Nase Novine, January 25, 1978

              С7в 1 973— 197о. ЈнаиииииииР111
Тко pamti — proSlo је pet godina. Тко јоб
pamti? I: Sto pamti? Pamti li se da Cileom od
11. septembra 1973. silom vlada general
Augusto Pinochet i njegov vojni rezim — HI da
je Cileom do 11. septembra 1973. ujutro izabra-n- o
vladao predsjedhik Salvador Allende i njego-v- a
socijalisti6ka vlada narodnog jedinstva?
Neki u 6ijem se svijetu ill "hemisferi" Cile
nalazi pamte, 6ini se, vise prvo nego drugo.
Pinocheta se i ne mole previdjeti — tu je, sa
svim svojim tenkovima i bajunetama, izvanred-ni- m
mjerama i redovitom policijom. Allendease
moglo' zaboraviti, nema ga vise, izbrisan je i
nestao. Mozdagase i htjelo zaboraviti. Nije II u
torn svijetu lakSe i zahvalnije napadati diktaturu
— moze posluziti i kao alibi nekim zagovornici-m- a
ljudskih prava — nego braniti socijalizam?
USKUSTVO I OPOMENA
Spasit 6e se Cile samo ako se bude 6inilo
oboje i zajedno — i snagama svih koji zele da
svijet Ide naprijed i da se u njemu zivi stobodno
i spokojno, bili socijalisti ili komunisti, ill i
nesocijalisti i nekomunisti, bili vjernici ili
nevjernici, marksisti ili nemarksisti, pripadali
ovojn, onom ili "tre6em" svijetu. Zbog 6ilean-sko- g
— i zbog svjetskpg — sutra ne smije se
zaboraviti ni 6ileanskb danas, ni 6ileansko
јибег. U teSkoj Skoli 2ivota vaine su sve lekcije,
sva iskustva i sve spoznaje, i dobre i' IqSe.
Va2ne su бак i дгебке. I iz njih se moze — I
mora —. u6iti. A Cile i jest iskustvo — gorko. I
opomena. Svima, i za sve napredne ljude u
svijetu.
Bez obzira na sve Sto je Allende mozda. pro-pusti- o,
ili u cemu je pogrijeSio; bez obzira na
sve Sto se u onim i ovim priiikama moglo i
moze u6initi u Ciieu; bez obzira i na sve
"vanjske 6inioce", na ulogu CIA i interese Sjed.
Drzava (koje su Cileu samo u prye trl godine
pod Pinochetom ve6 bile poslale viSe dolara
nego pod i jednom demokratskom vladom
prije); bez obzira dakle na neposredne uzroke
"sloma Allendeovog socijalisti6kog eksperi-menta- ":
u Cileu — I to je vazno i za danas I
sutra — nije dokazano da se socijalizam (nikad,
nigdje i иорбе) ne moze graditi i mirnim
putem; dokazano je samo — all to se znalo I
prije — da revoluciju treba braniti i oruzjem.
Svuda.
. I, joS viSe: dokazano je da socijalisti,
napredne snage uopce, poStuju pravila demo-kratsk- e
igre viSe od nekih drugih, kojima ja , demokracija pa i sloboda 6esto samo prazna
rijed ili im sluzi samo da o6uvaju vlastite,
nedemokratske interese. Onih koji i danasflbez
ikakva dokaza, tvrde daJt"lijeve straike!;nlUm--.
zapadnoj en:tMmi pobjedom na Izborlmatyer Jfejafreme bl ;napusl]ebll
niti ako poslije'u nWfjn izb'Srirriaizgube vedlnu
u parlamentu — a baS je u Cileu dokazano da se
antikomunisti igraju demokracije samo dok ih
ona odrzava na vlasti, a inace grabe vlast i silom --
i ne poStuju n Ikakva i nl6ija pravila parlamen-tarn- e
igre.
MJERILOISIMBOL
, Uza sve razlike izmedu Latinske Amerike i
Evrope, Cile prema tome ostaje i Sire, svjetsko
iskustvo; ostaje mjerilo i slmbol, ostaje mjesto
na kojem se dljeli napredno i nazadno, demo-kra- ti
i nedemokrati. Cileanski faSizam moze
zbaciti samo 6ileanski narod, ali 6e to mo6l
u6initi samo ako mu pomognu svi antifaSistl u
svijetu — i ako ta ротоб ne bude, kako poneg-dj- e
jest, jednpstrana i blokovska, vodena nekim
"globalnim" intereslma, nego орба i neblokov-sk- a.
Cile 6e opet biti Sto je робео bivati samo
ako ne bude ni amer!6ko ni bilo Cije uporiSte u
Latinskoj Americi, nego svoj, nezavisan, nesvr-sta- n
i Slobodan — Slobodan izvana I iznutra, u
svakom pogledu.
EKONOMSKI POLOZAJ
NASIH LJUDI
Do kraja prvog svjetskog rata
nije bilo masovnijeg dosoljavanja
nasih ljudi u ta) dio svijeta. Tek
izmedu dva rata mogucnosti za
useijavanje u juznoameri£ke
drzave bile su vrlo povoljne. Dose-Ijenic- ke vlasti u pojedinlm zem-ljama
nudile su doseljenlcima
mnoge pogodnosti, brinule se o
njlhovora smjestaju od trenutka
useljerifa sve dok ne bi nasll zapo-slenj- e. Svaki doseljenlk imao je
osiguran stan i hranu za pet dana
po dolasku, besplatno putovanje
po unutrasnjosti zemlje do mjesta
zaposlenja, a u slucaju bolesti be-splatno
Iijecenje. U to vrijeme
doselio se u Juznu Ameriku velfk
broj nasih ljudi. Podaci bivseg Ise-Ijenick- og komesarljata u Zagrebu
pokazuju da je zakljucno sa 1030.
godinom u Juznoj Americi bilo
nastanjeno oko 250.000 iseljenika,
od kojih su 80 posto bili Hrvati.
Medu njima bilo ih je najvise iz
Dalmacije, iz Hrvatskog primorja
i Istre. U nekim drzavama, kao u
Cileu, iseljenicl su dolazilf gotovo
iz istih regija.
Drug! svjetski rat prekinuo je
iseljavanje u Juznu Ameriku. Ali
neposredno poslije njegova zavr-setk-a tamo stiie velik broj pripad-nik- a kvisllnskih organizacija u
domovini za vrijemedrugog svjets-kog
rata.
Nasi ljudi koji su iseljavali u
Juznu Ameriku bili su uglavnom
zemljoradnici, dijelom pomorci, a
samo manjl dio bili su kvalifici-ran- i
I nekvalificirani radnlci. Inte-lektual- ci su bili vrlo rijetki. Tako
sastavljeno iseljenlstvo ipak je u
novoj sredlnl postiglo izvanredne
rezultate. U provincijama Chaco,
Santa Fe, Patagonija, Rio Negro,
zatim u provinciji Magallanes
nasi ljudi su se bavill poljoprivre-dom- ,
uzgojem pamuKa, vinogra-darstvo- m, stocarstvom i stocars-kl- h
proizyAda. Po gradovima otva-ra- li su male i velike trgovlne, a
bavili su se i ugostiteljstvom.
VLASNICI BAKRA I
SALITRE
U nekim zemljama posvetili su
se rudarstvu. Tako su u Boliviji
nasi ljudi postal! vlasnici velikih
rudnika srebra, bakra, platine i
sumpora. Bili su poznati i kao do-b- ri gradevinski radnici i poduzet-nic- l.
U pokrajinl Magallanes gra-di-li su vodovod, ceste i mostovo. U
nekim industrijskim granama po-stig- ll
su zaista zavidne uspjehe.
Tako u gradu Antofagasta poje-din- ci preuzimaju vodstvo u salltre-no- j
industriji. Medu njima treba
istaknuti Baburicu, Lukinovica i
Petrinovlco. Oni su kontrollrali
trecinu cjelokupne proizvodnje cl-lean-ske
salitre. Posjedovall su 24
tvornice u kojima Je radilo oko,
70Л00 ljudi. Gotovo sav einovnicki
i upravni - aparat sacinjavali su
nasi iseljenicl. ' U argentinskom brodarstvu
dugi niz godina najvecu ulogu
imao je Nikola Mihanovic, rodom
iz Dole nedaleko od Dubrovnika.
On je postavio temelje modernom
brodarstvu na rijekama u Argen-tina
Razvio je rijecnl promet na ri-je- ci La Plati i njenim pritocima u
vrijeme dok u Argentlni jos nije
bio razgranat zeljeznicki promet
Mihanovic je 1878. osnovao paro-brodars- ko druStvo od kojeg ce
kasnije nastati Compania Arge-ntina.
To drustvo je 1900. imalo 289
brodova s ukupno 84.973 BRT. Mi-hanovic
je tada bio medu najve-ci- m brodovlasnlcima na svijetu.
PRVA JUGOSLAVENSKA
BANKA
Ekonomskoj afirmaciji nasih
iseljenika mnogo je pomoglo i os- -
nivanje Jugoslavenske banke 1.
sijecnja 1018. u Punta Arenas, a u
kojoj su dionicari bili nasi ljudi.
Ta je za vrijeme svjetske
ekonomske krize 1020. zatvorena.
Iseljenicima je trebala njihova vla-stl- ta banka, pa je 1057, na inicija-tiv- u Nikole Simunovica 1 Ante Ko-sanovi-ca,
Jugoslavenska banka
ponovo otvorena.
VLASTITA DRU§TVA
Ipak, nasim ljudima u zemljama
Juzne Amerike sreca nije bila pod-jedna- ko naklonjena. Najveci dio
nije postigao vecih materijalnih
uspjeha, ostao je po plantazama
juznoa'merickih drzava ili u pred-gradim- a velikih gradova,
kao cakareri, radnici i mornari.
Odmah po dolasku u novu iselje-nick- u sredinu, nasi su ljudi shva-ti-li vaznost osnivanja vlastitlh na-clonal- nlh organizacija. Njihova
prva drustva bila su pdtporna i
dobrotvorna, namijenjena medu-sobno- m pruzanju pomoci u nevo-l- ji
i borbi za samoodrzanje. Medu--
Sto je u Cileu bilo, jasho je i kad se danas
opet 6lta ono od prije — britanski knjlzevnik
Graham Greene, reel mo, u reportazl spo6etka
1972: "Vlada koja je postlgla tako mnogo —
podrzavala je rudnlke bakra, uspostavila otku-po- m
dionica kontrolu nad najvainljim banka-m- a,
provela zemljiSnu reformu — mora se
ponekad pltati gdje se, kada i kako mora o6ekl-va- ti
protuudarac... Opasnost se osjeda u
zraku... a i Pentagon bi se mogao osjetiti ponu-kani- m
da dokaze nesmanjenu mo6 u podru6ju
Sto ga smatra dijelom svoje sfere interesa..."
Sto jest, jasno je i raS6IS6eno: "Sada postoji
samo joS jedan Izbor — faSizam ili socijalizam"
("Stern", Hamburg, u reportazi iz 1977).
Zna se tko je Pinochet, 6iji je 6ovjek, tko ga
podiiava, za koga I б!је Interese i proiiv koga I
беда brani — kako on kaze — "slobodnl svijet".
tim, nasi su ljudi zeljeli da u novoj
sredini sa6uvaju svoje etnifike tra-dlcij- e,
svoju ljubav za staru domo-vin- u
i nadasve da cuvaju materin-sk- i
jezik, kako bi se na taj na£in
ocuvali kao posebna narodnosna
skupina medu ostalim doseljenl-cima
i starosjediocima. To je bio
najvazniji razlog zbog kojeg su
osnovali velik broj potpornih i kul-turno-prosvje-tnih
organizacija
gotovo u svakom naselju u koje su
se nastanili.
Buduci da su nasi prvi iseljenicl
stizali na podrucje Buenos Airesa,
razumljivo je da je tu i poceo
drustveno-politid- ki zlvot na§in
ljudi u Argentini. Jos 1878. osni-vaj- u Sociedad Austro-Hungar- a de
Socorros Mutuos (Austro-ugarsk- o drustvo uzajamne pomoci). Osni-va- ci tog najstarijeg drustva u Juz-noj
Americi bili su vecinom iselje-nicl
iz Dalmacije i Istre. U to vri-jeme
nitko nije vodio drustvenu
brigu o nasim iseljenicima, ni u
UPRAVA 3UGOSLAVENSKO-CILEANSK- E BANKE, КОЈА ЗЕ 0BN0VUENA 1957. GODINE
banka
radeci
domovini, a jos manje u Argen-tini.
Stoga su oni bili upuceni je- - dan na drugoga. U prvom redu,
brlnuli su se o bolesnim clano-vim- a
VAL IMIGRACIDE NA
ARGENTINSKIM
PLAZAMA
O socijalnoj strukturi clanstva,
o osnivaclma dru§tva i o njihovim
potrebama pisao je podrobno
Adam Jerkovic, jedan od tajnika
tog drustva: Vec 1870. godine po-ceo
je na argentinske plaze pristi-za- ti val imigracije iz zemalja koje
pripadaju Srednjoj Evropi, a koje
su bile pod velikim Austro-Ugars-ki- m carstvom. Medu torn masom
bilo je mnogo onih koji su se ze-ljeli
otrgnuti ispod carske vlasti i
pobjeci izvan zemlje, trazeci nove
mogu6nosti za Slobodan i nesme-ta- n rad u borbi za slobodu i
ideale kojima su bill zadojeni,
iako su bili u manjlni.
(Nastavlja se)
— Zna se da je njegov rezim silom "stabilizirao"
prilike u zemlji "na Stetu najsiromaSnijih, pa
бак i razbivSi onaj srednji stalez koji je 1972,
godinu dana prije риба, organizirao glavni otpor
protiv Allendea poSto je oligarhija svoja dobra
odavno bila prebacila u inozemstvo" ("Zeit",
Hamburg, u 6lanku ovih dana). Zna se — ali
treba uvijek fenova ponoviti. I zbog Cilea, i zbog
drugih. Zbog napretka u svijetu иорбе — i
opasnosti koje mu, ne samo u Cileu, joS prijete4
Pinochet je jedan, ali nije i jedini, na 2alost.
Ali — nasrecu: nikad nigdje ni jedan Pino-chet
nije ostao viSe od epizode. Napredak se
moze usporiti, ali ne i zaustaviti. A vedina — u
Cileu, drugdje, u svijetu иорбе — zeli
napredak', iako joj ponekad i ponegdje treba
vremena da ono Sto zeli I u6ini.
2EUKO BRIHTA