Nase Novine, July 06, 1977

              1мрЧЛаЈ1пГ.
Nadopuna to6ki 98
druStvenih pravila i istupanja
drugog podpredsjednika
Mike Can i 6a
Clanovi Hrvatske Bratske
Zajednice imali su priliku cl-ta- ti
u svome glasilu od 27.
travnja (aprila), Clanak dru-gog
potpredsjednika Mikea
riWH -- . Mm'KMttmlllH1M4WVWmilCil))rt9U44llBMMltaa- -
May 18, 1977
Cani6a pod naslovom "Let's tog
Tell It The Way It Is" u kojem
piSe da je on bio taj koji je
proSloj konvenciji preporu-6i- o da buducem Glavnom i
IzvrSnom Odboiu naredi da u
"ZajedniCaru" omoguci svi-m- a
Clanovima da se slobod-n- o
ili otVoreno izraze, osim
ako je takvo pisanje klevetni-ck- e
i tuzive naravi (libelous).
Poslije konvencije imali
smo priliku Citati u sluzbe-no- m
glasilu zalbe brata
Canida na sjednici Glavnog
Odbora, da u zapisniku kon-vencije
nije zabiljezeno da je
na prijedlog delegate Ive
Vucicevica usvojena nado-pun- a
tofiki (slovo j) pravila
Zajednice u smislu njegove
preporuke. Mike Grasha i joS
nekoji delegati takoder su
tvrdili da je takva nadopuna
bila predlozena i navodno
"jednoglasno" usvojena.
Po svemu izgleda da je u
zadnjim casovima konvenci-je
za vrijeme opceg darmara
koji je prevladao medu dele-gating
i gostima, proturena
ta nadopuna bez da su dele-gati,
pa i sami odbornici,
shvatili njezin smisao i svr-h- u.
Gotovo se nitko i ne sje-cad- a
je to usvojeno. Govori-l- o
se je, predlagalo i glaso-val- o
bez paznje o cemu se
radi. U toj guzvi i metezu,
"emigrant" Vu6i6evic isko-risti- o
je priliku i tako je;
izgleda, ta preporuka protu-rena
kao nadopuna prije spo-menut- oj tocki.
Svijesnim zajednicarima je
dobro poznato zaSto se
nekoji samozvani emigranti
zanimaju zaZajednicu. Bozo
Vuckovi6 je kratko vrijeme
prije smrti pisao u "emigran-tskoj- "
trovilaSkoj Stampi, da
on i drugi poput njega nisu
pristupil u Zajednicu radi
osiguracije. U koliko ih je
osiguracija uopce zanimala,
to je bilo sporedno pitanje.
Imali su na umu druge
ciljeve. Sto su ti ciljevi,
dobro je poznato svima koji
prate Sto njihovi prvaci govo-r- e
i piSu. To se svodi na
cinjenicu da im je Zajednica
potrebna za provodenje njl-ho- ve razdorne politike. Svl
oni isti6u da im je potreban
ugled Zajednice da bi mogli
prodrijeti u americku javnost
i izvuci neki kapital. Bogdan
Radlca je pisao da svi njihovi
kongresi, memorandum! , re-zolu- cije
i izjave koje daju u
svojoj Stampi i svojim govo-rim- a,
nemaju toliko vrijed-nos- ti
koliko bi postigli kad bi
Zajednica bila na njihovoj
strani i pruzala im moralnu i,
razumije se drugu podrSku.
Bilo
dak i јабапје organizacije.
Njih interesira ono radi 6ega
Bozo Vuckovic
naime, njihova nezajedni-fiarsk- a
"emigrantska" poli-tik- a.
Pokretac
Ivo poz-n-at
kao
igra dodi- -
jeljenu ulogu u kampanji za
Koliko su se trsili da obnovljenje propale Hitlero- -
dobiju "Zajedni6ar" pod svo-- ve tvorevine. Clanovi Zaje- -
kontrolu, moze posvjedo- - dnice imaju pravo, a i duz--
5iti jadlkovanje u usta- - nost im je, posumnjati u
Skoj Stampi prije spomenu- - svakoga koji ide na ruku tim
Boze da ga Tjerati vodu na
nisu mogli dobiti kad im je ustaski mlin znaci pomagati
najviSetrebao. On je jednom najgore Hrvat- -
prilikom bio kandidat za ske Bratske Zajednice i ame- -
urednika protiv pokojnog rifikih i kanadskih Hrvata op--
Filipa Vukelica. Jednom cenito.
kandidirao i neki Josip Bosi- - Mike Grasha, Ed Sabolic,
lievid za kojeg se бије da je Ed Plevel, Todor Starcevic i
jedan od vodecih emigrana-ta- "
u Clevelandu. je i
drugih kandidata iz toga
tabora, poput nekog MaSine
iz New Yorka, koji je dobio
konstruktivno
ZajedniCar- -
je jadikovao,
spomenute na-dopu- ne,
Vu6i6evic,
je aktivni emigrant-sk- i
politikant
ju
javno
VuCkovica, elementima.
neprijatelje
je
joS nekoji u Sjedinjenim Dr-zava- ma, rade
s Vuci6evi6em,
Zorkinom drugim spletka-rim- a
iz tako-zva- ne "emigra- -
jedanglasizmedu13glavnih cije", koji se uvukoSe u Za- -
odbomika. Bilo bi dobro jednicu, da, kako Bozo Vuc- -
znati tko je bio taj odbomik. kovi6 гебе, "rade iznutra" za
Nadopunjavanje todke 98 svoju stvar. To rovarenje
pravila HBZ bilo je potpuno nastavlja se vec dosta dugo
suviSno i nepotrebno. Sluz- - vremena.
benoglasilo otvoreno je sva-- Svakog clana naSe Zaje--
kom 6lanu koji ima neSto dnice je duznost da prati Sto
i za organiza- -
ciju korisno reci.
koji
ruku pod ruku
Petekom,
i
koji glavni odbomik radi ili
ne radi, s kirn se druzi, da li
ska pitanja i problemi s koji- - se sastaje i ide na ruku kon- -
ma se organizacija suofiuje spiratorima iz ustaSkog ta- -
uvijek se mogu trijezno ras-- bora; kako postupa na sjed- -
pravljati po svima clanovi- - nicama glavnog Odbora, pa i
ma. Nikome nije zabranjeno to: Sto radi u svojem podru- -
dao tome piSe i iznese svoje cju, u kakvom se stanju
preporuke. Ima dosta clano- - nalazi njegov odsjek — da li
va koji seod vremena do vre-- napreduje ili opada u broju
mena javljaju s dopisima Clanstva.
bratske zajednicarske naravi. Drugi potpredsjednik Mike
Medutim, izgleda da pokre- - Canic uzeo je na niSan prvog
tacima prije spomenute na-- potpredsjednika Milana Vra- -
dopune nije na umu napre- - neSa i napao ga zbog njego--
50 CHARTER LUETQVA
U 1977 ZA ZAGREB
BORAVAK OD 3 NEDJELJE DO 3 MJESECA
CIJENE OD $ 389.— DO $ 469.—
SA JET AVIONIMA bez presjedanja.
Dozvoljeno 66 lbs (30 kg) prtljage po osobi.
Uslijed ATC propisa, rezervacije se primaju najka-snij- e
do 60 dana prije polaska aviona.
Javite se za VaSe rezervacije pravovremeno,
joS ima raspolozivih mjesta.
dok
Za dolazak VaSe rodbine u posjet iz Zagreba, Ima-m- o
velikl izbor jeftinih charter lijetova sa
boravkom u Kanadi od 1 do 6 mjeseci.
Avionske karte na redovitim lirtijama, sa popus-to- m.
Boravak od 22 do 45 dana — Youth fares. —
Rentanje automobila. Pravljenje pasoSa i viza —
Javno blljezniCki ured putnica. B. Cosulich,
Notary Public.
1240 Bloor SI. West — Toronto M6H 1N5, Ont.
Tel. 537-252- 2
Otvoreno radnim danom od 9.30 do 6.00 PM,
subotom do 4.00 PM.
vog odlucnog stanoviSta na
pitanju Vu6l6eviceve nado-pun- e,
i pokuSao podvaliti mu
kao upravitelju Promotion
departmenta, toboze zbog
nedjelotvornosti i neuspje-ha- .
Ovdje se svakom ozbilj-no- m
6lanu namece pitanje:
Sto je brat Canic ucinio da to
odjeljenje postigne bolje re-zult- ate
nego je do sada
uspjelo? Ne vidi se da se'on
zauzimljeza uspjeh bilo koje
clanske kampanje. Poznata
je Cinjenica da je njegov
odsjek u Vancouveru spao sa
dva na jednog delegate. To
je znak da je opao u
6lanstvu.
NaS drugi potpredsjednik
bio bi od neke koristi Zajed-ni- ci
kad bi izmedu sjednica
Glavnog Odbora pokazao
primjerom kako se gradi
organizaciju. Vecina glavnih
odbornika to Cine. Medutim,
brat Cani6 misli da je dovolj-n- o
da on dode na sjednicu
Glavnog Odbora i dijeli lekci-j- e
drugima. Mozda misli da
6e time pokriti svoju neak-tivnos- t?
Konstruktivna kritika mo-ze
biti od koristi svakoj orga-nizaci- ji.
Nema dvojbe da i
naSi glavni odbornici trebaju
katkada biti upozoreni, pa i
konstruktivno kritizirani. Me-dutim,
onaj koji kritizira tre-b- a
imati neku podlogu. Kri-tizir- ati
je lako, ali je teze
raditi. Stoga, kritika sa stra- -
(Nastavak sa st. 2)
mo: "Da, da, prijatelju moj".
A zaSto bijelci nisu takvi?
Sve Sto oni rade svodi se na
novae, novae, novae.
Ljudi Sjevera se osjecaju
slobodnima: Eto kako mi
cutimo zivot na svojoj zem-Ij- i.
Volimo slobodu... Jed-nom
kad nas HSite te slobo-d- e,
uzet 6ete nam veci dio
zivota... Kod nas nitko ne
moze odlu6ivati u ime dru-gih.
Svi se ukljucuju u disku-sij- u
i odluke donosimo zaje-dnifc- ki.
NaS je obiCaj da 6o-vje- ka
pokuSamo ostaviti slo-bodnog,
jer on najbolje zna
Sto hoce.
Oni su izgradili druStvo u
kome ima mjesta za svakog
pojedinca: ako neko dijete
nema majke, duznost je sviju
da se pobrinu da to dijete ne
strada od gladi i inace...
PoStivanje starijih je takoder
jedan od zakona, jer svi
zakoni su nastali iz nauka
naSih starijih... Mi mladi
smo jezik naSih starijih.
DruStvo bijelog 6ovjeka im
je dalo neke stvari koje mogu
koristiti za 2ivot na svojoj
zemlji — gumene camce,
puSke, motorne saone. All
oni i dalje zive sa svojom
zemljom: Trava i drvece su
naSe meso, zivotinje su naSe
meso.
Vanjski svi jet ce ih ipak
jednog dana poklopiti. Gos-pod- ln
Berger smatra da je to
neizbjezno. Ali taj tudi svijet
bi im morao dopustiti da se
sretnu s njim pod njihovim
uvjetima. Taj svijet ne bi
smio neodgovorno predpos-tavi- ti
da ce oni biti asimilira- -
ne bilo kojeg neaktivnog
Clana nema valjane podloge.
To vrijedi i za glavne odbor-nik- e.
Nekoliko rijecl o nadopuni
toCki 98 pravila naSe.Zajedni-ce- .
Brat Cani6 veil da je kon-venciji
preporu6io da budu-6e- m
Glavnom Odboru naredi
da svima Clanovima omogu6i
da se slobodno izraze u "Za-jedniCar- u", osim ako je ma-terial
klevetn!6ke i tufive
naravi. Delegat Vu6icevi6,
uzgred budf гебепо, izbjegli
starokrajski politikant, pod-ni- o
je, kaze brat Canic, a
tako tvrde Mike Grasha i joS
nekoji iz protivniCkog tabo-ra,
nadopunu u torn smislu.
Pod izlikom "slobodnog
izraza" moglo bi se pisati
kojeSta, pa i ono Sto nije ko-risno
za organizaciju. To bi
moglo otvoriti vrata propa-giranj- u
politike. Glavni Od-b- or
je dobro postupio kad je
na proSlom zasjedanju odre-di- o
smjernice za uvrStavanje
dopisa i dao uredniku pravo,
koje mu i onako pripada, da
odluCuje Sto je uvrstivo a Sto
nije i da iz dopisa izbaci sve
Sto ne bi odgovaralo svrsi za
koju se glasilo izdaje.
Budimo na oprezu, sestre
i bra6o, ustaSki konspiratori
rovare na razne na6ine sa
ciljem da Zajednicu osvoje ili
razore. Porazimo njihove na-mjer- e.
Cuvajmo Zajednicu!
Zajednicarna strazi
Ljudi sjevera
ni na dnu bijelog druStva, da
primaju besposleniCku po-mo- 6
i opijaju se. "Dene
(Indijanci), Inuiti (Eskimi) i
Metisi (mjeSanci) odriavaju
se", piSe on, "rijeSeni da
budu samohrani. U proSlosti
je njihovo protivljenje asimi-laci- ji
bilo pasivno, бак prikri-ven- o.
Danas je ono ocito i
nepogreSivo".
On nerado prenosi neka
upozorenja Sto ih je dobio od
njih: Ako vaSa nacija tako
podivljadase odluci na uni-Sten- je
naSe zemlje, naSeg
druStva i buducnosti, i zauz-m- e
tu zemlju u pokuSaju da
nametnu taj plinovod, onda
naravno ne cemo imati izbo-r- a
vec da odgovorimo nasi-Ije- m.
Molimo vas da nas ne
silite u takvu situaciju... Jer,
svi 6e time previSe izgubiti...
Zbog ovog nerodenog djete-t- a,
gospodine Berger, moj 6e
narod sprijefiiti postavljanje
plinovoda. Radi toga da bi
ovo nerodeno dijete moglo
upoznati slobodu ove zemlje
voljan sam dati svoj zivot.
Spremni smo za borbu. Ovo
je naSe posljednje uporiSte.
Odgodite postavljanje pli-novoda
dok se ne zadovolje
potraznje domorodaca, kaze
gospodin Berger, a ako to
bude predugo trajalo —
shvatite da nema toga koji bi
iSao na uniStavanje vlastite
institucije, tradicije i aspira-cij- a.
O plinovodima bi trebali
govoriti i drugi. O ljudima
Sjevera mozda nitko joS nije
govorio jasnije od gospodina
Bergera — time Sto im je
dopustio da o sebi govore
sami.