-iat- i na straznja vrata, sluzeci se bandom placenika, ne-g- o je trebalo poci direktno, sa svom americkom vojnom silom. Ta se pogreska vise nece ponoviti. On je veg naja-vi- o novi kurs, koji jo odmah proglasen "Kennedycva dok-trina- ". (Ш1о jc u praksu da americki predsjednici pro-glaSuj- u svojo "doktrine"; razlika izmedju Kcimodya i Trumana i Eisenhowcra je u tome sto je on to uradio od-mah u prvih danima svoga predsjednikovanja, a ostaloj dvojici jc uzelo noSto vise vremena. To svakako dolazi od toga Sto je Kennedy mladji i energicniji). Evo "Kcnnedyeve doktrine" (citat iz govora ured-nicima americkih novina) : "Ako drzave ove licmisfere propuste da izvrse svoje obavezc protiv komunisti6ke pe-netrac- ije izvana, onda ja zelim da se ta6no zna da se ova vlada nece sustezati da ispuni svoje primame obavezc u poglcdu sigurnosti nasc vlastite nacije". Sta ovo zapravo zna£i ? List "Toronto Daily Star" (vidj na drugom mjestu) pise: "Gosp. Kennedy je na taj na6in zaprijetio inter-vencijo- m ne samo Kubi, nego svim latinskoameri6kim ze-mlja- ma za koje Sjedinjenc Drzave sumnjaju da se pri-bliSava- ju Moskvi". " "Kennedycva doktrina" ne va2i samo za Latin-sk- u iriku. ONA U JEDNAKOJ MJERI VA2I ZA KA-NA- L To je zakljucak poznatog karfadskog lista "Globe and Mail", koji u broju od 22. aprila na senzacionalan na6in objavljuje : "KENNEDY DOCTRINE APPLIES TO CANADA. U.S. SETS ITSELF JUDGE OF ACTION TO BE TAKEN IF RED THREAT RISES". (Kennedycva do-ktrina vazi za Kanadu; Sjedinjenc Drzave uzcle pravo da odredjuju akciju ako dodjc do ervene opasnosti".) Izglcda da je "Globe and Mail" shvatio puni smisao "Kcnnedyeve doktrine" tck nakon "objasnjenja" Bijele kuce. Washingtonski dopisnik ovog lista pise: "Predsjc-dniko- v govor urednicima se uglavnom odnosio na Kubu, ali postoji Sire znaccnje — sto jc danas potvrdila Bijela kuca — u njegovim rije&ma da su Sjedinjenc Drzave sprcmne aktovati 'ako drzave ove hemisfere propuste da izvrSe svoje obavezc protiv komunisti£ke penetracije izvana' ". "Globe and Mail" istido da ne postoje obavezc na koje so Kennedy poziva u svom govoru. Postoji ugovor zakljuc"en 1917. u Rio dc Janeiro, koji obavczujc Sje-dinjenc Drzave i zemlje Latinske Amerike — ali ne i Kanadu — da so medjusobno pomazu u sluaju napa-daj- a izvana. To jc Kennedy sada pro§irio na "komuni-sttfk- u penetraciju" (§to ima veoma Siroko znaSenjc. kao sto cemo vidjeti iz daljnjeg izlaganja) i proglasio da sve zemlje ove hemisfere imaju da se suprostave toj "penetraciji", a ako to ne uradc, uradit cc on za njih Kennedy je rekao i sad svi narodi Juzne i Sjeverne Ame-rike trebaju da se po tome ravnaju. Jao si ga onima koji to nc urade ! Objasnjavajuci znacenjc "doktrine" "Globe and Mail" pise: "Kanada, nalazeci sc izvan Organizacije americkih drzava, ali ne izvan hemisfere, nece ostati iz-van orbita doktrine. Tesko je zamislit prilike i kojima bi amcrickj vojnici marsirali da spase Kanadu iz pandza jedne Ijcvicarsko vlade koja je proglasila neutralnost, prekinula vczc sa Sjevero-ameriSko- m obrambenom zra-бп- от komandom (NORAD), razoruzala, i pozvala sov-jcts- kc tehnicare da pomognu u izgradnji transarkti-ck- e ceste (trans-Arcti- c Highway)". Znaci, Sjed. Drzave nece nikad dozvoliti kanad-sko- m narodu da izabere vladu koja bi sprovodila jednu nezavisnu politiku, kako odgovara Kanadi i njezinim in-tcresi- ma. Kanada moie imati samo takvu vladu koja jo spremna izvrSavati zapovjedi Washingtona. To je smisao "Kcnnedyeve doktrine" za Kanadu. Ovdje vise nije u pitanju samo Kuba ! njezina slo-bod- a. Jankijski imperijalizam ugro2ava sve narode ju-zn- e i sjeverne Amerike. Drski imperialist Kennedy je ovaj put оШао pre-dalek- o. Kanada kipti od gnjeva, popnt ostalih zemalja sjeverne i juzne Amerike. Evo Sto pise "Toronto Daily Star" u poncdjeljak : "Indignation and disbelief kcynoted Canadian reaction to the Kennedy Doctrine enunciated by the United States predsWent . . . While some Canadian leaders cautioned against jumping to conclusions, others were quick to condemn the president's statement". AmeriCki predsjednik ne mole da shvati da su u svijetu nastupila nova vremenn. Impcrijalizmu je odzvo-llil- o — narodi hoce da budu gospodari u svojoj kuci i da upravljaju svojom sudbinom. To je ono za Sto se bori kubanski narod . . . Kanadski narod ce odlu6no braniti ta svoja prava. . . ♦ Mnogi sc u cudu pitaju da H ie ovo onaj Kennedy lojega su poznavali do prijc nekoliko dana. Da, to jc on samo Je sada skinuo masku . . . POHOD Oko 1.000 nezaposlenih radnika uzelo je ucesca u pohodu na Ottawu. Proili su Ottawom noseci razne plakatc, kao: We Want Jobs, Not Charity. Prcdstavnici vlade na бе-l- u sa ministrom rada Star-ro- m primili su delegaciju od 30; koja je podnijela slijede- - Grupa kanadskih atoms-kih паибепјака u kanads-ko- m atomskom centru (A- - tomic Energy of Canada) u Deep River (Ontario) pokre-nu- li su peticiju protiv nukle-arno- g oruzja. Jedan od pokretaca, II. E. Gore, sef odjeljenja fizike, izjavio je da je peticija pok-rcnu- ta "da se pokaze da jc bar nekoliko osoba ovdje za-brinu- to zbog nuklearnog o-d-uz- ja". i GOVOR Kubanski premijer Fidel Castro govorio jc u nedje-lj-u na televiziji. Veci dio govora bio je posveccn nedavnoj invaziji. On je rekao da je napadac"a 1.300 i da su bili na-oruza- ni bolje nego bilo koja americka vojna jedinica u Drugom svjetskom ratu. Fidel Castro Nasser: Zlocin protiv mira u svijetu Predsjednik Ujedinjen Arapske Republike Gamal Abdel Nasser osudio je inva-zij- u Kube "ne samo kao zlo-6i- n protiv ljudi koji zele da ostvare istinsku slobodu, vec isto tako i kao zlocin koji je izvrsen protiv mira u svijetu i protiv slobodne svjesti co-vjccanstv- a". U poruci, u kojoj pru2a podrsku kubanskom narodu, a koju je uputio kubanskom premijeru Fidelu Castru, predsjednik Nasser je izja-vio da miroljubivi narodi si-гл- п svijeta "nece ostati sa-mo posmatraci dok se ovaj zlocin cini protiv miroljubi vog naroda Kube". Okupljnnic dohro- - voljaca n Rrnzilu za pruzanic nomoci Kubi Rio de Janeiro. — Savez poljoprivrednih proizvodja- - ca Brazila objavio je dekla- - raciju u kojoj osudjuje inva- - ziju na Kubi ocjenjujuci je kao novi manevar imperija- - lista. Ova organizacija, u znak podrike kubanskom naroda, pristupila je akciji okuplja-nj- a dobrovoljaca koji ce se na Kubi boriti protiv invaii-oni- h snaga i agreeora. NEZAPOSLENIH NA OTTAWUT Peticija knadskih atomskih Kuba dalje u KUBANSKOG PREMIJERA bilo imperijsltetl-fiki- h ce zahtjeve: Povecanje dr-zavn- ih izdataka na projekte koji ce osigurati zaposlenje, da so tkzv. sezonska pomoc iz besposleni6kog osiguranja dajc i poslijc 15. maja, da se ne 6ine promjenc u zako-n- u o bcspoalcnickom osigu-ranj- u koje bi oslabile osigu-ranj- o. Gore je uputio pismo sta mpi u kome kaze da ce peti-ciju cirkulisati po cijeloj ze-ml- ji. Ovo je tekst peticije : "We, the undersigned be-ing convinced that nuclear war is abhorrent and intoler-able and that the answer is to be found only in the total abolition of all nuclear weapons, urge our govern-ment to continue to do all in its power to achieve this end ivuuanski guuici iznose 87 mrtvih i 250 ranjenih. Napadaci imaju 82 mrtva, o-si- m onih koji su sc utopili kad je kubanska avijacija potopila brod na kome se na-laz- io bataljon vojnika. Do' sad ih je zarobljeno 621. U svom govoru Castro je opetovano naglasavao da Sjedinjene Drzave namjera-vaj- u direktno napasti Kubu (sa vlastitim oruzanim sila-ma- ). On jo kazao da ce Kuba budno stajati na strazi i ako dodjc do napadaja, Kuban ci ce se boriti za svaku ulicu i svaku kucu u gradovima, a ako ih izgube, preci cc u go-re i planine. Castro je upozorio da ce napadaj na Kubu izazvati "konflagraciju ncizmjernih proporclja, dovesti {mperija-liza- m do samoubojstva i ra-su- la jankijskog carstva". Kcnnedyeve prijetnje Ku-bi Castro je uporedio sa Hi-tleroi- m prijetnjama malim evropskim narodima. Izjava Tita i)ovodom americkc affrcsijc na Kubu Tanjug je objavio izjavu predsjednika FNRJ Tita iz-da- nu 18. aprila u Aleksand-riji- , Egipat; izjava glasi. "Premda je situacija oko Kube bila posljednje vrije-m- e veoma uznemirujuca, i-p- ak je vijest o otvorenoj ag-res- iji iz vana djelovala zap-repaScuju- ce na svakog tko i malo mole misliti o tome ka-kve ce to posljedice imati. Smatram da to nije samo a-t- ak na Kubu i na njenu ne-zavisn- ost, vec i na mir u svi-jetu. Protagonistj ove agre-sij- e zapoceli su opasnu igru sn sudbinom covjeanstva i Ujedinjeni narodi treba da pokaiu svoju efikasnost i da sprijece namjere agresora, ako Selimo da spasimo jo5 o-(Xast- avak nn str. 1) Oni su se zavjetoali da nece dozvoliti da 19G1. biuit kao ito su bile tridesete go-din- e. Iiekli su da ce se u Ot-tawu vratiti u nekoliko puta vecem broju ako sc u roku od Sest mjeseci ne nadjc po-sa- o za preko 700.000 neza-poslenih. naucenjaka "Wn rlen nororiet nw n nnc sible firht step they make every effort to reduce the number of countries acquir-ing nuclear weapons." (Napomena : Izgleda da jc ova peticija rezultat kritike kanadskih naucenjaka po' Dr. Keenleyside, koji je ka-za- o da kanadski naucenjaci propu§taju u svojoj dunosti kad narod no upozoravaju na opasnost nuklearnog oru-zja) Nova Hruscovljcva poruka Kenncdyu Sovjetski premijer Hrus-co- v — kako se javlja iz Mo-skv- e — uputio je drugu po-ruk- u americkom predsjedni-k- u Kenncdyu u vezi Kube. Sovjetski premijer je ost-r- o osudio атепбки agresiju. On je rekao da je napadaj na Kubu "zlocin kojj jc re-voltir- ao cijeli svijet". °ut kojim su posle Sjedi-njene Drzave moie dovesti do novog svjetskog rata. "Gospodine predsjedni(!e, vi ste posli veoma opasnim putcm", rekao-je- - Hrusov. "Razmislitc o tome". Ukazujuci na raspadanje. kolonijalisti6kog sistema sovjetski premijer je kazao d a Sovjetski Savez cini sve Sto mozc da pospjesi taj pro-cc- s. "Mi se time ponosimo", rekao jc sovjetski premijer. Hruscov je kazao da Sje-dinjene Drzave pokusavaju u Kubi ponovno uspostavit takvu "slobodu" gdje ce ona "plesati onako kako joj bu-d- e svirao njezin mocni sus-jed- ". Sovjetski premijer je izja-vio da Sovjetski Savez ne i-- dc za tim da postignc nikak-v- o pogodnosti ili privilegije na Kubi. On tamo nema svo-ji- h baza niti namjerava da ih uspostavi. (Kennedy je rekao da na Kubi mogu biti uspostavlje-n- e rakete i drugo oruzje za napadaj na Sjedinjenc Drza-ve). Hruscov je izjavio da u-sprs- kos spora oko Kube; So-vjetski Savez ce i dalje radi-t-i na tome da postignc spora-zu- m sa Sjedinjenim Drzava-m- a o medjunarodnim prob-lemim- a. Miting za Kubu u Hamiltonu Organizacija Fair Play for Cuba priredjuje miting u nedjelju 30. aprila, Ro-bert's Restaurant (Ebony Room), 7.30 uvecer. Govo-ri- t ce Homer Stevens iz Vancouvera. Organiziran! radnici Vancouvera osudjuju agresiju Vancouver Labor Coun-cil (60.000 clanova) na svojoj redovitoj sjednici o-su- dio je napadaj na Kubu i obecao punu podrsku ku-banskom narodu u nje-gov- oj borbi. °"Ш ,0 УМСЈАТП) гГЧ1Г X'© El(.Ji&cl Odlazak nezaiM-loni- h radnika U Toronta. Jcljeznickoj Hanici u mnljolj opasnosti 9zvgcsta sa boisfa Havana, 21. aprila. — Na opustosetwj "Sirokoj plaii" pnoincijo 1лч Villa, u jugozapadnom dijclu Kube, elika olupina potopljenog broda uz samu obalu simbolizira danas krah ocajnicke asresije na nezannost Kube i hlobodu njenoR borbenog nannla. Nokolo, iloklo Kd dopirc oko, mucna scena ratnih pulosenja. Dim м; јоч nije slegao iz rasorenih паче]ја и kojima su najamnici podmetali pozarc u ocaj-niko- m Nkuaju da "dimnom zajrsom" prikriju вој paniVni bijefj. Hazrovana zcmlja, rupe od bombi i haubica, Uprortana ојпа o-zi- la, zajedno в miriom barula i puslosi — to je slika popri5ta na kojem smo prorli sotoo 12 sali zajedno s grupom oficira 1 ojnika kubanske armije. I'morni i neUpaani, oni t.u t ipak rado prihvatili zadalka da ipritaju hlo se dogodilo posljednjih dana. I kad prioaju, umorna, bradala lica milirionara ponoo sc ozaruju i jos vise mla djuju. U aiima im je jelb pobjtnJe i jo5 e(a odlucnos't da p sutra, ako ustreba, Miprotstac 1 novim I (eiim iskusenjima. Ililo je podno lead smo juer, uz propisnu dozvolu kubanskih vla-- 6ti, krenuli cestom koja iz Havane vodi na jug. U Havani je bio mir, sunce je divno sjalo, a Sto god smo Fe viJe pribliiavali doueranjem frontu, osjecao se trag tek pro-hujal- og ratnog vihora. Na jednom zavoju mimoiSJi smo se 8 vojnim kamionom. Vozio je grupu nana- - dafikih padobranaca prema Havani — prema cilju koji im je i bio od-redje- n. Samo, Havanu oni nikal nece ugledati. l'oljednji put vidjeli su kubaneko sunce na pleil Larga Sdje ih jc docekao naoruiani na-rod. Ako je invazi ja tako br&o likvi-dim- na — a to mo 'po'puno sale-da- li tek nakon tog brz' g putovanja po nekadaSnjem bojiStu — to je u-pra- vo zato Mo je kirfa-e- ki narod kao jedan covjek jedi"tveno pru-ii- o otpor rtapadaemm k Ji su stigli iz vojnih baza iz SAD, Guatemale i Nikarague. Slika je uzcta na u ue?cr Znak za uzbunu dao je neSto po-sli je ponoci, u noci izmedju ne-djo-lje i ponedjeljka, mladi artillje-ra- c 339. bataljona "plavih koiu-lja- ", kako o-dj-e populamo zo"U narodnu miliciju. Iz tih kuca, od kojih su eada oetali Samo pustl zl-do- vi, krenuli su branioci Kulxs u susret neprijatelju. Tafno u dva poslije ponoci ispaljon je prvi me-ta- k. Zkiturv je nastao pakao sto danas odjo svjedofl na tisude mitralje-ski- h i puicanih cahura. Dila je joS noc, i nitko nije znaot ni snagu ni raspored napadaca. Prema obali se napredoalo sporo i оргмпо. S-ud- a je vrebala smrt — od oruija napadaca su rapo!a-ga- li tenkovima i zaStitom avijocl-je- , do mocvara u koje su propada le noge. Koristedi se tim iznenadje njem, napadaci su se, i'mi se, brio konsolidirali. I'omoglo im je i lu-kavs- tvo i — ucjena. Pod za.Hitom (N'astavak na str. 4) Desnicarski pucisti ugrozili Francusku Francuski rat protiv alzirskog naroda, koji trajo vec prelvo sest godina, ugrozio jc sada i Francusku. U АШш je izvrsen vojni udar. To je djelo grupo smjcnjcnih geneiala, podrzanih po ostalim reakcionar nim silama. Njihovu glavnu snagu sacinjava Francuska legija, sastavljena od svjetskog probisvijeta. Francuski predsjednik De Gaulle jc generale-pu-cist- e proglasio izdajnicima. On je preuzeo diktatorsku vlast i naredio mobilizaciju svih snaga za obracun sa de-snicai-s- kim silama. Vijesti kazu da Pariz lici na vojni logor. PripreranQ mjere poduzete su u cijeloj 2emlji. Medjutim, poznato je da buntovniti imaju podrSku desnicai-ski- h krugova u cijeloj Francuskoj i da su se oni odavna s'premali. U pitanju je Iojalnost mnogih policlj-ski- h i vojnih jedinica koje je De Gaulle mobilizirao sa obranu. Francuska je dovedena na rub gradjanskog rata. Do togn je dovela pogreJna politika prema allirekom narodu, u kojoj je i De Gaulle aktivno sudjelovao. Francuskoj je spas u osloncu na zdrave narodne snagc i priznavanju praa aliirskog naroda.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, April 25, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-04-25 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000031 |
Description
Title | 000121 |
OCR text | . т тшакттпттвлктјШштштгшштшм ШЛШШм Tridatta godina idaitnfa Ulazx svakog utorla i pelka Godunju prttplata: fir Kanadu C dcltam, ostah zemlje 7 dolara Adreta: 479 Quten Strtei West Toronto S-l- t, Ontario Tehfon EM 3-16- 12 VOL. XIII No. 3 (1121) TORONTO. TUESDAY. APRIL 25. 19G1 PRICE 8c PER COPY KENNEDY HEZ Kanada pod MASKE "doktrinom" Kakve je pouko povukao amencki predsjednik Ken-nedy l iK'Uspjelu mvazije Kube? Iz onoga sto je pro-slo- g eeUrtka rekao urednicima americkih listova i dan kasnije na svojo.i konferenciji za stampu dade se zak-Ijufrt- i, da on smatra da je bilo pogresno provalu poku-iat- i na straznja vrata, sluzeci se bandom placenika, ne-g- o je trebalo poci direktno, sa svom americkom vojnom silom. Ta se pogreska vise nece ponoviti. On je veg naja-vi- o novi kurs, koji jo odmah proglasen "Kennedycva dok-trina- ". (Ш1о jc u praksu da americki predsjednici pro-glaSuj- u svojo "doktrine"; razlika izmedju Kcimodya i Trumana i Eisenhowcra je u tome sto je on to uradio od-mah u prvih danima svoga predsjednikovanja, a ostaloj dvojici jc uzelo noSto vise vremena. To svakako dolazi od toga Sto je Kennedy mladji i energicniji). Evo "Kcnnedyeve doktrine" (citat iz govora ured-nicima americkih novina) : "Ako drzave ove licmisfere propuste da izvrse svoje obavezc protiv komunisti6ke pe-netrac- ije izvana, onda ja zelim da se ta6no zna da se ova vlada nece sustezati da ispuni svoje primame obavezc u poglcdu sigurnosti nasc vlastite nacije". Sta ovo zapravo zna£i ? List "Toronto Daily Star" (vidj na drugom mjestu) pise: "Gosp. Kennedy je na taj na6in zaprijetio inter-vencijo- m ne samo Kubi, nego svim latinskoameri6kim ze-mlja- ma za koje Sjedinjenc Drzave sumnjaju da se pri-bliSava- ju Moskvi". " "Kennedycva doktrina" ne va2i samo za Latin-sk- u iriku. ONA U JEDNAKOJ MJERI VA2I ZA KA-NA- L To je zakljucak poznatog karfadskog lista "Globe and Mail", koji u broju od 22. aprila na senzacionalan na6in objavljuje : "KENNEDY DOCTRINE APPLIES TO CANADA. U.S. SETS ITSELF JUDGE OF ACTION TO BE TAKEN IF RED THREAT RISES". (Kennedycva do-ktrina vazi za Kanadu; Sjedinjenc Drzave uzcle pravo da odredjuju akciju ako dodjc do ervene opasnosti".) Izglcda da je "Globe and Mail" shvatio puni smisao "Kcnnedyeve doktrine" tck nakon "objasnjenja" Bijele kuce. Washingtonski dopisnik ovog lista pise: "Predsjc-dniko- v govor urednicima se uglavnom odnosio na Kubu, ali postoji Sire znaccnje — sto jc danas potvrdila Bijela kuca — u njegovim rije&ma da su Sjedinjenc Drzave sprcmne aktovati 'ako drzave ove hemisfere propuste da izvrSe svoje obavezc protiv komunisti£ke penetracije izvana' ". "Globe and Mail" istido da ne postoje obavezc na koje so Kennedy poziva u svom govoru. Postoji ugovor zakljuc"en 1917. u Rio dc Janeiro, koji obavczujc Sje-dinjenc Drzave i zemlje Latinske Amerike — ali ne i Kanadu — da so medjusobno pomazu u sluaju napa-daj- a izvana. To jc Kennedy sada pro§irio na "komuni-sttfk- u penetraciju" (§to ima veoma Siroko znaSenjc. kao sto cemo vidjeti iz daljnjeg izlaganja) i proglasio da sve zemlje ove hemisfere imaju da se suprostave toj "penetraciji", a ako to ne uradc, uradit cc on za njih Kennedy je rekao i sad svi narodi Juzne i Sjeverne Ame-rike trebaju da se po tome ravnaju. Jao si ga onima koji to nc urade ! Objasnjavajuci znacenjc "doktrine" "Globe and Mail" pise: "Kanada, nalazeci sc izvan Organizacije americkih drzava, ali ne izvan hemisfere, nece ostati iz-van orbita doktrine. Tesko je zamislit prilike i kojima bi amcrickj vojnici marsirali da spase Kanadu iz pandza jedne Ijcvicarsko vlade koja je proglasila neutralnost, prekinula vczc sa Sjevero-ameriSko- m obrambenom zra-бп- от komandom (NORAD), razoruzala, i pozvala sov-jcts- kc tehnicare da pomognu u izgradnji transarkti-ck- e ceste (trans-Arcti- c Highway)". Znaci, Sjed. Drzave nece nikad dozvoliti kanad-sko- m narodu da izabere vladu koja bi sprovodila jednu nezavisnu politiku, kako odgovara Kanadi i njezinim in-tcresi- ma. Kanada moie imati samo takvu vladu koja jo spremna izvrSavati zapovjedi Washingtona. To je smisao "Kcnnedyeve doktrine" za Kanadu. Ovdje vise nije u pitanju samo Kuba ! njezina slo-bod- a. Jankijski imperijalizam ugro2ava sve narode ju-zn- e i sjeverne Amerike. Drski imperialist Kennedy je ovaj put оШао pre-dalek- o. Kanada kipti od gnjeva, popnt ostalih zemalja sjeverne i juzne Amerike. Evo Sto pise "Toronto Daily Star" u poncdjeljak : "Indignation and disbelief kcynoted Canadian reaction to the Kennedy Doctrine enunciated by the United States predsWent . . . While some Canadian leaders cautioned against jumping to conclusions, others were quick to condemn the president's statement". AmeriCki predsjednik ne mole da shvati da su u svijetu nastupila nova vremenn. Impcrijalizmu je odzvo-llil- o — narodi hoce da budu gospodari u svojoj kuci i da upravljaju svojom sudbinom. To je ono za Sto se bori kubanski narod . . . Kanadski narod ce odlu6no braniti ta svoja prava. . . ♦ Mnogi sc u cudu pitaju da H ie ovo onaj Kennedy lojega su poznavali do prijc nekoliko dana. Da, to jc on samo Je sada skinuo masku . . . POHOD Oko 1.000 nezaposlenih radnika uzelo je ucesca u pohodu na Ottawu. Proili su Ottawom noseci razne plakatc, kao: We Want Jobs, Not Charity. Prcdstavnici vlade na бе-l- u sa ministrom rada Star-ro- m primili su delegaciju od 30; koja je podnijela slijede- - Grupa kanadskih atoms-kih паибепјака u kanads-ko- m atomskom centru (A- - tomic Energy of Canada) u Deep River (Ontario) pokre-nu- li su peticiju protiv nukle-arno- g oruzja. Jedan od pokretaca, II. E. Gore, sef odjeljenja fizike, izjavio je da je peticija pok-rcnu- ta "da se pokaze da jc bar nekoliko osoba ovdje za-brinu- to zbog nuklearnog o-d-uz- ja". i GOVOR Kubanski premijer Fidel Castro govorio jc u nedje-lj-u na televiziji. Veci dio govora bio je posveccn nedavnoj invaziji. On je rekao da je napadac"a 1.300 i da su bili na-oruza- ni bolje nego bilo koja americka vojna jedinica u Drugom svjetskom ratu. Fidel Castro Nasser: Zlocin protiv mira u svijetu Predsjednik Ujedinjen Arapske Republike Gamal Abdel Nasser osudio je inva-zij- u Kube "ne samo kao zlo-6i- n protiv ljudi koji zele da ostvare istinsku slobodu, vec isto tako i kao zlocin koji je izvrsen protiv mira u svijetu i protiv slobodne svjesti co-vjccanstv- a". U poruci, u kojoj pru2a podrsku kubanskom narodu, a koju je uputio kubanskom premijeru Fidelu Castru, predsjednik Nasser je izja-vio da miroljubivi narodi si-гл- п svijeta "nece ostati sa-mo posmatraci dok se ovaj zlocin cini protiv miroljubi vog naroda Kube". Okupljnnic dohro- - voljaca n Rrnzilu za pruzanic nomoci Kubi Rio de Janeiro. — Savez poljoprivrednih proizvodja- - ca Brazila objavio je dekla- - raciju u kojoj osudjuje inva- - ziju na Kubi ocjenjujuci je kao novi manevar imperija- - lista. Ova organizacija, u znak podrike kubanskom naroda, pristupila je akciji okuplja-nj- a dobrovoljaca koji ce se na Kubi boriti protiv invaii-oni- h snaga i agreeora. NEZAPOSLENIH NA OTTAWUT Peticija knadskih atomskih Kuba dalje u KUBANSKOG PREMIJERA bilo imperijsltetl-fiki- h ce zahtjeve: Povecanje dr-zavn- ih izdataka na projekte koji ce osigurati zaposlenje, da so tkzv. sezonska pomoc iz besposleni6kog osiguranja dajc i poslijc 15. maja, da se ne 6ine promjenc u zako-n- u o bcspoalcnickom osigu-ranj- u koje bi oslabile osigu-ranj- o. Gore je uputio pismo sta mpi u kome kaze da ce peti-ciju cirkulisati po cijeloj ze-ml- ji. Ovo je tekst peticije : "We, the undersigned be-ing convinced that nuclear war is abhorrent and intoler-able and that the answer is to be found only in the total abolition of all nuclear weapons, urge our govern-ment to continue to do all in its power to achieve this end ivuuanski guuici iznose 87 mrtvih i 250 ranjenih. Napadaci imaju 82 mrtva, o-si- m onih koji su sc utopili kad je kubanska avijacija potopila brod na kome se na-laz- io bataljon vojnika. Do' sad ih je zarobljeno 621. U svom govoru Castro je opetovano naglasavao da Sjedinjene Drzave namjera-vaj- u direktno napasti Kubu (sa vlastitim oruzanim sila-ma- ). On jo kazao da ce Kuba budno stajati na strazi i ako dodjc do napadaja, Kuban ci ce se boriti za svaku ulicu i svaku kucu u gradovima, a ako ih izgube, preci cc u go-re i planine. Castro je upozorio da ce napadaj na Kubu izazvati "konflagraciju ncizmjernih proporclja, dovesti {mperija-liza- m do samoubojstva i ra-su- la jankijskog carstva". Kcnnedyeve prijetnje Ku-bi Castro je uporedio sa Hi-tleroi- m prijetnjama malim evropskim narodima. Izjava Tita i)ovodom americkc affrcsijc na Kubu Tanjug je objavio izjavu predsjednika FNRJ Tita iz-da- nu 18. aprila u Aleksand-riji- , Egipat; izjava glasi. "Premda je situacija oko Kube bila posljednje vrije-m- e veoma uznemirujuca, i-p- ak je vijest o otvorenoj ag-res- iji iz vana djelovala zap-repaScuju- ce na svakog tko i malo mole misliti o tome ka-kve ce to posljedice imati. Smatram da to nije samo a-t- ak na Kubu i na njenu ne-zavisn- ost, vec i na mir u svi-jetu. Protagonistj ove agre-sij- e zapoceli su opasnu igru sn sudbinom covjeanstva i Ujedinjeni narodi treba da pokaiu svoju efikasnost i da sprijece namjere agresora, ako Selimo da spasimo jo5 o-(Xast- avak nn str. 1) Oni su se zavjetoali da nece dozvoliti da 19G1. biuit kao ito su bile tridesete go-din- e. Iiekli su da ce se u Ot-tawu vratiti u nekoliko puta vecem broju ako sc u roku od Sest mjeseci ne nadjc po-sa- o za preko 700.000 neza-poslenih. naucenjaka "Wn rlen nororiet nw n nnc sible firht step they make every effort to reduce the number of countries acquir-ing nuclear weapons." (Napomena : Izgleda da jc ova peticija rezultat kritike kanadskih naucenjaka po' Dr. Keenleyside, koji je ka-za- o da kanadski naucenjaci propu§taju u svojoj dunosti kad narod no upozoravaju na opasnost nuklearnog oru-zja) Nova Hruscovljcva poruka Kenncdyu Sovjetski premijer Hrus-co- v — kako se javlja iz Mo-skv- e — uputio je drugu po-ruk- u americkom predsjedni-k- u Kenncdyu u vezi Kube. Sovjetski premijer je ost-r- o osudio атепбки agresiju. On je rekao da je napadaj na Kubu "zlocin kojj jc re-voltir- ao cijeli svijet". °ut kojim su posle Sjedi-njene Drzave moie dovesti do novog svjetskog rata. "Gospodine predsjedni(!e, vi ste posli veoma opasnim putcm", rekao-je- - Hrusov. "Razmislitc o tome". Ukazujuci na raspadanje. kolonijalisti6kog sistema sovjetski premijer je kazao d a Sovjetski Savez cini sve Sto mozc da pospjesi taj pro-cc- s. "Mi se time ponosimo", rekao jc sovjetski premijer. Hruscov je kazao da Sje-dinjene Drzave pokusavaju u Kubi ponovno uspostavit takvu "slobodu" gdje ce ona "plesati onako kako joj bu-d- e svirao njezin mocni sus-jed- ". Sovjetski premijer je izja-vio da Sovjetski Savez ne i-- dc za tim da postignc nikak-v- o pogodnosti ili privilegije na Kubi. On tamo nema svo-ji- h baza niti namjerava da ih uspostavi. (Kennedy je rekao da na Kubi mogu biti uspostavlje-n- e rakete i drugo oruzje za napadaj na Sjedinjenc Drza-ve). Hruscov je izjavio da u-sprs- kos spora oko Kube; So-vjetski Savez ce i dalje radi-t-i na tome da postignc spora-zu- m sa Sjedinjenim Drzava-m- a o medjunarodnim prob-lemim- a. Miting za Kubu u Hamiltonu Organizacija Fair Play for Cuba priredjuje miting u nedjelju 30. aprila, Ro-bert's Restaurant (Ebony Room), 7.30 uvecer. Govo-ri- t ce Homer Stevens iz Vancouvera. Organiziran! radnici Vancouvera osudjuju agresiju Vancouver Labor Coun-cil (60.000 clanova) na svojoj redovitoj sjednici o-su- dio je napadaj na Kubu i obecao punu podrsku ku-banskom narodu u nje-gov- oj borbi. °"Ш ,0 УМСЈАТП) гГЧ1Г X'© El(.Ji&cl Odlazak nezaiM-loni- h radnika U Toronta. Jcljeznickoj Hanici u mnljolj opasnosti 9zvgcsta sa boisfa Havana, 21. aprila. — Na opustosetwj "Sirokoj plaii" pnoincijo 1лч Villa, u jugozapadnom dijclu Kube, elika olupina potopljenog broda uz samu obalu simbolizira danas krah ocajnicke asresije na nezannost Kube i hlobodu njenoR borbenog nannla. Nokolo, iloklo Kd dopirc oko, mucna scena ratnih pulosenja. Dim м; јоч nije slegao iz rasorenih паче]ја и kojima su najamnici podmetali pozarc u ocaj-niko- m Nkuaju da "dimnom zajrsom" prikriju вој paniVni bijefj. Hazrovana zcmlja, rupe od bombi i haubica, Uprortana ојпа o-zi- la, zajedno в miriom barula i puslosi — to je slika popri5ta na kojem smo prorli sotoo 12 sali zajedno s grupom oficira 1 ojnika kubanske armije. I'morni i neUpaani, oni t.u t ipak rado prihvatili zadalka da ipritaju hlo se dogodilo posljednjih dana. I kad prioaju, umorna, bradala lica milirionara ponoo sc ozaruju i jos vise mla djuju. U aiima im je jelb pobjtnJe i jo5 e(a odlucnos't da p sutra, ako ustreba, Miprotstac 1 novim I (eiim iskusenjima. Ililo je podno lead smo juer, uz propisnu dozvolu kubanskih vla-- 6ti, krenuli cestom koja iz Havane vodi na jug. U Havani je bio mir, sunce je divno sjalo, a Sto god smo Fe viJe pribliiavali doueranjem frontu, osjecao se trag tek pro-hujal- og ratnog vihora. Na jednom zavoju mimoiSJi smo se 8 vojnim kamionom. Vozio je grupu nana- - dafikih padobranaca prema Havani — prema cilju koji im je i bio od-redje- n. Samo, Havanu oni nikal nece ugledati. l'oljednji put vidjeli su kubaneko sunce na pleil Larga Sdje ih jc docekao naoruiani na-rod. Ako je invazi ja tako br&o likvi-dim- na — a to mo 'po'puno sale-da- li tek nakon tog brz' g putovanja po nekadaSnjem bojiStu — to je u-pra- vo zato Mo je kirfa-e- ki narod kao jedan covjek jedi"tveno pru-ii- o otpor rtapadaemm k Ji su stigli iz vojnih baza iz SAD, Guatemale i Nikarague. Slika je uzcta na u ue?cr Znak za uzbunu dao je neSto po-sli je ponoci, u noci izmedju ne-djo-lje i ponedjeljka, mladi artillje-ra- c 339. bataljona "plavih koiu-lja- ", kako o-dj-e populamo zo"U narodnu miliciju. Iz tih kuca, od kojih su eada oetali Samo pustl zl-do- vi, krenuli su branioci Kulxs u susret neprijatelju. Tafno u dva poslije ponoci ispaljon je prvi me-ta- k. Zkiturv je nastao pakao sto danas odjo svjedofl na tisude mitralje-ski- h i puicanih cahura. Dila je joS noc, i nitko nije znaot ni snagu ni raspored napadaca. Prema obali se napredoalo sporo i оргмпо. S-ud- a je vrebala smrt — od oruija napadaca su rapo!a-ga- li tenkovima i zaStitom avijocl-je- , do mocvara u koje su propada le noge. Koristedi se tim iznenadje njem, napadaci su se, i'mi se, brio konsolidirali. I'omoglo im je i lu-kavs- tvo i — ucjena. Pod za.Hitom (N'astavak na str. 4) Desnicarski pucisti ugrozili Francusku Francuski rat protiv alzirskog naroda, koji trajo vec prelvo sest godina, ugrozio jc sada i Francusku. U АШш je izvrsen vojni udar. To je djelo grupo smjcnjcnih geneiala, podrzanih po ostalim reakcionar nim silama. Njihovu glavnu snagu sacinjava Francuska legija, sastavljena od svjetskog probisvijeta. Francuski predsjednik De Gaulle jc generale-pu-cist- e proglasio izdajnicima. On je preuzeo diktatorsku vlast i naredio mobilizaciju svih snaga za obracun sa de-snicai-s- kim silama. Vijesti kazu da Pariz lici na vojni logor. PripreranQ mjere poduzete su u cijeloj 2emlji. Medjutim, poznato je da buntovniti imaju podrSku desnicai-ski- h krugova u cijeloj Francuskoj i da su se oni odavna s'premali. U pitanju je Iojalnost mnogih policlj-ski- h i vojnih jedinica koje je De Gaulle mobilizirao sa obranu. Francuska je dovedena na rub gradjanskog rata. Do togn je dovela pogreJna politika prema allirekom narodu, u kojoj je i De Gaulle aktivno sudjelovao. Francuskoj je spas u osloncu na zdrave narodne snagc i priznavanju praa aliirskog naroda. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000121