Nase Novine, October 06, 1982

              ' I ( I, t Ј I I 'У V v '
ч 1
2- - NASE NOVINE, August 25, 1982.
Dr Mirko Markovfc:
NASA PRIREDBA
Godisnja priredba "Nasih novina" odiiat ce se u subotu 6.
novembra, u Ukrajinskoj dvorani (gornje prostorije), 300 Bathurst
Street (Toronto).
Svirat ce orkestar "Morava".
Ranije je bilo javljeno da ce se ova priredba odrzati 23. oktobra,
ali nije bilo moguce dobiti pogodnu halu odnosno orkestar za taj
dan.
Priredba se odriava u povodu 51 — godisnjice izlazenja nase
napredne stampe u Kanadi pa se nadamo da ce istu posjetiti svi
citaoci iz Toronta i okolice.
PRIREOIVACKIODBOR
&
GodiSnji odmor ove godine proveo
sam u dva dela, jedan deo na
Bahamskim ostrvima, drugi u Kana-di,
u Niagara Falls. Kako u ovom
mestu imam prijatelja, smatrao sam
da 6e mi ovaj deo odmora prodi u
lepom susretu sa njim. Moj prijatelj
u Niagari je drug Jovan Ocokoljid i
njegova supruga Zora. Po dolasku u
Niagaru smestio sam se u motel i
pozvao Jovu da mu sejivim. dim je
Jovan duo da sam u motelu, odmah
je doSao i pokupio mene i moju
porodicu i odveo svojoj ku6i.
Nije dugo potrajalo, zvoni tele fon i
teta Milica Miu6in javlja da dolazi
kod Jovice u goste. Svi smo se
obradovali. Tako se neodekivano
pruiila prilika za razgovor o "NN" i
razmenu тШјепја o druStvenim
aktivnostima. Poznatoje daje Jovan
ove godine dobio viSe pretplatnika
pa je i dalje zainteresovan za Sirenje
lista.
Teta Milica nam je pridala o
njenom radu u pokretu od samog
podetka Sto nam moze koristiti u
naSem daljem radu. Iskustvo kakvo
ima teta Milica moglo bi biti korisno
mladim aktivistima u radu na okup-Ijanj- u
naSeg iseljeniStva oko naSeg
STAMOZEJEDNA
MILIJARDA?
Jedna milijarda ameridkih dolara
moze da osigura zaposlenje 75.000
gradevinarskih radnika, Hi 50.000 do
80.000 poslova u industriji Hi
130.000 u javnoj sluibi. U proizvod-nj- i
ratnog materijala sa torn svotom
moze se uposliti samo 35.000 ljudi.
Ameri6ki vojni budlet ove godine
iznosi 220 milijardi dolara.
(Podaci iz "Peace Facts")
КЗЕСЗ ;„ЦМЦЈШ'.'Ч'И-.1.У'ЧЦМ1'ЛЧИИ-
,-1 nrкГ&-- 4 BI 1 Ш V T w
[X
ргад swarajis -!-- - kt
.- - i- - f. I !.
progresivnog lista "NN".
U torn razgovoru odludili smo da
pozovemo urednika Pe§u i da s njim
malo porazgovaramo. Na zalost,
saznali smo da je drug Pe$a oboleo i
da se mora za izvesno povudi
iz aktivnosti.
U razgovoru smo se dotakli mnogih
aktuelnih tema, spomenuli smo
mnoge na$e zajednidke prijatelje,
tako nam je brzo proSlo.
Dogovorili smo se da demo se opet
videti, mozda na konvenciji u oktob-r- u
Hi nekom drugom prilikom. Mislili
smo da podemo na piknik na
Ukrajinskom kampu gde je trebalo
da nastupa grupa rokera iz Jugosla-vije- ,
ali poStoje ujutro podela padati
ki$a, ja sam odludio da se vratim
kudi. Teta Milica i Jovan su ostali da
eventual no роби i na piknik ako se
vreme poboljSa.
Susret u Niagari, teta Milica, Jovan
i ja, smatram da je bio najlepSi deo
moga odmora kako na Bahamima
tako i u Kanadi. Veoma sam se
zadovoljan i sre6an vratio u Chicago
gde sam nastavio sa radom na mom
redovnom poslu.
D. D. Putnik
Chicago
Spanjolaca preko 37
milijuna
MADRID - U Spanjolskoj zivi 37,747260 stanovmka (19. 216. 496 zena i 18.529,764 muskaraca) To su podaci
objavljeni u statistickom kalendaru
za ovu godinu Godine 19U0 u Spa-njolskoj
je zivjelo oko 18,5 milijuna
stanovnika, upola manje nego danas. Sto znaci da se za proteklih osam de-setlje- ca spanjolska nacija udvostru-cila- .
LlUe JlIЈАЈчоЛ
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANauiAN PUBLISHERS INC.,
119 Spadlna Ave., Toronto, Onl. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: Mites' Grublc, Vojin Grbld, Josip Kova6i6, Stanko Muideka,
Milena Boi'c, Mca ЈигШб, Ana Durovii, Lepa Rajnovid, Borislav NeSkovli,
Rozatija Divjakovic, Duro Maljkovid, Ivan Prlbanid, Mile Daljak, lllja Bubalo, Pavao
Radmanlc, Boia Pavkovid, Ostoja Kova6evl6, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan
Petrovic, John Soverinski, Luis Gregurac, Mato Saus", Martin Karavanii, Paul
Ku6ini6, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Milica Mlucbln, A.Gerlach, I eo Bacich.
REDAKCIJSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacc
Stiepan MloiC (druStveno-polltlck- a pltanja), Daniel Phlades (diuStvena pltanja I
knjlzovnosl), Kosf'c (poezi)a l aktuelne teme), Jolena Gavrllovld (literature
I umetnost za decu), Boiko Mladonovii, Anka Nozinii.
STALNI DOPISNICI: Du&an Putnik (Chicago), Margaret Starievic (Los Angeles),
Bozo Spdtok (New York), Frank Fudund (Vancouver), Josip Slanld — Stanlos
(Rim, Italija), Dario Tap&anji (Pariz, Francuska), Lepa Toofanovld (Remscheid,
Zap.Nemacka).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav TomoWc (nauka I drustvo), Prot. Ivan
Dolenc (Slovenska Koruska I kulturna publlclstlka u Americl), Anton Kostelac
(reportaze i pride iz Iseljemckog zlvota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVUE: Dr. Mirko Markovid, Luka Markovit, Petar Kurtic,
Milos Kordic, Aleksandar Cine, Slrahinja Mdletii, Nov.ca Mllic.
FOTOREPOR1ERI: Srdan Bodic, Aron Koen, Jordan Vasiljevit. IZ JUGOSl.AVI-JE- :
M. Vasilievii— LILO.
Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extru). Slnyle coplos 50 cents.
Adiertislng rutes on requost. Second class Mail Registration NO. 0370.
"Naso novlne" izlaze srljedom. Pretplata Iznosi $25.00 godiSnje; pojodlnl
primjerak 50 centl. Cjene oglasa na zahtjev. "NaSe novlne" su nasllodnlk,
"Jedlnstva", kome su prothodlll listovl: "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edlnost".
"Slobodna Misao", "Pravda" I lVjrhr.", Iho I 'Nmodni Glasnlk" I drug! naprednl
listovl kojl su niu prethodill u Sjodinjenlni Drzavama.
fledakclja odgovura za nepotpisane matodjalo. Potpisani clancl Izrazavaju
mlsljenje autora. Dopisl se no vracaju.
иашавшшш
vreme
vreme
Katarina
дздизв ашввзттв:
I DJL I1
IZ UGLA POLITICKE EKONOMIJE
Primje6uje se da "NaSe novine" u zadnje
vrijeme posvje6uju vise paznje pitanjima
danaSnjeekonomske krize u kapitalistifikom
svijetu. Znaci, da ta pitanja i te kako
zanimaju citaoce radnifike Stampe, jer su
radni ljudi: radnici, sluzbenici, sitni obrtnici
— baS oni druStveni slojevi, koji su najviSe
pogodeni posljedicama ekonomske krize.
U "NaSim novinama" od 16. juna ove
godine urednik je objavio duhovitu zabilje§-ku- :
"Kako se kaze?", tj. kako nazivaju
sadaSnji ekonomski zastoj? Zanimljivo je,
da ne samo bogataSka svakodnevna Stampa,
vec i njihovi ekonomisti — naudnici izbjega-vaj- u
pravi naziv kada se radi o ekonomskim
krizama u kapitalistiikoj privredi. Medutim,
ekonomske krize nisu niSta snoSljivije usled
togaSto ih nazivaju: "recesija", "depresija",
"spad" i sli6no.N
Namjena ovoga clanka je da rasvijetli
pitanje ekonomskih kriza u kapitalizmu iz
ugla marksistidke politiCke ekonomije.
Praksa kapitalizma za pro§lih 150 godina
pokazuje da se kapitalisticki nafiin proizvod-nj- e
razvija jedino kroz periodidne ekonom-ske
krize unutar samog kapitalizma.ili su
one neodoljivo svojstvene prirodi toga nafii-n- a
proizvodnje.Na ta i slifina pitanja
burzoaska Politifika ekonomija nije nikada
mogla dati odgovor. Ne moze da dati ni
danas. Njeno tumaienje se mahom svodilo
na dokazivanje da ekonomske krize nisu
svojstvene kapitalistiikom nafiinu proizvod-nj- e,
iako praksa dokazuje obratno, ili da se
nekom "pametnom politikom" krize mogu
izbje6i i tome slicno.
Na sva pitanja koja se odnose na suStinu,
uzroke i posljedice ekonomskih kriza,
naufini odgovor je dala marksisti6ka Polltifi-k- a
ekonomija. U stvari, su§tina i uzroci
ekonomskih kriza istupaju kao jasan izvod
analize6itavog kapitalizma i njemu svojstve-ni- h
zakgnomjemosti razvitka.
ZaSto su ekonomske krize u kapitalizmu
neizbjezne, za§to se taj nadin proizvodnje ne
moze razvijati bez ekonomskih kriza i §ta je
osnovni uzrok kriza?
Osnovni uzrok ekonomskih kriza jeste
osnovna protivreinost kapitalizma: protiv-refcno- st
izmedu druStvenog karaktera proiz-vodnje,
s jedne strane, i privatnog, kapitalis-tidko- g
prisvajanja — s druge strane.
U бети se izrazava druStveni karakter
proizvodnje? On se izrazava kako u tome Sto
je rad svakog radnika u procesu proizvodnje
jednog ili drugog preduzeca sastavni dio
AMERIKANCI
NEW YORK — Vecina
se ne slaze sa izraelskom
invazijom Libana. Kako je pokazalo
najnovije "Galupovo" ispitivanje jav-no- g
mnenja, 6ije je rezultate objavio
6asopis "Newsweek", protiv izrael-sk- e
invazije Libana je 60 odsto
Amerikanaca, a 43 odsto smatra da
,,ii,.l,t.1,wimr.MH.igllMJNMim..iijjjjiuiiii'W,l,l)Hl'TlHITIM'J-- l јјјШд
SUDBURY DANAS
SUDBURY, Ont. — Ovaj grad je
nekad prednjafiio u zapoSljavanju, a
danas zauzima prvo mjesto u zemlji
u nezaposlenosti. Radna snaga
ovdje broji 62.000. Zatvaranjem In-co- vih
(INCO — Nickel
Co.) i Falconbridgeovih radnji pogo-den- o
je 18.000 ljudi. Prema racunu
Employment i Immigration Service,
ukupan broj nezaposlenih iznosi
26.500. Falconbridge treba da pono-v- o
pocne raditi 27. septembra, INCO
3. oktobra. Veliko je pitanje da li ce
svi otpusteni biti ponovo
Situacija se vjerovatno пебе pobolj-§a- ti
do idude godine.
INCO treba da proda 494 milijuna
fundi (pounds) nikla do kraja ove
godine, ali to nije sigurno.
cjelokupnog procesa, — tako i u tome Sto s
razvitkom kapitalizma tefie proces sve vece
druStvene podjele rada, sve uze
raivanje jedne grane proizvodnje u
nekoliko grana.
Uzmimo za primjer ma koju robu —
proizvedenu u kapitalistiikom preduzedu;
ako analiziramo njeno porijeklo pronaci
cemo da je ona rezultat rada ne samo
odredenog broja radnika dotifinog preduze-ca,
nego mnogih radnika iz mnogih preduze-ca
i cak mnogih grana proizvodnje. Drugim
rijeSima, proizvodnja u kapitalizmu doseze
visoki karakter druStvene proizvodnje.
Medutim, na drugoj strani postoji privat-no-kapitalistiC- ko
prisvajanje produkata (pro-izvod- a)
te druStvene proizvodnje. ZnaSi,
proizvodnja je druStvena, a prisvajanje nije
druStveno, vec individualno, kapitalisticko.
To potice iz toga Sto su sredstva za
proizvodnju privatna svojina kapitalista —
iako je proizvodnja druStvena.
Eto, ta protivreinost je neodvojiva od
prirode kapitalizma. Ona u stvari i karakteri-S- e
kapitalizam kao druStveni sistem. A iz
toga slijedi da su ekonomske krize svojstve-ne
kapitalizmu, i one ne mogu biti uklonjene
u samom kapitalizmu. Za uklanjanje eko-nomskih
kriza mora se ukloniti kapitalistidki
nacin proizvodnje, mora se na mjesto njega
uvesti socijalisticki nacin proizvodnje, to
jest mora se dopuniti druStveni karakter
proizvodnje sa druStvenim prisvajanjem, a
na bazi druStvene svojine na sredstva za
proizvodnju.
Pogledajmo neSto blize prirodu kapitalis-tifik- e
proizvodnje i konkretne oblike u kojima , istupa na povrSinu osnovna protivrefinost
kapitalizma, osnovni uzrok ekonomskih . kriza.
Cilj svakog kapitaliste je da dobije Sto veci ,
profit, da mu Sto brie naraste kapital, da :
prisvoji Sto ve6u masu tudeg neplacenog
r rada. U potjeri za tim kapitalista razvija
proizvodnju do maksimalnih granica svoga
kapitala. On organizuje proces proizvodnje u
svom preduzecu, planira, kalkuliSe, uvodi
takav red i poredak u svom preduzedu gdje je
sve predvideno, gdje se sve podcinjava
njegovoj volji, njegovom planu. On to radi u
svrhu maksimalne proizvodnje, u svrhu
svoje robe, tako da bi
potukao svoje konkurente na trziStu i na taj
na6in dobio Sto veci profit. Ali to isto rade i
njegovi konkurenti.
(NASTAVLJA SE)
PROTIV IZRAELSKE INVAZIJE
Amerikana-c-a
International
zaposleni.
specijaliza-cije- ,
pojeftinjavanja
Sjedinjene Drzave treba da suspen-duj- u
ili potpuno obustave vojnu
pomoc Izraelu. Skoro 50 odsto
anketiranih smatra da атепбка
vlada treba da neposredno pregova-r- a
sa Palestinskom oslobodilaCkom
organizacijom (PLO) kao predstavni-ko- m
palestinskog naroda.
ДјДД
Incovi radnici su strajkovali u junu
i pofietkom jula. Osamdeset posto
je glasalo da prihvaca kompanijske
ponude. Treba da dobiju poviSicu od
25 centi, ali to zavisi da li ce
kompanija prodati nikel koga ima.
Penzije su nesto malo povecane.
Labor Day (6. septembra) je dan
protesta protiv nezadovoljavajuceg
stanja. Sudjelovati ce radni6ke uni-j- e,
crkve i razne druge organizacije.
(Napomena urednistva: Novine su
javile — otkad je gornje-napisan- o —
da te INCO u januaru stalno
otpustiti 1.185 uposlenika. Ukupni
broj uposlenika 6e spasti na 9.000 ili
polovicu broja uposlenih prije dvije
godine).