000141 |
Previous | 4 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
irjfiiilfhffrT-rifl-"'fr'-r--'-- -' -- - '''-'a'-'- 6 rw- - !' STRANA 4 NOVOSTI Utorak 22 marča 1941 NOVA GORICA PRVI GRAD KOJI SE NOVOJ JUGOSLAVIJI GRADI E TEMELJA PO PLANU Kad je na Mirovnoj konferenciji prihvaćena takozvana francuska etni2ka linija kao nova granica izmedju Jugoslavije i Italije uči-njena je jedna historijska neprav-da: Gorica je ostala izvan države kojoj po svim načelima pripada To je riješenje pogodilo Jugosla viju ali je ono smrtno pogodilo i samu Goricu Gorica je izrazito slovensko na-selje Kad se ona po prvi put spo-minje u historijskim listinama njezino je ime zabilježeno u origi-nalnoj slovenskoj formi: "Selo ko je se u jeziku Slovenaca naziva Goricom" — tako glasi tekst pr-vog historijskog dokumenta o Go-rici iz godine 1011 Ona je nastala kao prirodni produkt geografske političke i kulturne gravitacije prema tom centru stanovniitva Vi-pavs- ke i Soike doline koje je pot-puno slovensko Gorica je tek u novije vrijeme naročito doselje-njem trgovaca činovnika a osobi-to talijanskog svećenstva (jezui-ta) nakon povlačenja Austrije iz Venecije infiltrirana talijanskim elementom Prema statistici od go-dine 1910 u Gorici je bilo 30945 stanovnika od kojih 108G8 Slove-naca 14812 Furlana i Talijana (pretežno Furlana) te 3288 Nije-maca ali ta prividna većina u sa-mom centru grada nije mogla ipak da izbriše nedvojbenu pripad-nost toga grada slovenskom kom-pleksu jer je čitav grad čvrsto zaokružen slovenskom etničkom masom Ni brutalna denacionali-zacija u toku četvrt stoljeća fašis-tičko okupacije nije mogla izbrisa-ti osnovni slovenski karakter Go-rice ma da je u to vrijeme u njoj višo Talijana ili talijaniziranih Slovenaca Itd je djelomično i pos 31 dužni 31 J J v NAZOR U Tako kličem i u tom slažem ove stihove: MESSER tebe sad mislim Messer Lodoviko Pjevače Kolandov — Iz dna te-ških Objestan i sjajan nov je fantom niko Nad pustinjom mojom sja morgana Nije Tito je boginja Avantira me jutros vodi ovom zelen me čeka toga mira Zgoda I nezgoda yrodjem drumom? I nije Ideja je Andjelika Divna žena od mesa I od krvi koju Tražim od do drugoga jelika gore do gore u miru 1 boju Lodoviko s izrazom Na usnama ja se smieška tvog boj im i Znam žive u duši vitezima dičnim ljedica prisilne emigracije Slove-naca Treba da Gorica nije nikada bila nikakvi kulturni centar za Talijane Za Slovence je Gorica medjutim bila stožer oko kojega se koncentrirao ne samo sav kulturni nego i politički i eko-nomski život čitave prostrane go ričke pokrajine to znači jednog velikog dijela Slovenije U doba Austrije bila je Gorica od velikog kulturnog za čitavu Slo-veniju te je u mnogim stvarima kulturnog stvaranja vodila i ispred same Ljubljane Ona je bila grad mnogih škola štampa književno-- J sti 1 znanosti tu je centar poli tičkih stranaka tu je bilo sjediite nekoliko desetaka raznih organiza-cija tu su bili zadružni savezi itd Ona je bila centar jedne oblasti (Goriike in Gradiš ke) koja je u doba Austrije imala 154751 Slovenaca a 9014C Fur-lana i Talijana Kako je ta pokra-jina bila orijentirana i kome pri-pada Gorica vidjelo se i po izborima godine 1921 u doba falističkog terora kad su u Goričkoj kandidati Slovenske liste dobili 34G40 glasova i 4 mandata Komunistička stranke 10112 gla-sova i 1 mandat dok talijanski na-cionalisti nisu dobili ni jedan man dat Očito je dakle da je otkidati Goricu od cjeline kojoj pripada i koja Je jasno orijentirana prema Jugoslaviji etnički politički i kul-turno nepravda i da je to rješenje prirodno i nasilno GOHICR I EKO-NOMSKI MOMKNAT Aneksija Gorice Italiji i njezino otkidanje od Jugoslavije kojoj lo-gički pripada ekonomski je ap $" POSLODAVCI MORAJU NABAVITI NOVE KNJIGE BESPOSLENIČKOG OSIGURANJA Sv© knjige za Besposlemčko osiguranje koje se sada ističu marča 1948 god Nov knjige poslodavcima će izdati Natio-nal Employment Office ah samo onda kad se ispune i na taj ured povrate tare knjige su izmijeniti knjige Bespo osiguranja točno pa marča ZA ONE KOJI TO NE IZVRŠE PREDVIDJENA JE KAZNA UNEMPLOYMENT INSURANCE COMMISSION CAL Murchison G Bissoru R Tallon Commlssioncr Chief Commiasioner Commisnioner UIC-- 3 S PARTIZANIMA (25) raspolo-ženju LODOVIKO Na dana Fata no Što šumom Koliko nakon kada no jedntga Od Messer dvo-ličnim ne ito bio &$ naglasiti značenja administrativni parla-mentarnim OTKIDANJJE upotrebljuju Poslodavci sleniČkog A stvarnosti u cd I u i sad čvrsto stojim Naprijed kao jučer ko sutra ko vazda U taj tren zanosa kroz jutarnji čar Tko na Sanji tvojoj svoju Zbilju sazda Pjevače Kolandov slavi te za dar Na pašnjaku 26 V Meni je kao da od seoceta pod pirlitorskom poruienom gradinom nad Tarom pa sve do Durmitora nisam desetak dana jašio na umornu paripu i koješta doživio sad mi je kao da sam letio na Jabučilu vojvode Momčila Sto bje za-boravih Pjan sam a ne znam od čega: od nečeg nutarnjeg ito me u posljednje vrijeme sve jače tjera k prividjenjima i halucinacijama? Hi od mo-dri- ne tog neba od zelenila tih šuma i pašnjaka od oš-trog zraka što struji s osam-- ! ljenog gorostasa Durmitora sileci svaku kaplju krvi da mi življe preteče i srcem i moz-gom? No ne gubim sasvim svijest nečega se ipak sjećam i na to-me nešto gradim surd Gorica je bila ekonomski cen-tar čitave svoje slovenske pokraji-ne to znači jednog velikog dijela Slovenije Gorica je jedini grad u slovenskom dijelu te pokrajine (ako izuzmemo neznatan i sasvim zemljoradnički Sv Križ u Vipav-sk- oj dolini) Gorica je raskrsnica najvažnijih cesta u čitavoj toj zo ni svih onih arterija koje vode iz takozvanih Gora u srednjem i gornjem Fosočju iz Drda iz Vi-pavs- ke doline i sjevero-zapadno- g Krasa Sedam velikih cesta vodi u Goricu iz slovenskog dijela te po krajine a samo jedna iz furlanske zone Novom apsurdnom granicom od tih je sedam cesta pred samim gradom ili u gradu Gorici njih čest — presječeno 1 Gorica je seljačko tržište pretežno za slovensku pok-rajinu Na trgu u Gorici oduvijek je dominirao slovenski seljak a fur lanski i talijanski jedva se zapa- - žao Gorica je svoju veoma razvi-jenu izvoznu trgovinu voća i povr-ća razvijala u prvom redu u sa- - radnjl sa slovenskim selom na is-toku Njezina industrija isto je tako nastala i živjela A i željezni- - vtr =sIi=Iam rlfkltts„t jIsa anFtluirHunvA f i n- - šenje Kroz Goricu prolazi pruga Trst-Gorica-Jesenice-Celo- vec koja je po važnosti druga uz prugu Tr-st-I'ostojna-Ljub-ljana' Granica je u oblasti Gorice postavljena upo-red- o s prugom Trst-Tržić-Gorica-Videm-Tribiž-l-ialjak s time da se ova pruga "zaštiti" i da konkurira prugama koje iz Trsta vode jugo-slavenskim teritorijem Dvije su pruge novom granicom presječene I time je Gorica dobila težak eko-nomski udarac TEŠKI PKOHLEMl PO GUII1TKU GORICE Gorička pokrajina koja je pripa-dala Jugoslaviji nasla se gubit-ko- m Gorice pred mnogim teškim prob lemima Velike poteškoće nastale su već time ito je sam grad Gori-ca granicom podijeljen na Italiju i Jugoslaviju Granica prolazi uli-cama preko kuća i dvorišta "Tali-janski" Goričan može do bolnice samo preko državne granice u Ju-goslaviji! Voda "talijanskoj" Go-rici dolazi vodovodom iz Jugosla- - vije! Svoje mrtve mora "talijan-- ' ski" Gorfcan posjećivati na grobl-ju u Jugoslaviji! Ali joi u nepo- -' voljnljem položaju je onaj dio gra-da Gorke i Goričke pokrajine koji je u jugoslavenskim granicama ! jer je preko granica ostao stari 1 administrativni i kulturni centar a ito je osobito važno i ekonomski centar tržište seljačkih proizvoda Gorjan i Vipavec su ostali bez svog tradicionalnog tržišta S onu stranu granice u Italiji ostale su i mnoge trgovine radione tvorni-ce u kojima su mnogi Slovenci iz sadašnjeg jugoslavenskog dijela Goričke radili Nastalo je i pitanje: kamo da se ialje omladina u ikole gdje će učiti zanat? Sve su to funkcije koje je ranije obavljala Gorica Osim toga desilo se i to da su sjeverni 1 južni dijelovi gra-da Gorke gorička predgradja Sol kan i St Peter koja su pripala Ju-goslaviji ma da nisu mnogo uda-ljena jedno od drugog ostala bez dobre medjusobne veze A I mnogo se drugih krupnih problema poja-vilo To su problemi koji izlaze iz Sjećam se pisamceta što ga u Govzi uoči novog velikog pokreta prema Jugu primio od Tita kad mu čestitah prošli Us-krs Govorio mi o lijepoj šumi o udobnu šatoru na visokoj planini poticao me da slutim o miru poslije tolikih borba pogibelji i napora o geograf-skoj jezgri naš nove slobodne države što je prorvah PARTI-ZANIJO- M I stadoh je graditi al je ne dogradih dovrših joj samo prve "temelje" Nikakvih gradova sela ograda i medja-Ša- ! Hoću livade i gore rijeke i jezera pod ovakim nebom i ovakim suncem! Hoću život no-madski slobodan jer je čitava zemlja — svačija! Nek budu svagdje moji ležaji i moje žet-ve moja lovišta i moji pašnja ci! Sa tori I Šatori! Ima na zem-lji toliko gora i livada Igala i klanaca da ih ne možemo sve pokriti Bijeli šatori na gorama i bijela jedra na morima) Pod njima je naša budućnost — Sjećam se takodjer nekih sta-rih stihova u kojima sam kli-cao: "Ustajmo dižmo se skupa ko naši pradjed! davni! Ml ćemo juriti nalik na rieku mut-nu široku U kiši plamena sivim n maglama kroz snieg i huk Od vjetra bijeni gnani zvjeradma sa suzom u oku f ' it na čelo će bol nam na usne otisnut muk Al jednog proljetnog dana u zem-lji neznanoj vele j VVest Toronto Ont Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata održati će redovnu sjednicu u petak 26 marča u 8 sati na večer Sjednica će se održati na 1579 Dupont St (rrije 281 Kojce) Dužnost je članstva da posjeti ovu sjednicu radi važnih poslova okvira lokalnih potreba nego su u vezi 8 razvojnom dinamikom nove jugoslavenske države Gubitak Go-rice je u tom pogledu i u tom vidu još mnogo teži nego Sto se može vidjeti ako se promotri samo ono ito se neposredno danas ukazuje Da bi se Gorička a u širem planu i Slovenija mogla pravilno razvi jati potrebno je Goričkoj dati za-mjenu za Goricu 1 IDEJA O "NOVOJ GORICI" Naša narodna vlast koja pris-tupa svim novim problemima s ne-posrednim i brzim riješenjima od-lučila je već onih dana kad ja palo riješenje o sudbini Gorice da će taj gubitak nadoknaditi na taj način ito će izgraditi — Novu Go ricu 1 Već je na nezaboravnom fes-tivalu na Lijaku kod Gorice na proslavi priključenja Slovenskog Primorja predsjednik vlade Ljud-ske republike Slovenije Miha Ma-rink- o svečano i odlučno objavio tu namjeru Dne 15 decembra 1947 govorio je u Narodnoj skupštini Slovenije najveći slovenski pjesnik i narod-ni zastupnik Oton župančić o Go-rici: "U Gorici sam zastao pred onom čudnom granicom koja teče po sredini grada u obliku iskrivljene žične mreže S one su strane staja li ljudi koji su izbezumljeno gle-dali kao urečeni kao da ne vje-ruju Vidjeli su kako se na naioj strani giblje u taklu veselog rada na tisuće i tisuće ruku koje stva-raju blagostanje U ukočenim oči ma onih ljudi s one strane te zlob-ne granice vidio sam duboku ža lost ito su oni isključeni iz tog či-log rada za budućnost Da mi mo-ramo raditi da bi tu izrasla Nova Gorica grad veselog slobodnog duha grad koji će privlačiti sva srca u svoje snažno okrilje lijepo gospodarsko i trgovačko srediste s moćnom modernom arhitektu-rom tvrdjavu koja neka pokale naiim zagriženim protivnicima da uistinu mislimo da očuvamo mir na svijetu" Tu je pjesnički ali i stvarno čvrsto realistički iznesena zamisao o Novoj Gorici čitav je slovenski narod a osobito narod u Sloven-skom Primorju s oduševljenjem prihvatio tu ideju Slovenci ne će nikad zaboraviti staru Gorku ko-ja nam Je nasilno otrgnula maki-nacijom zapadnih imperijalista alt mi ćemo ipak graditi i izgraditi Novu Gorku Slovenci u prvom re-du a i ostali Jugoslaveni gradit će taj grad s najvećom ljubavlju i žrtvama ne samo zato jer je ona potrebna narodu nego i zato Jer će to biti simbol našeg progresa no-vog poretka novog duha koji vla-da u Jugoslaviji i to na najzapad-nijoj točci Jugoslavije To će biti istaknuta pozicija ne samo progre-sivne Jugoslavije nego čitavog kompleksa nove demokracije na isotku Europe to će biti vidljiva konkretna manifestacija konstruk-tivnih demokratskih snaga i njiho-ve kreativnosti U slijedećem izdanju: "Od Ideje do stvaranja" I u vrh mojem polju topa penjati biele Ljubit u lice se s ledja sramote otresti trn" Eto: ustali smo i bo-rili se i probijali jurili smo u kiši vatre i gvoždja kroz snijeg i maglu vjetar na bio zvje-rad na gonila suše nam gnje-va blistate u oku Namučili smo se i previše pa evo: u zemlji smo znanoj i neznanoj ali još uvijek na svojoj grudi I pro-ljetni je dan svanuo Sunce sja obećana je gora pred nama sva blistava na zelenim sago vima prostranih livada Da se Mira i božici Ljubavi! "O mila slatka draga Slobodol" Cežnjutljiv usklik nestao već davno gradu na Jadranu od-jekuje i sada nadaleko čuje ga i ovdje Zanos je kionuo Dignuo cm oblak zastro je sunce Livade poetvljeie planina smrklo: nešto na njoj grmi i sijeva — nešto jače od nas i toga ne bojimo Jer ml znamo orati i sijati i najžešću ohijinu 27 V Pucnjava pribiažava Naši uzmiču pred Nijemci ma Uz grmljavinu njihova ŽELI NOVOSTIMA DOBAR NAPREDAK Detroit Mich dru-govi na upravi i uredništvu No-vosti prateći vas rad kojega pred-vodite vtIo veseli Veseli me zato ito je tim radom pružena ve lika materijalna i moralna pomoć na}em narodu u staroj domovini a takodjer "sa proširenjem naše radničke novine Novosti pružena je pomoć nama radnicima ovdje Vidim iz vašeg pisanja da se mnogo zalažu na organizira-nje radništva u unije kojim putem možemo jedino da poboljšamo na-še uslove na radu i izvojujemo ve-ću koru kruha za sebe i svoje po rodice Evo Kaljem za godišnju obnovu na Novosti i dolar u njen fond To činim zato da se Novosti jačaju ito je dužnost da čine svi njeni pretplatnici A vi braćo urednici nastavite i dalje narodnim radom kao ito radite i sada Mnogo vas pozdravljam vaš Pelar Kihalić za (Prenos sa str 1) materijal kojeg se nebi moglo srediti mirnim načinom Ima li samo jedan razlog za militarizaciju Amerike — za li-šavanje slobode naših mladića za bacanje njih pod upravu voj-ničkog i mornaričkog autorita-rizma- ? Nema Ako se provede program za militarizaciju Amerike pretvo-rit će Ameriku u policijsku dr-žavu Već muškarci i žene pla-ćaju vioku cijenu zato što se usudjuju govoriti o miru Govor nije slobodan kad on stoji čovje-ka njegov posao Pripremanje za još Jedan rat potkopat ame-ričku slobodu upravo tako kao da nas je neprijatelj pobjedio u tek svršenom ratu Ako vjerujemo u demokraciju tada otvorimo slobodan prolaz idejama kod kuće i svagdje u svijetu Ideje komunista i soc-ijalista za rješavanje osnovnih problema mogu e nadjačati sa-mo drugim idejama — pozitiv-nim idejama Njih se ne može razbiti topovima stajaćom vojskom Sramota je kad visoki pred-stavnici Sjedinjenih Država tvr-de da slobodni demokratski iz-bori u Italiji ugrožavaju slobo-du Mi ne možemo probiti pro-pagande drugih kad kažemo da mi vjerujemo u demokraciju sa-mo onda kad izbori pogodjuje nama Nama je nemoguće dobiti prijatelja bilo gdje na svijetu kad narodu koji treba pomoći govorimo da glasa tako kako želi administracija pomoći ne-će dobiti Time pokazujemo da nemamo povjerenja u demokrat-ski proces Naš posao nije napadati ili braniti akcije bilo kojeg naroda kad tvrdimo da se naša ameri-čka politika podudara sa ameri-čkim principima Mi ne možemo čistom savješću pokazivati prs-tom na druge kad naša vlada zameće gradjanski rat u Grčkoj i Kini tjera velike partije iz Gdje gore svjetlost vječni dižu i Rikanje njemačkog oružja pri--1 svoj zeleni jetnja je tijelu glas bu- - 1 Mi ćemo na kitnom šatore gorskog para mi dušu j' digli se se se su za — Štovani me No-vosti ili vrijeđja me razočarava Nov otrovan cvijet cvate no-- i ćas na obroncima Durmitora Stao sam Netko kuca sta-klo prozorćsća — Tko je? — Stada Utrnite svijeću Spremite Hitrol Preko Durmitora 28 V Svršavam ove bilješke viso-ko nad našim ravninama i go rama daleko od grada iz ko-jeg se amo makoh Zabujedbh koješta iz peunje- - sfsisrsfin X --uliaki mm TVasli ? rvinnonvi rwr nit 4 imii? MUfciiu i v'-"'-- py ijmiu vu šwuujauiu šatore i dignemo oltare bogu! l 1'udma u lima i kućama o o u se Al se se oruž će ili o se osamljenim pro-matrao sam i skupa trpio trud i muku prvijeh jad i nevolju drugijeh Jesam b znao pažljivo gleda-ti s uspjehom bilježiti? Nisam h možda i previše gurao svojo izmedju sebe i tudjega zatirao zbinbu primjesom osjećaja ko-prenama zaoštenja? Ma kako bilo nečemu se svakako nadam: bio sam suz-držlj- iv i iskren Govorim samo o onome što vidjeh ih' bar du boko oejetih Ne spominjem ne go stvari dogodjaje i ljude na ' koje doista naidjoh Prodjoh [rekao bih po najtvrdjem tlu 'kroz najsiroiuašnije i najpoha-- ' ranije gradiće i seoceta Bosne Hercegovine Sandžaka pa do- - ja čujem I glas bugarskih topo-- nekle i Crne Gore a nije mi va i taj mi Je glas najetrošnijL žao što time upadoh u najteže OBJAVE Ttiorold St Catharines i Ceamsville Ont Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata i Zveza Kanadskih Slovencev u ovim mjestima priredjuju zajed-ničku proslavu 27 marča i u nedje lju 28 marča u 2 sata po podne Proslava će se održati u kući druga Toni Pečavar Iieamsville Ont (Kuća se nalazi na Qucen Eli-zabe- th cesti) Glavni govornik biti će drug Ivan Linardić od uredni-štva Novosti Uzmite Queen Elizabeth idući od St Catherines milju i pol do stop lights u Vineland Kuća se nalazi na lijevoj strani puta gradjena od cimentnih blokova Odovuda kreni-te u Beamsville još jednu milju i pol do stop lights na desnoj stra ni je mjesto sastanka Sjedinjene Države nemaju razloga naoružavanje vlada u Francuskoj i Italiji nao-ružava diktatore latinske Ame-rike i narušava osnovne princi-pe Amerike dok se u isto vri-jeme služi riječima sloboda i demokracija Naša jedina obrambena linija je povratak na onu vanjsku po-litiku koja je američka u princi-pu i radu Nacionalna obrana se ne može osnivati na oružju i teroru Proizvodnja takvog oružja je od koristi samo interesima pro-fita Ml moramo baciti profit van iz naše obrane Oni mladići koje se traži da daju godine svog života ne čine nikakvog profita iz obrane i rata pa ga stoga nesmijc činili ni jedan Amerikanac Naša je dužnost da povedemo ofenzivu za mir Kad se borimo protiv unovačenja i obavezatne vojne obuke moramo se tako-djer boriti za odstranjenje svih onih usluva koji prouzrokuju rat i obranu za profite privatnih in-teresa Moramo staviti pod kon-trolu — strogu javnu kontrolu — sve privatne uloške monopo-la u stranim zemljama Moramo tražiti da naša vlada prihvati svoju odgovornost za svjetsku krizu Moramo tražiti čvrstu privrženost Ujedinjenim Nacijama Cijena samovolje je rat i depresija Govorile sada Govorite za mir Tražile pravo izraza Ne dozvolile onima koji vas plaše da vas ušutkaju Nastojte da vas se čuje sada — jer je glas miro-ljubivog I slobodo! jubećeg naro-da naša jedina nacionalna obra na Toronto Ont Nacionalne organizacije radni čke omladine priredjuju veliki kon cert u nedjelju 28 marča u 8 sati na večer u Massev Hali zvani "omladinski tjedan" doprinos u najgrdnije: Upoznah dno nevolje od kojih više tudjom nego svojom krivnjom trpi ovaj snažni bistri u svojoj srži ne-pokvareni narod Sve mu ote-že ništa mu ne dadoše već odavna ga zapustilo i zanema-riš- e poremetilo mu stari patrijarkalni način življenja neuputivši ga na nov napred-niji poredak i sad ga svi je- dan za drugim pljačkaju- - ga na komade kao da bi ga htjeli istrijebiti guraju ga u svemu još dublje ubijaju mu i dušu Bilježiti ovako nadalje ne ću iako se moje zdravlje nastalim proljećem donekle popravilo i krupnije ću dogodjaje tek sa-da doživjeti Nova je još snažnija ofenzi-va brojnijih i od nas bolje nao-ružanih neprijatelja već poče-la i partizanska će epopeja — puna stradanja i Junaštva — — Monireal Que Odsjek 733 HDZ priredjuje Ui-n- u zabavu kod sestre Miloš Je na 1558 St Dominkpie St Zabava će se održati u nedjelja 38 marča ti 3 sata po podne Svrha priredbe je pomoć djeci palih boraca u Jugoslaviji kao i članstvu našeg odsjeka članstv odsjeka je dužno da posjeti ova priredbu a takodjer pozivamo i ostale Jugoslavene Imati ćemt dobar zakusak i meko piće VELLAND - PROSLAVA 27 MARČA Mjesno Vijeće KJS zajednički sa bratskim Savezima Savezera Kanadskih Hrvata Savezom Ka-nadskih Srba i Hrvatskom HSS proslaviti će 27 marča dan ustan-ka naroda Jugoslavije Konccrt-mitin- g će se održali u subotu 27 marča u 8 sati na večer u Ukrajinskom radničkom detnu na Ontario Itd Glavni govornik bi-ti će drug Jovan Djajtć urednik Srpskog Glasnika Pozivamo sve prijatelje nove Ju-goslavije da posjete ovu proslavu RADO ČITA PISMA IZ RODJENE ZEMLJE Port Alberni l) C — Dragi drugovi na uredu Novosti u pis-mu ćete naći money order od f&90 ito je za moju godišnju obnove na Novosti i dolar u fsml Nerasti m najbolja novina u Kana4i je pilu u interesu radnog nareda I sj je-dan nai radnik i radnica aM MJo biti bez Novosti Jako rado čitam p4ma aelBi po-vratnika iz naie pite domovine Jg-goslav- ije u koju se mMiM I ja a suprugom i četvero djece Mm prije povratiti Nekoji Me w taate Me-li povratili su se u Kaa Neka su to meni ne meta jer ni nije milije nego živjeti u svojoj siefcod-no- j domovini i sa svojim narodom Ja vrlo dobro znam tša jei sa nko vrijeme ne ćemo imati mnogo te-ga ito imamo ovdje jer zete pos-toji razlog ali vjerujem k brzo ćemo svega tamo imati t Hem najviše veseli Je to da ee BMJa dje-ca biti oetobodjena krit i tvfo drugih zla koja sam ja ovdje pre-živjela Javit ću vam se sft pri mite kreni pozdrav od mme 1 1 Marija Super (Ličanka) tamburaški zbor maeedseeki seer plesanje t rasna muzika Pjevati će Sophie Kemanko "Ali Negre Jazz" Ditl će i židovski Mk ples raznih športova itd Na koncertu u igri i pjesmi useli će učeiea oko 300 osoba Ulamtea Na koncertu uzeti će učešća i naš I dobrovoljni i i goto-vo rar-dir- u Prolazimo preko mrkog aa-maglen- og "Durmitora Studen kozje staze duboka kana Ali ništa za to Stup ognjeni ide i sad pred nama Dodatak PAHULJE I VARNICE Babin Potok u Ud Taj mi se naslov sam nasu će jer sjedim za stosSć pred malenim ptoeorem e ko-ji udaraju vjetrom uznemire-n- e gotovo sledjene pahuljice snijega iza mene je okata gli-nena peć kojoj u širokoj utro-bi drvo pucketa vamioe se vi-tlja- ju Od toga je sve živo sad hladno sad vruće u sobi te si-ve drvene seljačke kuće na ba-binom potoku kojemu — bar sada — nigdje ni traga pa moramo rastapati snijeg da se kuha i pije — Tako je i u bk- - uzaici tet saaa na vr-j- 0j hunac seImat ću sigurnsovoj tak- - „_jurhrarvdJunmiiotmPhxWarliWt vul nm vih poteškoća i toliko nepres-- neto banova zatim žiga i pe-tan- ih briga da no ću moći bi- - & A kako t M w Sad aimce ljeziti od dana u dan upte aa taBiopl sad duše l Možda ću o idućim dogodja- - sniježi da opet sve smrzne ju-ji- ma pisati kasnije u drugom tros su engleski ili američkL obliku avijoni proletieU iznad naših Kiša pada žestoko grmi vr- - glava predveče su njemački hovi su planine pokriti tankim bombardari prošli ovuda uz snijegom Neka siva slutnja prijeteći štropoL proetira se po ovome kraju Pahulje i varrice Ne ćemo se dati oprohti i Oefećam da ću ih nositi a uništiti značajnije nas borbe sebj# kad j vz laesmpjuetocveainujjeu ćMeecbeitmi oi iprueutue--- _Q ško U svakom pogledu (Nastavit će se)
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, March 22, 1948 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1948-03-22 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000340 |
Description
Title | 000141 |
OCR text | irjfiiilfhffrT-rifl-"'fr'-r--'-- -' -- - '''-'a'-'- 6 rw- - !' STRANA 4 NOVOSTI Utorak 22 marča 1941 NOVA GORICA PRVI GRAD KOJI SE NOVOJ JUGOSLAVIJI GRADI E TEMELJA PO PLANU Kad je na Mirovnoj konferenciji prihvaćena takozvana francuska etni2ka linija kao nova granica izmedju Jugoslavije i Italije uči-njena je jedna historijska neprav-da: Gorica je ostala izvan države kojoj po svim načelima pripada To je riješenje pogodilo Jugosla viju ali je ono smrtno pogodilo i samu Goricu Gorica je izrazito slovensko na-selje Kad se ona po prvi put spo-minje u historijskim listinama njezino je ime zabilježeno u origi-nalnoj slovenskoj formi: "Selo ko je se u jeziku Slovenaca naziva Goricom" — tako glasi tekst pr-vog historijskog dokumenta o Go-rici iz godine 1011 Ona je nastala kao prirodni produkt geografske političke i kulturne gravitacije prema tom centru stanovniitva Vi-pavs- ke i Soike doline koje je pot-puno slovensko Gorica je tek u novije vrijeme naročito doselje-njem trgovaca činovnika a osobi-to talijanskog svećenstva (jezui-ta) nakon povlačenja Austrije iz Venecije infiltrirana talijanskim elementom Prema statistici od go-dine 1910 u Gorici je bilo 30945 stanovnika od kojih 108G8 Slove-naca 14812 Furlana i Talijana (pretežno Furlana) te 3288 Nije-maca ali ta prividna većina u sa-mom centru grada nije mogla ipak da izbriše nedvojbenu pripad-nost toga grada slovenskom kom-pleksu jer je čitav grad čvrsto zaokružen slovenskom etničkom masom Ni brutalna denacionali-zacija u toku četvrt stoljeća fašis-tičko okupacije nije mogla izbrisa-ti osnovni slovenski karakter Go-rice ma da je u to vrijeme u njoj višo Talijana ili talijaniziranih Slovenaca Itd je djelomično i pos 31 dužni 31 J J v NAZOR U Tako kličem i u tom slažem ove stihove: MESSER tebe sad mislim Messer Lodoviko Pjevače Kolandov — Iz dna te-ških Objestan i sjajan nov je fantom niko Nad pustinjom mojom sja morgana Nije Tito je boginja Avantira me jutros vodi ovom zelen me čeka toga mira Zgoda I nezgoda yrodjem drumom? I nije Ideja je Andjelika Divna žena od mesa I od krvi koju Tražim od do drugoga jelika gore do gore u miru 1 boju Lodoviko s izrazom Na usnama ja se smieška tvog boj im i Znam žive u duši vitezima dičnim ljedica prisilne emigracije Slove-naca Treba da Gorica nije nikada bila nikakvi kulturni centar za Talijane Za Slovence je Gorica medjutim bila stožer oko kojega se koncentrirao ne samo sav kulturni nego i politički i eko-nomski život čitave prostrane go ričke pokrajine to znači jednog velikog dijela Slovenije U doba Austrije bila je Gorica od velikog kulturnog za čitavu Slo-veniju te je u mnogim stvarima kulturnog stvaranja vodila i ispred same Ljubljane Ona je bila grad mnogih škola štampa književno-- J sti 1 znanosti tu je centar poli tičkih stranaka tu je bilo sjediite nekoliko desetaka raznih organiza-cija tu su bili zadružni savezi itd Ona je bila centar jedne oblasti (Goriike in Gradiš ke) koja je u doba Austrije imala 154751 Slovenaca a 9014C Fur-lana i Talijana Kako je ta pokra-jina bila orijentirana i kome pri-pada Gorica vidjelo se i po izborima godine 1921 u doba falističkog terora kad su u Goričkoj kandidati Slovenske liste dobili 34G40 glasova i 4 mandata Komunistička stranke 10112 gla-sova i 1 mandat dok talijanski na-cionalisti nisu dobili ni jedan man dat Očito je dakle da je otkidati Goricu od cjeline kojoj pripada i koja Je jasno orijentirana prema Jugoslaviji etnički politički i kul-turno nepravda i da je to rješenje prirodno i nasilno GOHICR I EKO-NOMSKI MOMKNAT Aneksija Gorice Italiji i njezino otkidanje od Jugoslavije kojoj lo-gički pripada ekonomski je ap $" POSLODAVCI MORAJU NABAVITI NOVE KNJIGE BESPOSLENIČKOG OSIGURANJA Sv© knjige za Besposlemčko osiguranje koje se sada ističu marča 1948 god Nov knjige poslodavcima će izdati Natio-nal Employment Office ah samo onda kad se ispune i na taj ured povrate tare knjige su izmijeniti knjige Bespo osiguranja točno pa marča ZA ONE KOJI TO NE IZVRŠE PREDVIDJENA JE KAZNA UNEMPLOYMENT INSURANCE COMMISSION CAL Murchison G Bissoru R Tallon Commlssioncr Chief Commiasioner Commisnioner UIC-- 3 S PARTIZANIMA (25) raspolo-ženju LODOVIKO Na dana Fata no Što šumom Koliko nakon kada no jedntga Od Messer dvo-ličnim ne ito bio &$ naglasiti značenja administrativni parla-mentarnim OTKIDANJJE upotrebljuju Poslodavci sleniČkog A stvarnosti u cd I u i sad čvrsto stojim Naprijed kao jučer ko sutra ko vazda U taj tren zanosa kroz jutarnji čar Tko na Sanji tvojoj svoju Zbilju sazda Pjevače Kolandov slavi te za dar Na pašnjaku 26 V Meni je kao da od seoceta pod pirlitorskom poruienom gradinom nad Tarom pa sve do Durmitora nisam desetak dana jašio na umornu paripu i koješta doživio sad mi je kao da sam letio na Jabučilu vojvode Momčila Sto bje za-boravih Pjan sam a ne znam od čega: od nečeg nutarnjeg ito me u posljednje vrijeme sve jače tjera k prividjenjima i halucinacijama? Hi od mo-dri- ne tog neba od zelenila tih šuma i pašnjaka od oš-trog zraka što struji s osam-- ! ljenog gorostasa Durmitora sileci svaku kaplju krvi da mi življe preteče i srcem i moz-gom? No ne gubim sasvim svijest nečega se ipak sjećam i na to-me nešto gradim surd Gorica je bila ekonomski cen-tar čitave svoje slovenske pokraji-ne to znači jednog velikog dijela Slovenije Gorica je jedini grad u slovenskom dijelu te pokrajine (ako izuzmemo neznatan i sasvim zemljoradnički Sv Križ u Vipav-sk- oj dolini) Gorica je raskrsnica najvažnijih cesta u čitavoj toj zo ni svih onih arterija koje vode iz takozvanih Gora u srednjem i gornjem Fosočju iz Drda iz Vi-pavs- ke doline i sjevero-zapadno- g Krasa Sedam velikih cesta vodi u Goricu iz slovenskog dijela te po krajine a samo jedna iz furlanske zone Novom apsurdnom granicom od tih je sedam cesta pred samim gradom ili u gradu Gorici njih čest — presječeno 1 Gorica je seljačko tržište pretežno za slovensku pok-rajinu Na trgu u Gorici oduvijek je dominirao slovenski seljak a fur lanski i talijanski jedva se zapa- - žao Gorica je svoju veoma razvi-jenu izvoznu trgovinu voća i povr-ća razvijala u prvom redu u sa- - radnjl sa slovenskim selom na is-toku Njezina industrija isto je tako nastala i živjela A i željezni- - vtr =sIi=Iam rlfkltts„t jIsa anFtluirHunvA f i n- - šenje Kroz Goricu prolazi pruga Trst-Gorica-Jesenice-Celo- vec koja je po važnosti druga uz prugu Tr-st-I'ostojna-Ljub-ljana' Granica je u oblasti Gorice postavljena upo-red- o s prugom Trst-Tržić-Gorica-Videm-Tribiž-l-ialjak s time da se ova pruga "zaštiti" i da konkurira prugama koje iz Trsta vode jugo-slavenskim teritorijem Dvije su pruge novom granicom presječene I time je Gorica dobila težak eko-nomski udarac TEŠKI PKOHLEMl PO GUII1TKU GORICE Gorička pokrajina koja je pripa-dala Jugoslaviji nasla se gubit-ko- m Gorice pred mnogim teškim prob lemima Velike poteškoće nastale su već time ito je sam grad Gori-ca granicom podijeljen na Italiju i Jugoslaviju Granica prolazi uli-cama preko kuća i dvorišta "Tali-janski" Goričan može do bolnice samo preko državne granice u Ju-goslaviji! Voda "talijanskoj" Go-rici dolazi vodovodom iz Jugosla- - vije! Svoje mrtve mora "talijan-- ' ski" Gorfcan posjećivati na grobl-ju u Jugoslaviji! Ali joi u nepo- -' voljnljem položaju je onaj dio gra-da Gorke i Goričke pokrajine koji je u jugoslavenskim granicama ! jer je preko granica ostao stari 1 administrativni i kulturni centar a ito je osobito važno i ekonomski centar tržište seljačkih proizvoda Gorjan i Vipavec su ostali bez svog tradicionalnog tržišta S onu stranu granice u Italiji ostale su i mnoge trgovine radione tvorni-ce u kojima su mnogi Slovenci iz sadašnjeg jugoslavenskog dijela Goričke radili Nastalo je i pitanje: kamo da se ialje omladina u ikole gdje će učiti zanat? Sve su to funkcije koje je ranije obavljala Gorica Osim toga desilo se i to da su sjeverni 1 južni dijelovi gra-da Gorke gorička predgradja Sol kan i St Peter koja su pripala Ju-goslaviji ma da nisu mnogo uda-ljena jedno od drugog ostala bez dobre medjusobne veze A I mnogo se drugih krupnih problema poja-vilo To su problemi koji izlaze iz Sjećam se pisamceta što ga u Govzi uoči novog velikog pokreta prema Jugu primio od Tita kad mu čestitah prošli Us-krs Govorio mi o lijepoj šumi o udobnu šatoru na visokoj planini poticao me da slutim o miru poslije tolikih borba pogibelji i napora o geograf-skoj jezgri naš nove slobodne države što je prorvah PARTI-ZANIJO- M I stadoh je graditi al je ne dogradih dovrših joj samo prve "temelje" Nikakvih gradova sela ograda i medja-Ša- ! Hoću livade i gore rijeke i jezera pod ovakim nebom i ovakim suncem! Hoću život no-madski slobodan jer je čitava zemlja — svačija! Nek budu svagdje moji ležaji i moje žet-ve moja lovišta i moji pašnja ci! Sa tori I Šatori! Ima na zem-lji toliko gora i livada Igala i klanaca da ih ne možemo sve pokriti Bijeli šatori na gorama i bijela jedra na morima) Pod njima je naša budućnost — Sjećam se takodjer nekih sta-rih stihova u kojima sam kli-cao: "Ustajmo dižmo se skupa ko naši pradjed! davni! Ml ćemo juriti nalik na rieku mut-nu široku U kiši plamena sivim n maglama kroz snieg i huk Od vjetra bijeni gnani zvjeradma sa suzom u oku f ' it na čelo će bol nam na usne otisnut muk Al jednog proljetnog dana u zem-lji neznanoj vele j VVest Toronto Ont Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata održati će redovnu sjednicu u petak 26 marča u 8 sati na večer Sjednica će se održati na 1579 Dupont St (rrije 281 Kojce) Dužnost je članstva da posjeti ovu sjednicu radi važnih poslova okvira lokalnih potreba nego su u vezi 8 razvojnom dinamikom nove jugoslavenske države Gubitak Go-rice je u tom pogledu i u tom vidu još mnogo teži nego Sto se može vidjeti ako se promotri samo ono ito se neposredno danas ukazuje Da bi se Gorička a u širem planu i Slovenija mogla pravilno razvi jati potrebno je Goričkoj dati za-mjenu za Goricu 1 IDEJA O "NOVOJ GORICI" Naša narodna vlast koja pris-tupa svim novim problemima s ne-posrednim i brzim riješenjima od-lučila je već onih dana kad ja palo riješenje o sudbini Gorice da će taj gubitak nadoknaditi na taj način ito će izgraditi — Novu Go ricu 1 Već je na nezaboravnom fes-tivalu na Lijaku kod Gorice na proslavi priključenja Slovenskog Primorja predsjednik vlade Ljud-ske republike Slovenije Miha Ma-rink- o svečano i odlučno objavio tu namjeru Dne 15 decembra 1947 govorio je u Narodnoj skupštini Slovenije najveći slovenski pjesnik i narod-ni zastupnik Oton župančić o Go-rici: "U Gorici sam zastao pred onom čudnom granicom koja teče po sredini grada u obliku iskrivljene žične mreže S one su strane staja li ljudi koji su izbezumljeno gle-dali kao urečeni kao da ne vje-ruju Vidjeli su kako se na naioj strani giblje u taklu veselog rada na tisuće i tisuće ruku koje stva-raju blagostanje U ukočenim oči ma onih ljudi s one strane te zlob-ne granice vidio sam duboku ža lost ito su oni isključeni iz tog či-log rada za budućnost Da mi mo-ramo raditi da bi tu izrasla Nova Gorica grad veselog slobodnog duha grad koji će privlačiti sva srca u svoje snažno okrilje lijepo gospodarsko i trgovačko srediste s moćnom modernom arhitektu-rom tvrdjavu koja neka pokale naiim zagriženim protivnicima da uistinu mislimo da očuvamo mir na svijetu" Tu je pjesnički ali i stvarno čvrsto realistički iznesena zamisao o Novoj Gorici čitav je slovenski narod a osobito narod u Sloven-skom Primorju s oduševljenjem prihvatio tu ideju Slovenci ne će nikad zaboraviti staru Gorku ko-ja nam Je nasilno otrgnula maki-nacijom zapadnih imperijalista alt mi ćemo ipak graditi i izgraditi Novu Gorku Slovenci u prvom re-du a i ostali Jugoslaveni gradit će taj grad s najvećom ljubavlju i žrtvama ne samo zato jer je ona potrebna narodu nego i zato Jer će to biti simbol našeg progresa no-vog poretka novog duha koji vla-da u Jugoslaviji i to na najzapad-nijoj točci Jugoslavije To će biti istaknuta pozicija ne samo progre-sivne Jugoslavije nego čitavog kompleksa nove demokracije na isotku Europe to će biti vidljiva konkretna manifestacija konstruk-tivnih demokratskih snaga i njiho-ve kreativnosti U slijedećem izdanju: "Od Ideje do stvaranja" I u vrh mojem polju topa penjati biele Ljubit u lice se s ledja sramote otresti trn" Eto: ustali smo i bo-rili se i probijali jurili smo u kiši vatre i gvoždja kroz snijeg i maglu vjetar na bio zvje-rad na gonila suše nam gnje-va blistate u oku Namučili smo se i previše pa evo: u zemlji smo znanoj i neznanoj ali još uvijek na svojoj grudi I pro-ljetni je dan svanuo Sunce sja obećana je gora pred nama sva blistava na zelenim sago vima prostranih livada Da se Mira i božici Ljubavi! "O mila slatka draga Slobodol" Cežnjutljiv usklik nestao već davno gradu na Jadranu od-jekuje i sada nadaleko čuje ga i ovdje Zanos je kionuo Dignuo cm oblak zastro je sunce Livade poetvljeie planina smrklo: nešto na njoj grmi i sijeva — nešto jače od nas i toga ne bojimo Jer ml znamo orati i sijati i najžešću ohijinu 27 V Pucnjava pribiažava Naši uzmiču pred Nijemci ma Uz grmljavinu njihova ŽELI NOVOSTIMA DOBAR NAPREDAK Detroit Mich dru-govi na upravi i uredništvu No-vosti prateći vas rad kojega pred-vodite vtIo veseli Veseli me zato ito je tim radom pružena ve lika materijalna i moralna pomoć na}em narodu u staroj domovini a takodjer "sa proširenjem naše radničke novine Novosti pružena je pomoć nama radnicima ovdje Vidim iz vašeg pisanja da se mnogo zalažu na organizira-nje radništva u unije kojim putem možemo jedino da poboljšamo na-še uslove na radu i izvojujemo ve-ću koru kruha za sebe i svoje po rodice Evo Kaljem za godišnju obnovu na Novosti i dolar u njen fond To činim zato da se Novosti jačaju ito je dužnost da čine svi njeni pretplatnici A vi braćo urednici nastavite i dalje narodnim radom kao ito radite i sada Mnogo vas pozdravljam vaš Pelar Kihalić za (Prenos sa str 1) materijal kojeg se nebi moglo srediti mirnim načinom Ima li samo jedan razlog za militarizaciju Amerike — za li-šavanje slobode naših mladića za bacanje njih pod upravu voj-ničkog i mornaričkog autorita-rizma- ? Nema Ako se provede program za militarizaciju Amerike pretvo-rit će Ameriku u policijsku dr-žavu Već muškarci i žene pla-ćaju vioku cijenu zato što se usudjuju govoriti o miru Govor nije slobodan kad on stoji čovje-ka njegov posao Pripremanje za još Jedan rat potkopat ame-ričku slobodu upravo tako kao da nas je neprijatelj pobjedio u tek svršenom ratu Ako vjerujemo u demokraciju tada otvorimo slobodan prolaz idejama kod kuće i svagdje u svijetu Ideje komunista i soc-ijalista za rješavanje osnovnih problema mogu e nadjačati sa-mo drugim idejama — pozitiv-nim idejama Njih se ne može razbiti topovima stajaćom vojskom Sramota je kad visoki pred-stavnici Sjedinjenih Država tvr-de da slobodni demokratski iz-bori u Italiji ugrožavaju slobo-du Mi ne možemo probiti pro-pagande drugih kad kažemo da mi vjerujemo u demokraciju sa-mo onda kad izbori pogodjuje nama Nama je nemoguće dobiti prijatelja bilo gdje na svijetu kad narodu koji treba pomoći govorimo da glasa tako kako želi administracija pomoći ne-će dobiti Time pokazujemo da nemamo povjerenja u demokrat-ski proces Naš posao nije napadati ili braniti akcije bilo kojeg naroda kad tvrdimo da se naša ameri-čka politika podudara sa ameri-čkim principima Mi ne možemo čistom savješću pokazivati prs-tom na druge kad naša vlada zameće gradjanski rat u Grčkoj i Kini tjera velike partije iz Gdje gore svjetlost vječni dižu i Rikanje njemačkog oružja pri--1 svoj zeleni jetnja je tijelu glas bu- - 1 Mi ćemo na kitnom šatore gorskog para mi dušu j' digli se se se su za — Štovani me No-vosti ili vrijeđja me razočarava Nov otrovan cvijet cvate no-- i ćas na obroncima Durmitora Stao sam Netko kuca sta-klo prozorćsća — Tko je? — Stada Utrnite svijeću Spremite Hitrol Preko Durmitora 28 V Svršavam ove bilješke viso-ko nad našim ravninama i go rama daleko od grada iz ko-jeg se amo makoh Zabujedbh koješta iz peunje- - sfsisrsfin X --uliaki mm TVasli ? rvinnonvi rwr nit 4 imii? MUfciiu i v'-"'-- py ijmiu vu šwuujauiu šatore i dignemo oltare bogu! l 1'udma u lima i kućama o o u se Al se se oruž će ili o se osamljenim pro-matrao sam i skupa trpio trud i muku prvijeh jad i nevolju drugijeh Jesam b znao pažljivo gleda-ti s uspjehom bilježiti? Nisam h možda i previše gurao svojo izmedju sebe i tudjega zatirao zbinbu primjesom osjećaja ko-prenama zaoštenja? Ma kako bilo nečemu se svakako nadam: bio sam suz-držlj- iv i iskren Govorim samo o onome što vidjeh ih' bar du boko oejetih Ne spominjem ne go stvari dogodjaje i ljude na ' koje doista naidjoh Prodjoh [rekao bih po najtvrdjem tlu 'kroz najsiroiuašnije i najpoha-- ' ranije gradiće i seoceta Bosne Hercegovine Sandžaka pa do- - ja čujem I glas bugarskih topo-- nekle i Crne Gore a nije mi va i taj mi Je glas najetrošnijL žao što time upadoh u najteže OBJAVE Ttiorold St Catharines i Ceamsville Ont Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata i Zveza Kanadskih Slovencev u ovim mjestima priredjuju zajed-ničku proslavu 27 marča i u nedje lju 28 marča u 2 sata po podne Proslava će se održati u kući druga Toni Pečavar Iieamsville Ont (Kuća se nalazi na Qucen Eli-zabe- th cesti) Glavni govornik biti će drug Ivan Linardić od uredni-štva Novosti Uzmite Queen Elizabeth idući od St Catherines milju i pol do stop lights u Vineland Kuća se nalazi na lijevoj strani puta gradjena od cimentnih blokova Odovuda kreni-te u Beamsville još jednu milju i pol do stop lights na desnoj stra ni je mjesto sastanka Sjedinjene Države nemaju razloga naoružavanje vlada u Francuskoj i Italiji nao-ružava diktatore latinske Ame-rike i narušava osnovne princi-pe Amerike dok se u isto vri-jeme služi riječima sloboda i demokracija Naša jedina obrambena linija je povratak na onu vanjsku po-litiku koja je američka u princi-pu i radu Nacionalna obrana se ne može osnivati na oružju i teroru Proizvodnja takvog oružja je od koristi samo interesima pro-fita Ml moramo baciti profit van iz naše obrane Oni mladići koje se traži da daju godine svog života ne čine nikakvog profita iz obrane i rata pa ga stoga nesmijc činili ni jedan Amerikanac Naša je dužnost da povedemo ofenzivu za mir Kad se borimo protiv unovačenja i obavezatne vojne obuke moramo se tako-djer boriti za odstranjenje svih onih usluva koji prouzrokuju rat i obranu za profite privatnih in-teresa Moramo staviti pod kon-trolu — strogu javnu kontrolu — sve privatne uloške monopo-la u stranim zemljama Moramo tražiti da naša vlada prihvati svoju odgovornost za svjetsku krizu Moramo tražiti čvrstu privrženost Ujedinjenim Nacijama Cijena samovolje je rat i depresija Govorile sada Govorite za mir Tražile pravo izraza Ne dozvolile onima koji vas plaše da vas ušutkaju Nastojte da vas se čuje sada — jer je glas miro-ljubivog I slobodo! jubećeg naro-da naša jedina nacionalna obra na Toronto Ont Nacionalne organizacije radni čke omladine priredjuju veliki kon cert u nedjelju 28 marča u 8 sati na večer u Massev Hali zvani "omladinski tjedan" doprinos u najgrdnije: Upoznah dno nevolje od kojih više tudjom nego svojom krivnjom trpi ovaj snažni bistri u svojoj srži ne-pokvareni narod Sve mu ote-že ništa mu ne dadoše već odavna ga zapustilo i zanema-riš- e poremetilo mu stari patrijarkalni način življenja neuputivši ga na nov napred-niji poredak i sad ga svi je- dan za drugim pljačkaju- - ga na komade kao da bi ga htjeli istrijebiti guraju ga u svemu još dublje ubijaju mu i dušu Bilježiti ovako nadalje ne ću iako se moje zdravlje nastalim proljećem donekle popravilo i krupnije ću dogodjaje tek sa-da doživjeti Nova je još snažnija ofenzi-va brojnijih i od nas bolje nao-ružanih neprijatelja već poče-la i partizanska će epopeja — puna stradanja i Junaštva — — Monireal Que Odsjek 733 HDZ priredjuje Ui-n- u zabavu kod sestre Miloš Je na 1558 St Dominkpie St Zabava će se održati u nedjelja 38 marča ti 3 sata po podne Svrha priredbe je pomoć djeci palih boraca u Jugoslaviji kao i članstvu našeg odsjeka članstv odsjeka je dužno da posjeti ova priredbu a takodjer pozivamo i ostale Jugoslavene Imati ćemt dobar zakusak i meko piće VELLAND - PROSLAVA 27 MARČA Mjesno Vijeće KJS zajednički sa bratskim Savezima Savezera Kanadskih Hrvata Savezom Ka-nadskih Srba i Hrvatskom HSS proslaviti će 27 marča dan ustan-ka naroda Jugoslavije Konccrt-mitin- g će se održali u subotu 27 marča u 8 sati na večer u Ukrajinskom radničkom detnu na Ontario Itd Glavni govornik bi-ti će drug Jovan Djajtć urednik Srpskog Glasnika Pozivamo sve prijatelje nove Ju-goslavije da posjete ovu proslavu RADO ČITA PISMA IZ RODJENE ZEMLJE Port Alberni l) C — Dragi drugovi na uredu Novosti u pis-mu ćete naći money order od f&90 ito je za moju godišnju obnove na Novosti i dolar u fsml Nerasti m najbolja novina u Kana4i je pilu u interesu radnog nareda I sj je-dan nai radnik i radnica aM MJo biti bez Novosti Jako rado čitam p4ma aelBi po-vratnika iz naie pite domovine Jg-goslav- ije u koju se mMiM I ja a suprugom i četvero djece Mm prije povratiti Nekoji Me w taate Me-li povratili su se u Kaa Neka su to meni ne meta jer ni nije milije nego živjeti u svojoj siefcod-no- j domovini i sa svojim narodom Ja vrlo dobro znam tša jei sa nko vrijeme ne ćemo imati mnogo te-ga ito imamo ovdje jer zete pos-toji razlog ali vjerujem k brzo ćemo svega tamo imati t Hem najviše veseli Je to da ee BMJa dje-ca biti oetobodjena krit i tvfo drugih zla koja sam ja ovdje pre-živjela Javit ću vam se sft pri mite kreni pozdrav od mme 1 1 Marija Super (Ličanka) tamburaški zbor maeedseeki seer plesanje t rasna muzika Pjevati će Sophie Kemanko "Ali Negre Jazz" Ditl će i židovski Mk ples raznih športova itd Na koncertu u igri i pjesmi useli će učeiea oko 300 osoba Ulamtea Na koncertu uzeti će učešća i naš I dobrovoljni i i goto-vo rar-dir- u Prolazimo preko mrkog aa-maglen- og "Durmitora Studen kozje staze duboka kana Ali ništa za to Stup ognjeni ide i sad pred nama Dodatak PAHULJE I VARNICE Babin Potok u Ud Taj mi se naslov sam nasu će jer sjedim za stosSć pred malenim ptoeorem e ko-ji udaraju vjetrom uznemire-n- e gotovo sledjene pahuljice snijega iza mene je okata gli-nena peć kojoj u širokoj utro-bi drvo pucketa vamioe se vi-tlja- ju Od toga je sve živo sad hladno sad vruće u sobi te si-ve drvene seljačke kuće na ba-binom potoku kojemu — bar sada — nigdje ni traga pa moramo rastapati snijeg da se kuha i pije — Tako je i u bk- - uzaici tet saaa na vr-j- 0j hunac seImat ću sigurnsovoj tak- - „_jurhrarvdJunmiiotmPhxWarliWt vul nm vih poteškoća i toliko nepres-- neto banova zatim žiga i pe-tan- ih briga da no ću moći bi- - & A kako t M w Sad aimce ljeziti od dana u dan upte aa taBiopl sad duše l Možda ću o idućim dogodja- - sniježi da opet sve smrzne ju-ji- ma pisati kasnije u drugom tros su engleski ili američkL obliku avijoni proletieU iznad naših Kiša pada žestoko grmi vr- - glava predveče su njemački hovi su planine pokriti tankim bombardari prošli ovuda uz snijegom Neka siva slutnja prijeteći štropoL proetira se po ovome kraju Pahulje i varrice Ne ćemo se dati oprohti i Oefećam da ću ih nositi a uništiti značajnije nas borbe sebj# kad j vz laesmpjuetocveainujjeu ćMeecbeitmi oi iprueutue--- _Q ško U svakom pogledu (Nastavit će se) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000141