Novosti, September 25, 1945

              'ju
-
£?
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 25 septembra 1945
NOVOSTI
Published everf Tuesdav Thursda7 and Saturdar by the
Novosti Publishing Companf
In the Croatian Language
ADRESA NOVOSTI
206 Adelcride Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaido 1642
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrraudeom jeziku
Registered in the Regiotry Office for the Citv of Toronto
on the 24th dar of October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Borba Fordovih radnika je
opravdana i ona zasjeca u
interese ostalih radnika Kanade
Navršava se drugi tjedan opravdane borbe Fordovih rad
nika u Windsoru Njih više od deset hiljada štrajkuje već evo
četrnaest dana a da se još ni danas ne vidi izlaza niti se od
strane federalnih ili provincijalnih vlasti poduzimaju energi-čnije
mjere da se štrajk rješi u korist radnika
Mi na borbu Fordovih radnika u Windoru gledamo kao
na borbu svih radnika u Kanadi jer ono što danas traže auto-mobilski
radnici ono će sutra tražiti radnici druge industrije
Ono za što se oni bore za tim teže i drugi radnici preko cijele
zemlje
Što traže Fordovi radnici?
Traže stalno uposlenje minimalnu plaću od 1800 dolara
godišnje pravo na kolektivno pregovaranje poštivanje unij-sko- g
ugovora i prava opstanka unije
Zar ovi zahtjevi nisu opravdani? Zar se oni ne odnose i
na ostale radnike u Kanadi koji bi takodjer rado siguran po-sao
i minimalnu plaću od 1800 dolara godišnje i pravo na ko-lektivno
pregovaranje Da ono za što se bore Fordovi rad-nici
danas za ono će se sutra boriti radnici u drugoj industriji
uspije li Fordovoj kompaniji da pobijedi u ovom štrajku
Mjesecima i godinama proizvodili su Fordovi radnici sred-stva
za ratne potrebe Neumorno su radili jer su znali da rade
ne samo za svoj opstanak nego i za ratne potrebe naše zemlje
Znali su da ono što oni proizvode treba Ujedinjenim Nacija-ma
za borbu protiv oružanih fašističkih razbojnika I dok su
tako Fordovi radnici proizvadjali ratu potrebna sredstva i uje-dno
gomilali masne profite Fordove kompanije kompanija je
vodila borbu izazivala i na sve načine nastojala razbiti nji-hovu
uniju Sve što se je bliže približavao pobjedonosni svr-šetak
rata sve drskija je bila kompanija
Naročito se drsko i sebično ponašala ona kad je došlo
vrijeme obnove ugovora sa unijom i kad je unija u sugla-sju
sa posljeratnim vremenima predložila svoje nadopune za
novi ugovor Nakon je kompanija mjesecima odbijala pregova-rati
i potpisati novi ugovor i nakon je uslijed sve većeg pri-tiska
pristala da se uspostavi nagodbeni odbor koji bi imao
riješiti spor pokušala je cijeli problem skrenuti u pravcu ra-sprave
na sitne potankosti izjavivši drsko da neće pregova-rati
o problemima koje postavlja unija nego samo o onima
koje kompanija smatra nužnim Prema takvom stanovištu
Fordove kompanije taj nagodbeni odbor nema pravo rješa-vati
i stvarati odluka po tako važnim pitanjima kao što 3u
stalno uposlenje popravak plaća otpuštanje sa posla pravo
na posao povraćenim vojnicima potporu otpuštenim radnicima
dok se industrija preinačuje itd "To pravo kaže kompanija
ostaje pravo samo kompanije i nikoga više"
I tako je došlo do štrajka Tako je došlo do otvorene i je-dino
preotetale borbe za Fordove radnike
štrajk teče svojim normalnim tokom Industrija stoji Rad-nici
uporno stoje kod svojih zahtjeva jer su opravdani a kom-panija
prkosi i radnicima i vlastima Vlasti umjesto da pri-stupe
k pitanju energično i nastoje pomoći riješiti spor drže
se nemoćno ili pak prijete da će poslati četu pandura koji
će praviti red ako do nereda dodje
Ponavljamo štrajk Fordovih radnika u Windsoru nije više
pitanje samo Fordovih radnika niti je pitanje samo Windsora
To je naše nacionalno pitanje pitanje gdje se radnici jedne
grane industrije bore za ono što bi trebali imati radnici pre-ko
cijele zemlje Odtuda dolazi potreba solidarnosti radnika
iz drugih mjesta i druge industrije Odtuda dolazi potreba mo-ralne
podrške Fordovih radnika potreba svestranog pritiska
na federalne i provincijalne vlasti da energičnije intervenišu
u brzom i povoljnom rješenju štrajka prije nego se i ostala
automobilska industrija priključi štrajku u znaku solidarno
sti i prije nego reakcionarno namjere Fordove kompanije
uspiju da skrše štrajk i primjerom pokažu drugim kompani-jama
kako se krše ugovori i razbijaju radničke unije
Fordovi radnici će izrdžati borbu u to mi ne sumnjamo
Ali da lakše izdrže mi smo pozvani da im pomognemo mo-ralno
a ako dodje do potrebe i materijalno O toj našoj pot-pori
i o njihovoj izdržljivosti ovisi pobjeda
Naša neposredna pomoć Fordovim radnicima je moralna
podrška od svih unijskih tijela zemlje SoHdarisati se sa nji-hovom
opravdanom borbom usvajati rezolucije i tražiti od
vlade premijera Kinga da smjesta posreduje u korist štrajku-jući- h
radnika
To su naše neposredne dužnosti i budimo sigurni da nam
Fordovi radnici i njihova unija neće nikada zaboraviti uslu-ge
Oni će nam tu uslugu vratit ako nikad prije to onda kad
radnici iz druge industrije Ludu u sličnoj borbi sa svojom
kompanijom
1
Kanada
Koliko god kanadskom narodu
treba bolja politika za eko-nomsku
stabilnost i bolji život kod
kuće toliko i još više je potreb-na
progresivna vanjska politika
Na sadahjem zasjedanju fede-ralni
parlamenat ima na dnevnom
redu niz važnih pitanja u sferi
vanjske politike i odnosa prema
drugim zemljama Parlamenat ima
potvrditi čarter Ujedinjenih Na-cija
za podržavanje mira i prijed-loge
Bretton Woods konferencije
za davanje širokih zajmova zem-ljama
koje su ratom opustošene i
koje očekuju kanadsku pomoć
Svojom visoko razvijenom indu-strijom
i velikim prirodnim bogat-stvima
Kanada može igrati važnu
ulogu u demokratskoj rekonstru- -
kciji svijeta Porušena i opustoše- - j
na Europa treba od nas svu onu j
robu koju mi proizvodimo u po- -
ljoprivredi i industriji Ona daje '
priliku za neograničeni izvoz i
tržište U Aziji i drugim zemlja- - i
ma takodjer imamo dobru priliku
za posljeratnu trgovinu i
Do sada Kingova vlada nije
poduzela one mjere koje su u tom
pravcu bile potrebne propušteno
je mnogo dobrih prilika pa i po-greške
su učinjene Kanadski na-rod
ne može odobriti na primjer
ono stanovište kojeg je zauzela
njegova delegacija u San Fran-cise- o
gdje je glasovala za pristup
Argentine na konferenciju Ujedi-njenih
Nacija Delegacija na čelu
sa premijrom Kingom radje je
kapitulirala pod pritiskom torije-vac- a
nego stala na stranu zema-lja
koje su glasovale protiv Ar-gentine
Ta se pogreška mora is-praviti
Torijevskim urotama ko-je
potkopavaju mir i ugrožuju si-gurnost
nesmije se favorizirati
Koliko god se borimo protiv to-rijev- aca
a za progres kod kuće
isto se toliko treba boriti protiv
njih a za progres u vanjskoj poli-tici
Torijevci su do sada pa će
i u buduće sabotirati svaki pro-gresivni
korak u odnosu prema
stranim zemljama o kojima mnogo
ovisi razvitak kanadske ekonomije
Oni su svojom politikom za vrije-me
rata pokušavali podrovati uvje-renje
saveznika prema Kanadi pa
će to pokušat i u izgradnji mira
Oni će spriječavati davanje kredi-ta
privatnim kompanijama i fi- -
nancijalni zajam stranim zemlja
ma podupirati će reakcionarne
vlade i slabiti demokraciju izu-miti
će i širiti nove predrasude
protiv Sovjetskog Saveza i prouz-rokovati
razne imperijalističke in-trige
Frihvaćati će se svih mo
gućih sredstava da postignu cilje-ve
u interesu njihove partije i nji-hovih
prijatelja
Postavlja se sada pitanje hoće
li Kanada smetati razvitku poslje-ratno- g
ekonomskog života i podr
žavanja mira u svijetu ili će pak
raditi ruku pod ruku sa ostalim
savezničkim zemljama u kažnja-vanju
ratnih zločinaca spriječava- -
nju agresije i izgradnju općeg
prosperiteta Do sada federalna
vlada nije ništa važnijeg poduzela
osim što je izjavila da se nada
da će biti potvrdjen čarter Ujedi-njenih
Nacija i prijedlozi Bretton
Voods konferencije
Parlamenat je dužan ne samo
potvrditi jedno i drugo nego i
nastojati da se ove važne medju-narodn- e
odluke potpuno i točno
provode u djelo Za to je na prvom
mjestu odgovorna sama vlada ko-joj
će parlamenat povjeriti tu duž-nost
To traže interesi ogromne
većine kanadskog naroda koji stoji
čvrsto ujedinjen protiv svakog to-rijevs- kog
upliva na ovim važnim
pitanjima
Američka javnost odo-brava
novu Jugoslaviju
Beograd 14 Sept — Jugosla-venski
ambasador u Vashingtonu
Stanoje Simić je pri svom povrat-ku
u Beograd razgovarao sa dopis-nikom
novine "Glas" o stanovištu
američkog naroda prema novoj
Jugoslaviji pa je medju ostalim
rekao:
Kada je naša borba u pravom
svjetlu prikazana Amerikancima i
kada su oni doznali tko zaista u
Jugoslaviji provodi borbu sve jav
no mišljenje Sjedinjenih Država
bilo je na našoj strani na strani
Narodnog Oslobodilačkog Pokreta
Prvi zahtjev da se prizna Jugo-slaviju
maršala Tita učinjen je
po američkom senatoru Vallgree-n- u
još rano 1943 godine Kad god
je u Sjedinjenim Državama pro-vadja- na
kampanja povezana sa
Jugoslavijom uvjek je naišla na
dobar odaziv kod naroda
Ipak nekoji dijelovi Amerikana-ca
ne gledaju na jugoslavensko
pitanje tako kako na njega gle-daju
široke mase naroda To je
naročito slučaj kod nekoje štampe
krupnih interesa ali svejedno nje-zino
pisanje i stanovište nekojih
treba bolju
vanjsku politiku
U IZJAVI KOJU JE U PARIZU DAO JEDNOM AMERIČKOM
NOVINARU MAĆEK JE REKAO DA SE I DALJE SMATRA
LOJALNIM PODANIKOM KRALJA PETRA
e r i c a I mi konja
Izjava Izvršnog Odbora
Vijeća Kanadskih
Južnih Slavena
Idućeg mjeseca biti će kampanja za prikupljanje pone-sene
odjeće — National Cloting Collection Kampanja će tra-jati
od 1 do 20 oktobra Izvršni Odbor Vijeća Kanadskih Ju-žnih
Slavena apelira na sve naše organizacije i narod u Ka-nadi
da podupru ovu kampanju
Kampanju vodi Canadian United Relief Fund Sakupljena
odjeća razdijelit će se medju razne zemlje kojima je pomoć
potrebna Jugoslavija ima dobiti 7 po sto od ukupne količine
Računa se da bi se moglo prikupiti 10000000 funti odjeće
Ako se to poluči dio Jugoslavije bio bi 700000 funti ili 300
tona robe k
Sigurno je da će mnogi kazati: To je sve dobro ali kakve
garancije postoje da se s ovom robom neće dogoditi isto ili
slično što se dogodilo sa $600000 koji su za Jugoslaviju odre-djen- i
od novca sakupljenog u sličnoj kampanji prošlog marča"
U CUARF Jugoslaviju zastupa organizacija Canadian Friends
of Yugoslavia na kojoj — koliko se zna — leži odgovornost
ne samo za zaustavljanje pomoći od 600 tisuća dolara nego i
mnoge poteškoće u našem radu pa kako možemo sakupljati
i davati njima robu da s njom raspolažu?
Ta su pitanja na mjestu Ona su bila i pred Izvršnim Od-borom
Vijeća već duže vrijeme To je razlog da do danas ni-smo
mogli ništa kazati o ovoj kampanji Moralo se istraživati
i ispitati kako cijela stvar stoji Na temelju informacija koje smo
dobili s odgovornog mjesta vjerujemo da se toga ne treba
bojati
Ova kampanja je pod vodstvom CUARF Njihova je za-daća
prikupiti robu ali oni nemaju ništa s otpremom Prema
tome ni Canadian Friends of Yugoslavia Otpremu će izvršiti
UNRRA kojoj će biti predana sva prikupljena roba i oni ju
razdijeliti i poslati prema planu i ugovoru s CUARF
U svemu ovome moglo bi se prigovoriti samo to da nije
baš pravedan plan za razdjelu robe Nama je rečeno da je
plan napravljen prema veličini pojedinih zemalja i njihovim
potrebama Isto tako da je dijeljen novac od martovske kam-panje
No da su u tome igrali ulogu i drugi faktori vidi se iz
toga što Grčka koja je triput manja od Jugoslavije a njene
cotrebe sigurno nisu veće stvarno dobiva 1 1 6 po sto okupne
količine robe ili 46 po sto više od Jugoslavije Od novca Ju-goslavija
je dobila $600000 a Grčka $1000000 Nismo mi pro-tiv
toga da se Grcima daje jer i njima je pomoć potrebna Ali
i? ovog je jasno da Jugoslavija nije pravilno zastupljena u
CUARF No usprkos svemu tome mi ćemo pomoći koliko
nam više bude moguće da kampanja uspije
Vjerujemo da će kod našeg naroda danas biti malo robe
za trku
štampe nekojih je nez-načaj- no
iskreno
velike smat-raju
Jugoslaviju zemlju
je mnogo i kojoj
vana Oni Jugo-slaviji
gledaju veliku
za njezine narode
koju će moći pokloniti Već je dato se moglo za Jugoslaviju
Pored toga Vijeće je nedavno dobilo može sabrati
5 tona polovne robe medju svojim članstvom Ta se dozvola
u glavnom odnosi na polovnu robu koja se može preprav-ljati
od iste praviti dječju odjeću
Prema tome svi koji imaju staru robu to pre-dati
odborima Vijeća i našim organizacijama Odbori i orga-nizacije
trebaju prikupljenu robu pregledati i sve ono je
za prepravljanje staviti na stranu te organizirati žene da na
tome rade Ostali dio robe trebaju predati odborima kampa-nje
u svojim mjestima
Pored toga naše organizacije i prijatelji mogu kampanju
pomoći još i radom Odborima kampanje trebat će svakovrsna
pomoć kao prikupljanje robe po kućama itd Mi možemo i tre-bamo
takovu pomoć
Naš narod u staroj domovini imat će od kampanje kori-sti
Zato je naša dužnost da doprineeemo svoj dio uspjehu
kampanje
Za Izvršni Odbor
Miošić E Jardas J Petrić V Grbić
reakcionarnih krugova koji se ne
brinu o interesima slobodoljube-či- h
naroda svijeta nema ili neće
imati upliva na postupak prema
pitanjima naše zemlje u Sjedinje-nim
Javno mišljenje u
Sjedinjenim Državama Je analan
faktor i to mišljenje je dobro sklo-no
prema nama Uzimajući to u
obzir stanovište reakcionarne
imamo
I krugova
Sve misleće i konstruk-tivne
sile te zemlje
kao koja
žrtvovala u ratu
treba pomoć iz u
budućnost
što
dozvolu da
i
oni trebaju
što
dati
Vijeća
S
Državama
HRVATSKI
SABOR
Govor predsjednika Narodne vlade Hrvatske
Dr Vladimira Bakarića
4
Nije Još vrijeme da raspravljamo
sasvim o konkretnim odnosima cr-kve
i države Za to će doći vrije-me
nakon Sto se urede druga još
važnija pitanja nakon što prodje
konstituanta nakon Sto se i ovaj
sabor proširi Poglede na katoličku
crkvu i naše želje kako ona tre-ba
da izgleda izrazio je drug mar-šal
Tito tako jasno da o tom
nemam više šta da kažem Mi ni-smo
željeli dirati nikakvu vjersku
dogmu mi nismo željeli i ne želi-mo
dirati u vjerske zasade mi
nismo željeli i ne želimo dirati
interne stvari crkve katoličke jed-nako
kao niti jedne druge crkve
Mi nismo postavljali kao što se to
htjelo da kaže da organizaciju
katoličke crkve ovdje udaljimo od
Rima Naravna stvar u vjerskom
pogledu to je jedna jedinstvena
organizacija i tu mi nemamo što
da kažemo
Kada smo tražili da kler bude
nacionalan mislim da smo
imali pravo da to tražimo jer
to tražimo od svakog gradja-nin- a
i to se ne protivi nikakvim
zasadama vjere pa niti crkve
katoličke
Glavna kampanja koja je da-nas
uzela maha to je bilo pitanje
vjeronauka u školama Drugovi!
Po osnovnom principu slobodne
savjesti vjeronauk u školama tre-ba
da bude neobligatan U ovoj
našoj domovini dugo vremena nije
bilo potpuno vjerske slobode Bilo
je slučajeva jo5 u vrijeme Austro-ugarske
kad su se nasilno tjerali
pojedini pripadnici jedne vjere da
pred ju na drugu vjeru Vi sv zna-te
historiju doseljenih Srba u
Hrvatskoj za vrijeme Austrougar-ske
Oni su neke prisilili da prodju
na rimokatoličku vjeru oni su
stvorili grkokatoličku crkvu a one
Srbe koji nisu htjeli prisilili 6u
da se nastane u brdovitim područ-jima
Ta tradicija vjerskih pro-gona
vjerske intolerance zauzela
je svoju kulminaciju pod njema-čkom
okupacijom za vrijeme Pa-veli- ća
Tu su bili Srbi 1 pravo-slavni
izvan zakona ili su bili
prisiljeni da bi spasli glavu pre-ći
na drugu vjeru
To stanje vjerske intolerance
trajalo je u ovoj zemlji do po-sljednjih
dana i mi ćemo učiniti
sve da sloboda savjesti ovdje
bude potpuna (Odobravanje)
Mi ne ćemo dopustiti da se vjer-ska
obuka vrši nad onima
koji to ne će ili nad onima koji
su druge vjere Svaki može učiti
vjerske zasade kad hoće koliko
hoće ili gdje hoće ali siliti nekoga
da uči nešta što ne će ne ćemo
Zbog toga je vjeronauk u Škola-ma
neobligatan
Ja tim povodom ne ću braniti
naših vlasti Ja znam i svi smo
se uvjerili tokom istraživanja tog
pitanja da je bilo niz nepravilnosti
u tom pogledu No nigdje nepra
vilnosti nisu bile takve da bi ug
rožavale učenje vjere One su se
sastojale u nizu postupaka na pr
da je traženo od roditelja da do-laze
u škole i da pismeno daju
tejave da li njihovo dijete hoće
učini vjeronauk Mi istražujemo i
ovakve naše predstavnike vlasti
koji su insistirali na ovakvim od-redbama
pozivamo na odgovor-nost
jer takav postupak znači mo-lestira- nje roditelja znači molesti-ranj- e
naroda i konačno slabo ra-zumijevanje
principa slobode sa-vjesti
Nisu bili samo pojedini lju-di
na terenu naši niži funkcioneri
nego se našlo i takvih slučajeva u
našim višim i najvišim organizaci-jama
narodne vlasti Mogu sam
kazati da su nama sada takvi slu-čajevi
poznati da su stavljeni pod
istragu I biti će ispitani 1 takvi
će pojedinci biti uklonjeni
Iako smo mi oslobodili zemlju
tek pred dva i pol mjeseca iako
mi u našoj zemlji imamo ustaških
oružanih grupa mi smo ipak do-pustili
i one vjerske manifestacije
koje su bile tek uobičajene koje
nije nikakav vjerski imperativ tra-žio
Mi smo bez ikakovih zapreka
i šikanacija dozvolili procesije
Majci Božjoj Bistričkoj Prema
podacima koje imamo ta procesija
je uspjela mnogo ljudi se tamo
našlo Ima ljudi u odgovornim cr-kvenim
krugovima koji smatraju
da je ta pojava nama nepoželjna
koji pričaju "nismo mi krivi što
se mnogo ljudi odazvalo" Molim
gospodo nije nam to nemilo na
ma je savršeno svejedno tko će
ići a tko ne će niti nam je milo
niti nam je nemilo Svaki ima pra-vo
da vrši vjerske dužnosti i vjer-ske
običaje Tolik broj prisutnih
samo dokazuje da je bila veća
sloboda prilaziti toj procesiji nego
što je ikada u ove zadnje četiri
godine bila Dalje mi nismo pro-veli
nikakova ograničenja za po-hod
na tu procesiju Najbolji dokaz
je taj Sto ja posjedujem autenti-čne
izjave najviših crkvenih kru-gova
da je većina prisutnih bila
iz porodica onih ustaških krugova
koji su pobjegli ili se kriju ili se
nalaze po logorima Svi su dobili
od nas propusnice i mogli ići na
procesiju Nikakvih političkih og-raničenja
za vrijeme vjerskih duž-nosti
nije bilo Mi smo dalje tu
procesiju dozvolili i bez obzira na
poznate nam činjenice da se tamo
organizirala sa strane izvjesnih
krugova jedna kampanja protiv
narodnih vlasti jedna kampanja
koja je prvenstveno proustaška
što obzirom na sastav procesije
nije nikakvo čudo Nismo htjeli
da zbog tih priprema zabranimo
takvu procesiju jer nismo htjeli
da onim vjernicima oduzmemo
da idu na procesiju zbog držanja
nekoliko nesavjesnih ljudi
Usprkos tih pojava na toj pro-cesiji
i njoj sličnima mi i dalje
dozoljavamo slične procesije
za koje takodjer znamo da se
spremaju slične take manife-stacije
ali možemo odmah ka-zati
da ovaj puta organizatori
mogu da računaju na sve za-konske
posljedice (Odobrava-nje)
Dalje drugovi I U redovima sve-ćenstva
još danas ima ljudi koji
se bave poslom prebacivanja iz-vjesnih
ustačkih elemenata koji
se nalaze ovdje u gradu Zagrebu
u gradićima oko Zagreba preba-civanjem
njihovim u Sumu Neki
su od njih već zatvoreni Oni su
nam izjavili: "što se vi čudite?
Izmedju nas rat traje" Medju
redovima svećenstva ima takovih
ljudi koji eto popisuju — kažu
oni "za Engleze" — ljude koji
su odbjegli koji su u logorima za
koje se ne zna danas gdje su ili
su u Sumi ili inostranstvu traže
da se skupljaju te porodice kažu
da trebaju te podatke "za Engle-ze"
U stvari vrše okupljanje tih
redova Sve su to neprijateljski
gestovi Sve to dokazuje da se u
toj organizaciji još jedna preori-jentacija
nije izvršila i da ona ba-rem
jednim dijelom svojim ide sta-rim
putem Mi hoćemo kazati da
znamo odakle potiče inspiracija za
to 1 da znamo i da pratimo dalje
razvoj tih stvari
No usprkos svih tih teških ri
ječi koje sam ja ovdje kazao
mogu da kažem da se odnos cr-kve
i države kreće na bolje I da
se odnosi u zadnje rijeme od
Titovog boravka u Zagrebu na
ovamo nisu pogoršali
Ja mogu kazati i to da smo
mi na izvjesnom sigurnom putu
poboljšanja i sredjivanja tih odno-sa
jer ti elementi koji na mo-mente
izazivaju izvjesne prepreke
dobivaju udarac za udarcem ne
udarac policijski nego udarac po-litički
i oni bivaju sve slabiji i
slabiji I sa malo dobre volje za
one strane ja sam uvjeren da
možemo naći povoljan i ispravan
put za povoljno rješenje tih odno-sa
Mogu da kažm da je naša
vlada razvila veliku aktivnost U
tom pravcu da je možda jedan
od najaktivnijih organa naša vjer-ska
komisija gdje za sredjivanje
tih odnosa igra jednu ogromnu
historijsku i nacionalnu ulogu naš
ovdašnji član msgr dr Ritig (ži-vio
Ritig! Odobravanje)
Dalje drugovi u sredjivanju
svih ovih prilika nailazimo na još
neke teškoće — teškoće koje smo
mi imenovali nazivom-partizanšti-no- m
partizanštinom u pogledu sa-vladjav- anja
zadataka sa strane
narodnih vlasti U zadnje vrijeme
mi imamo niz nedopustivih propu-sta
sa strane organa lokalne upra-ve
Mi imamo katkada nevjerojat-nog
nepoštivanja odluka viiih vla-sti
vlasti koje potječu it ove dvo-rane
i nepoštivanje volje naroda
nepolaganje računa narodu to nam
nepolaganje računa narodu i to
rane i nepoštevanje volje naroda
nam pravi ogromne poteikoć u
sredjivanju političkih prilika u
zemlji
(Nastavit će se)