000525 |
Previous | 15 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ипашаншпш Ved godinama pojedini "navija-di" (smatramo da su takvi najmanje Ijubitelji sporta. Jos' manje prijate-Ij- i kluba za koji "navijaju") nekih klubova Nacionalne fudbalske lige (National Soccer League) divlja-nje- m na ulakmicama odvlade sve vedi brot pravih Ijubitelja ovog sporta sa stadiona. Klubovi koji su nekada punili stadione, bez obzira na protivnika, danas igraju pred polupraznim. da ne kalemo praz-ni- m tnbinama. PodrSke publike nestaje, zaedno sa njom i finansij-sk- i polotaj klubova postaje sve teii. Da li je mogude izgrednike, one kojima je sport poslednja rupa na svirali, eliminisati sa stadiona? TeSko. Ali sa boljom organizaci-jo- m i viSe redara (koji bi bill pravi redari, a ne navijadi ispred tribina) njihov uticaj mogao bi se makar malo ublaiiti. Vremenom bi, mot-d- a, 6ak i prestali da dolaze na stadione, gde im, zapravo, nije ni mesto. Da ovo piSemo navela nas je utakmica Italia — Panhelenic, odi-gra- na pre desetak dana. Utakmica nije zavrSena. Zbog napada na ротобпе sudije glavni sudija je igru prekinuo joS pre isteka prvog poluvremena. Da li je iskljudeni igrad Panhele-nic-- a glavni krivac za kasnije nerede? Da li samo on treba da snosi posledice jedne slabe organi-zedje? Podelo je, kako to obidno i biva. Izvanredni napadad Panhelenic-- a dovodio je do odajanja odbranu Italie. Sa lakodom je ostavljao za sobom po nekoliko protivnidkih igrada. U jednom trenutku, posle izvanredne akcije, bio je grubo fauliran. Nervi mu nisu izdrtali. U prvoj prilici, iako je lopta bila dale-ko- , vratio je udarac. Sudija mu je, opravdano, pokazao crveni karton. Sada dolazi do guive. Iskljudeni igrad polazi u svladionicu, ali mora da prode kroz kordon navijada Italie, koji ga gadaju svadim Sto im dode do ruke, Nemajudi kud on se vrada na leren, ustvari beii.Sada na klupu za rezerve. Sudija, medutim, insistira da igrad napusti teren.Ne interesuje ga kroz Sta 6e prodi dok dode do svladionice. Ponajmanje zahteva od organizatora, kluba Ita-lia, da igradu obezbedi prolaz. Sa tribine na kojoi su navijadi Italie, podinju da padaju razni pred-meti.Preno- si se to i na drugu tribi-n- u, gde su navijadi Panhelenic-a- . Poiedinci podinju da utrdavaju na teren.Sa obe strane Saka izgredm-k- a zapalila e masu Sa tribine Pan-helenic- -a neko pogada pomodnog sudiju, koji od glavnog sudiie trail pomod.Ovaj, nemajudi kud, prekida utakmicu. Do prekida nije moralo, niti smelo da dode. Nekoliko redara, onih pravih, moglo je sve da sredi. Na talost, organizator, klub Italia, postarao se za dobro obezbedenje samo na vraiima, da niko ne ude bez karte.Ostalo ga se nije 'icalo. Ponajmanje pona&anje njegovih "navijada" prema protivnidkom ig-rad- u, koga niko nije ni pokuSao da zaStiti da dode do svladionice. Rukovodstvo NSL odludide us-ko- ro kako da registruje utakmicu. Bide to davolski telak posao. Jer, koga okriviti. Kola de se, svakako, slomiti na igradu — "koji je izazvao nered time Sto se nije udaljio sa terena posle iskljudenja". Svi de zatmuriti pred dinjenicom da taj mladid nije smeo da napusti teren. Cini se da je glavni krivac za pre-ki- d organizator, klub Italia. Da su organizaciji reda posvetili samo deo patnje posveden napladivanju ulaznica do ovoga svakako ne bi doSlo. Italia, a i neki drugi klubovi NSL razmiSljaju na udeSde u vis" em rangu, najverovatnije u NASL. No, dini se da bi bilo i za njih mnogo korisnije da prvo bolje savladaju organizaciju utakmice u stepenu takmidenfa u kome su danas. A rukovodstvo NSL bi, sa svoje strane, moglo takode udiniti neSto viSe nego Sto sada dini. Mislimo da je ustupaka pojedinim klubovima bilo dosta, da ne kaiemo i previ&e. Do sada je NSL mnogo data razvoju fudbala ne samo u Ontariu, nego u Kanadi uopSte. Bila bi Steta da sada zataji i da, umesto da predvo-di- , ostane na repu dogadaja. D. BIRCANIN He. rijcM jJiil iiiiiiiiiiiiiillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllHMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIlllllllllWIMIIIIIH Clanovima biroa FIDE dostavljen je prije-dlo- g novog pravilnika zonskih i meduzonsklh turnira koji de biti razmatran na sastanku na Krku ovog mjcseca. Novi pravilnik znadi radi-kaln- u izmjenu dosadaSnjeg sistema i donosi mnoga neugodna iznenadenja jadim Sahov- - skim savezima. Za evropske zonske turnire uvodi se te-ritorij- alna zatvoicnost, tj. ti se Uuniri odr-fcava- ju unutar svake .one. iJosad su u Cviopi (izu.pv sovjet.ske om) odiavana cetin zon-sk- a lurnna mjeAovitog s.i.iava, ito iijli oa su lgraci i. svih .cmal)a bili rasporedivani u sva cct ii i natj'-eanja- . Kao posljed.ca novog оугашсгпм, sad cc trcca una. u kojoj se nalae najjaci cvropski sahovski savczi, biti koncentrirana u l.stoj .oni. u .a meduzonski tuimr ce davali nesiamjeran broj lgraca, iako се ova] onski tunui biti .n.itno jaci od ostalih dj,i. Kao posljedica smanjcnja broja turnira, ove t-ml-jp cc miat. rnanji bioj mjcst.i na .on-ki- m 1 1 1 1 1 1 1 r i n i . i nv,u taiujc T;mo hi .Jugosla-vij- a, puma ovum pnjidlugu, im.ila tri mje-4- a. dok i'- - u niuslom uklusu unala scst. U infoimaciji nije navrdenu tko jf pred-dkig- ac movoi! pravilnika i ovih imjena, ali se muu pretpostaviti da in je sastavio sa.i-vu- f „a.sl.inka. predsjcdnik FIDE, buduci da -- u .los'avljeni iz sjcdista FIDK. Zanimljivo j.-- . rnedutim. da je na posljednjem kongresu FIDK u Half i konstatirano da nacionalni sa-v- ei nisu dostavili nikakve pnjedloge a bit-ni- je izmjcne sadasnjeg sistema i odlueeno je da ле te piomjene ne obavljaju aku vec cla-ni- ce to ne trnze. MeduUm, sadaSnji nacrt unosi bitne novine. Illlllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll Illlllllllllllllllllllllllllllllll IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIIIIIIHIIirn Brza pobeda Pari ova Poslednji теб pred susret za titulu prvaka sveta u poluteSko) kategoriji, biv§i prvak Evrope Mate Parlov brzo je reSio u svoju korist. Petostruki prvak SR NemaCke, Leo KakoleviC, predao se pocetkom Seste runde, jer nije mogao da izdrzi kanonadu Matinih udaraca. Na zalost ni Parlov nije prosao Iako. U drugoj rundi mu je povredena obrva i ako do meca za svetsku titulu ne zaraste potpuno to mu moze biti veliki hendikep. U duhu propisa Parlov se, da bi se borio za svetsku titulu, morao odreci titule prvaka Evrope. Medu-tim, u slucaju poraza u borbi za titulu prvaka sveta, novi evropski sampion je obavezan da Parlovu odmah pruzi priliku da povrati titulu. Pravi u6itelj NekadaSnji as sa zelenog polja, Drazen Jerkovic, sve se vise nametie i kao sjajan psiholog u ulozi trenera. Vise puta zabelezene su njegove intervencije u pravom trenutku. Poslednji sluCaj dogodio se u drugom kolu ovogodisnjeg prvenstva na utakmici Zagreb — Partizan (0:0). Kada su pred kraj Novim prijedlogom predvideno je da na Uirnlru prvc evropeke zone sudjeluje 17 igra-t- a iz Engleske 1 Nizozemske po 3, Spanjolske 2 i Iz ostalih zemalja (Andora. Belfiija, Fran-cusk- a, Irska, Luksemburg, Monaco, Skotska i Wales) po jedan predstavnik. S ovog tur-nira za meduzonski turnir kvaliflcirat Ce se dvr. igrafca. U drusoj zonl natjecat c, e se 20 igrafa: 4 iz Njemaeke, po 2 iz Austrije, Danske, Islan-d- a, Izraela, Svedske i Svicurske i po jedan j Farskih otoka, Finske, Norveske i Juznc Afrike. Dva prvoplasirana bi nastupila na meduzonskom turniru. U trecoj zonl bi bilo ovako: po 3 igraca iz Juroslavnje i Madarske, po 2 iz Bugarske, Cehoslovacke, DR Njemacke i Rumunjske i po jedan iz Albanije i Poljske. S turnira ove zone za meduzonski turnir bi se kvalificira-l- a cutiri igraca. Sllcna koncepcija je sacinjena i za zenske zonske turnire. Predvidaju se dva meduzonska turnira sa po IP igraca. Na dva zetiska meduzonska tur-nira nastupilo bi po 16 iahistkinja. Dovolino ie uporedlti snatfu pojedinih zo-na i zakljuciti da je ovaj prijedlog neprihvat-lii- v za jakf .sahovske zemlje i da su najvise pogodeni savui trece evropske zone. Igleda da je ovaj prijedlog dosao povodom ji'dnog sastanka koji ie prosle sodine odrzan u Hiuxello.su, na kojr--m su sudjelovali pred-uavni- ci r.padnoivioiskih saveza. Tamo ie o-,ud- en bojkot onsko tuinira u Barceloni l rt'U'no ie d.t bi ircbilo ubuduce ukinuti inji-'ovi- ti- oii'l'.c tumire i odrzavati lh unu-tar --лмкс on--- , kako bi ubuduce bill -- izbjeg-nuti luc'aicvi onsko;; turnira u Barceloni Takodcr ie na torn sastanku receno da istoS-noeviop- .ki savoi pnjo ,vakog kongresa odr-avai- u voic vaslanke l akljuccno je da to isto tu-baj- u ubuduce r'initi i .apadnoevropske omlie Tako su bloknvska psihologija l podijelje-r,os- t dovcli i do lednog nepravednog sistema. kop uovori da se u FIDI ide stalno putem novih komplikaciia. Novi sistem nije tcme-hc- n na snazi pojedinih zemalja, vec stvara nnvilcgije iz nodjele na ucografske i druee blokove. Dovoljno je pogledati tablice pro-Sh- h zonskih turnira i poredak na nedavnom prvenstvu Evrope u Moskvi. Illlllllllllllll utakmice pocele "da sevaju varni-ce- " i kada je iskljucen najbolji igrac Zagreba, Slavko Kovaci6, Jerkovi6 je uleteo medu svoje igraCe i spre-ci-o ih da ucme ne§to nepromislje-no- . Bio je to skolski primer dobrog trenera i pravog pedagoga. Prvi u Evropi — peti na svetu Veteran jugoslovenskog stonog tenisa, Dragutin Surbek i pored za ovaj dinamican sport poodmaklih godina, jos uvek se ne predaje. Ponovo je zablistao na prvenstvu Evrope i svetskom sampionatu i na zvanicnim listama zauzeo veoma visok plasman. U Evropi je prvi, a u svetu peti. Ostali jugoslovenski igraci na svetskoj rang listi su: Stipancic (15 mesto), Kosanovic (29) i Karakasevic (30). Sva najbolja mesta na svetskoj rang listi, u obe konkurencije, muSkoj i ienskoj, pripala su predstavnicima azijskih zemalja — najvise Kini, zatim Japanu i DR Koreji. Da ne bese Steki6a? Na Univerzijadi u Sofiji jugoslo-vensk- a reprezentacija osvojila je samo jednu zlatnu medalju — Nenad Stekic je dominirao u skoku udalj. Srebrnu medalju osvojio je Milovan Savic u trci na 800 metara, iza nenadmasnog Juantorene. Ko-sarka- si, od kojih se mnogo oceki-val- o, pali su tek u utesnu grupu. Njihov, kao i rezultate drugih jugo-slovensk- ih ufiesnika, na zalost nismo dobili. New York se kandidujeza Olimpijadu New York zeli da bude domacin Olimpijade 1984. godine. Zahtev za organizaciju vec je podnet Olimpij-sko- m Komitetu USA. Grad je vec izracunao da bi Igre donele deficit od 225 miliona dolara, za sta se ocekuje dotacija od drzave i privatnog kapitala. нНшШгу! SHI1шШШ1 чЖДД 254 Marlee Ave., Toronto, Ontario I јДШ.ГД8 Telefon 789-717- 9 1 ЈНишВк Na veder poshe 7 sati, ih nedjel)om Б нУВШрп na kucm telefon I Ш1ЖШ1ШШ1!1ШШВШВВШШШШ1БШ11ШШШШ .
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, January 26, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-09-07 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000034 |
Description
Title | 000525 |
OCR text | ипашаншпш Ved godinama pojedini "navija-di" (smatramo da su takvi najmanje Ijubitelji sporta. Jos' manje prijate-Ij- i kluba za koji "navijaju") nekih klubova Nacionalne fudbalske lige (National Soccer League) divlja-nje- m na ulakmicama odvlade sve vedi brot pravih Ijubitelja ovog sporta sa stadiona. Klubovi koji su nekada punili stadione, bez obzira na protivnika, danas igraju pred polupraznim. da ne kalemo praz-ni- m tnbinama. PodrSke publike nestaje, zaedno sa njom i finansij-sk- i polotaj klubova postaje sve teii. Da li je mogude izgrednike, one kojima je sport poslednja rupa na svirali, eliminisati sa stadiona? TeSko. Ali sa boljom organizaci-jo- m i viSe redara (koji bi bill pravi redari, a ne navijadi ispred tribina) njihov uticaj mogao bi se makar malo ublaiiti. Vremenom bi, mot-d- a, 6ak i prestali da dolaze na stadione, gde im, zapravo, nije ni mesto. Da ovo piSemo navela nas je utakmica Italia — Panhelenic, odi-gra- na pre desetak dana. Utakmica nije zavrSena. Zbog napada na ротобпе sudije glavni sudija je igru prekinuo joS pre isteka prvog poluvremena. Da li je iskljudeni igrad Panhele-nic-- a glavni krivac za kasnije nerede? Da li samo on treba da snosi posledice jedne slabe organi-zedje? Podelo je, kako to obidno i biva. Izvanredni napadad Panhelenic-- a dovodio je do odajanja odbranu Italie. Sa lakodom je ostavljao za sobom po nekoliko protivnidkih igrada. U jednom trenutku, posle izvanredne akcije, bio je grubo fauliran. Nervi mu nisu izdrtali. U prvoj prilici, iako je lopta bila dale-ko- , vratio je udarac. Sudija mu je, opravdano, pokazao crveni karton. Sada dolazi do guive. Iskljudeni igrad polazi u svladionicu, ali mora da prode kroz kordon navijada Italie, koji ga gadaju svadim Sto im dode do ruke, Nemajudi kud on se vrada na leren, ustvari beii.Sada na klupu za rezerve. Sudija, medutim, insistira da igrad napusti teren.Ne interesuje ga kroz Sta 6e prodi dok dode do svladionice. Ponajmanje zahteva od organizatora, kluba Ita-lia, da igradu obezbedi prolaz. Sa tribine na kojoi su navijadi Italie, podinju da padaju razni pred-meti.Preno- si se to i na drugu tribi-n- u, gde su navijadi Panhelenic-a- . Poiedinci podinju da utrdavaju na teren.Sa obe strane Saka izgredm-k- a zapalila e masu Sa tribine Pan-helenic- -a neko pogada pomodnog sudiju, koji od glavnog sudiie trail pomod.Ovaj, nemajudi kud, prekida utakmicu. Do prekida nije moralo, niti smelo da dode. Nekoliko redara, onih pravih, moglo je sve da sredi. Na talost, organizator, klub Italia, postarao se za dobro obezbedenje samo na vraiima, da niko ne ude bez karte.Ostalo ga se nije 'icalo. Ponajmanje pona&anje njegovih "navijada" prema protivnidkom ig-rad- u, koga niko nije ni pokuSao da zaStiti da dode do svladionice. Rukovodstvo NSL odludide us-ko- ro kako da registruje utakmicu. Bide to davolski telak posao. Jer, koga okriviti. Kola de se, svakako, slomiti na igradu — "koji je izazvao nered time Sto se nije udaljio sa terena posle iskljudenja". Svi de zatmuriti pred dinjenicom da taj mladid nije smeo da napusti teren. Cini se da je glavni krivac za pre-ki- d organizator, klub Italia. Da su organizaciji reda posvetili samo deo patnje posveden napladivanju ulaznica do ovoga svakako ne bi doSlo. Italia, a i neki drugi klubovi NSL razmiSljaju na udeSde u vis" em rangu, najverovatnije u NASL. No, dini se da bi bilo i za njih mnogo korisnije da prvo bolje savladaju organizaciju utakmice u stepenu takmidenfa u kome su danas. A rukovodstvo NSL bi, sa svoje strane, moglo takode udiniti neSto viSe nego Sto sada dini. Mislimo da je ustupaka pojedinim klubovima bilo dosta, da ne kaiemo i previ&e. Do sada je NSL mnogo data razvoju fudbala ne samo u Ontariu, nego u Kanadi uopSte. Bila bi Steta da sada zataji i da, umesto da predvo-di- , ostane na repu dogadaja. D. BIRCANIN He. rijcM jJiil iiiiiiiiiiiiiillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllHMIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIlllllllllWIMIIIIIH Clanovima biroa FIDE dostavljen je prije-dlo- g novog pravilnika zonskih i meduzonsklh turnira koji de biti razmatran na sastanku na Krku ovog mjcseca. Novi pravilnik znadi radi-kaln- u izmjenu dosadaSnjeg sistema i donosi mnoga neugodna iznenadenja jadim Sahov- - skim savezima. Za evropske zonske turnire uvodi se te-ritorij- alna zatvoicnost, tj. ti se Uuniri odr-fcava- ju unutar svake .one. iJosad su u Cviopi (izu.pv sovjet.ske om) odiavana cetin zon-sk- a lurnna mjeAovitog s.i.iava, ito iijli oa su lgraci i. svih .cmal)a bili rasporedivani u sva cct ii i natj'-eanja- . Kao posljed.ca novog оугашсгпм, sad cc trcca una. u kojoj se nalae najjaci cvropski sahovski savczi, biti koncentrirana u l.stoj .oni. u .a meduzonski tuimr ce davali nesiamjeran broj lgraca, iako се ova] onski tunui biti .n.itno jaci od ostalih dj,i. Kao posljedica smanjcnja broja turnira, ove t-ml-jp cc miat. rnanji bioj mjcst.i na .on-ki- m 1 1 1 1 1 1 1 r i n i . i nv,u taiujc T;mo hi .Jugosla-vij- a, puma ovum pnjidlugu, im.ila tri mje-4- a. dok i'- - u niuslom uklusu unala scst. U infoimaciji nije navrdenu tko jf pred-dkig- ac movoi! pravilnika i ovih imjena, ali se muu pretpostaviti da in je sastavio sa.i-vu- f „a.sl.inka. predsjcdnik FIDE, buduci da -- u .los'avljeni iz sjcdista FIDK. Zanimljivo j.-- . rnedutim. da je na posljednjem kongresu FIDK u Half i konstatirano da nacionalni sa-v- ei nisu dostavili nikakve pnjedloge a bit-ni- je izmjcne sadasnjeg sistema i odlueeno je da ле te piomjene ne obavljaju aku vec cla-ni- ce to ne trnze. MeduUm, sadaSnji nacrt unosi bitne novine. Illlllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll Illlllllllllllllllllllllllllllllll IIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIHIIIIIIIIHIIirn Brza pobeda Pari ova Poslednji теб pred susret za titulu prvaka sveta u poluteSko) kategoriji, biv§i prvak Evrope Mate Parlov brzo je reSio u svoju korist. Petostruki prvak SR NemaCke, Leo KakoleviC, predao se pocetkom Seste runde, jer nije mogao da izdrzi kanonadu Matinih udaraca. Na zalost ni Parlov nije prosao Iako. U drugoj rundi mu je povredena obrva i ako do meca za svetsku titulu ne zaraste potpuno to mu moze biti veliki hendikep. U duhu propisa Parlov se, da bi se borio za svetsku titulu, morao odreci titule prvaka Evrope. Medu-tim, u slucaju poraza u borbi za titulu prvaka sveta, novi evropski sampion je obavezan da Parlovu odmah pruzi priliku da povrati titulu. Pravi u6itelj NekadaSnji as sa zelenog polja, Drazen Jerkovic, sve se vise nametie i kao sjajan psiholog u ulozi trenera. Vise puta zabelezene su njegove intervencije u pravom trenutku. Poslednji sluCaj dogodio se u drugom kolu ovogodisnjeg prvenstva na utakmici Zagreb — Partizan (0:0). Kada su pred kraj Novim prijedlogom predvideno je da na Uirnlru prvc evropeke zone sudjeluje 17 igra-t- a iz Engleske 1 Nizozemske po 3, Spanjolske 2 i Iz ostalih zemalja (Andora. Belfiija, Fran-cusk- a, Irska, Luksemburg, Monaco, Skotska i Wales) po jedan predstavnik. S ovog tur-nira za meduzonski turnir kvaliflcirat Ce se dvr. igrafca. U drusoj zonl natjecat c, e se 20 igrafa: 4 iz Njemaeke, po 2 iz Austrije, Danske, Islan-d- a, Izraela, Svedske i Svicurske i po jedan j Farskih otoka, Finske, Norveske i Juznc Afrike. Dva prvoplasirana bi nastupila na meduzonskom turniru. U trecoj zonl bi bilo ovako: po 3 igraca iz Juroslavnje i Madarske, po 2 iz Bugarske, Cehoslovacke, DR Njemacke i Rumunjske i po jedan iz Albanije i Poljske. S turnira ove zone za meduzonski turnir bi se kvalificira-l- a cutiri igraca. Sllcna koncepcija je sacinjena i za zenske zonske turnire. Predvidaju se dva meduzonska turnira sa po IP igraca. Na dva zetiska meduzonska tur-nira nastupilo bi po 16 iahistkinja. Dovolino ie uporedlti snatfu pojedinih zo-na i zakljuciti da je ovaj prijedlog neprihvat-lii- v za jakf .sahovske zemlje i da su najvise pogodeni savui trece evropske zone. Igleda da je ovaj prijedlog dosao povodom ji'dnog sastanka koji ie prosle sodine odrzan u Hiuxello.su, na kojr--m su sudjelovali pred-uavni- ci r.padnoivioiskih saveza. Tamo ie o-,ud- en bojkot onsko tuinira u Barceloni l rt'U'no ie d.t bi ircbilo ubuduce ukinuti inji-'ovi- ti- oii'l'.c tumire i odrzavati lh unu-tar --лмкс on--- , kako bi ubuduce bill -- izbjeg-nuti luc'aicvi onsko;; turnira u Barceloni Takodcr ie na torn sastanku receno da istoS-noeviop- .ki savoi pnjo ,vakog kongresa odr-avai- u voic vaslanke l akljuccno je da to isto tu-baj- u ubuduce r'initi i .apadnoevropske omlie Tako su bloknvska psihologija l podijelje-r,os- t dovcli i do lednog nepravednog sistema. kop uovori da se u FIDI ide stalno putem novih komplikaciia. Novi sistem nije tcme-hc- n na snazi pojedinih zemalja, vec stvara nnvilcgije iz nodjele na ucografske i druee blokove. Dovoljno je pogledati tablice pro-Sh- h zonskih turnira i poredak na nedavnom prvenstvu Evrope u Moskvi. Illlllllllllllll utakmice pocele "da sevaju varni-ce- " i kada je iskljucen najbolji igrac Zagreba, Slavko Kovaci6, Jerkovi6 je uleteo medu svoje igraCe i spre-ci-o ih da ucme ne§to nepromislje-no- . Bio je to skolski primer dobrog trenera i pravog pedagoga. Prvi u Evropi — peti na svetu Veteran jugoslovenskog stonog tenisa, Dragutin Surbek i pored za ovaj dinamican sport poodmaklih godina, jos uvek se ne predaje. Ponovo je zablistao na prvenstvu Evrope i svetskom sampionatu i na zvanicnim listama zauzeo veoma visok plasman. U Evropi je prvi, a u svetu peti. Ostali jugoslovenski igraci na svetskoj rang listi su: Stipancic (15 mesto), Kosanovic (29) i Karakasevic (30). Sva najbolja mesta na svetskoj rang listi, u obe konkurencije, muSkoj i ienskoj, pripala su predstavnicima azijskih zemalja — najvise Kini, zatim Japanu i DR Koreji. Da ne bese Steki6a? Na Univerzijadi u Sofiji jugoslo-vensk- a reprezentacija osvojila je samo jednu zlatnu medalju — Nenad Stekic je dominirao u skoku udalj. Srebrnu medalju osvojio je Milovan Savic u trci na 800 metara, iza nenadmasnog Juantorene. Ko-sarka- si, od kojih se mnogo oceki-val- o, pali su tek u utesnu grupu. Njihov, kao i rezultate drugih jugo-slovensk- ih ufiesnika, na zalost nismo dobili. New York se kandidujeza Olimpijadu New York zeli da bude domacin Olimpijade 1984. godine. Zahtev za organizaciju vec je podnet Olimpij-sko- m Komitetu USA. Grad je vec izracunao da bi Igre donele deficit od 225 miliona dolara, za sta se ocekuje dotacija od drzave i privatnog kapitala. нНшШгу! SHI1шШШ1 чЖДД 254 Marlee Ave., Toronto, Ontario I јДШ.ГД8 Telefon 789-717- 9 1 ЈНишВк Na veder poshe 7 sati, ih nedjel)om Б нУВШрп na kucm telefon I Ш1ЖШ1ШШ1!1ШШВШВВШШШШ1БШ11ШШШШ . |
Tags
Comments
Post a Comment for 000525