Novosti, January 20, 1948

              Mfajwr%arn j #&- - TiwliiiiffliiWi-ii- % flinnftini ir#ftrBtfTMliWiBflils ngs MfliatitMi ito at wn rt i nUnr' f ~ iflMliOTrlrffliH i IILIi li1ililiiiMttfa
jHBHSHmMintaeafeaga " " " i
I
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 20 Januara 1948 NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Satureterv by tho
Novosti Publizhing Companv
In tho Croatian Language
Authorized as Seconđ Class Mali Post Office Deparineeat Ottawa
Registered in the Registrv Office for the City ol Toronto
on tho 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
i 1 — — —— I —— in I mm
hazi svaki utorak četvrtak I subotu u Iirvaukom jeziku
ADRESA: 206 Adelaide St VA Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelcride 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvrfćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Posljedice "Abbottovog
plana"
Tako zvani "Abbottov plan" — ili kako ga neki zovu
"spona" koja veže Kanadu uz "Marshallov pfctn'' u Sjedinje-nim
Državama — na snazi je tek oko dva mjeseca i već se
njegovo postojanje teiko osjeća
Rezultati toga "Abbottovog plana" do danas jesu: 170000
besposlenih radnika i vJ3oko cijene višo nego ikada u historiji
zemlje I sve Ito dublje ulazimo u "Abbottov pkm" sve vise ga
osjećamo — sve vile besposlenih i sve veća skupoća
Narod se diže protiv takve politike Narod oeudjuje vladi-nu
politiku ugadjanja monopolistič'kim interesima Borba je
otpočela Ona se danas vodi putem održavanja sastane ta
usvajanjem rezolucija bojkotom razne robe slanjem prote-stnih
karata na vladu i općom mobilizacijom naroda Kanade
iza pitanja ponovne uspostave kontrole cijena To je mobili-zacija
borbe ne samo protiv visokih cijena za kontrolu cijena
nego i protiv podčinjavanja kanadskog ekonomskog života
monopolistič'kim interesima Wall Sreeta
Na ćelu te borbe koja je već dana obuhvatila dobar
dio naroda Kanade stoji 720000 organiziranih radnika u dvama
aanatsko-unijski- m srediitima CCL i TLC
Posljednjih tjedana održavaju se sastanci pojedinih unija
okružnih untjskih tijela i izvršnih odbornika CanocHan Con-gres- s
of Labor i Trades and Labor Congress-- a Na Um sastan-cima
raspravlja se ne samo o potrebi borbe protiv visokih
cijena i za ponovnu uspostavu kontrole nad cijenama već i o
neizbježnim Itrajkovnim borbama koje predstoje dokaećeg
proljeća
Dok se tako zemljom liri val nezadovoljstva bojkota i
snižavanja kupovne snage naroda federalna vlada se drži
kao da se to nj ništa ne tiče Eto cijene rastu neprestano
što znači opadanje realne nadnice Počela je već pomalo i
besposlica da kuca na vrata pojedinih industrija Na 13 no- -
v&mbrc par dana prije nego je objavljen taj famozni "Abbot-tov
plan" samo u provinciji Ontario bilo je 29000 besposlenih
Mjesec dana kasnije t J 18 decembra kad je već bio na snazi
"Abbottov plan" samo u Ontario nalazilo se više od 35000
besposlenih radnika U cijeloj zemlji bik) je na 18 decembra
170000 besposlenih
To su rezultati od prvog mjeseca "Abbottovog plana" Od
drugog mjeseca joč nemamo točnih podataka ali svi znakovi
pokazuju da se broj beep'tnih od 18 decembra pa do dana
povećao
U provinciji Quebec nalazi se danas 37000 besposlenih
prema 16000 ispražnjenih mjesta U istočnim primorskim pro-vincijama
je četiri posto sveukupnog stanovništva besposleno
Tu su uključeni i oni iznad 45 godina starosti za koje se kaže
da su premladi za penziju a prestari za rad U Zapadnim
prerijskim provincijama je na svakih 42 grodjanina jedan
besposlen
I što se dogadja? — Umjesto da vlada uspostavi punu kon-tiol- u
nad cijenama ministar financija Abbott najavljuje dje-lomičnu
kontrolu cijena i punu kontrolu radničkih nadnica
Ova odluka federalne vlade znači da će se cijene i nadnice
stabilizirati na sadanjoj visini
Narodu Kanade je poznato da se u posljednje vrijeme
posljednjih nekoliko mjeseci nisu dizale radničke nadnice
Radničke nadnice stoje danas na istom stupnju na kojem su
stojale godinu ili najmanje osam mjeseci prije Kroz to vrijeme
cijene su rasle iz dana u dan dok nisu postale nedokučive
za radničku familiju i dok se uslijed toga nije digao narod u
borbu za ponovnu uspostavu kontrole nad cijenama
Poslije svega danas imamo takvu tuadju da su nadnice
radnika ostalo na niskom prošlogodišnjem stupnu dok su
cijeno narodnim potrebama poskočile za izmedju 40 i 50 po-sto
prema cijenama od prošle godine
Sve su ovo posljedice "Abbottovog plana" — plana eko-nomskog
porobljavanja naroda Kanade po želji i interesu ne
samo američkih nego i domaćih monopolističiih interesa Ova-kva
vladina politika neminovno vodi zemlju u krizu bespo-slicu
i ješ veće siromaštvo Ovakvoj pslitici treba se oduprijeti
za vremena Njoj se treba odupirati borbom ne samo za punu
kontrolu cijena na sadanjoj ljestvici nego i bacanje cijena
na prošlogodišnju visinu
Ova vladina odluka izazvati će nove štrajkovne borbe u
kojima će kanadski radnici tražiti veće plaće i kraće radno
i
7rm
ODBIJ!
a
PROGLAS ČLANOVA NACIONALNOG ODBORA ZA NADNICE
U INTERNATIONAL UNION OF MINE MILL
AND SMELTER VVORKERS
Tinunins Ont — Današnje stanje rudara i potreba za ak
tivniju i masovniju borbu rezultat sebične i štetne politike
Federalne vlade i industrijalaca — politike koja se u glavnom
osniva na lišavanju prava kanadskog naroda na pristojan
život bolje zdravlje i opće društvene pogodnosti
Sada je za radnike metalne industrije došlo kad
treba da se priključe ostalim kanadskim radnicima i federalnoj
vladi kažu ovako:
"Ml se ne slažemo s vladom ako
dobrobit naroda nije prva briga
na njezinom programu
"Mi se ne slažemo sa mišljenjem
ministra financija Abbotla i onih
' u čije ime on govori kad kaže da
moramo "jesti manje"
"Mi se takodjer ne Mažemo zah
ljetom da žrtvujemo budućnost
nas naše djece i cijele zemlje
radi tako zvane 'itednjc" o kojoj
vlada govori"
Stvarna nadnica je danas niia
nego ona u predratnim danima
dok su se profiti korporacija po-većali
do novog i sada nepri-mjernog
stupnja Mi kažemo da
Je to opasnost neposrednoj eko
nomskoj sigurnosti i dobrobiti ci-jele
Kanade
Mi vidimo kako se od svrletka
rata cijena metalu kojeg
Članovi naie unije rudari i ta-lkmič- ki
radnici podvostručila i po-trostruč- ila
Svi znamo da je indu-strija
zlata sada na pragu novih
profita
"Novo prijateljstvo izmedju fe-deralne
vlade i vlasnika rudnika
koje se osnovalo na doplaćivahju
iz narodnog fonda ža proizvodnju
u rudnicima donestl će nove pro-fite
vlasnicima rudnika
Rat vijanje i proiiravanje metal-ne
industrije traži da vlada osniva
svoju politiku u skladu sa intere-sima
naroda ne sa interesima pro- fita Ono trali da vlada promijeni
svoju politiku tako se potrebe
radnika I njihovih obitelji stavi
na prvo mjesto Nafta unija se
protivi vladinom doplaćivanju sa-mo
radi veće proizvodnje zlata
Unija se takodjer protivi tome ito
vlada podiže cijenu i pogoršava
ekonomski poloiaj rudara dok o
nadnici se vodi računa
iivot naroda u predje-lima
je ukočen Jer vlasnici rud-nika
odbijaju zahtjeve sa veću
nadnica i pristojniji život rudara
Sada Je vrijeme da se stane na
kraj takvoj diskriminaciji koj
provode vlasnici rudnika na sjeve-ru
Ontaria i Quebeea gdje je nad-nica
za 20 30 centi po satu niža
od nadnke koje se za isti posao
plaća u drugim dijelovima zemlje
Kađ se cijena hrani u Kanadi
podiže na isti stupanj kao i u Sje-dinjenim
Državama vrijeme je da
se i nadnicu kanadskih radnika po-digne
na onaj stupanj kao u Sje-dinjenim
Državama
Mi ne možemo stojati skriteiuh
ruku u danima kad se naSoj djeci
spriječava da rastu i da se razvi-jaju
zdravi kanadski gradjani
Radi toga mi članovi
odbora za nadnice u Interna-tional
Union of Mine Mili and
Smelter Vorkers u ime unljskog
članstva kroz cijelu zemlju obja- -
Ej vi ne smetaHe neao ođbiite od kola
je
vrijeme
do
proizvo-de
da
rudarskim
do
nacional-nog
biti svu snagu naie organizacije
da kao i ostalih hiljade radnika
ove zemlje postignemo opravdane
zahtjeve
Minimalni zahtjevi sa podrža
vanje pristojnog kanadsko stup-nja
života — ito znači i minimal-ni
program naie uri je — istak-nuti
su u niie navedenim točkama
Te zahtjeve radnici postavljaju u
svim granama kanadske industrije
1 Pregovore kroz 1918 godinu
za obnovu ugovora vodit ćemo na
osnovu zahtjeva za poviSicu nad-nice
od 31 centi po satu i to pita-nje
pontaviti kod svih vlasnika in-dustrije
(U ISritish Columbiji
ovom zahtjevu ćemo priključiti i
onu povišicu koju su vlasnici rud-nika
dali dobrovoljno članovima
naše unije)
2 U svakom ugovoru treba pred-vidi- ti
ponovno pregovaranje o nad-nici
nakon unija to zatraži 30 dana
unaprijed
3 Mi smatramo da Je nova unij
ska sigurnost u svim granama te
će industrije postavila uvjete za)
stabilizaciju radničko- - upravitelj-skih
odnosa i omogućila veću za
Štitu unijokih prava članstva Kadi
toga mi ćemo u svakom ugovoru
za 1913 godinu kod svih vlasnika
rudnika tražiti veću unijsku sigur-nost
i plaćanje unijske članarine
kroz kompanijski ured
da "Marshallovog
činjenica ito američka vlada Joi
uvjek nije odgovorila na notu ju
goslavenske vlade u veći sa zadr-žavanjem
jugoslavenskih zlatnih
rezervi dokazuje kako američka
vlada priznaje svoju krivicu
Američka vlada — kaže "Borba"
— ne može naći nikakvog oprav-danja
za zadržavanje Jugoslaven-skih
zlatnih rezervi Njen Je Jedini
motiv spriječiti obnovu Jugoslavije
i umanjiti stvarni udio Jugoslavije
u izgradnji poslijeratne Europe
Interesi pravde zahtjeraju da
se takav američki postupak dokon-ča
Radi toga Je jugoslavenska vla-da
i postavila ovo pitanje pred
Ekonomsko-socijatn- o vijeće Ujedi
njenih Nacija koje se sastaje feb-ruara
ove godine da rjeii nadok-nadu
itete za protu-zakoni- to za-državanje
jugoslavenskih zlatnih
rezervi
Jugoslavija traži da se njezini
opravdati zahtjevi za vraćanje zla-ta
ispune i da se plati olteta Sje-dinjene
Države nikakvog
razloga za zadržavanje jugoslaven
ske zlatne rezerve S druge strane
upotrije-- prema pri- -
Dl - ODLIČN
Za veću nadnicu rudara
talooničkih radnika
Takodjer ćemo tokom 194S godi-ne
pojačali svoje napore za uva
djanje 40 satnog radnog tjedna tj
5 dana rada na tjedan u rudarskoj
industriji Sama narav posla u
ovoj industriji traii da se radno
vrijeme nisi radi zaštite zdravlja
i većeg odmora rudara
U isto vrijeme osjećamo potrebu
da ekonomija naie zemlje poveća
sigurnost života članova na£e uni-je
Radnki ove industrije imaju
prav na mirovinu — mirovinu ra-no
u životu kako bi barem donekle
uživati ono ito su svojim trudom
uložili za razvoj rudarske indu-strije
'
Svaki korak koji Je potreban
u pravcu poboljšanja života rudara
i njihovih obitelji poduzet je sa
stran Nacionalnog odbora aa nad-nice
1 sa strane International Union
of Mine Mili and Sroeker U'orkers
Pozivamo stoga sve unijske lokale
da ovaj program prihvate i snaž-no
podupiru
Mi u cjeJooti podupiremo Nacio-nalni
odbor sa nadnice u Canadian
Congress of Labor i obećajemo
svu na Ju suradnju i pomoć kako
bi se ito viie ujedinilo kanadske
radnike u njihovoj borbi za za veću
nadnicu bolji život i opću sigur-nost
Proglas su potpisali: John Clark
International Preaident Rc'd Ro-bins-on
International Vice-presl-de- nt
Robert CarKn Bzecutive
Doard Member Chairman Harvev
Murphv Regional Director Vice-ehairnv- an
Neis Thibault Loeal
S$8 Suđburjr Ont Secretarv
James McFariane Loeal 661 Kim- -
! beri)' U C John Shedden Loeal
67 Port Cotborne Ont Krnest
Uhite Loeal 241 Tinunins Ont
Charles Cote Loeal 688 Rouyn
Q J Rankin Intl Reereeenta-tiv- e
Sudburr Ont i Rudjr Han-so- n
Intl Renresentatke Kirkland
I Lake Ont
Jugoslavija traži
svoje xlat©
Ileograd — "llorba" pie staheama plana"
nemaju
Jugoslavija ne dozvoljava nikakve
wbw — saMiaeoie "Borba" —
već
pripada
PRESADJIVANJE SRCA
Sovjetski naufenjak N Sinjiein
profesor medicinskih naška Me-dieinsk- om
instituta u Gorkom po-svetio
se ispitivanju readjnrfcnj
orea kod hladnokrvnih životinjo
On Je Jednoj iaW izvadio tnt i
zamijenio ga drugim Od ove ope- - rvib itraHt sa drife pedine a
ovaj
važan Je ne samo zbog uspjelog
Đresadjivasja srca već I zbog to-ga
ito se presadjeno srce potpuno
novom organizmu i
preuzelo potrebne funkdje
Mahatma prestao
gladovati
Nevr Delhi Jan 19 — Mahatma
Gandhi prestao Je gladovati nakon
su mu pojedinih
u Indiji "obećali da će raditi
Jedinstvu i u Gand- -
vmrlicjenmoie kkoanotrojeudino moIgupćuinoojdgkoovntorrolni anavdlandiicnau odluku o djelo- - vljujemo ovaj poziv za neposrednu i mbeozgoubzitsrnpoosltjavsavtoijeprepmolaitiJkuegoosnleaviji jheimjee gpaioao™ 121 sat sok I tovpril-u- ( akciju Naia je dužnost onako kao ito to čine j --~4„
I BRANIOCI MIRA
Prije godinu dana od 8 do 11
prosinca zasjedao je u Beogradu
prvi poslijeratni Slavenski kon
gres Taj Kongres obilježio je novi
period u životu slavenskih naroda
u njihovim medjusobnim odnosima
s drugim narodima
Na Kongresu su predstavnici
slavenskih naroda odlučno konsta-tirali
da je Jednom zauvijek svrie-n- o
s politikom imperijalista koji
su kroz XIX XX vijek rjeiavali
svoje medjusobne sporove na ra-čun
Slavena da je svršeno sa po-litikom
Versaillesa i Munchena
Oni su izustili odlučnost slavenskih
naroda da čuvaju svoje borbeno
Jedinstvo kao siguran zalog svoje
samostalnosti i nezavisnosti zbog
stečenih demokratskih tekovina
i suradnje medju narodima
"Uvjeren sam da če Slavenski kon
gres pridonijeti daljnjem učvrići
vanju prijateljstva i bratske soli
darnosti slavenskih naroda i da će
poslužiti razvitku demokracije i
učvrSćivanju mira medju narodi-ma"
(Generalisimus Staljin u
svom pozdravu upućenom Kon-gresu)
U duhu tih načela borbo za mir
i istinsku narodnu demokraciju od-vijao
se rad Kongresa takvim
principima prožet Je i nadahnut
proglas koji Je Kongres uputio
svim slavenskim i miroljubivim na
rodima svijeta: "Ujedinjeni veli-kom
idejom uništenja fašizma u
godinama rata slavenski su na-rodi
sada ujedinjeni idejom borbe
za mir i sigurnost idejom borbe
protiv ostataka faiizma Bratstvo
slavenskih naroda njihovo uzaja-mno
poštovanje i suradnja jesu po-uzdano
jamstvo mira i sigurnosti
u cijelom svijetu"
Uratstvo Slavena rezultat Je bor
be protiv zavojevača i pobjede no-vih
demokratskih tekovina koje
su slavenski narodi izvojevall u
velikom oslobodilačkom ratu uz po-moć
velikog ruskog naroda Tom
bratstvu je tudji svaka pomisao o
krojenju prava drugih naroda:
"Slavenski narodi znaju i umiju
da cijene slobodu i nezavisnost svo-jih
zemalja ali oni isto tako cijene
i uvažavaju slobodu i nezavisnost
drugih naroda"
Zahvaljujući bal toj okolnosti ito
Je borbe sla-- 1 imperijalista
venskih naroda stajao Sovjetski
Savez najnaprednija država u svi
jetu slavenski su narodi u teme
lje svoga novog bratstva uzidali
demokratske i princi
pe: borba za mir i nezavisnost na-roda
za bratsku suradnju
njima na bazi ravnopravnosti I ne-zavisnosti
svakog pojedinog naro-da
borba za ostvarenje istinske
narodne demokracije
Poslije uništenja njemačkih fa-šističkih
zavojevača slavenski na-rodi
oslobodivii se im-perijalističkih
država i svojih do-maćih
izroda i izdajica postali su
rukovodstvom svog Sveslaven-skog
komiteta nepokolebljivi borci
protiv svih pokušaja reakcije da
stvara nova žarišta sukoba u svi
jetu protiv svih imperijalističkih
intriga i huJkanJa kojima Je
da zastraše I porobe male narode
Oni su postali uporni borci za mir
nezavisnost i slobodu svih naroda
za usku suradnju medju njima
Njima J- - tudje i neprijateljsko sve
ono ito teži za agresijom i porob-ljavanjem
drugih naroda Jer je
njihova demokracija plod lenjin-ko-staljins- ke
nauke i velike bor-be
protiv ugnjetača
Ilereći se za mir i nezavisnost
sa istinsku demokraciju slavenski
tko želi mir tko iell procvat na
roda dužan je podržava i sve
strano će podržavati bratstvo sla
na nee" tra ono njoj veWh naroda" kako Je istaknuto
na
na
ne- - to
u proglasu Kongresa
Danas nakon godinu danas mi
Jasno vidimo koliko su bili pravilni
zaključci koji je posta-vio
kao osnovni zadatak svih sla-venskih
naroda borbu za
mir za čvrsto i bratstvo I
prijateljstvo kliko slavenskih to-liko
i svih stoje na
straži mira i demokracije Ovaj
poziv Slavenskog prihva-tili
su svi slavenski narodi sve
žaba Je Joi živa Cijeli poVus progresivne snage svijeta
prilagodilo
Gandhi
vodje nacionalno-sti
miru Indiji"
Kroz
je limunov cijena
mira
čovjećanske
medju
gospodstva
pod
trajan
trajno
naroda koji
mase
radnog naroda u čitavom svijetu
Slavenski narodi -- su kroz prote
klu godinu učinili mnogo na jača
Voii teljstva solidarnosti i suradnje s
ostalim narodima Već ranije stvo-renim
ugovorima o prijateljstvu
suradnji i uzajamnoj pomoći pri-ključuje
se novi nedavno sklopljeni
ugovor izmedju Dugarske i Jugo-slavije
a nema tome ni osam dana
kako je sklopljen ugovor o prija-teljstvu
suradnji i uzajamnoj po-moći
izmedju Madžarske i Jugo-slavije
Ovi ugovori veliki su pri-nos
stvari mira ne samo na Bal
kanu nego i u čitavom svijetu aj
ugovor a Madžarskom joi je Jedan
nov i velik dokaz o tome da sla-venski
narodi žele i hoće da sura-djuj- u
sa svakim narodom sa sva-kom
zemljom koja je protivna im-perijalističkoj
i antidemokratskoj
politici ugnjetavanja 1 agresije To
je istakao i drug Tito u svom go-voru
koji je održao poslije potpi-sivanja
ugovora: "Kada smo svr-ii-li rat mi nismo mislili na to da
stvaramo nekakve slavenske blo-kove
to Je bila stara ideja "pan-slavizma"
to Je bila ideja stvore-na
pod ruskim carem Lenjinsko-staljinsk- a
koncepcija mcdjutlm
sasvim Je drugačija bez obzira o
kome se radi — o Slavenima Ma
džarima Francuzima Nijemcima
Englezima ili Amerikancima Ma
o kojoj se nacionalnosti radilo ma
kojoj nacionalnosti tko pripadao
ako on nije demokrat ako on teli
ugnjetavanju drugih naroda on
nama tudj A svaki onaj koji stoji
na stanovištu istinske narodne de-mokracije
koji stoji na stanovištu
pravilnog staljinskog rjeSavanJa
nacionalnog pitanja i pravilnog us-postavljanja
medjusobnih odnosa
on je naS brat on je nama prija-telj
pa bio to Madžar Ćeh Poljak
ili bilo tko drugi svejedno je"
Slavenski su narodi istovremeno
učinili veliki korak u daUnlol Iz
gradnji svojih država u učvršći-vanju
i Jačanju svog demokratskog
poretka Qni su prebrodili najveći
dio poteškoća koje im Je donio rat
i fašistička pustoienja te oslobo-djc- nl
od kapitalista i veleposjed
nika bez pomoći porobljivačkih
želenaikih zajmova prekooceanskih
kreditora svojim vlastitim snaga-ma
pomažući As medjusofeno os-tvaruju
novu plansku privredu I
stvaraju uslove za isgrsdaju J-jali-zma
u svojim zemljama Jaeaju
svoju nezavisnost i svoju obram-benu
moć
Svojim uspjesima u isgradnjl ze-mlje
Jačanjem i proeaTslJfvanJtm
bratstva i uzajamne suradnje me-dju
sobom i sa drugim narodima
kao i upornom borbom protiv im-perijalizma
slavenski naredi na
čelu sa Sovjetk(m Savezom prido-nose
najviie stvari mira i surad-nje
medju narodima Jačanju i u-čvrić- enju
demokratskih snaga u
svijetu Oni slabe inperiJaHstsfki
antidemokratoki taV" iMstVajttel
na čelu oslobodilačke kod i njihovih siueu
cilj
bijesnu ali bespomoćnu nvrfaju
Toj njihovoj mrinjl njihovim
"planovima" "atomskim bomba-ma"
za svjetskim gos-podstvom
I ratno-huikacl- uj politi-ci
i intrigama američkih imperij-list- a
i njihovih lakeja slavenski
narodi suprotstavljaju svoje čvr-sto
i nerasruiivo bratstvo svoju
ustrajnu borbu za mir demokra-ciju
bratsku suradnju svih sfoba-doljubiv- ih naroda svijeta bec obi-r-a
jesu li to veliki ili mali naredi
Slavenski narodi mogu s pono-som
pogledati predjeni put Jer Je
to bila uspješna i plodonosna ber-ba
za očuvanje mira i demokraci-je
aktivan bilans progresivnog čo
vječanstva u borbi sa lobodu
napredak Oni će i dalje razvijati
i produbljivati bratstvo i suradnju
izmedju sebe i ostalih nareda Ja-čati
i razvijati svoju naprednu de-mokraciju
stvarajući čvrstu i si-gurnu
ekonomsku osnovku za os-tvarenje
soeijalisma svijeeni da će
time pridonijeti daljnjem Jačanju
demokratskih snaga u svijeta
stvari mira i suradnje medju na-rodima
I) Foretlć
naroej se oore za najosnovnije iez-- 1 i J nje i nastojanja svih progretivnihj NammfaVa U OU TrSI8
da
ito
Kongresa
kongresa
Je
težnjama
stvoriti svoju bazu
Trst — Govoreći o medjunared
nom položaju slobodnog teritorija
Trsta na konferenciji Osvofeodflne
fronte koja se 11 Januara održa
vala u Trstu tajnik kvrsnog od-bora
SLAU Branko Dabtć istakao
je da anglo-američ- ki imperijalizam
pokušava produžiti u Europi Hniju
stvaranja političkih i vojnih pozi-cija
u perspektivi budućeg rata
Anglo-amerikan- ci pokušavaju da
i Trst pretvore u svoju bazu i za-to
odugovlače sa naimenovanjem
guvernera To znači da će slobodni
teritorij Trsta biti izložen Joi snaž-nijim
udarcima anglo-amerićk- eg
imperijalizma U toj sltuaeiji naj
teži će biti položaj slovenskog na- - nju I produbljivanju svog prija- - roLf pred3tava „jp nije --snage Trsta
Babić Je zatim oštro osudio cje-pač- ku
politiku ljudi okupljenih u
tako zvanom "Slovenskom demo-kratskom
savezu" koji nije-is-ta
drugo nego obična agentura anglo-američkog
imperijalizma medju
Slovencima Ti ljudi koji su za
vrijeme narodno oslobodilačke bor-be
služili njemačkom i talijanskom
fašizmu danas produžuju istu po-litiku
za račun novih gospodara
atM kriiHi4rirtih