Nase Novine, January 25, 1978

              IfBat fpУ Ifeffflt yillhVt aш
шw. rfi'
У i
GRdKAr NeobjaSnjiva
Atena (Tanjug) — Isticanje kandidature Mikisa
Theodorakisa za gradona6elnika Atene na list! KP
Grcke (za inozemstvo) ozna6ilo je konacan rascjep opo-zici- je
u naporima za zajedni6ki nastup na opdlnsklm
izborima u Gr6koj iduceg mjeseca.
Najveca opoziciona stran-k- a,
Svegrdki socijalisti6ki
pokret 6e u Ateni, za isti
polozaj, istadi svog.kandi-dat- a
Biosa, dosadaSnjeg
predsjednika op6ine aten-sko- g
predgradaZografu, dok
ce vladina Nova demokraci-ja- ,
najvjerojatnije, postaviti
kao kandidata sadaSnjeg mi-nist- ra
za kulturu i prosvjetu
Plitasa.
Prema ovdaSnjim predvl-danjim- a,
borba za mjesto
gradona6elnika Atene, koja
je oduvijek imala veliko poli-tidk- o
zna6enje za sve politifi-k- e
stranke Grdke, vodit 6e se
uglavnom izmedu Theodora
BRAZIL: Sanse za osnivanje
mdniike straahe
Rio De Janeiro (Od dopisnika Ta-njug- a)
-- i Reformatorekl plapovi
vladejlgeneraja GeiselaJ njegova
nasljednika, generate Figuelreda,
iako ргШбпо zbrkanl 4 nepdredeni,
utjecali.su na opcu politl6ku sliku
Brazila, tkoju u posljednje vrijeme
obiljezava i prerastanje radnl6ke
klaseove najvede latlnskoamericke
zemlje u aktivnog politlfikog fakto-ra- .,
Svjedoci.povremenlh vaiova rad- -
biko ш УшуШШМШШКШШшшш
kisa, s liste KP Gr6ke .(za
inozemstvo), i vladinog kan-didata
Plitasa, koji je svoje-dobn- o
vec zauzimao taj po-lozaj,
i tada stekao naklo-no- st
Atenjana. Samim tim
Sanse kandidata PASOK-- a
Biosa ocjenjuju se kao veo-m- a
male, pa bi njegov izbor
bio pravo iznenadenje. Me-duti- m,
ono Sto najvlSe priv-Ia- 6i
paznju ovdaSnje javnos-t- i
to je saznanje da je
pokudaj stvaranja neke vrste
"Narodne fronte" medu opo-zicioni- m
strankama, 6ini se,
копабпо propao; zbog nesu-glasi- ca do kojih je doSlo
izmedu PASOK-- a i KP Grtke
(za inozemstvo).
nlckih strajkova, koji su, з rijetkim
iznlmkama, zavrfieni pozivitnim is-ho'd- om
I zadbvoljavajfudim rezulta-;,- ,
tlma IzVavnih'pregovora radnika I
poslodavaca, JednodUSnl su u zak-1јиб- ки
da 8U,doma6l i strani kapitai
evjesnl te nove uloge i vaznosti
radnika.
Poslodavcl mljenjaju dlaku..
— Privikavajucl se postupno na
taj novl "modus Vivendi" nametnut
simBOL
h0m%m
Ш0Ш17"К"УШ №'Ж11В1нннак;!7%';:;: --' ,v ; -
-- .71ШШШ1Жа,.'7У,ПК:. ' J . ,,. "'' .''..,,,;л..'„,—.
"Budl ponosan Sto si cm. Radi na svom Ибпот I politldkom
oslobodenju I ml 6emo se saml osloboditi..." Ovlh nekollko red
otkriva suStlnu ибвпЈа o "crnadkoj samosvestl", koje Je krajem
Sezdesetlh godina робео da propagira jutnoafrldkl crnadki
omladlnski vod Stlv Biko. Kao I mnogi drugl njegovi sunarodnici
iste bole koie, Biko je uhapSen bez presude. Muden Je, zatlm, u
zatvoru I, u mudenju, ubljen. Neutralni mediclnski veStaci su to
dokazaU, made Juinoafridka sudska porota, u strahu za sopstvenl
flziCki integrltet nlje smela da prlhvati takav nalaz. Od smrtl Stlva
Bikoa proSlo je godlnu dana. Za to vreme, tvrdokorne Juznoafriiko
vlasti su se primakle saznanju da Je raslzam teSko odbranltl kao
unujraSnJu polltiku vellke zemlje, a mllionl mladlh crnaca svesnl su
snage Ideala za koje je Biko dao llvot. "Budl ponosan Sto si crn..."
ponavlja masa crnaCke omladlne, uprkos krvavlm obradunlma kakav
je bio onaj u Sovetu, uprkos teroru mlnlstra pravosuda Krlgera.
Biko nlje uzalud umro. To pokazuju I dostojanstvena Ilea njegovog
brata, supruge, sestre I majke (s leva na desno) snlmljena proSle
godlne na pogrebnoj crkvenoj svedanostl. Levo je fotograflja Stlva
Bikoa.
.Uo6l ove gpdISnJIce policija Juinoafrldke unlje uhapslla je
trinaest rodaka I prlfatelfa ovog mudenika, To Je svakako u "znak
sfedanja" na raslstl6kina6in...
obnbva"slu6aja"
Aldo Moro
Stampa objavljuje plsma nastra-dalo- g
demokrScanskog vode. —
Ocjenjuje se da ova akcija opasnije
nego ikad ugrozava vladinu veclnu.
Slucaj Moro je obnovljen na
na6in kojl, prema ocjenl ovdaSnje
javnosti, opasnije nego ikad ugro-zava
vladinu veblnu. Neposredan
povod za pokretanje debate sadr-za- n
je u pismima traglcno nastra-dalo- g
demokrScanskog vode koja
su na neobJaSnjiv nacln upravo
sada dospjela u Stampu.
Napisana pod pritiskom terorista
plsma sadrie I neke nepovoljne
ocjene o ponaSanju komunista I
demokrScana u danlma proljetne
krize. Objavljlvanje plsama podu-dar- a
se s pojavom u javnosti
Mitterrandova dnevnika u kojemu
se, opet, uloga vode talljanskih
socijalista Craxlja nastojl prikazati
u povoljnom svljetlu.
Policija je, napokon, posljednjlh
dana efikasnija nego u svim pret-hodnl- m
mjesecima zajedno. Posli-j- e
hapSenJa dvojlce tipografsklh
radnika, Iza brave je I Corado Alunl
kojega Stampa naziva "prirodnim
nasljednikom" vode "Crvenlh bri-gad- a"
Renata Curclja.
Strajkovima, brazllski i strani kapl-talis- ti
prlhvadaju izravne pregovore
s radnicima kao normalan fenomen
prlvrednog, politickog i druStvenog
razvoja zemlje i odbacuju рокибаје
neklh ultraSklh krugova da ovim
novlm odnosimadaju "stabilizacio-n- l
karakter". Zaintereslrarfl za "raz-v- oj
bez potresa", nove generaclje
kapitalista u Brazilu pokuSavaju
pregovorlma zadovoljiti radniCke
zahtjeye, jer su u sadaSnJem trenu-tk- u
'druStvenog razvoja ove zemlje i
popustanje stega rezlma, svaki
potres mogao bl Izazvati ozbiljne
politicke poremecaje; kojl bi, neos-porn- o,
baclli zemlju u novi prlvred-n- i
kaos. Ipak je 1акбе izacl u susret
radnicima i dati Im poneSto od
onoga Sto je 14 godina, neglrano I
guSeno naslljem, nego se pozlvati
na paternallsticke radne zakone
donesene po ugiedu na Mussolini-jev- u
Italfju. Jer, to bl znacilo neml-novp- o
se suoditl s eksplozljom
radnlCkog I narodnog bunta I
dovesti ponovo tenkove na ullce,
kao 1964. godlne.
Glavni razlog, medutlm, treba
potraziti u cinjenicl da su Strajkovi i
pregovori, a osobito veoma ogra-nlce- n
rezimski "paket reforml",
uvjerili nezavlsne slndikalne vode
da je neophodno formirati auten-tifin- u
I nezavlsnu radnlfiku stranku,
oslobodenu paternallzma. Tim viSe
Sto sluzbena opozicija — Brazllski
demokratskl pokret (MBD) — tako-de- r
u osnovi burzoaska stranka,
nlje dosad izlSIa s nekom dubljom
socljalnom alternatlvom u odnosu
na rezimski pokret.
Prvl rezultat takvog shvacanja
polltifike sltuacije je Inzlstiranje
sfndlkalnlh voda da "radnicima vISe
nlje potrebno tutorstvo I paternal I--
zam".
Radnlcl, svjesnl svoje naras-l- e
mo6l, koriste sadaSnju sltuaciju,
da se usprotlve Identifikaclji s via-dlnl- m
sindlkalnim agentima Hi s
demagoSklm pobornlcima demo-kracij- e,
Inzlstlrajuci na neophod-flos- tl
da se Sto prlje prihvatl
njihova stranka kao "trefia snaga" I
politlcko oru2je.
Kap previse...
Njima se prikljucuju I pojedlni
domadi promatrafil politicklh kreta-nj- a,
kao Carlos Castelo Branco Iz
nezavisnog "Jornata do Brash",
kojl tvrdl da se, "sa naclonalnog
stanovlSta namece nuZnpst uspos-tavljan- ja
harmonlje izmedu pojedl-ni- h
socijalnlh grupa, kako bi se bez
potresa uspjelo ostvarlti novi druS-tve- nl
poredak". "Ako u-parlam-entu
sjede bankarl, veleposjednlci I
poslodavcl u njemu Ima.mjesta i za
radnike", pISe on.
,fдддддд—ддI September 27.11 а7АЦДДДДДу l ,
штшшшштшштвшт -
шШбжШШ! 7К№ш£шШш ФШШШшШ
шШтШШшШшЊ чтлЈРвшЊЈкшШЗЈКЉ. ШШШШ
tgSgmSStmUimtfUl шјммЈЈм1т4шишШ%тшгј11М инЧ nQSEvK f fr. д--- ч тНЛТг'д-",-Ј- ј jnin j"'[initji.i. [ГшЈГћгТПгГ
U vezl izraelsko-arapsko- g spora desto se nepromlSljeno kale
da su kamen spotlcafa Palestine! I njihov OslobodllaCkl pokret
(PLO). A dlnjenlca je, pak, da su tl Ijudl, koji su vjekovima ilvjeii
unutardanaSnjih granlca Izraela, danas protjerani, obespravijeni —
da su to Ijudl bez domovine.
A sve se ovo dogodilo stvaranjem moderne izraelske driave,
Sto je zapodeto tridesetih godina, a realizirano posllje 1948. Tako
jedan debar dlo Palestlnaca iivi vet tredu deceniu u zbjegovima
(kao Sto je ovaj na naSoj slid), naime, u zbjegovima je rodena ve6
dltava jedna generaclja I to Je fedina "domovina " koja im je poznata.
Dakle, za spor nisu krivi palestinski Arapi vet ekspanzionlstid-k- a
politika Izraela, koju podrlava svjetski kapltal.
Na nedavnom "summitu" u Camp Davidu krojlla se sudbina I
ovim ljudima, pa se kale da bi se kroz neklh pet godina mogla
ugovorltl nekakva autonomna uprava za Palestince Izvan Izraela.
No, svi su izgledi da od sporazuma koji su potplsali Carter, Sadat I
Begin note blti niSta, jer sve to podva na tankom ledu, dok se za
Sadata kale da je dao mnogo a za uzvrat prlmio tromjesetno obeda-nj- e
— koje Je samo to — pa arapski narodi sve skupa smatraju
obidnom izdajom.
Oko41 milijun
nepismenih
Mexico City (ADrJ) - U Latins-ko- j
Americi ima bko 41 milijun
nepismenih, Sto znafii da svaka
Cetvrta osoba iznad petnaest godi-na
ne zna ni citatl ni plsati. Ovo je
podatak koji se mogao cuti na
' medunarodnom skupu u povodu
dana pismenosti u ju2nomeksi6-ko- m
gradu Oaxi, kome prisustvuju
predstavnici 15 zemalja Latinske
Amerike.
Oko polovine latinskoameridke
djece Ispod 14. godlne nije imalo
prlllku da pohada osnovnu Skolu,
iznio je direktor Regionalnog cen-tra
za pismenost u Latinskoj Ame-nd
dr Adalberto Velazquez.
Moliere
"Prvi 6ovjek francuskoga
kazaliSta" i jedan od najvedih
svjetskih pisaca — Moliere,
prvi put ce biti prikazan u fil-m- u
francuske zene —- rezise-r- a
Ariane Mnouchkine.
U filmu pod naslovom
"Moliere" ,glavlilbget tu,
табе glurjriQikazaliSneldru'
zine azli§testincan(?oji
su snimalfvieWd'vIje
godine uz l ротоб' stotihe
statista u gradu podignutom
za potrebe filma u Sumi
Vincennes.
U uvjetlma bllske "politiCke smr-ti-"
dvlju brazllsklh stranaka, Clji je
izravnl tvorac sam reflm — koji ih
sada, pritlsnut nevoljama, uklda —
ocigledno je da je situacija zrela za
radnifiku stranku. Toga su slndi-kal- nl
vode bill svjesnl kada su
pofiell osnivati zajednlcke komislje
i kada su krajem proSloga tjedna
kategorifiki odbacili rezlmske refor-m-e,
t razee I za sebe aktivnlje poli-ti6k- o
sudjelovanje u pregrupiranju
zemlje, koje treba po6eti Iduce
godine.
.Otpora svakako ima, all Je reilmu
Jasno da bl svaki represlvnl korak,
.kojl neki prlzeljkuju, mogao blti
kap previSe u caSi radnlcke 2u£i.
Slobodan Casule
Turska:
6392RTAVANASILJA
Ankara — U nesmanjenom
valu nasilja u Turskoj, u raz-dobl- ju
od 1. januara i 14.
septembra ove godine, 639
osoba je ubijeno a viSe od
4425 je ozlijedeno.
Prema sluZbenim podaci-m- a,
u istom razdoblju, doSlo
je do 4145 zestokih sukoba,
uklju6uju6i 2828 oruzanih
napada, od kojih je 729
sukoba bilo studentskih.
UHAPSEN71SINDIKAUST
Barcelona — Spanjolska
policija uhapsila je nedavno
u Barceloni 71-o- g sindikalis-tu- .
Нарбепје je uslijedilo
Strajku 2300 radnika zaposle-ni- h
na 30 benzinskih pumpi.
Svi uhapSeni su pripadnici
Naciohalne konfederacije ra-d- a.
ibstali gradani"
4 pronadeni u
zatvorima
Buenos Aires — Argentinskl gra-dan- i,
proglaSeni pre Izvesnog vre-me- na
za "nestale", копабпо su
pronadeni pod zatvorsklm krovom.
Posle vISe meseci 139 Ilea, Cije su
porodice uzaludno pokuSavale da
doznaju Sta se sa njima zbllo, poja-vil- o
se na spisku "pronadenlh" —
Javlja Frans pres prenoseel zvanl6-n- o
saopStenje pollcijske prefekture
glavnog grada Argentine.
Veclna iznenada otkrivenlh gra-da- na
nalazlla se u raznim zatvori-ma.
Kako se naglaSava u saopSte-nj- u
policija, mnogi su lezali u zat-vorima,
zato Sto se porodice nisu
interesovale za njih I'hlsu prljavile
njihov nestanak.
Vlasti su joS jula obavestile
zainteresovane humanitarne orga-nlzaclj- e.
da je 87 Ilea za koja su tra-ze- na
ob]aShjenJa,, fivo i zdravo i da
se nalaze u Argentini.