000788 |
Previous | 1 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
J
No. 40 (336) TORONTO," WEDNESDAY, NOVEMBER 15, 1978 .40 CENTS PER COPY Ibbbbbh ЕШЖЖв
I
fl.
w
№--
SOCIJALISTlCKA
INTERNACIONALA
Prvj Socijalisti6ki Internacional-n- i
Kongres odrzan u Kanadi zavrSlo
je s radom 5. novembra, a sa izja-vo- m
Willyja Brandta da "1979.
mora biti godirta oslobbdenja Na-mib- ije
i Zimbabve".
Brandt, koji je ponovo izabran za
predsjednika ove medunarodne or-gan
izacije, izjasnio se za okonca-nj-e
rasistidRih reiima u juznoj
Africi. Zlrnbabve je africko ime za
Rodeziju', a Namibija, takoder poz-na-ta
pod imenom Jugozapadna
Afrika, zapravo je teritorij kojim
vlada Juzna Afrika. NaglaSena je i
Sinjenica da je ovakav Kongres pb
prvi put u povijesti odrzan izvan
Eyrope.
Ed Broadbent, voda Nove demb-krats- ke partije (NDP), poriovo je
biraritz&pbt predsjednikafSocijalia-ti6ke- -
Intemacionalev On jes izrazib
2e)jU;;u64iS6lVjWrn-Ve2sf'N_)P'8a- ,
frahcuskim socialist! ma;
Na Kongresu je. bilo'postavljeno
i jedno glupo pitanje, naime, da li
je pravilno da se demokratski soci-jalis- ti
solidariSu sa oslobodila6klm
pokretima tzv, Trebeg svijeta!
pdgoyor je bio da se ista pravila
koja vaze za demokratske zemlje ne
mogu primijenitKi na zemlje u
koji ma se ~ narod tek bori za
demokraciju. Bilo bi "nemoralno"
nepodrzavati sve te hrabre ljude i
zene koji se odupiru nasilni6kim
rezimima Sto su im se nametnull,
rekao je Brandt.
Ian Mikardo, Iaburisti6ki pred-stavn- ik
iz Britanije (London), Izja--
IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIH
U dopunskim izborima u Indiji,
1. novembra, biysi prvi minister
Indira Gandi pobijedila je u svojem
okrugu na jugu i tako ponovo jzbo-ril- a
mjesto u indijskom parlamen-tu- .
Njena pobjeda je istovremeno i
znacajan gubitak za prvog ministra
Desaja, koji je poduzeo sve da
sprijeci Indirinu pobjedu, ali nije
uspio.
Indira Gandi je na opcim izbori-ma
prosle godine izgubila — cak i
u svojem okrugu — i od tada
svasta dozivjela, ali je u izbornoj
kampanji prelazila preko svega i
ukazivala na nedostatke Desajeve
administrate i skretanja u desno.
Ocekuje se da ce ona, po povratku
u parlament, postati sluzbeni voda
opozicione stranke, koja momen-taln- o
ima 72 sjedista.
Razlog za poraz prosle godine
bila je njena odluka da uvede
prijeke mjere I dade zatvoriti na
hiljade poEitidkih protivnika, all ona
je te mjere smatrala neophodnima i
ostala je pri svojoj odluci. Sada Joj
vio je da 6ak i neke socijalistlCke
vlade кгбе ljudska prava. Mnoge
zemlje јоб nisu ukinule rasnu i
seksualnu diskriminaciju. "Neki
na§i zakoni Sto se odnose na
Cigane, skitnice I slaboumnike itd.
blizi su sedamnaestom negoli dva-deseto- m
stolje6u", rekao je Mikar-do.
Ernesto Cordenal, koji je zastu-pa- o
Sandinistifiku Frontu u Nika-rag- vi
a koja se bori za окопбапје
rezima Anastasija Somoze, izjavio
je da Somozina soldateska slste-mats- ki
ubija mlade ljude osumnji-беп- е
da podrzavaju Sandiniste. (U
drugim vijestima iz Nikaragve se
tvrdi da su Somozini vojnici poubi-ja- li
prilikom pobune, i kasnije,
gotoyp id hlljada. IjUdl).,,
Ruben Bja'rrios, predsjednik; por-torlkans- ke
Partije za jiezaylsnost,
rekaolje delegatj'ma da je 20 juzrio-ameridk- lh
zemalja pofpisalb dekla-racij- u
kojom se podrzava zahtjev
ove organizacije za nezavlsno§6u '
Portorika od Sjedlnjenlh Drzava.
"Portoriko je", kaie Berrios, "kla--.
si6an primjer kolonije u ovom dlje-l- u
svijeta".
Na Kongresu su donijete I brojne
rezolucije, a izmedu ostalog trazi
se reforma svjetskog nov6anog
sistema radi suzbljanja nesfabil-nos- ti
i SpeKulacije; garant Irani
pristup' zemalja u razvoju svjet-sko- m
trziStu; kontrola multinaclo-nalni- h
korporacija i окопбапје
pomoci Somozinoj dinastiji u Nika-ragv- i.
se jos jedndm pruza prilika da radi
za svoj narod,n koji pod Desajevom
upravom ne napreduje — nego
nazaduje.
UElllllilllltlinifffllllfltltltllflBIIllfllfItIIIIllllflllllfllflIlfllIIIIIIIIflltIIIlllIlIIIIIIIIIIIII!IIIIIIIlllllIIIfIllflfflItIIfttllltflIIIflllffIffIllfIflll_u
Sah reza pahlavi
I Krah u Iranu
Nakon vi§etjednih demonstracija, strajkova i nedavnog rusenja,
zarenja i paljenja, dogadaji u Iranu su doveli do uspostavljanja vojne
г koja je odrhah naredila aistku, pa je do sada uhapseno preko
100 osoba, uglavnom bivSih drzavnih funkcionera na raznim nivoima, a
j izmSveedujebtsotaplaihk, dиoћkаaрzбоерпбjеeki obriuvpSci ijper,viodmlvnrihsatardoAdmniar, Abba Hroevperyesdiaj.e .
nad narodom i nezadovoljstva, pase dovodi u sumnju bpstariak
monarhijef bududi da je 1 'sani ifanskriah,Г "kralja Had kraljevima",
Mohamad Reza Pahlavi, , p.oa sumnjonv dok.je istovremeno i. on s riaredio istrajju nad stotlnjak 'Isvolih dvorjarTika ?l tbbwnjth.suradnika.
Ukratko, stvari su se tamo zakuhale do kraja I svakakb de biti
I iirnatnesrkesoajnmtaonnaisrhholjdi oddozgvaodnaijlao.. Politldari na Zapadu pak smatraju da je
SUDBURY Pomoc strmmsima
s Prije nekoliko dana radnici upos-le-ni
kod Falconbridge Nickel M-ines
kompanije, koji su ina6e
6lanovi Mine, Mill and Smelter
Workers unije, odglasali su da u
vidu ispomoci daju StrajkaSlma
kod.lnco-- a u Sudbury 10 hlljada
dolara mjesefcno.
Radnika u ovom lokalu ima tek
2100, ali pruzaju ротоб dlanovlma
United Steelworkers unije, koja je
krajem pedesetih i podetkom §ez-deset- lh
godlna razbijala njihovu
uniju I svelajenadanaSnji broj. Ali
ovi tradiclonalno napredni unlonis-t- i
ргебИ su preko toga, preko starih
razmlrica, i to mozda zbog toga da
dokaiu drugima §to je pravi unio-niza- m, da pokaiu kako radnik
radhiku mora biti brat i sudrug.,
Jer, родгебпа je praksa jagmiti se
za vedom pla6om, za novim "kon-traktom- ",
a poslije nam se "fu6ka"
za druge.
Ротоб drugih unionista
StrajkaSi u Sudbury prlmaju nov-бап- и ротоб I od generalne uprave
svoje unije iz Plttsburgha, pd.UE,
tako da za sada nezenje prlmaju 25
dolara tjedno, a ozenjenl 30 dolara,
kao I 3 dolara dodatka za £vako
dijete.
Ротоб U iznosu od i0 hlljada
dolara uputio je nedavno lokal 2251
Steelworkers u Saul't Ste. Marler
naime, radnici koji su uposlenl kod
Algoma Steel kompanije. Onl su
-- — м ;gHwMrfHmvyffrtiqiH
K
AMIR ABBA HOVEYDA
vlade,
odraz
pored toga obecali da ce nastaviti
slati 5 hlljada dolara mjese6no.
Podrska gradana i trgovaca
Pored ovoga Strajkase u Sudbury
podrzava бГга javriost — gradani,
trgovci, a u raznim manifestacija-m- a
sudjeluju zene i djeca. Lokalni
trgovci su odlu6ili u zadnje vrijeme
da daju 6trajka6ima mnogo toga na
kredit sve dok se ne zavrSi §trajk.
Jer, i oni su pogodeni бЈгајкот i
01риб1апјјта, oni ovise o radnifikoj
zaradi; pa je i ta solidarnost razum-Ijiv- a.
Ukratko, za pravednu stvar ovih
radnika angazirao se je ne samo
'6itav taj kraj, vec i 6itav kontinent,
jer 6injenica je ipak da je kod
lnco-- a јоб 1971. godine bilo upos-len- o
18,000 radnika, a sad ih je,
neprekidnim smanjivanjem radne
snage, ostalo nepotpunih 12,000.
Sto zemalja
moze proizvesti
atomsku bombu
Stokholm (Tanjug) — "Gotovo
sto zemalja itio2q danas proizvesti
svoju vlastitu atomsku bombu.
Tehnlckl Je to moguce. Uskoro se
mora poo5triti ugovor o neSirenju
atomskog oruija, i to se mora
uCinltl za slijedece dvije godine",
.rekao je, dlrektor Stokholmskog
Instituta za Istrazlvanje mlra 'SIPRI'
Frenk Barnabl
iHw; 'Ti ., т- -, „ .-- l. . 14'. ЛГад4Члии-."''- Г iWWSrj(™K-T.F- l #i --=, v,-ft,-
T.
Л
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, December 20, 1978 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1978-11-15 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000089 |
Description
| Title | 000788 |
| OCR text | J No. 40 (336) TORONTO," WEDNESDAY, NOVEMBER 15, 1978 .40 CENTS PER COPY Ibbbbbh ЕШЖЖв I fl. w №-- SOCIJALISTlCKA INTERNACIONALA Prvj Socijalisti6ki Internacional-n- i Kongres odrzan u Kanadi zavrSlo je s radom 5. novembra, a sa izja-vo- m Willyja Brandta da "1979. mora biti godirta oslobbdenja Na-mib- ije i Zimbabve". Brandt, koji je ponovo izabran za predsjednika ove medunarodne or-gan izacije, izjasnio se za okonca-nj-e rasistidRih reiima u juznoj Africi. Zlrnbabve je africko ime za Rodeziju', a Namibija, takoder poz-na-ta pod imenom Jugozapadna Afrika, zapravo je teritorij kojim vlada Juzna Afrika. NaglaSena je i Sinjenica da je ovakav Kongres pb prvi put u povijesti odrzan izvan Eyrope. Ed Broadbent, voda Nove demb-krats- ke partije (NDP), poriovo je biraritz&pbt predsjednikafSocijalia-ti6ke- - Intemacionalev On jes izrazib 2e)jU;;u64iS6lVjWrn-Ve2sf'N_)P'8a- , frahcuskim socialist! ma; Na Kongresu je. bilo'postavljeno i jedno glupo pitanje, naime, da li je pravilno da se demokratski soci-jalis- ti solidariSu sa oslobodila6klm pokretima tzv, Trebeg svijeta! pdgoyor je bio da se ista pravila koja vaze za demokratske zemlje ne mogu primijenitKi na zemlje u koji ma se ~ narod tek bori za demokraciju. Bilo bi "nemoralno" nepodrzavati sve te hrabre ljude i zene koji se odupiru nasilni6kim rezimima Sto su im se nametnull, rekao je Brandt. Ian Mikardo, Iaburisti6ki pred-stavn- ik iz Britanije (London), Izja-- IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIH U dopunskim izborima u Indiji, 1. novembra, biysi prvi minister Indira Gandi pobijedila je u svojem okrugu na jugu i tako ponovo jzbo-ril- a mjesto u indijskom parlamen-tu- . Njena pobjeda je istovremeno i znacajan gubitak za prvog ministra Desaja, koji je poduzeo sve da sprijeci Indirinu pobjedu, ali nije uspio. Indira Gandi je na opcim izbori-ma prosle godine izgubila — cak i u svojem okrugu — i od tada svasta dozivjela, ali je u izbornoj kampanji prelazila preko svega i ukazivala na nedostatke Desajeve administrate i skretanja u desno. Ocekuje se da ce ona, po povratku u parlament, postati sluzbeni voda opozicione stranke, koja momen-taln- o ima 72 sjedista. Razlog za poraz prosle godine bila je njena odluka da uvede prijeke mjere I dade zatvoriti na hiljade poEitidkih protivnika, all ona je te mjere smatrala neophodnima i ostala je pri svojoj odluci. Sada Joj vio je da 6ak i neke socijalistlCke vlade кгбе ljudska prava. Mnoge zemlje јоб nisu ukinule rasnu i seksualnu diskriminaciju. "Neki na§i zakoni Sto se odnose na Cigane, skitnice I slaboumnike itd. blizi su sedamnaestom negoli dva-deseto- m stolje6u", rekao je Mikar-do. Ernesto Cordenal, koji je zastu-pa- o Sandinistifiku Frontu u Nika-rag- vi a koja se bori za окопбапје rezima Anastasija Somoze, izjavio je da Somozina soldateska slste-mats- ki ubija mlade ljude osumnji-беп- е da podrzavaju Sandiniste. (U drugim vijestima iz Nikaragve se tvrdi da su Somozini vojnici poubi-ja- li prilikom pobune, i kasnije, gotoyp id hlljada. IjUdl).,, Ruben Bja'rrios, predsjednik; por-torlkans- ke Partije za jiezaylsnost, rekaolje delegatj'ma da je 20 juzrio-ameridk- lh zemalja pofpisalb dekla-racij- u kojom se podrzava zahtjev ove organizacije za nezavlsno§6u ' Portorika od Sjedlnjenlh Drzava. "Portoriko je", kaie Berrios, "kla--. si6an primjer kolonije u ovom dlje-l- u svijeta". Na Kongresu su donijete I brojne rezolucije, a izmedu ostalog trazi se reforma svjetskog nov6anog sistema radi suzbljanja nesfabil-nos- ti i SpeKulacije; garant Irani pristup' zemalja u razvoju svjet-sko- m trziStu; kontrola multinaclo-nalni- h korporacija i окопбапје pomoci Somozinoj dinastiji u Nika-ragv- i. se jos jedndm pruza prilika da radi za svoj narod,n koji pod Desajevom upravom ne napreduje — nego nazaduje. UElllllilllltlinifffllllfltltltllflBIIllfllfItIIIIllllflllllfllflIlfllIIIIIIIIflltIIIlllIlIIIIIIIIIIIII!IIIIIIIlllllIIIfIllflfflItIIfttllltflIIIflllffIffIllfIflll_u Sah reza pahlavi I Krah u Iranu Nakon vi§etjednih demonstracija, strajkova i nedavnog rusenja, zarenja i paljenja, dogadaji u Iranu su doveli do uspostavljanja vojne г koja je odrhah naredila aistku, pa je do sada uhapseno preko 100 osoba, uglavnom bivSih drzavnih funkcionera na raznim nivoima, a j izmSveedujebtsotaplaihk, dиoћkаaрzбоерпбjеeki obriuvpSci ijper,viodmlvnrihsatardoAdmniar, Abba Hroevperyesdiaj.e . nad narodom i nezadovoljstva, pase dovodi u sumnju bpstariak monarhijef bududi da je 1 'sani ifanskriah,Г "kralja Had kraljevima", Mohamad Reza Pahlavi, , p.oa sumnjonv dok.je istovremeno i. on s riaredio istrajju nad stotlnjak 'Isvolih dvorjarTika ?l tbbwnjth.suradnika. Ukratko, stvari su se tamo zakuhale do kraja I svakakb de biti I iirnatnesrkesoajnmtaonnaisrhholjdi oddozgvaodnaijlao.. Politldari na Zapadu pak smatraju da je SUDBURY Pomoc strmmsima s Prije nekoliko dana radnici upos-le-ni kod Falconbridge Nickel M-ines kompanije, koji su ina6e 6lanovi Mine, Mill and Smelter Workers unije, odglasali su da u vidu ispomoci daju StrajkaSlma kod.lnco-- a u Sudbury 10 hlljada dolara mjesefcno. Radnika u ovom lokalu ima tek 2100, ali pruzaju ротоб dlanovlma United Steelworkers unije, koja je krajem pedesetih i podetkom §ez-deset- lh godlna razbijala njihovu uniju I svelajenadanaSnji broj. Ali ovi tradiclonalno napredni unlonis-t- i ргебИ su preko toga, preko starih razmlrica, i to mozda zbog toga da dokaiu drugima §to je pravi unio-niza- m, da pokaiu kako radnik radhiku mora biti brat i sudrug., Jer, родгебпа je praksa jagmiti se za vedom pla6om, za novim "kon-traktom- ", a poslije nam se "fu6ka" za druge. Ротоб drugih unionista StrajkaSi u Sudbury prlmaju nov-бап- и ротоб I od generalne uprave svoje unije iz Plttsburgha, pd.UE, tako da za sada nezenje prlmaju 25 dolara tjedno, a ozenjenl 30 dolara, kao I 3 dolara dodatka za £vako dijete. Ротоб U iznosu od i0 hlljada dolara uputio je nedavno lokal 2251 Steelworkers u Saul't Ste. Marler naime, radnici koji su uposlenl kod Algoma Steel kompanije. Onl su -- — м ;gHwMrfHmvyffrtiqiH K AMIR ABBA HOVEYDA vlade, odraz pored toga obecali da ce nastaviti slati 5 hlljada dolara mjese6no. Podrska gradana i trgovaca Pored ovoga Strajkase u Sudbury podrzava бГга javriost — gradani, trgovci, a u raznim manifestacija-m- a sudjeluju zene i djeca. Lokalni trgovci su odlu6ili u zadnje vrijeme da daju 6trajka6ima mnogo toga na kredit sve dok se ne zavrSi §trajk. Jer, i oni su pogodeni бЈгајкот i 01риб1апјјта, oni ovise o radnifikoj zaradi; pa je i ta solidarnost razum-Ijiv- a. Ukratko, za pravednu stvar ovih radnika angazirao se je ne samo '6itav taj kraj, vec i 6itav kontinent, jer 6injenica je ipak da je kod lnco-- a јоб 1971. godine bilo upos-len- o 18,000 radnika, a sad ih je, neprekidnim smanjivanjem radne snage, ostalo nepotpunih 12,000. Sto zemalja moze proizvesti atomsku bombu Stokholm (Tanjug) — "Gotovo sto zemalja itio2q danas proizvesti svoju vlastitu atomsku bombu. Tehnlckl Je to moguce. Uskoro se mora poo5triti ugovor o neSirenju atomskog oruija, i to se mora uCinltl za slijedece dvije godine", .rekao je, dlrektor Stokholmskog Instituta za Istrazlvanje mlra 'SIPRI' Frenk Barnabl iHw; 'Ti ., т- -, „ .-- l. . 14'. ЛГад4Члии-."''- Г iWWSrj(™K-T.F- l #i --=, v,-ft,- T. Л |
Tags
Comments
Post a Comment for 000788
