Novosti, March 22, 1948

              lillJ- - aL BZJJeBSZJeHfcitf 1 l J'lU 4££-V- U jr =' "' j"WI" " 1~" --KIT " yT f JtS™' BPWPBpigjWgWlii I
STRAHA 2 NOVOSTI Utorak 22 marča i948 NOVOST!
Published every Tuesda Thursdav and Scruraay by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Authorized a Second Class Mali Office Ottawa
Registered in the Registrv Office for the Citv of Toronto
on the 24th tey of Oetober 1S41 as
No 46052 CP
ADRESA: 20S Adelcdd
Telephone:
Departmsnt
Trum?n priznaje da "doktrina"
ne uspijeva
U govoru prošle srijede pred Kongresom predsjednik Tru-ma- n
je još jednom pokušao zastrašiti svijet prijeteći se ratom
Po mišljenju' Tramana situacija #u Europi je tako "kritična"
da Sjedinjene Države moraju intervenirati pa makar i oružjem
Govor Trumana je otvoreno priznanje da njegova "dok-trina"
nij uspjela i da neće uspjeti usprkos prijetnje atom-skom
bombom toliko oglasivanom "pomoći" Marshallovog
plana Akoprem su do sada u razne zemlje poslane ogromne
svote dolara i oružje municija vojni stručnjaci na pianovi
Wall Streeta nisu postigli željenih rezultata Na protiv ti pla-novi
nailaze na sve veće poteškoće u Europi l Aziji
Američki imperijalisti smatraju da se sada treba prihvatiti
neke druge metede zastrašivanja Predsjednik Truman koji
govori u njihovo ime preporučio je Kongresu da se uvede
obavesatna vojna služba i poduimu koraci za puno naoru-žanje
američke vojske
Preporuku za obavesatnu vojnu službu i naoružanje pred-sjednik
Truman je donijeo pred Kongres radi tobožnje "opas--
nosti" koja da prijeti "slobodnim narodima od komunizma"
Medjutim predsjednik Truman nije dao niti najmanje dokaza
kojim bi opravdao svoj poziv za naoružanje
Opasnost ne prijeti od nikog drugog nego od samih ame
ričkih ratnih potpaljivača koji
zvekeću sabljama Američki narod je upravo ovih dana do-znao
kako se u Sovjetskom Savezu jednoj od najvećih sila na
svijetu provodi demobilizacija posljednje grupe starijih vojni-ka
Sovjetski Savez ne misli na rat nego na mir Tako misle
i druge demokratske zemlje
Ako američki Kongres usvoji preporuku Trumana to će
za američke mladiće značiti napuštanje škola i drugih gradjan-ski- h
zanimanja da ponovno stupe u vojsku i da ih se ovaj
puta iskorišćava za pritisak američkih trustova i monopola a
eventualno l za rat protiv onih zemalja i naroda koji će radje
svoju slobodu i nezavisnost nego se podčiniti američkom im-perijalizmu
da ih pod maskom "pomoći" porobljava ekonom-ski
l politički Američki narod će pak biti prisiljen da u tu svrhu
snosi novi teret poreza a nije isključeno ni to da ga ovakva
politika baci u ratnu katastrofu
Govor predsjednika Trumana je opomena američkom na-rodu
da potpaljivačima rata kaše dosta je bilo toga Neka si
narodi Europe i drugdje sami uredjuju svoju sudbinu po vla-stitom
nchodjenju i bez stranog miješanja To je obećano još
u toku rata i to se mora ispunjavati Kako će si čehoslovački
narod urediti budućnost bez reakcije u vladi to su njegove
stvari Za koga će talijanski narod glasati 18 aprila to su
takodjer njegove stvari ne Trumana Marshalla i njegove dru-žine
u Americi
Koumintang traži
od Washingtona
St W Toronto 1 Ontario
ADelaide 1642
posljednjih tjedana sve vise
milostinju
i
ovo more ekonomskog rasula i
davi Chiang-Kai-Sekov- a Kina I
Vlastodršci iz Koununtanga stalno prelistavaju drhtavim
prstima američke novine i nastoje iz njihova tona pogoditi
kakvu pomoć joi mogu očekivati od prekooceanskih bankara
Svifetlo nade u njihovim licima često gasi mrak sumnje
U listu "WaM Street Journal" oni su na primjer nedavno
mogli pročitati ovakvu izjavu bankara Iz medjunarodne i eks-pottno-impor- tne
banke:
"Mi kao i svatko telimo da pomognemo Kini Ali budimo
realisti Zašto da pomoć Kini maskiramo bankovnim operaci-je
ma?"
"Wall Street Journal" donio je i odgovor diplomata na ovu
isjavu bankara Ako bankiri odbace program pomoći ne će
ga održati ni kongres kažu diplomate "Osobito kad se ima
u vidu da nitko ne zna kakva je sudbina stigla 500 milijuna
dolara koje su Sjedinjene Države uzajmile Kim 1942 godine"
Ova nevesela polemika prskooceanskih gospodara nije
naravno mogla obradovati kuomintašku kliku kojoj je ameri-čka
pomoć jedina nada Kuomintang je pred neko vrijeme po-stao
hodočasnike u Washington financijskog magnata i šefa
jedne od četiri obitelji koje drže u rukama sva bogatstva Kine
— Kun-San-Si- ja i bliskog prijatelja njemačkih fašista l japan-skih
militarista — generala Ho-In-O- na Oni su istupah na
skupštinama i mitinzima reakcionarnih američkih organizacija
dokazajući da je Kina "prva obrambena linija Sjedinjenih
Država protiv Komunizma" i da prema tome ima prvenstven
pravo na američku pomoć
"Demokrati ne mogu dopustiti — uvjeravao je na mitingu '
u Richmondu Ho-In-C- in da Kinom zavladaju matenjahsL --
(
je Kina izvanredno bogata prirodnim izvorima i ima ogrer- - --
stanovništvo Kina je i ključna strateška pozicija ko --
blokirani materijalisti u Jugoistočnoj Aziji" j
rio-In-C- in je plašio svoje američke patrone da r
izgubiti maskm zalogaj ako Kuomintangu ne ukazu r
u borbi protiv oslobodilačkog pokreta kineskog narodi C~
mami prekooceanske monopoliste "bogatim prirodnim ~
ma" nudeći im kolonizaciju Kine kata bi američkom iroper 3
lizmu pružila "ključnu stratešku poziciju" za gušenje c LL:
dilaČkog pokreta u Aziji ( Nedavno je iz Nankinga u Washingtonu doletio još cir
kuomintaŠki hodočasnik — bivši direktor Centralne barke I '
Cu-- I On je donio memorandum s dugim stupcima ništici I
prikasuju stanje kineske državne blagajne Prema pr: --
ministra financija Ju-Hun-C- ana "rKicionaina blagajna e r --
zna" Samo u jednoj prošloj godini vlada je povećala v~ --
rashode za više od 450 ' Ti rashodi izraženi su broikcm cd
trinaest ništica 40 000 000 000000 kineskih dolara
Ako kuomintaški hodočasnici i uspiju drx izmame mIc
stinju ona će biti tek kap u
finencijskog kaosa u kome se
Post
Što dobivaju seljaci novim
načinom trgovine
Nove uredbe Savezne vlade o
vezanim cijenama i snabdijevanju
od mnogostruke su koristi za se-ljake
u Jugoslaviji One su još je-dan
— i to izraziti dokaz brige
narodne vlasti o tome da se za se-ljake
stvore bolji uglovi iivota da
im se omogući da Sto prije podignu
i unaprijede poljoprivrednu proiz-vodnju
a s druge strane da pod
povoljnijim uslovima nabavljaju
industrijsku robu
Na prvom mjestu novim se ured-bama
uspostavljaju pravilni eko-nomski
odnosi izmedju poljopriv-redne
i industrijske proizvodnje i
potrošnje za koje do sad nisu po-stojali
ni objektivni uslovi Male
količine robe koje je dobivao se-ljak
je mogao kupiti samo za je
dan dio novca koji je uzimao za
svoje tržišne viškove Za ostali
prilično veliki dio viškova svojih
proizvoda seljak nije mogao dobi
ti kao protuvrijednost industrij-sku
robu koje nije bilo dovoljno
Raž zbog toga on nije bio u do-voljnoj
mjeri zainteresiran za to
da proizvodi ito vite pa čak ni
da iznosi na tržište onaj dio viška
namirnica koje je već proizveo To
je bio glavni uzrok da na tržištu
nije bilo onoliko namirnica koliko
ih je moglo biti
U toku triju godina rada na ob-novi
i izgradnji uslovi razmjene
izmedju sela i grada naglo su se
popravili u prvom redu naporima
radnika stvorene su materijalne
mogućnosti da se pupuni praznina
koja se javljala ranije Proizvod-nja
industrijske robe premašila je
za dvije trećine predratnu tako
da će već ove godine seljak u sve
većim količinama moći nabaviti no-ve
bolje 1 raznovrsnije artikle U
tom pogledu ova Je godina pre-kretnica
Po novim uredbama o
vezanim cijenama seljak koji pro-da
svoje tržišne viškove po nižim
jedinstvenim cijenama moći će za
sav novac koji za njih dobije na-baviti
industrijsku robu takodjer
po niskim cijenama Te količine
završit će samo od njegove kupov-ne
moći to Jest od količina namir-nica
koje proda i iotreba njegovog
domaćinstva Onaj koji ne teli da
proda te viškove po vezanim cije-nama
može ih slobodno prodavati
na triiitu po cijeni koja se tamo
formira ali će i industrijsku robu
kupovati u slobodnoj prodaji po
visim cijenama
Nove uredbe omogućavaju da se
nas selo otsad bolje snabdijeva
industrijskim proizvodima A to i
jeet jedan od osnovnih ciljeva naie
narodne vlasti i isgradnje naše ' privrede: da se radnim masama
kako na selu tako i u gradu pruži
sve vite odjeće obuće alata itd
Skoro svi seljaci imaju ovog ili
onog tr Usnog viska za koji će po
vezanim cijenama nabaciti potreb-ne
artikle Prilikom iirade novog
sistema snabdijevanja vodilo se ta-kodjer
računa i o seljacima u pa-sivnim
i ratom opustošenim kraje-vima:
oni se preuzimaju na poseb-no
nabdjevanje industrijskim i
poljoprivrednim proizvodima Na-ravno
domaćinstva koja proizvode
ya svoju ishranu neće dobivati na
mirnice: seljaci koji se za višak
ovog ili onog proizvoda mogu po
vezanim cijenama snabdjeti indus-trijskim
proizvodima neće biti
preoteti na posebno snabdjevanje
a iste tako ni oni koji su sposobni
za rad a nisu neophodno potrebni
domaćinstvu Oni će biti preuzeti
na snabdijevanje zaposlenjem u in
dustriji gradjevinarstvu i drugim
granama privrede Na taj će način
naša privreda dabHi dovoljno rad-ne
snage a poboljšati će se I život
onih ljudi--
Provodjenjem novih uredaba
stvara se materijalna mogućnost i
Za p3ru5?nu Europu potreban
rata
dobiti daleko veće količine onih in-dustrijskih
proizvoda koji su mu
potrebni da bolje obradjuje zemlju
da proširuje svoje gazdinstvo po-diže
i stanbene
zgTade Itd Seljaci će za svoje pro-izvode
koje prodaju po vezanim ci-jenama
moći nabavljati pored os-talog
i dovoljno
sprava i alata razne metalne robe
i materijala A to
je seljaku i sa svo
jim starim istrošenim inventarom
on do skora nije mogao uspješno
unapredjivati svoje domaćinstvo i
povećavati prinos Koliko mu Je
nedostatak alata i sprava kočio
poboljšanje obrade zemlje i u ko
likoj će mjeri ova oskudica već ove
godine biti odklonjena najbolje po-kazuje
ovih nekoliko primjera U
1045 godini seljaci su dobivali ruč-nog
alata za domaćinstvo svega S
posto u odnosu na količine koje su
nabavljali 1939 godine u 1946 go-dini
22 posto u 1947 godini 58 po-sto
a u ovoj godini dobiti ć 150
posto pribora za kola prodano je
na selu 1945 godine svega 5 posto
u odnosu na predratne količine
194G godine 17 posto a 1943 godi-ne
preko 108 posto Ovaj razmjer
važi u ostalom i za ostale proizvo-de
Iz ovih se podataka Jasno vidi
s jedne strane koliko je seljak os-kudjev- ao
u ovim i drugim sličnim
predmetima a s druge strane da
narodna vlast i radnička klasa ula-žu
napore da se ta oskudica ito
prije otkloni da su u tom pogledu
već postignuti veliki rezultati u
toku proteklih triju godina o če
mu govori stalan porast isporuke
raznih artikula selu
Tako će se omogućiti seljaku da
već ove godine uloži veliki dio nov
ca koji dobiva za svoje proizvede
u nabavku inventara investicione
radove na svom imanju itd Povolj-ni
uslovi pod kojima seljaci raz-mjenjuju
svoje proizvode za in-dustrijsku
robu su najbolji pod-štri- k
da se seljak JoS vile bori da
poveća prinos po hektaru kako bi
na tržište iznio ito više viikova i
tako došao do onoga ito je potreb-no
Time će se u isto vrijeme po-boljšati
namirnica-ma
radnih ljudi u gradu Ovdje se
Jasno vidi koliko se interesi radni-ka
1 seljaka poklapaju koliko na-predak
i bolji uslovi iivota jednih
zavise od drugih i obratno Dal na
tim zajedničkim ekonomskim in-teresima
zasniva se učvršćuje i
produbljuje i Je-di
nstro i savez radnika i seljaka
Seljak će stupanjem na snagu
novih uredaba dobivati ne samo
vise industrijske robe nogo do sa- -
većc u robu kapara znatno
povoljnijim usjevima nego pnje
rata
Cijene po kojima se prema no-vim
uredbama razmjenjvjju seos-ki
i gradski proizvodi znatno se
povoljnije za seljake nego pred-ratne
Seljaci će tvoje proizvode
prodavati zadrugama po cijenama
koje su prosječno za 282 peta ve-će
od predratnih a kupovat će od
njih robu po cijeni koja je a pros-jeku
za 242 veea nego prije rata
To znači da su i pored velike po-tražnje
sa industrijskim proizvodi-ma
koja obične u
zemljama dovodi do naglog pove-ćanja
cijena cijene industrijskim
proizvodima znatno manje pora-sle
nego Seljak
će prema tome za letu količina svo-jih
trinih viškova moči kupiti pro-sječno
preko 12 posto vile iadas-trijek- e
robe nego ste Je mogao pri-je
rata Taj odnos iznedjv cijena
industrijskih I
proizvoda u stvari je Joi povoljniji
za seljaka On je izračunaj na os-novu
takozvanih službenih podata-ka
o cijenama U 1939 godini koje
su tobože važile na tržišta Medju- -
Je pravedan i stalan mir a ne
j
da seljak poveća prinos na svojoj tim u ogromnoj većini slučajeva
zemlji Za njega je od naročite seljak je morao proda 'j svoje pr-vaiios- ti
da će već u cvoj gdmi izvode i=pod th ra i pros'ećmh
CMl'iBs'A
ismzsmV-'Tzsm- f 1& ~"~ jBr tizmzsV lmzsmzsmfiCl$l #M7 imssmzr
mazati
IzHzsmzzsmmSzzsmSVr llk ALmI ilsssBzl
sssississHssssissBrV%2zVAl )As
tmr a -- BssszaJsMzmzsssssssBssssssssssssssm
lm?5clK2szst5?f i A- - zmzsKH
lAzm JgV -- ' trp fjmmjmn brwiayj
ucjenjivanje i provokacije
poljoprivredne
poljoprivrednih
gradjevinskog
najpotrebnije:
snabdijevanje
moralno-politick- e
kapitalistickim
poljoprivrednim
poljofrivredaiJi
lsissBJ
Mt
izmsaBziziirl
TT-vsssm&- C'
cijena Cesto ga je nagonila bijeda
i neimaština da svoje proizvode
prodaje u bezcijenje u vrijeme kad
je ponuda velika a potražnja ma-la
Tako na primjer službena cije-na
pšenice 1939 godine bila je 152
dinara za 100 kilograma a u istoj
godini razni iitarski trgovci pla-ćali
su seljacima pšenicu po 100
dinara za 100 kilograma a nekad
i manje Tržišne cijene šljiva kre-tale
su se oko 60 dinara po metrič-koj
centi a razni trgovci gulikože
su ih plaćali po 15 do 20 dinara
seljaku koji ih je morao prodavati
u svom mjestu Ovako je bilo i sa
mnogim drugim artiklima Razni
preprodavači i trgovci koristili su
teiak ekonomski položaj seljaka
varali ga na razne načine zakida-li
mu na cijeni time ito su mu ot-kupljivali
njegove proizvode jefti-nije
nego ito su bile tržišne cijene
a znatno skuplje mu prodavali in-dustrijsku
robu
Vidjeli smo da Je odnos cijena
poljoprivrednih i industrijskih
proizvoda danas praiedniji i da je
razlika izmedju onih cijena pros-ječno
za 12 posto manja nego pri-je
rata ovo smanjenje razlike u
cijenama različito je za pojedine
vrste robe za neke je manje a za
neke veće od prosječnog Tako na
primjer razlika izmedju cijena po-ljoprivrednih
proizvoda i artikala
koji se na selu masovno troše kao
na primjer soli duhana cigle um-jetnog
gnojiva i nekih poljopriv
rednih alata je znatno manja od
prosječne što vise nekim proizvo-dima
na primjer jeftinijim vrsta-ma
cigareta soli za stoku petro-lej- u
itd cijene izražene u dinari
ma apsolutno su manje od predrat-nih
ito znači da sada seljak može
za iste količine svojih proizvoda
kupiti oko tri puta više tih artikla
S druge strane razlika izmedju ci-jena
poljoprivrednih proizvoda i
nekih tcl til nh i metalnih proizvo-da
veća je od prosječne To isto
vaii i za neke poljoprivredne pro-izvode
kao na primjer za indus-trijsko
bilje
Ova razlika u odnosu cijena po-tiče
u glavnim iz više uzroka Vi
sina prodajne cijene pojedinih nr
tikala zavisi u prvom redu od tro
ikova proizvodnje Troškovi proiz-vodnje
zavis i od toga poito se
plaćaju sirovine Cijene onih vrsta
robe za čiju se izradbu nabavljaju
sirovine po većoj cijeni naravno da
su veće od prosječnih Osim toga
kada uporedjajemo današnje I
predratne cijene moramo imati u
vidu i to da su prije rata strani i
domaći karteli u trci za ito većim
profitom često prodavali neke pro
izvode ispod cijene koštanja da bi
na nekoj drugoj robu daleko više
zaradili To nam pokazuje ovaj
primjer Kartel iupljeg stakla ko
ji je bio u tijesnoj vezi sa kom pa
mjama koje su uvozile petrolej
oborio je cijene dlindrima za lam
pe da bi eaaogaćio veću potrsnju
petroteja na kesne su zgrtani veći
profiti
Va sesnsde je da će u našoj
sesaJJt daljnji razvitak proizvod-nje
tvoriti Još povoljnije uslove
za rasmjesMi isssedjsj sela i grada
KotUine Msetrijeke robe povećat
će se iz dana u dan a samim tim
poboljsavat će se i životni uslovi
radnik ljuoJ Time se otvaraju no-ve
perspektive a saabdjevanju seo-skih
i gradokfli radnih masa Sto
vise rose tvornice isbaeajn na tr-žište
uz znanje proizvodne troško-ve
to ce ona hiti Jeftinija u toliko
će se szaaajivati cijene i industrij-skih
artikala koji se prodajo na
slobodnom triistn S drage stra-ne
koliko vise poljoprivrednih ar-tikala
bodu proizvodili seljaci u
toliko će se sntsnJivaU cijene po-ljoprivrednik
proiSToda što će ut-jecat
na daljnje poboljšanje život-nih
ttslova gradskog stanovništva
i daljnje snižavanje cijena indus-trijskih
proizvoda koje kupuju se-ljaci
To će snižavanje ići sve dotfo
đ k se cijene robe koja se slobod- -
prvdaje ne izjednače cijena--
- a - dustnjekih proizvoda koje će
l t wj uredbi seljaci kupovati
p: z irn cijenama Tada će se sva
r la prudavati na alobodaotn tržiš--
i i- - : Žiri jedinstvenim cijenama ' ta jrdaja neće isaati ničeg za- -
: t{M slobodnom prodajom
u ka Uiznm gdje robe ima u
p --i d- - v oljno saoso zato jer rad- -
' ? r ase čija je kvpovaa moć ma- -
jl ri r gu da je kape To će biti
c
_ -- 'cka slobodna prodaja
g _ i te biti dovoljno robe za pod- - i fi potreba svih radnih Iju- -
j k e se našim slovima pove--
- ij tve više će se povećavati
__ prestati potreba za sadaš--
i'nom razmjene po vesa- -
"ama a sve dotle je sis--
- --amh cijena najbolji I naj- - l - i način razmjene seoskih
traLk!h proizvoda pošto omo--
S~_c-j- e mnogo bolje snabdjevanje
t grmd-ki- h i seoskih radnih masa
artiklima koji m im potrebni
Hitlerovi posljednji dani
PREMA PRIČANJU NJEMAČKOG OFICIRA GERHARDA BOLTA
(15)
Dandere i drveće s obje strane ši-rokog
druma posječeni su Jo5 prijo
nekoliko dana pa je na taj način
dobiveno dovoljno prostora za spu-štanje
i uzletanje avijona Ali ta-kav
aerodrom bio Je izrovan kra-terima
od granata a osim toga je
smetala i stalna artiljerijska pa-ljba
Već u 9 sati 1 32 minute do-bili
smo izvještaj da su krenula
dva "Junkersa-5- 2' s municijom za
tenkove Crveni križ dobio je uput-stv- o
da za dva sata pripremi za
evakuaciju okruglo 50 ranjenika
U 1030 aterirala su oba aparata
uzevši teške ranjenike bila su
spremna za start Sve se odigra
valo u grozničavoj užurbanosti
Aparati se nisu smjeli izlagati ne-prijateljskoj
vatri ni jedne sekun-de
više nego što je bilo potrebno
Prvi aparat sretno se uzdigao A
drugi je tek što se odvojio od
zemlje zakačio lijevim krilom
preostalu fasadu porušene kuće i
razbio se Kasnije sam saznao da
zahvaljujući srednjoj brzini i ma-loj
visini svi putnici nisu izginuli
Sa jugozapadne strane grada
Rusi su u 8 sati izjutra poslij
snažne artiljerijske pripreme ot-počeli
ofenzivu kod kanala Telto
Izmedju Drajlindena i Teltova Naš
obrambeni sistem ojet Je vrlo brzo
provaljen Protivnik Je predveče
zauzeo gradske rajone Mahno Cc-lend- orf
Slahtenze i Dalom Nepri-jateljske
motorizirane Jedinice
koje su namjeravale da se probiju
u Grunevald zaustavile su se tek
izmedju jezera Slahtenze i Krume
Lanke ali položaj 18 i 20 grena-dirsk- e
tenkovske divizije koje su
ne tu borile bio Je očajan Pošto
su vijesti iz raznih dijelova grada
postajale sve više nepouzdane i
protivrječne počeli smo orijenta-cije
radi da se raspitujemo kod
očevidaca Za to nam je poslužila
berlinska telefonska mreža koja
Je u većoj ili manjoj mjeri ostala
JoS čitava Ml smo Jednostavno te- -
lefonirali svojim poznancima koji
žive u ulicama ili u rajonima gdje
su se vodile borbe ili smo nasum-ce
uzimali iz telefonskog imenikn
adrese i brojeve pretplatnika Tak-va
forma rekognosciranja veoma
primitivna za njemačku vrhovnu
komandu davala je doista poželj-ne
rezultate "Recite gospodjo da
li su Rusi već bili kod vas?" —
"Da" — taj plašljivi pozitivni od-govor
dobivali smo češće nego što
smo željeli — "prije pola sata ov-dje
su bila dvojica To su tenkisti
iz onih nekoliko tenkova koji su
stajali na raskršću llorbi ovdje
nije bilo Prije četvrt sata vidjela
sam a prozora kako su ti tenkovi
krenuli dalje prema Cclendorfu"
Takva obavještenja su nas sasvim
zadovoljavala Ona su nam dava-la
skoro potpunu sliku Jasniju od
one koju smo dobivali na osnovu
vojnih izvještaja
U jutro 20 aprila stigao je radio-gra- m
od rajsmariala Geringa iz
Južne Njemačke Sadržaj je bio
otprilike ovaj: "Pošto te me vi
Fireru 1939 godine ukazom posta-vili
za svoga nasljednika u slučaju
da vi ne budete više u stanju da se
lično bavite poslovima vlade to
smatram da je došao taj momenat
da ih Ja preuzmem Ako 20 aprila
do 24 sata ne dobijem od vas ne-gativan
odgovor smatrati ću to
kao vaš pristanak"
Ta vijest je porazila Hitlera ka
grom iz vedra neba Spoćetka on
se rasplakao kao dijete a zatim
je počeo da bijesni kao sumanut
U njegovim očima bilo Je to — ne-čuveno
vjerolomstvo Osim toga on
Je taj telegram shvatio kao ulti-matum
Na sudu u Nurnbergu
Gering je kategorički uztajao pro
tiv takve ocjene tog telegrama
Hitlerovo negodovanje dijelilo je I
Zagreb — U tvornici "Jedin- -
stvo" u Zagrebu proizvode se naj-- '
moderniji uredjaji za prehrambena '
i kemijsku industriju Ukupna pro-izvodnja
u tvornici porasla je pro
šle godine uvelike Proizvedeni su
uredjaji za sintetičnu gumu i far
maceutski proizvodi koji nikada
ranije nisu proizvedeni u Jugosla-viji
Da bi tvornica ispunjavala svoje
zadatke joi uspješnije počela Je
gradnja novih tvorničkih zgrada
nedaleko od Zagreba Prostor od
nekoliko stotina kvadratnih meta-ra
na kome se podiže tvornica
prekriva mnoštvo betonskih stupo-va
Sada se podiže dizalica pomo-ću
koje će ee montirati novi prob-ni
uredjaji Na gradilište nove
tvornice ztići će 20 ovog mjeseca
zajedno s njim čitavo sklonište
Gebels je takodjer kiptio od bijesa
i dao izKva svojim osjećajima u
teatralnom razbacivanju riječima
pri čemu se iza svake od tih grom-kih
riječi kao što su "čast" "vjer-nost"
"smrt" "krv" "vi Fireru"
"vama Fireru" pa opet "čast" itd
osjećala rdjavo prikrivena zavist
prema Geringu za koga je on mi-slio
da će moći "izvući glavu iz
omče" Borman je takodjer iskori-stio
taj slučaj da joj više raspali
Hitlera Hitler je naredio geetapou
da odmah uhapsi Geringa "Hacite
ga u tamnicu u Kufitajnul" — uz-viknuo
je on Odmah je izdano po-vjerljivo
naredjenje da Gering mo-ra
biti pogubljen u slučaju da on
Hitler ne preživi rat
Skoro isto tako uzbudili su ga 1'
izvještaji o pokušaju Him&ra da
uspostavi vezu s Englezima i Ame-rikancima
preko švedskog grofa
Iternadota To Je javio radio jedne
neutralne zemlje
Fon Grajm koji Je odredjen za
Geringovog nasljednika pozan Je
radiogramom u rajhskancelariju
Istog dana predveče fon Grajm
stigao je avijonom "Fizeler štorh"
koji je aterirao na magistrali "Ost-Ves- t"
u blizini llrandenburike ka-pije
Taj smjeli podvig nije izvršio
neki muškarac okićen riterskim kr-stovi- ma
već žena pilot Hana
Uajč O opasnosti ateriranja može
se suditi i po tome ito je prilikom
spuštanja Grajm bio ranjen u no-gu
puščanim metkom Njega su
odnijeli u sklonište rajhskanceiari-J- e
i odmah operirali Poslije krat-kih
srdačnih pozdrava on se z te-škom
mukom dovukao do sobe za '
savjetovanja Hitler ga Je odmah
!roizveo u čin general-feldmaršal- o
Razgovor Je trajao oko 45 minuta
Oko 23 rata došli smo radi ve-černjih
instrukcija Iza kuhinje
Hcrnd je sreo potpukovnika Vajna
koji je dolazio direktno od firera
Ta aznM sa nnin(A AkAI lrstl_t
iskih vrata i postao nehotice svje
dok razgovora izmedju sudopera
koje su tamo radile i eseeovaca
Te žene koje su odvajkada živjele
u llerlinu rugale su se vojnicima:
"Ako vi momci ne uzmete svoje
puške I ne podjete u borbu onda
Ćemo vam mi vezati svoje keceJJe
a same ćemo uzeti puike Kako
vas nije stid! Izgledajte na dječa-ke
kako se oni bore s ruskim ten-kovima
" itd
U sobi za primanje čekao je ge-neral
Vajdling komandant S8 ten-kovskog
korpusa Ues obzira na
svojih &6 r— — -- — — on ♦"" isgledao vr- -
1° ćio On Je bio nosila Jednog
veoma krupnog ordena Iternd ml
je kazao da će Vajdling biti pos-tavljen
za komandanta Ilerlina i
da je on to saznao mal6čaz od
Vajsa Ranije u tu dužnost vršili
mladi oficiri zagrizeni nacionalne-cijalie- ti
ali oni nieu mogli da se
snalaze u vojnoj situaciji i zbog
toga je najzad pala odluka da se
pozove iskusni general U Vajdlin-g- a
je bilo dovoljno razvijeno osje-ćanje
odgovornosti da bi on bez
ikakvog okolisenja prihvatio to po-stavljenje
Kad mu Je Hitler po-vjerio
da preuzme komandu u tako
očajnoj situaciji Berlina on Je pri-stao
ali samo pod ueJorom da se
niko iz rajhskanceJarije ne mijesvt
u njegove fsnkeije loalije izvjes-nih
kolebanja Hitler Je izjavi da
pristaje na taj usiev
Idućeg Jutra Berad me Je pro-budio
u C sati Spavao sam teke
čvrsto da sam nisam mogao od-mah
otvoriti oči Zagešljivi zadah
sumpora i prašina od maltera is-punjavali
su sobu Ventilatori tim
više radili Iznad nas je nastao
pravi pakao Granata sa granatom
eksplodirala je na teritoriju kan-celarije
(Nastavit će se)
omladinci prve radne brigade Iz
zagrebačkog kotara Zidarski zaaj--
stori radnici i omladinci treba da
završe gradnja ogromne dvorane
do lfi Jnna Mjesec dana kasnije
počet će proizvodnja a novim pro-storijama
Osim dvorane omladinci će sa-graditi
željezaielm pragu kojem
Će se tvornica povezati sa glavnom
željezničkom prugom Zagreb-Zida--ni
Most Sjeverno od pruge podići
Će ee radničko naselje a nedaleko
od radionice bit će velika zgrada
za kovačnieu Sagradit će se I
tvornička ljevaonica Krajem 1949
godine treba da se potpuno završi
gradnja tvornice u kojoj će ee
proizvoditi uredJaJi kemijske i pre-brambe- ne
industrije
Nedaleko od Zagreba podižu se nova postrojenja
"Jedinstva" - tvornice kemijske i prehram-bene
industrije