Novosti, March 22, 1948

              irjfiiilfhffrT-rifl-"'fr'-r--'-- -' -- - '''-'a'-'- 6
rw- -
!' STRANA 4 NOVOSTI Utorak 22 marča 1941 NOVA GORICA
PRVI GRAD KOJI SE NOVOJ JUGOSLAVIJI GRADI E
TEMELJA PO PLANU
Kad je na Mirovnoj konferenciji
prihvaćena takozvana francuska
etni2ka linija kao nova granica
izmedju Jugoslavije i Italije uči-njena
je jedna historijska neprav-da:
Gorica je ostala izvan države
kojoj po svim načelima pripada
To je riješenje pogodilo Jugosla
viju ali je ono smrtno pogodilo i
samu Goricu
Gorica je izrazito slovensko na-selje
Kad se ona po prvi put spo-minje
u historijskim listinama
njezino je ime zabilježeno u origi-nalnoj
slovenskoj formi: "Selo ko
je se u jeziku Slovenaca naziva
Goricom" — tako glasi tekst pr-vog
historijskog dokumenta o Go-rici
iz godine 1011 Ona je nastala
kao prirodni produkt geografske
političke i kulturne gravitacije
prema tom centru stanovniitva Vi-pavs- ke
i Soike doline koje je pot-puno
slovensko Gorica je tek u
novije vrijeme naročito doselje-njem
trgovaca činovnika a osobi-to
talijanskog svećenstva (jezui-ta)
nakon povlačenja Austrije iz
Venecije infiltrirana talijanskim
elementom Prema statistici od go-dine
1910 u Gorici je bilo 30945
stanovnika od kojih 108G8 Slove-naca
14812 Furlana i Talijana
(pretežno Furlana) te 3288 Nije-maca
ali ta prividna većina u sa-mom
centru grada nije mogla
ipak da izbriše nedvojbenu pripad-nost
toga grada slovenskom kom-pleksu
jer je čitav grad čvrsto
zaokružen slovenskom etničkom
masom Ni brutalna denacionali-zacija
u toku četvrt stoljeća fašis-tičko
okupacije nije mogla izbrisa-ti
osnovni slovenski karakter Go-rice
ma da je u to vrijeme u njoj
višo Talijana ili talijaniziranih
Slovenaca Itd je djelomično i pos
31
dužni
31
J J
v NAZOR
U
Tako kličem i u tom
slažem ove stihove:
MESSER
tebe sad mislim Messer
Lodoviko
Pjevače Kolandov — Iz dna te-ških
Objestan i sjajan nov je fantom
niko
Nad pustinjom mojom sja
morgana
Nije Tito je boginja Avantira
me jutros vodi ovom zelen
me čeka toga mira
Zgoda I nezgoda yrodjem
drumom?
I nije Ideja je Andjelika
Divna žena od mesa I od krvi
koju
Tražim od do drugoga
jelika
gore do gore u miru 1 boju
Lodoviko s izrazom
Na usnama ja se smieška tvog
boj im i
Znam žive u duši vitezima
dičnim
ljedica prisilne emigracije Slove-naca
Treba da Gorica
nije nikada bila nikakvi kulturni
centar za Talijane Za Slovence je
Gorica medjutim bila stožer oko
kojega se koncentrirao ne samo
sav kulturni nego i politički i eko-nomski
život čitave prostrane go
ričke pokrajine to znači jednog
velikog dijela Slovenije U doba
Austrije bila je Gorica od velikog
kulturnog za čitavu Slo-veniju
te je u mnogim stvarima
kulturnog stvaranja vodila i ispred
same Ljubljane Ona je bila grad
mnogih škola štampa književno--
J sti 1 znanosti tu je centar poli
tičkih stranaka tu je bilo sjediite
nekoliko desetaka raznih organiza-cija
tu su bili zadružni savezi itd
Ona je bila centar
jedne oblasti (Goriike in Gradiš
ke) koja je u doba Austrije imala
154751 Slovenaca a 9014C Fur-lana
i Talijana Kako je ta pokra-jina
bila orijentirana i kome pri-pada
Gorica vidjelo se i po
izborima godine 1921
u doba falističkog terora kad su u
Goričkoj kandidati Slovenske liste
dobili 34G40 glasova i 4 mandata
Komunistička stranke 10112 gla-sova
i 1 mandat dok talijanski na-cionalisti
nisu dobili ni jedan man
dat Očito je dakle da je otkidati
Goricu od cjeline kojoj pripada i
koja Je jasno orijentirana prema
Jugoslaviji etnički politički i kul-turno
nepravda i da je to rješenje
prirodno i nasilno
GOHICR I EKO-NOMSKI
MOMKNAT
Aneksija Gorice Italiji i njezino
otkidanje od Jugoslavije kojoj lo-gički
pripada ekonomski je ap
$"
POSLODAVCI MORAJU NABAVITI NOVE
KNJIGE BESPOSLENIČKOG OSIGURANJA
Sv© knjige za Besposlemčko osiguranje koje
se sada ističu marča 1948 god
Nov knjige poslodavcima će izdati Natio-nal
Employment Office ah samo onda kad se
ispune i na taj ured povrate tare knjige
su izmijeniti knjige Bespo
osiguranja točno pa marča
ZA ONE KOJI TO NE IZVRŠE PREDVIDJENA
JE KAZNA
UNEMPLOYMENT INSURANCE
COMMISSION
CAL Murchison G Bissoru R Tallon
Commlssioncr Chief Commiasioner Commisnioner
UIC-- 3
S PARTIZANIMA
(25)
raspolo-ženju
LODOVIKO
Na
dana
Fata
no
Što
šumom
Koliko nakon
kada
no
jedntga
Od
Messer dvo-ličnim
ne
ito
bio
&$
naglasiti
značenja
administrativni
parla-mentarnim
OTKIDANJJE
upotrebljuju
Poslodavci
sleniČkog
A stvarnosti u cd I u i sad čvrsto
stojim
Naprijed kao jučer ko sutra ko
vazda
U taj tren zanosa kroz jutarnji
čar
Tko na Sanji tvojoj svoju Zbilju
sazda
Pjevače Kolandov slavi te za dar
Na pašnjaku 26 V
Meni je kao da od seoceta
pod pirlitorskom poruienom
gradinom nad Tarom pa sve
do Durmitora nisam desetak
dana jašio na umornu paripu
i koješta doživio sad mi je
kao da sam letio na Jabučilu
vojvode Momčila Sto bje za-boravih
Pjan sam a ne znam
od čega: od nečeg nutarnjeg
ito me u posljednje vrijeme
sve jače tjera k prividjenjima
i halucinacijama? Hi od mo-dri- ne
tog neba od zelenila
tih šuma i pašnjaka od oš-trog
zraka što struji s osam-- !
ljenog gorostasa Durmitora
sileci svaku kaplju krvi da mi
življe preteče i srcem i moz-gom?
No ne gubim sasvim svijest
nečega se ipak sjećam i na to-me
nešto gradim
surd Gorica je bila ekonomski cen-tar
čitave svoje slovenske pokraji-ne
to znači jednog velikog dijela
Slovenije Gorica je jedini grad u
slovenskom dijelu te pokrajine
(ako izuzmemo neznatan i sasvim
zemljoradnički Sv Križ u Vipav-sk- oj
dolini) Gorica je raskrsnica
najvažnijih cesta u čitavoj toj zo
ni svih onih arterija koje vode
iz takozvanih Gora u srednjem i
gornjem Fosočju iz Drda iz Vi-pavs- ke
doline i sjevero-zapadno- g
Krasa Sedam velikih cesta vodi u
Goricu iz slovenskog dijela te po
krajine a samo jedna iz furlanske
zone Novom apsurdnom granicom
od tih je sedam cesta pred samim
gradom ili u gradu Gorici njih čest
— presječeno 1 Gorica je seljačko
tržište pretežno za slovensku pok-rajinu
Na trgu u Gorici oduvijek
je dominirao slovenski seljak a fur
lanski i talijanski jedva se zapa- -
žao Gorica je svoju veoma razvi-jenu
izvoznu trgovinu voća i povr-ća
razvijala u prvom redu u sa- -
radnjl sa slovenskim selom na is-toku
Njezina industrija isto je
tako nastala i živjela A i željezni- - vtr =sIi=Iam rlfkltts„t jIsa anFtluirHunvA f i n- -
šenje Kroz Goricu prolazi pruga
Trst-Gorica-Jesenice-Celo- vec koja
je po važnosti druga uz prugu Tr-st-I'ostojna-Ljub-ljana'
Granica je
u oblasti Gorice postavljena upo-red- o
s prugom Trst-Tržić-Gorica-Videm-Tribiž-l-ialjak
s time da se
ova pruga "zaštiti" i da konkurira
prugama koje iz Trsta vode jugo-slavenskim
teritorijem Dvije su
pruge novom granicom presječene
I time je Gorica dobila težak eko-nomski
udarac
TEŠKI PKOHLEMl PO GUII1TKU
GORICE
Gorička pokrajina koja je pripa-dala
Jugoslaviji nasla se gubit-ko- m
Gorice pred mnogim teškim prob
lemima Velike poteškoće nastale
su već time ito je sam grad Gori-ca
granicom podijeljen na Italiju
i Jugoslaviju Granica prolazi uli-cama
preko kuća i dvorišta "Tali-janski"
Goričan može do bolnice
samo preko državne granice u Ju-goslaviji!
Voda "talijanskoj" Go-rici
dolazi vodovodom iz Jugosla- -
vije! Svoje mrtve mora "talijan-- '
ski" Gorfcan posjećivati na grobl-ju
u Jugoslaviji! Ali joi u nepo- -'
voljnljem položaju je onaj dio gra-da
Gorke i Goričke pokrajine koji
je u jugoslavenskim granicama
! jer je preko granica ostao stari
1 administrativni i kulturni centar
a ito je osobito važno i ekonomski
centar tržište seljačkih proizvoda
Gorjan i Vipavec su ostali bez
svog tradicionalnog tržišta S onu
stranu granice u Italiji ostale su
i mnoge trgovine radione tvorni-ce
u kojima su mnogi Slovenci iz
sadašnjeg jugoslavenskog dijela
Goričke radili Nastalo je i pitanje:
kamo da se ialje omladina u ikole
gdje će učiti zanat? Sve su to
funkcije koje je ranije obavljala
Gorica Osim toga desilo se i to
da su sjeverni 1 južni dijelovi gra-da
Gorke gorička predgradja Sol
kan i St Peter koja su pripala Ju-goslaviji
ma da nisu mnogo uda-ljena
jedno od drugog ostala bez
dobre medjusobne veze A I mnogo
se drugih krupnih problema poja-vilo
To su problemi koji izlaze iz
Sjećam se pisamceta što ga
u Govzi uoči novog velikog
pokreta prema Jugu primio od
Tita kad mu čestitah prošli Us-krs
Govorio mi o lijepoj šumi
o udobnu šatoru na visokoj
planini poticao me da slutim
o miru poslije tolikih borba
pogibelji i napora o geograf-skoj
jezgri naš nove slobodne
države što je prorvah PARTI-ZANIJO- M
I stadoh je graditi
al je ne dogradih dovrših joj
samo prve "temelje" Nikakvih
gradova sela ograda i medja-Ša- !
Hoću livade i gore rijeke
i jezera pod ovakim nebom i
ovakim suncem! Hoću život no-madski
slobodan jer je čitava
zemlja — svačija! Nek budu
svagdje moji ležaji i moje žet-ve
moja lovišta i moji pašnja
ci! Sa tori I Šatori! Ima na zem-lji
toliko gora i livada Igala i
klanaca da ih ne možemo sve
pokriti Bijeli šatori na gorama
i bijela jedra na morima) Pod
njima je naša budućnost —
Sjećam se takodjer nekih sta-rih
stihova u kojima sam kli-cao:
"Ustajmo dižmo se skupa ko naši
pradjed! davni!
Ml ćemo juriti nalik na rieku mut-nu
široku
U kiši plamena sivim n maglama
kroz snieg i huk
Od vjetra bijeni gnani zvjeradma
sa suzom u oku
f ' it na čelo će bol nam na usne
otisnut muk
Al jednog proljetnog dana u zem-lji
neznanoj vele j
VVest Toronto Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održati će redovnu sjednicu
u petak 26 marča u 8 sati na večer
Sjednica će se održati na 1579
Dupont St (rrije 281 Kojce)
Dužnost je članstva da posjeti ovu
sjednicu radi važnih poslova
okvira lokalnih potreba nego su u
vezi 8 razvojnom dinamikom nove
jugoslavenske države Gubitak Go-rice
je u tom pogledu i u tom vidu
još mnogo teži nego Sto se može
vidjeti ako se promotri samo ono
ito se neposredno danas ukazuje
Da bi se Gorička a u širem planu
i Slovenija mogla pravilno razvi
jati potrebno je Goričkoj dati za-mjenu
za Goricu 1
IDEJA O "NOVOJ GORICI"
Naša narodna vlast koja pris-tupa
svim novim problemima s ne-posrednim
i brzim riješenjima od-lučila
je već onih dana kad ja
palo riješenje o sudbini Gorice da
će taj gubitak nadoknaditi na taj
način ito će izgraditi — Novu Go
ricu 1 Već je na nezaboravnom fes-tivalu
na Lijaku kod Gorice na
proslavi priključenja Slovenskog
Primorja predsjednik vlade Ljud-ske
republike Slovenije Miha Ma-rink- o
svečano i odlučno objavio tu
namjeru
Dne 15 decembra 1947 govorio
je u Narodnoj skupštini Slovenije
najveći slovenski pjesnik i narod-ni
zastupnik Oton župančić o Go-rici:
"U Gorici sam zastao pred onom
čudnom granicom koja teče po
sredini grada u obliku iskrivljene
žične mreže S one su strane staja
li ljudi koji su izbezumljeno gle-dali
kao urečeni kao da ne vje-ruju
Vidjeli su kako se na naioj
strani giblje u taklu veselog rada
na tisuće i tisuće ruku koje stva-raju
blagostanje U ukočenim oči
ma onih ljudi s one strane te zlob-ne
granice vidio sam duboku ža
lost ito su oni isključeni iz tog či-log
rada za budućnost Da mi mo-ramo
raditi da bi tu izrasla Nova
Gorica grad veselog slobodnog
duha grad koji će privlačiti sva
srca u svoje snažno okrilje lijepo
gospodarsko i trgovačko srediste
s moćnom modernom arhitektu-rom
tvrdjavu koja neka pokale
naiim zagriženim protivnicima da
uistinu mislimo da očuvamo mir na
svijetu"
Tu je pjesnički ali i stvarno
čvrsto realistički iznesena zamisao
o Novoj Gorici čitav je slovenski
narod a osobito narod u Sloven-skom
Primorju s oduševljenjem
prihvatio tu ideju Slovenci ne će
nikad zaboraviti staru Gorku ko-ja
nam Je nasilno otrgnula maki-nacijom
zapadnih imperijalista alt
mi ćemo ipak graditi i izgraditi
Novu Gorku Slovenci u prvom re-du
a i ostali Jugoslaveni gradit
će taj grad s najvećom ljubavlju
i žrtvama ne samo zato jer je ona
potrebna narodu nego i zato Jer će
to biti simbol našeg progresa no-vog
poretka novog duha koji vla-da
u Jugoslaviji i to na najzapad-nijoj
točci Jugoslavije To će biti
istaknuta pozicija ne samo progre-sivne
Jugoslavije nego čitavog
kompleksa nove demokracije na
isotku Europe to će biti vidljiva
konkretna manifestacija konstruk-tivnih
demokratskih snaga i njiho-ve
kreativnosti
U slijedećem izdanju: "Od Ideje
do stvaranja" I
u
vrh mojem
polju topa
penjati biele
Ljubit u lice se s ledja sramote
otresti trn"
Eto: ustali smo i bo-rili
se i probijali jurili smo u
kiši vatre i gvoždja kroz snijeg
i maglu vjetar na bio zvje-rad
na gonila suše nam gnje-va
blistate u oku Namučili smo
se i previše pa evo: u zemlji
smo znanoj i neznanoj ali još
uvijek na svojoj grudi I pro-ljetni
je dan svanuo Sunce sja
obećana je gora pred nama
sva blistava na zelenim sago
vima prostranih livada Da se
Mira i božici Ljubavi!
"O mila slatka draga
Slobodol"
Cežnjutljiv usklik nestao već
davno gradu na Jadranu od-jekuje
i sada nadaleko čuje
ga i ovdje
Zanos je kionuo
Dignuo cm oblak zastro
je sunce Livade poetvljeie
planina smrklo: nešto na
njoj grmi i sijeva — nešto jače
od nas
i toga ne bojimo
Jer ml znamo orati i sijati i
najžešću ohijinu
27 V
Pucnjava pribiažava
Naši uzmiču pred Nijemci
ma
Uz grmljavinu njihova
ŽELI NOVOSTIMA
DOBAR NAPREDAK
Detroit Mich dru-govi
na upravi i uredništvu No-vosti
prateći vas rad kojega pred-vodite
vtIo veseli Veseli me
zato ito je tim radom pružena ve
lika materijalna i moralna pomoć
na}em narodu u staroj domovini
a takodjer "sa proširenjem naše
radničke novine Novosti pružena
je pomoć nama radnicima ovdje
Vidim iz vašeg pisanja da se
mnogo zalažu na organizira-nje
radništva u unije kojim putem
možemo jedino da poboljšamo na-še
uslove na radu i izvojujemo ve-ću
koru kruha za sebe i svoje po
rodice
Evo Kaljem za godišnju obnovu
na Novosti i dolar u njen fond To
činim zato da se Novosti jačaju
ito je dužnost da čine svi njeni
pretplatnici A vi braćo urednici
nastavite i dalje narodnim radom
kao ito radite i sada Mnogo vas
pozdravljam vaš
Pelar Kihalić
za
(Prenos sa str 1)
materijal kojeg se nebi moglo
srediti mirnim načinom
Ima li samo jedan razlog za
militarizaciju Amerike — za li-šavanje
slobode naših mladića
za bacanje njih pod upravu voj-ničkog
i mornaričkog autorita-rizma- ?
Nema
Ako se provede program za
militarizaciju Amerike pretvo-rit
će Ameriku u policijsku dr-žavu
Već muškarci i žene pla-ćaju
vioku cijenu zato što se
usudjuju govoriti o miru Govor
nije slobodan kad on stoji čovje-ka
njegov posao Pripremanje za
još Jedan rat potkopat ame-ričku
slobodu upravo tako kao
da nas je neprijatelj pobjedio u
tek svršenom ratu
Ako vjerujemo u demokraciju
tada otvorimo slobodan prolaz
idejama kod kuće i svagdje u
svijetu Ideje komunista i soc-ijalista
za rješavanje osnovnih
problema mogu e nadjačati sa-mo
drugim idejama — pozitiv-nim
idejama Njih se ne može
razbiti topovima stajaćom
vojskom
Sramota je kad visoki pred-stavnici
Sjedinjenih Država tvr-de
da slobodni demokratski iz-bori
u Italiji ugrožavaju slobo-du
Mi ne možemo probiti pro-pagande
drugih kad kažemo da
mi vjerujemo u demokraciju sa-mo
onda kad izbori pogodjuje
nama Nama je nemoguće dobiti
prijatelja bilo gdje na svijetu
kad narodu koji treba pomoći
govorimo da glasa tako kako
želi administracija pomoći ne-će
dobiti Time pokazujemo da
nemamo povjerenja u demokrat-ski
proces
Naš posao nije napadati ili
braniti akcije bilo kojeg naroda
kad tvrdimo da se naša ameri-čka
politika podudara sa ameri-čkim
principima Mi ne možemo
čistom savješću pokazivati prs-tom
na druge kad naša vlada
zameće gradjanski rat u Grčkoj
i Kini tjera velike partije iz
Gdje gore svjetlost vječni dižu i Rikanje njemačkog oružja pri--1
svoj zeleni jetnja je tijelu glas bu- -
1 Mi ćemo na kitnom šatore gorskog para mi dušu
j'
digli se
se
se
su
za
— Štovani
me
No-vosti
ili
vrijeđja me razočarava
Nov otrovan cvijet cvate no--
i ćas na obroncima Durmitora
Stao sam Netko kuca sta-klo
prozorćsća
— Tko je?
— Stada Utrnite svijeću
Spremite Hitrol
Preko Durmitora 28 V
Svršavam ove bilješke viso-ko
nad našim ravninama i go
rama daleko od grada iz ko-jeg
se amo makoh
Zabujedbh koješta iz peunje- -
sfsisrsfin X --uliaki mm TVasli ? rvinnonvi rwr nit 4 imii? MUfciiu i v'-"'-- py ijmiu vu šwuujauiu
šatore i dignemo oltare bogu! l 1'udma u
lima i kućama
o o
u
se
Al se
se
oruž
će
ili
o
se
osamljenim pro-matrao
sam i skupa trpio trud
i muku prvijeh jad i nevolju
drugijeh
Jesam b znao pažljivo gleda-ti
s uspjehom bilježiti? Nisam
h možda i previše gurao svojo
izmedju sebe i tudjega zatirao
zbinbu primjesom osjećaja ko-prenama
zaoštenja?
Ma kako bilo nečemu se
svakako nadam: bio sam suz-držlj- iv i iskren Govorim samo
o onome što vidjeh ih' bar du
boko oejetih Ne spominjem ne
go stvari dogodjaje i ljude na
' koje doista naidjoh Prodjoh
[rekao bih po najtvrdjem tlu
'kroz najsiroiuašnije i najpoha-- '
ranije gradiće i seoceta Bosne
Hercegovine Sandžaka pa do- -
ja čujem I glas bugarskih topo-- nekle i Crne Gore a nije mi
va i taj mi Je glas najetrošnijL žao što time upadoh u najteže
OBJAVE
Ttiorold St Catharines
i Ceamsville Ont
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
i Zveza Kanadskih Slovencev
u ovim mjestima priredjuju zajed-ničku
proslavu 27 marča i u nedje
lju 28 marča u 2 sata po podne
Proslava će se održati u kući
druga Toni Pečavar Iieamsville
Ont (Kuća se nalazi na Qucen Eli-zabe- th
cesti) Glavni govornik biti
će drug Ivan Linardić od uredni-štva
Novosti
Uzmite Queen Elizabeth idući od
St Catherines milju i pol do stop
lights u Vineland Kuća se nalazi
na lijevoj strani puta gradjena od
cimentnih blokova Odovuda kreni-te
u Beamsville još jednu milju i
pol do stop lights na desnoj stra
ni je mjesto sastanka
Sjedinjene Države nemaju
razloga naoružavanje
vlada u Francuskoj i Italiji nao-ružava
diktatore latinske Ame-rike
i narušava osnovne princi-pe
Amerike dok se u isto vri-jeme
služi riječima sloboda i
demokracija
Naša jedina obrambena linija
je povratak na onu vanjsku po-litiku
koja je američka u princi-pu
i radu
Nacionalna obrana se ne može
osnivati na oružju i teroru
Proizvodnja takvog oružja je
od koristi samo interesima pro-fita
Ml moramo baciti profit
van iz naše obrane Oni mladići
koje se traži da daju godine
svog života ne čine nikakvog
profita iz obrane i rata pa ga
stoga nesmijc činili ni jedan
Amerikanac
Naša je dužnost da povedemo
ofenzivu za mir Kad se borimo
protiv unovačenja i obavezatne
vojne obuke moramo se tako-djer
boriti za odstranjenje svih
onih usluva koji prouzrokuju rat
i obranu za profite privatnih in-teresa
Moramo staviti pod kon-trolu
— strogu javnu kontrolu
— sve privatne uloške monopo-la
u stranim zemljama
Moramo tražiti da naša vlada
prihvati svoju odgovornost za
svjetsku krizu Moramo tražiti
čvrstu privrženost Ujedinjenim
Nacijama Cijena samovolje je
rat i depresija
Govorile sada Govorite za
mir Tražile pravo izraza Ne
dozvolile onima koji vas plaše
da vas ušutkaju Nastojte da vas
se čuje sada — jer je glas miro-ljubivog
I slobodo! jubećeg naro-da
naša jedina nacionalna obra
na
Toronto Ont
Nacionalne organizacije radni
čke omladine priredjuju veliki kon
cert u nedjelju 28 marča u 8 sati
na večer u Massev Hali zvani
"omladinski tjedan"
doprinos
u najgrdnije: Upoznah dno
nevolje od kojih više tudjom
nego svojom krivnjom trpi ovaj
snažni bistri u svojoj srži ne-pokvareni
narod Sve mu ote-že
ništa mu ne dadoše već
odavna ga zapustilo i zanema-riš- e
poremetilo mu stari
patrijarkalni način življenja
neuputivši ga na nov napred-niji
poredak i sad ga svi je- dan za drugim pljačkaju- -
ga na komade kao da bi
ga htjeli istrijebiti guraju ga
u svemu još dublje ubijaju
mu i dušu
Bilježiti ovako nadalje ne ću
iako se moje zdravlje nastalim
proljećem donekle popravilo i
krupnije ću dogodjaje tek sa-da
doživjeti
Nova je još snažnija ofenzi-va
brojnijih i od nas bolje nao-ružanih
neprijatelja već poče-la
i partizanska će epopeja —
puna stradanja i Junaštva —
—
Monireal Que
Odsjek 733 HDZ priredjuje Ui-n- u
zabavu kod sestre Miloš Je na
1558 St Dominkpie St Zabava će
se održati u nedjelja 38 marča ti
3 sata po podne
Svrha priredbe je pomoć djeci
palih boraca u Jugoslaviji kao i
članstvu našeg odsjeka članstv
odsjeka je dužno da posjeti ova
priredbu a takodjer pozivamo i
ostale Jugoslavene Imati ćemt
dobar zakusak i meko piće
VELLAND - PROSLAVA
27 MARČA
Mjesno Vijeće KJS zajednički
sa bratskim Savezima Savezera
Kanadskih Hrvata Savezom Ka-nadskih
Srba i Hrvatskom HSS
proslaviti će 27 marča dan ustan-ka
naroda Jugoslavije
Konccrt-mitin- g će se održali u
subotu 27 marča u 8 sati na večer
u Ukrajinskom radničkom detnu
na Ontario Itd Glavni govornik bi-ti
će drug Jovan Djajtć urednik
Srpskog Glasnika
Pozivamo sve prijatelje nove Ju-goslavije
da posjete ovu proslavu
RADO ČITA PISMA IZ
RODJENE ZEMLJE
Port Alberni l) C — Dragi
drugovi na uredu Novosti u pis-mu
ćete naći money order od f&90
ito je za moju godišnju obnove na
Novosti i dolar u fsml Nerasti m
najbolja novina u Kana4i je pilu
u interesu radnog nareda I sj je-dan
nai radnik i radnica aM MJo
biti bez Novosti
Jako rado čitam p4ma aelBi po-vratnika
iz naie pite domovine Jg-goslav- ije
u koju se mMiM I ja a
suprugom i četvero djece Mm prije
povratiti Nekoji Me w taate Me-li
povratili su se u Kaa Neka
su to meni ne meta jer ni nije
milije nego živjeti u svojoj siefcod-no- j
domovini i sa svojim narodom
Ja vrlo dobro znam tša jei sa nko
vrijeme ne ćemo imati mnogo te-ga
ito imamo ovdje jer zete pos-toji
razlog ali vjerujem k brzo
ćemo svega tamo imati t Hem
najviše veseli Je to da ee BMJa dje-ca
biti oetobodjena krit i tvfo
drugih zla koja sam ja ovdje pre-živjela
Javit ću vam se sft pri
mite kreni pozdrav od mme 1 1
Marija Super (Ličanka)
tamburaški zbor maeedseeki seer
plesanje t rasna muzika Pjevati
će Sophie Kemanko "Ali Negre
Jazz" Ditl će i židovski Mk ples
raznih športova itd
Na koncertu u igri i pjesmi useli
će učeiea oko 300 osoba Ulamtea
Na koncertu uzeti će učešća i naš I dobrovoljni
i
i
goto-vo
rar-dir- u
Prolazimo preko mrkog aa-maglen- og "Durmitora Studen
kozje staze duboka kana
Ali ništa za to
Stup ognjeni ide i sad pred
nama
Dodatak
PAHULJE I VARNICE
Babin Potok u Ud
Taj mi se naslov sam nasu
će jer sjedim za stosSć
pred malenim ptoeorem e ko-ji
udaraju vjetrom uznemire-n- e
gotovo sledjene pahuljice
snijega iza mene je okata gli-nena
peć kojoj u širokoj utro-bi
drvo pucketa vamioe se vi-tlja- ju Od toga je sve živo sad
hladno sad vruće u sobi te si-ve
drvene seljačke kuće na ba-binom
potoku kojemu — bar
sada — nigdje ni traga pa
moramo rastapati snijeg da se
kuha i pije — Tako je i u bk- - uzaici tet saaa na vr-j- 0j hunac seImat ću sigurnsovoj tak- - „_jurhrarvdJunmiiotmPhxWarliWt vul nm
vih poteškoća i toliko nepres-- neto banova zatim žiga i pe-tan- ih briga da no ću moći bi- - & A kako t M w Sad aimce
ljeziti od dana u dan upte aa taBiopl sad duše l
Možda ću o idućim dogodja- - sniježi da opet sve smrzne ju-ji- ma pisati kasnije u drugom tros su engleski ili američkL
obliku avijoni proletieU iznad naših
Kiša pada žestoko grmi vr- - glava predveče su njemački
hovi su planine pokriti tankim bombardari prošli ovuda uz
snijegom Neka siva slutnja prijeteći štropoL
proetira se po ovome kraju Pahulje i varrice Ne ćemo se dati oprohti i Oefećam da ću ih nositi a uništiti značajnije nas borbe sebj# kad j
vz laesmpjuetocveainujjeu ćMeecbeitmi oi iprueutue--- _Q
ško U svakom pogledu (Nastavit će se)