000010 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
r STRANA 2 "NOVOSTI" Suboia 8 )an 1944 !NOVOSTI — yjonit Jezgra oslobodilačkog Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company pokreta u Europi In the Croatian Language Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku ADRESA NOVOSTI 206 Adeknde Street West Toronto 1 Ontario M 1 l i - - Telephone: ADeladde 1642 Registered in the Registry Ofiice for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP Pred "novim" izborima u Ontario E B Joiliffe vodja CCF partije u provinciji Ontario re-ko- o je na 4 januara u Winnipegu da se mogu očekivati po-lovni opći izbon u provinciji Ontario Do ovog zaključka cn dolazi obzirom na to što će se sadanja konzervativna vlado premijera Drew-- a sve vise suočavati poteškoćama u izvada-nj- u svog programa Ontarijski parkanenat se sastoji od 38 konzervativaca 33 CCF 14 liberala 2 radnička i jednog neovisnog poslani-k- a Prema tome ruti jedna politička grupacija ruj dovoljno jaka da sastavi stalnu vladu i provodi svoj program u život Radi toga vodja CCF --ovaca predvidja da će doći do kraha vlade premijera Drew-- a prilikom prvog parlamentarnog za-Fjeda- nja — ako liberali ne podju u koaliciju sa konzervativ-cim- a i tako stvore potrebnu većinu Gornja izjava vodje CCF i nije toliko značajna koliko ona druga koja je istovremeno donesena i sa kojom se odbi-ja u tom slučaju svaku saradnju sa ostalim sekcijama naroda Kanade Evo što po tom pitanju kaže Mr Joiliffe- - "Saradnja izmedju CCF i Radničke Progresivne Parti-je predvodjene po Tim Bucku iz Toronta je nemoguća radi fundamentalnih razlika koji postoje izmedju ove dvije partije Ako bi do takve saradnje došlo to bi moglo prouzročiti po-metnju i nered umjesto jedinstvo" — odgovoreno je u pismu Tim Bucku koji jo postavio pitanje boljo saradnje jedne i dru-ge partije u izborima Nije nam namjera miješati se u jedan ili drugi program spomenutih partija To su njihove ne naie'stvari Ali želimo podvući da stanovište koje je zauzela CCF nije i neće biti od koristi narodu Kanade posebno ne širokim radničkim i farmerskim slojevima CCF je po našem muPjenju partija a kojoj se pored dijela kanadske inteligencije nalazi i koju slijedi priličan dio siromašnih farmera i radnika Da je tako to pokazuju nedavni provincijalni izbori u Ontario gdje je izabrala 33 svoja poslanika Slijede ju jer je to nova i prema tome na radu još toliko ne poznata partija kao recimo liberal-na ili progresivno-konzervativn- a To je partija koja obećaje veće socijalne reforme nego ostale dvije buržbaske partije ( Dakle "partija manjeg zla" Stanovište CCF po pitanju jedinstvenog istupa u izbo-rima sa Radničkom Progresivnom partijom i zanatskim unija-ma sa malim izuzetcima od uvjek je bilo takvo Oni neće za-jedničkog Istupcnja nigdje i s nikim Oni žele sami rade sami — rastu sami i propadaju sami I tako bez kraja i konca Ne jednom dogodilo se u prošlosti da se u jednom izbornom ko-taru natječu radnički kandidati sa kandidatima CCF Jedna i druga strana očekuje potporu od istog sloja naroda — od radnika i farmera Njihov izborni program često i nema raz-lika Pa usprkos tolike srodnosti u programu općinskih pro-vincijalnih ili federalnih afera usprkos činjenice da je baš na osnovu takve pocijepanosti treća partija izvukla koristi — vod-stvo CCF partije još uvjek to neće da vidi Još uvjek odbi-jaju saradnju bojeći se nezadovoljstva ne radnika i farmera u svojoj partiji nego gospode koja se dobrim dijefom ufcn-- čila u CCF Neka zapamti vodstvo CCF partije da će biti još tak-vih poraza kao što je doživila u torontovskim izborima ako u buduće ne dodje do jednog sporazuma sa raamciara sku-jam- a po pitanju zajedničke izborne platforme iR najmanje iz-borne ko-ordinac- ije Neka zapamti da je kanadska reakcija spremna jurišati na narodne interese ujedinjeno i da se takav juriš mole od-biti samo onda ako mu se suprodstavi jedinetveni blok svih demokratskih slojeva naroda bez obara bffi u jedno drugoj li u ni jednoj partiji Da zabilježimo i ovo Po zlu poznati petokolonaiki i ve$kopki tjednik "®a Kanade svukao do soda ) svoje staro pro-lafel-Wn ruho obavijeno u latinici i obukao "novo" u ćirltld Prontteje ime - prije se zvao "Gk Kanade" a soda "Gk Kanadskih Srba" „ "Zlo zlu je ćaća" — veli jedna narodna poslovica Kakav e bio "Glas Kanade" takav će biU i Glas Kanadskih Srba" Takav mu je već i prvi broj Promjena je napravljena jedino u naslovu i slovima I to je sve Politika "Glasa Kanade" i njenog urednika Bofe Marico- - izdajnička Pro-faiistia- ka vića je za to što je pro-fafcstić- ka od samog početka pa do dana današnjega podupirao i po dupire sve protu-narodn- e pokrete On je poaupirao vojno--šistič- ku diktaturu kralja Aleksandra i 2rvkcvića podupirao je nacističkog lfliljenca princa Pavla pa onda Jeftića i Stojadi-nović- a podupirao je sve one koji su zagovarali u Jugoslaviji nacističku a ne scvecučku orijentaciju Vodio je upcotiv Sovjetskog Saveza sa istih pozicija kao i Gcebbels Vodi bor-k- „ nrftKv o-lobod- ilačke borbe naroda Tugoelavije služeći se pn tome Hitlerovom taktikom - pocijepaj pa vladaj Optuži-vao je i optužuje taj narodni pokret u Jugoetaviji da šuto razbojrua banditi i pljačko isto onako kako to za njih kaže Hitler Izdajnički pak za to sto je bio i ostaje u najtežim narod-nim časovima na strani riarodnih izdajica pooam od princa Pavla Stojadinovića pa sve dolje do Mihajkmća U kratko takav je bio "Glas Kanade" takav će bih i Glas Kanadskih Srba" Služiti će istom gospodaru k istih Ure ili 150 kanad-skih vrela primati će subvencije po 32 engleske dolara mjesečno To je srpska sramota a ne srpska novina — Odstranite se od naše kućo IVAM Vijesti koje nam pristižu 7 otažbire pružaju nam sve potpu-niju sliku o clićim i poirtvovno-at- i jugoslavenskog partizanskog pokreta Ovaj masovni' narodni pokret protiv svega Sto osi žig okrutnog: i omraženog faiizma ippuljava e e Jasnije kao sna-žan val jednog općeg borbenog oduševljenja koje ne zna ni za to drugo do za svoj dalekosežni čili za maksimalan doprinos savezni-čkom ratnom naporu i savezničkoj stvari za slobodu ujedinjenog ju-goslavenskog naroda od vanjskih i domaćih ugnjetača i za izgrad-nju nove demokratske i progresiv-ne jugoslavenske domovine i ju-goslavenske državne zajednice Koreći se u šumama i krševima Jugoslavije već pune dvije godine u JEDNU OD VA2NM RATNIH ZADA'ĆA VR5E: MORNARE t OSTALI RADNICI (Napisao za Novosti Moskvu — Sovjetski mornari po svim sovjetskim vodama i rije-kama rade hrabro i požrtvovno da osiguraju pobjedu Crvene Ar mije na fronti Vrhovni koman-dant Crvene Armije marJal Sta-ljin je u svom govoru na dan pro-slave ii-st- e godišnjice oktobarske revolucije rekao: Važnu ulogu u pomaganju fronta na našoj trans portaciji icrali su u glavnome že-Ijeznić-arL ali takodjer mora spomenuti pomorske i motorne transportne sisteme" Trgovačka mornarica ima tešku i važnu ulogu u ovome ratu Po-sade koje upravljaju brodovima prolaze preko opasnih zona i do-vaia- ju soj kargo iz obala Velike Britanije i Sjedinjenih Država Milijune tona vrijednog materija-la i stotine hiljada vojnika je već da sada prevezeno točno prema odredienom vremenu bez obzira ako su transporti napadani po ne-prijateljskoj avijaciji podmor-nicama Ili na koji drugi način Podržavati točnu navigaciju ka-a- a su svjetla utrnuta i putovati sa konvojom tako da svaki brod drži svoju liniju potrebna je naročita vješt i ia i poznavanje Mornari su dakako naoružani i svi članovi porade moraju znati kako najvje- - Kiie rukovoditi topovima i drugim oružjem Moraju znati va pravila maskiranje i kako se trebaju bra-niti u slučaju napada neprijatelj ske aviiaciie i podmornica N'aj svakom putovanju mornari poU-ž- u sve veće kustvo i umjetnost Mnogi brodovi u daleko prošli svoj odrdjeni plan u prevažanje materija- l- Tonaia prevezenog te-reta u 1943 godini je bila sa SS po sto ve4a mq u 1942 godini i za 40 po sto veća nego u t4I go-dini Stotine mornara trgovačke mor narice Mio je nagrodjeno sa orde-nima i medaljama zato to u poMbno istakli u ispunjavanju za-daća koje im je odredila sovjet-ska vlada i Vrhovna Komanda Cr-te- ne Armije Hiljade drugih mu-nara no odlikovanja jer s se istakli u obrani Lenjiagraoa Ode-s- e Sevastopolja JCekojl Hanovi posade sovjetske mornaric pa-ta- h su čuveni kao beroji P cijeloj zemlji Msdju bero jakim paradama ko-jih će s sovjetski narodi dugo vremena ocati j i posada bro-da "Kazakstan" koja je spasila brod sa ZW0 patnika i sretao do-šla do obale prkos neprestanog napada neprijateljske avijacije Mornarica koja se nalazi u bor- - benoi zoni uzima aktivnog očes ča u svim borbama Crvene Armi- - gospodo! Ni vas ni vaše pomoći nama ne treba — AE MLADJI Pomorski transporti vrijeme rata TRANSPORTNI AleksojLMakaiov) za ovaj vUolo postavljeni cilj borci naTodne oslobodilačke vojske rbiljeiavaju danas put kojim će na narod i naa zemlja ići tokom Moje buduće hit"lje ali na tom putu i u tim borbama za nasu bolju i sretniju budućnost oni u isto vrijeme jvdnose teSk i stra-hovit' žrtve Takva jetna žrta je mladi han Kibar koji je pred mjesec dana jteo u borbi od neprijatelj-ske grtnate Ian je nama koji imo sa njegovim životom i radom bili upomati iz ranije predstav-ljao uvjet ideal jednog misaonog i sVaralaJkog omladinca čije su se vizije izdizale daleku iznad svakodnevnih horizonata On je u svojim kolskim- - danima sje-deći za klurm ili radeći u biblio-- se njegova posada istakla jedirnj posebnoj zadaći za vrijeme opera-cija Kapetan Vislobkov je pod najvećom --atrom- neprijateljske artilerije i mortara uspio dovesti brod do obale i u izvanredno krat-kom viemenu se iz broda iskrcala vojska i materijal Motorni brod "Stari Doljfevik" je dobro poznat n samo u Sov-jetskom Savezu nego i u drugim zemljama Isto je tako poznato i imo njegovog kapetana junaka Sovjetskog Saveza Afanaseja U maju 1942 ovaj brod je bio u kon-voju koji vraćao sa dugog pu-tovanja Konvoj je t dana iiest noći bio napadan nu neprijatelj-skoj avijaciji i podmornicama Ne-prijateljski bombaši su spustili 45 bombi na "Stari Boljševik" ali vještim mrnevrom i vještini ru-kovoajcn- jem sa topovima brrui se spasio i sretno sugao na svoje mjesto Jedna bomba je pala na sredinu broda rasprJlla posadu topa l sam top "Jtetfla Pojavila se vatra koja je činila opasnost da se pojavi eksplozija Kapetan Afanawj je i dalje nastavio upravljanjem broda dok sa posa-de gasile vatru- - Mornar Akaze-ro- k radio operator Pilko L Mitro-fano- v su odstranjivali granate i gasi'i vatru Kua#je ugrzavaia da ih zapali Fufajeva i druge že-- De su vatrogasce vješto saaoaje-- vaJe vodom Cijela posada je -- 1 si'a vat i u nekoliko sati i konačno vatru taila ld kontsohi Ubr aavai svoj put "Stari Boljševika ja dostigao kuuvoj i dniao u sva- - ju liniju Posuda bcitaaekik brodova koji su tekodjar petovali sa ovim ton-vojb- m je izrazila divljenje nad izdriljlvoieu i sposobnošću rsade beoda "Stari Doljsevik" Koman dant broda je dobio brzojav od ad-miralU- eta britanske mornarice u kajem sr itrazuje čestitka na die- - ciplkn hrabrosti i odlučnosti pova-de u toku vest dana teške pomor-ske bitke Sovjetska vlada je ta-kodjer izrazila čestitku i zahvalu porodi "Stari DoljieviV" Drod je dobio odHkovanje Le- - njina a kapetan Afanasej mor-nari Petrovskj-- i Akazenov su do-bili odlikovanja jnaka Sovjet-skog Savcaa Ostari članovi su na-gradj- eni ratnim drugim medalja-ma Posade brodova koji se nalaze u ratnim zonama su sve dobile odli kovanja za svoje hrabrosti i vješ-tinu Mnoga velika i hrabra djela sovjetske mornarice za vrijeme rata biti će u nistoriji patriotskog rata zabilježena kao primjer po- - jje protiv invazora Motorni brod trtvovnsti junaka sovjetskim na-- 1 "Kuban" je dobio odlikovanje to ' todima ipii jasno ugleda" prasad kojim današnje napredno čovječanstvo ide i stekao je točne i pfitivne predstave o voluc'ji koja i nas narod očekuje sa tom putu pceg socijalnog i polfeićkog prepotdja-j-a Sa knjigom i perom u ruti on je ove utiske stavljao pod prknu raučenog proutevveija i postefio je formirac svoj mladenački ifuh u znaku jedne nove konstruktiv-ne ideologije za ćij je ostvare-nje j°£ u tim ranim danima Vi-ko mi je dobro poznat založio sve svoje moralne i intelektualne sna ge Sa svojim drugovima je mla di Ribar osnivao na beogradskom ! umversitetu studentske druUva koj'a su podizala nove jugoslaven-ske generacije u tom istom duhu Na izgradjivanju psihologije mladog Ribara uticale su u naj-većoj rajeri prilike pod kojima smo mi u Beogradu — u Jugosla-viji živj'eli čitava sinteza tih pri-lika nalazila se pretkana u stavu i predvidjanjima ovog mladog po-štenog i inteligentnog čojeka S jedne strane jedna obijesna i ničim neograničena oligarhija za-snovana na fizičkoj snazi svojih sto hiljada do zuba naoružanih žandara s druge strane pocijepani izgladnjeli jugoslavenski narodi bez ikakvih prava bez i najma-njih sloboda podjarmljen i porob-ljen do posljednje iskre svoje sla-be privredne kulture i još slabije produktivne mogućnosti Trag kojeg su postojeći životni uslovi u Jugoslaviji kroz posljednjih dva deset godina ostavljali u unutrai-nji- m zbivanim ovih mladih aM otpornih i potpuno zrelih jugosla-venskih generacija dovodili i do dubokih revolta i do oštrih demon-stracij- a_ Goloruki studenti i stu-dentki- nje sukobljavali su se u tim demonstracijama sa režimskim policijskim organima i iskusili na svojin ledjjtna tako da se izra-zim sve brulaloefeti diktatorskih vlasti koje sa smatrale da u zemlji mogu žariti i paliti kako su htjele i kako su ih njihovi lični i grupni interesi učilL Iz ovih om-ladinskih reakcija ponikla je čvr-sto uporedjena zamisao da se u pitanju fašizma Ui slobode radi o jednoj 8ndbon0noj borbi jednom urotom i' beikomproml-no- m su-daru u Bojem se ina ili sa stojim idealima nadiiv iti Ui za svoje idea-le izginuti Sa ovako izgradjenom duhov nom ocremom mladi Ribar ulazi u JAvan livot još za vrijeme svojih univerzitetskih studija Prvim svojim nastupe on ostavlja du-bok utisak Go-lin- e 193& augusta minera mislim da ie bilo felie ga grupa progresivnih studenata beogradskog pravnog fakulteta na veJiki medjunarodni kongres om-ladina- cu koji se održao n središ društva naroda u 2enevi Omla-dinci sirom svijeta predstavnici svih naroda svih vjera jezika i rasa okupili su se na ovom kon gresu da raspravljaju o problemi ma pred kojima se omladina na lazSa i pred kojim će se koro u jei izraiitijoj formi naći kada bu de pozvana da učini moj puni da-- prima napretku i civil izfcdji Ja nisam bio u 2enevi u to vrijeme ali mi je sa vis strana o učeMu jugoslavenskog studentskog dele gata Ivana Ribara na ovom me-ajunarodn- om kongresu govoreno 0 njegivom držanju mi je sa velikim odi'Jevljenjem i na Krake kazivao naročit jedan Belgijanac koji se u Beograd u vite makova navraćao u ime kongresa radi or-ganizova- nja oeezća naiih studena-ta i rijeJavaaja čitavog niza pita nja koja bi se u vezi sa tim ućes-nistvo- ai uvjek postavljala Ribar je odmah na prvoj sjednici kon-struktivnom zadriinom voga go-vora i svojim otvorenim nastupom ostavio na s-- e učesnike ove velike medjunarodne skupštine tako (Prrnos na str 4) U svojoj nezapamćenoj kampa-nji i ocrnjivanja narodnog oslobo-di ačkog pokreta a Jugoslaviji 'v U'ia kralja Petra i njen diplo-- r ttsa aparat služi se u glavno-- ii sa starim Goeboetsovim orui-- t -- - -- '0"]jJevi4kog bauka" Kra-- 4 -- tjL jugoslavenska vlada dobro L-- ji da je to omiljeni "argume-nat- " reakcije u svim zemljama rir i to ovdje i da sume nanak-- n- - U p'StJgnuti vvoj destnsk- - m Činjenica da bez divn jc iljevičke Ruiie pitanje £ j im Jugoslavije n bi uopće Z -- ' a nikako ne smeta gospo- - i ' Kaira Ima li boljeg: dokaaa !j -- k vlada kralja Petra ai naj-- ai v ne brine o budućnosti jugo-- - i nkog naroda već jedino o t nm? kake da povrati svoje Juče-ra-n- je privilegije i položaje? Američki narod danas dofcro haća ogromna ulogu Rusije i pozdravlja sa oduševljenjem us-pjehe Crvene Armija koji su pa' sili svijet od faaMiAe najezde Ali većina Amerika yA ne ra-zumiju da je kičma daneinjih os-lobodilačkih pokreta u etjeloj Eu-r- pi saradnja liberalnih i seljačkih eUmenata sa komunistima U svim narodnim pokretima bik to u Jugoslaviji Francuskoj Italiji itd komunisti u berbi protiv fa-šizma učestvuju kao ravnopravni pa rtmri Njih ve ostali članovi na-rodne koalicije ne boje jer ih ve-zuje zajednički ideal — oslobodje-rj- e zemlje od fašističkog neprija-telja i uspostavljanje prave narod-ne dennkracije kakva nije posto-jala u većem dijelu Kurope prije ovog rata PolitiVii "boljševičkog bauka" feživjela je svoj konačni krah u Minhenu ' ona je uglavnome do- - ela do danainjeg svjetskog suko ba Naredi Europe su to dobro Mjesto Noranda Mercoal Albemi Velkmd Prmceton HuntiviHe Reeerve Cooksvifle Niaaara Edtnontcn shvatili i zato se vi ne saradnje sa komuniatroM Najbolji isnalan j u zadnjem laao-pia- a "LIFE" u se opiaujc os-lobodilačka u DaMkoj se u cijelom svijetu kao demokratska država A sto se dogadja? Podzemni pokret predvodjen od lwnxrvativca Moeller oal- - IZBORI ZA BLAGAJNIKA U HRVATSKOJ BRATSKOJ ZAJEDNICI JVš ovr4 mjesec i glasovanje će biti provedeno Izvješta je smo prirmli tek od polovice kanadskih Odsjeka i oni poka-zuju da Peffak ni jednu stotinu glasova Napred sa glasovanjem! Javite nam smjesta rezultat da i vas odsjek: donesemo u tablici Odsjokbrojij 832 Toronto 644 Hamilton 100 12' 0 0 618 Creighton Mine 16 0" D 0 889 Makrrtic 28 1 0' 0 950 Grimsbv 15 0') 0 0 678 755 886' Port 930 Schumacher 812 Velland 617 871 Cumberkmd_ 715 666 Arvida 874" TfiS Miee 710 893 Duparcruet Caioary 627 Copper Port Colborne 772 FcOs 820 Geraldton 846 niaJe dokaz toga broju američkog kom borba ko-ja smatra primjerna sada tamo John nema nja se na saradnju konzervativset sa komunistima koji do jučer u toj državi mau icrali nikakvu na-ročitu pohti&u nlaga U danaJnjoj aati-falističk- oj barbi protiv Hitlara m n pita tko je kako politički opredjoljen nego je N voljan tući te protiv općeg neprijatelja Svaki iskreni i pravi rodoljnb koji bace da ae bori za oslobodjenje svoja zemlje i sa o#-tvara- nja narodne demokracije do-bro je deaao Benei Moeller de Gaulle i drugi istaknuti vodje no-ve demokratske Europe aaradjuju a svim aMi-faJistia- ia bea obzi-ra kojoj političkoj partiji pripada-li Jedini saboteri te saradnje su pro-f&ži- eti i reakcionari kao to su članovi jugoslavenske izbjegle vlade ali njih-j- e narod već odba cio Jugoslavenski narodi koji u svo-joj većini nisu kmunistWki ne pi-taju dana jeli Tito komunista ili nije nego dali m bori i- - oslobo-djenje Jugolaije od Hitlera i za uspostavu narodne demokracije I taj j narod dao svoj odgovor u vatri dvogodišnje borbe protiv okrutnog zavojevača Za njega maršal Tito je postao slavni-simbo- l oslobodilačke borbe simbol njegovih najsvjetlijih nacionalnih i političkih ideala I'jedTnjeni Odbor JSA Odbor za štampu Krašić - Petrak't Petrinai Ercecp 102 1 1 1 3- - 7' a 14 9b 25 tr 122 49 on o 94 17 13' Gr 4S tL 12 23 12 ft 28 13 X 21 12 1C 1453 13 844 Vol d'Or 18 13 t 0 37S PodAtthw 41: 2 1 0 873 Poct Armut 15 1% 0 0 943" Troi li ft" 6 0~~ W7 I Jev Vcteiierd 25 ft 8 0 638 Winriec 2S7 Š 0 T" 694 Veaeaaiver 181 0 0 0 787 Voncouver 79 13 0 0 949 Mountafei 15 816 oni 13
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, January 08, 1944 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1944-01-08 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000003 |
Description
Title | 000010 |
OCR text | r STRANA 2 "NOVOSTI" Suboia 8 )an 1944 !NOVOSTI — yjonit Jezgra oslobodilačkog Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company pokreta u Europi In the Croatian Language Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku ADRESA NOVOSTI 206 Adeknde Street West Toronto 1 Ontario M 1 l i - - Telephone: ADeladde 1642 Registered in the Registry Ofiice for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP Pred "novim" izborima u Ontario E B Joiliffe vodja CCF partije u provinciji Ontario re-ko- o je na 4 januara u Winnipegu da se mogu očekivati po-lovni opći izbon u provinciji Ontario Do ovog zaključka cn dolazi obzirom na to što će se sadanja konzervativna vlado premijera Drew-- a sve vise suočavati poteškoćama u izvada-nj- u svog programa Ontarijski parkanenat se sastoji od 38 konzervativaca 33 CCF 14 liberala 2 radnička i jednog neovisnog poslani-k- a Prema tome ruti jedna politička grupacija ruj dovoljno jaka da sastavi stalnu vladu i provodi svoj program u život Radi toga vodja CCF --ovaca predvidja da će doći do kraha vlade premijera Drew-- a prilikom prvog parlamentarnog za-Fjeda- nja — ako liberali ne podju u koaliciju sa konzervativ-cim- a i tako stvore potrebnu većinu Gornja izjava vodje CCF i nije toliko značajna koliko ona druga koja je istovremeno donesena i sa kojom se odbi-ja u tom slučaju svaku saradnju sa ostalim sekcijama naroda Kanade Evo što po tom pitanju kaže Mr Joiliffe- - "Saradnja izmedju CCF i Radničke Progresivne Parti-je predvodjene po Tim Bucku iz Toronta je nemoguća radi fundamentalnih razlika koji postoje izmedju ove dvije partije Ako bi do takve saradnje došlo to bi moglo prouzročiti po-metnju i nered umjesto jedinstvo" — odgovoreno je u pismu Tim Bucku koji jo postavio pitanje boljo saradnje jedne i dru-ge partije u izborima Nije nam namjera miješati se u jedan ili drugi program spomenutih partija To su njihove ne naie'stvari Ali želimo podvući da stanovište koje je zauzela CCF nije i neće biti od koristi narodu Kanade posebno ne širokim radničkim i farmerskim slojevima CCF je po našem muPjenju partija a kojoj se pored dijela kanadske inteligencije nalazi i koju slijedi priličan dio siromašnih farmera i radnika Da je tako to pokazuju nedavni provincijalni izbori u Ontario gdje je izabrala 33 svoja poslanika Slijede ju jer je to nova i prema tome na radu još toliko ne poznata partija kao recimo liberal-na ili progresivno-konzervativn- a To je partija koja obećaje veće socijalne reforme nego ostale dvije buržbaske partije ( Dakle "partija manjeg zla" Stanovište CCF po pitanju jedinstvenog istupa u izbo-rima sa Radničkom Progresivnom partijom i zanatskim unija-ma sa malim izuzetcima od uvjek je bilo takvo Oni neće za-jedničkog Istupcnja nigdje i s nikim Oni žele sami rade sami — rastu sami i propadaju sami I tako bez kraja i konca Ne jednom dogodilo se u prošlosti da se u jednom izbornom ko-taru natječu radnički kandidati sa kandidatima CCF Jedna i druga strana očekuje potporu od istog sloja naroda — od radnika i farmera Njihov izborni program često i nema raz-lika Pa usprkos tolike srodnosti u programu općinskih pro-vincijalnih ili federalnih afera usprkos činjenice da je baš na osnovu takve pocijepanosti treća partija izvukla koristi — vod-stvo CCF partije još uvjek to neće da vidi Još uvjek odbi-jaju saradnju bojeći se nezadovoljstva ne radnika i farmera u svojoj partiji nego gospode koja se dobrim dijefom ufcn-- čila u CCF Neka zapamti vodstvo CCF partije da će biti još tak-vih poraza kao što je doživila u torontovskim izborima ako u buduće ne dodje do jednog sporazuma sa raamciara sku-jam- a po pitanju zajedničke izborne platforme iR najmanje iz-borne ko-ordinac- ije Neka zapamti da je kanadska reakcija spremna jurišati na narodne interese ujedinjeno i da se takav juriš mole od-biti samo onda ako mu se suprodstavi jedinetveni blok svih demokratskih slojeva naroda bez obara bffi u jedno drugoj li u ni jednoj partiji Da zabilježimo i ovo Po zlu poznati petokolonaiki i ve$kopki tjednik "®a Kanade svukao do soda ) svoje staro pro-lafel-Wn ruho obavijeno u latinici i obukao "novo" u ćirltld Prontteje ime - prije se zvao "Gk Kanade" a soda "Gk Kanadskih Srba" „ "Zlo zlu je ćaća" — veli jedna narodna poslovica Kakav e bio "Glas Kanade" takav će biU i Glas Kanadskih Srba" Takav mu je već i prvi broj Promjena je napravljena jedino u naslovu i slovima I to je sve Politika "Glasa Kanade" i njenog urednika Bofe Marico- - izdajnička Pro-faiistia- ka vića je za to što je pro-fafcstić- ka od samog početka pa do dana današnjega podupirao i po dupire sve protu-narodn- e pokrete On je poaupirao vojno--šistič- ku diktaturu kralja Aleksandra i 2rvkcvića podupirao je nacističkog lfliljenca princa Pavla pa onda Jeftića i Stojadi-nović- a podupirao je sve one koji su zagovarali u Jugoslaviji nacističku a ne scvecučku orijentaciju Vodio je upcotiv Sovjetskog Saveza sa istih pozicija kao i Gcebbels Vodi bor-k- „ nrftKv o-lobod- ilačke borbe naroda Tugoelavije služeći se pn tome Hitlerovom taktikom - pocijepaj pa vladaj Optuži-vao je i optužuje taj narodni pokret u Jugoetaviji da šuto razbojrua banditi i pljačko isto onako kako to za njih kaže Hitler Izdajnički pak za to sto je bio i ostaje u najtežim narod-nim časovima na strani riarodnih izdajica pooam od princa Pavla Stojadinovića pa sve dolje do Mihajkmća U kratko takav je bio "Glas Kanade" takav će bih i Glas Kanadskih Srba" Služiti će istom gospodaru k istih Ure ili 150 kanad-skih vrela primati će subvencije po 32 engleske dolara mjesečno To je srpska sramota a ne srpska novina — Odstranite se od naše kućo IVAM Vijesti koje nam pristižu 7 otažbire pružaju nam sve potpu-niju sliku o clićim i poirtvovno-at- i jugoslavenskog partizanskog pokreta Ovaj masovni' narodni pokret protiv svega Sto osi žig okrutnog: i omraženog faiizma ippuljava e e Jasnije kao sna-žan val jednog općeg borbenog oduševljenja koje ne zna ni za to drugo do za svoj dalekosežni čili za maksimalan doprinos savezni-čkom ratnom naporu i savezničkoj stvari za slobodu ujedinjenog ju-goslavenskog naroda od vanjskih i domaćih ugnjetača i za izgrad-nju nove demokratske i progresiv-ne jugoslavenske domovine i ju-goslavenske državne zajednice Koreći se u šumama i krševima Jugoslavije već pune dvije godine u JEDNU OD VA2NM RATNIH ZADA'ĆA VR5E: MORNARE t OSTALI RADNICI (Napisao za Novosti Moskvu — Sovjetski mornari po svim sovjetskim vodama i rije-kama rade hrabro i požrtvovno da osiguraju pobjedu Crvene Ar mije na fronti Vrhovni koman-dant Crvene Armije marJal Sta-ljin je u svom govoru na dan pro-slave ii-st- e godišnjice oktobarske revolucije rekao: Važnu ulogu u pomaganju fronta na našoj trans portaciji icrali su u glavnome že-Ijeznić-arL ali takodjer mora spomenuti pomorske i motorne transportne sisteme" Trgovačka mornarica ima tešku i važnu ulogu u ovome ratu Po-sade koje upravljaju brodovima prolaze preko opasnih zona i do-vaia- ju soj kargo iz obala Velike Britanije i Sjedinjenih Država Milijune tona vrijednog materija-la i stotine hiljada vojnika je već da sada prevezeno točno prema odredienom vremenu bez obzira ako su transporti napadani po ne-prijateljskoj avijaciji podmor-nicama Ili na koji drugi način Podržavati točnu navigaciju ka-a- a su svjetla utrnuta i putovati sa konvojom tako da svaki brod drži svoju liniju potrebna je naročita vješt i ia i poznavanje Mornari su dakako naoružani i svi članovi porade moraju znati kako najvje- - Kiie rukovoditi topovima i drugim oružjem Moraju znati va pravila maskiranje i kako se trebaju bra-niti u slučaju napada neprijatelj ske aviiaciie i podmornica N'aj svakom putovanju mornari poU-ž- u sve veće kustvo i umjetnost Mnogi brodovi u daleko prošli svoj odrdjeni plan u prevažanje materija- l- Tonaia prevezenog te-reta u 1943 godini je bila sa SS po sto ve4a mq u 1942 godini i za 40 po sto veća nego u t4I go-dini Stotine mornara trgovačke mor narice Mio je nagrodjeno sa orde-nima i medaljama zato to u poMbno istakli u ispunjavanju za-daća koje im je odredila sovjet-ska vlada i Vrhovna Komanda Cr-te- ne Armije Hiljade drugih mu-nara no odlikovanja jer s se istakli u obrani Lenjiagraoa Ode-s- e Sevastopolja JCekojl Hanovi posade sovjetske mornaric pa-ta- h su čuveni kao beroji P cijeloj zemlji Msdju bero jakim paradama ko-jih će s sovjetski narodi dugo vremena ocati j i posada bro-da "Kazakstan" koja je spasila brod sa ZW0 patnika i sretao do-šla do obale prkos neprestanog napada neprijateljske avijacije Mornarica koja se nalazi u bor- - benoi zoni uzima aktivnog očes ča u svim borbama Crvene Armi- - gospodo! Ni vas ni vaše pomoći nama ne treba — AE MLADJI Pomorski transporti vrijeme rata TRANSPORTNI AleksojLMakaiov) za ovaj vUolo postavljeni cilj borci naTodne oslobodilačke vojske rbiljeiavaju danas put kojim će na narod i naa zemlja ići tokom Moje buduće hit"lje ali na tom putu i u tim borbama za nasu bolju i sretniju budućnost oni u isto vrijeme jvdnose teSk i stra-hovit' žrtve Takva jetna žrta je mladi han Kibar koji je pred mjesec dana jteo u borbi od neprijatelj-ske grtnate Ian je nama koji imo sa njegovim životom i radom bili upomati iz ranije predstav-ljao uvjet ideal jednog misaonog i sVaralaJkog omladinca čije su se vizije izdizale daleku iznad svakodnevnih horizonata On je u svojim kolskim- - danima sje-deći za klurm ili radeći u biblio-- se njegova posada istakla jedirnj posebnoj zadaći za vrijeme opera-cija Kapetan Vislobkov je pod najvećom --atrom- neprijateljske artilerije i mortara uspio dovesti brod do obale i u izvanredno krat-kom viemenu se iz broda iskrcala vojska i materijal Motorni brod "Stari Doljfevik" je dobro poznat n samo u Sov-jetskom Savezu nego i u drugim zemljama Isto je tako poznato i imo njegovog kapetana junaka Sovjetskog Saveza Afanaseja U maju 1942 ovaj brod je bio u kon-voju koji vraćao sa dugog pu-tovanja Konvoj je t dana iiest noći bio napadan nu neprijatelj-skoj avijaciji i podmornicama Ne-prijateljski bombaši su spustili 45 bombi na "Stari Boljševik" ali vještim mrnevrom i vještini ru-kovoajcn- jem sa topovima brrui se spasio i sretno sugao na svoje mjesto Jedna bomba je pala na sredinu broda rasprJlla posadu topa l sam top "Jtetfla Pojavila se vatra koja je činila opasnost da se pojavi eksplozija Kapetan Afanawj je i dalje nastavio upravljanjem broda dok sa posa-de gasile vatru- - Mornar Akaze-ro- k radio operator Pilko L Mitro-fano- v su odstranjivali granate i gasi'i vatru Kua#je ugrzavaia da ih zapali Fufajeva i druge že-- De su vatrogasce vješto saaoaje-- vaJe vodom Cijela posada je -- 1 si'a vat i u nekoliko sati i konačno vatru taila ld kontsohi Ubr aavai svoj put "Stari Boljševika ja dostigao kuuvoj i dniao u sva- - ju liniju Posuda bcitaaekik brodova koji su tekodjar petovali sa ovim ton-vojb- m je izrazila divljenje nad izdriljlvoieu i sposobnošću rsade beoda "Stari Doljsevik" Koman dant broda je dobio brzojav od ad-miralU- eta britanske mornarice u kajem sr itrazuje čestitka na die- - ciplkn hrabrosti i odlučnosti pova-de u toku vest dana teške pomor-ske bitke Sovjetska vlada je ta-kodjer izrazila čestitku i zahvalu porodi "Stari DoljieviV" Drod je dobio odHkovanje Le- - njina a kapetan Afanasej mor-nari Petrovskj-- i Akazenov su do-bili odlikovanja jnaka Sovjet-skog Savcaa Ostari članovi su na-gradj- eni ratnim drugim medalja-ma Posade brodova koji se nalaze u ratnim zonama su sve dobile odli kovanja za svoje hrabrosti i vješ-tinu Mnoga velika i hrabra djela sovjetske mornarice za vrijeme rata biti će u nistoriji patriotskog rata zabilježena kao primjer po- - jje protiv invazora Motorni brod trtvovnsti junaka sovjetskim na-- 1 "Kuban" je dobio odlikovanje to ' todima ipii jasno ugleda" prasad kojim današnje napredno čovječanstvo ide i stekao je točne i pfitivne predstave o voluc'ji koja i nas narod očekuje sa tom putu pceg socijalnog i polfeićkog prepotdja-j-a Sa knjigom i perom u ruti on je ove utiske stavljao pod prknu raučenog proutevveija i postefio je formirac svoj mladenački ifuh u znaku jedne nove konstruktiv-ne ideologije za ćij je ostvare-nje j°£ u tim ranim danima Vi-ko mi je dobro poznat založio sve svoje moralne i intelektualne sna ge Sa svojim drugovima je mla di Ribar osnivao na beogradskom ! umversitetu studentske druUva koj'a su podizala nove jugoslaven-ske generacije u tom istom duhu Na izgradjivanju psihologije mladog Ribara uticale su u naj-većoj rajeri prilike pod kojima smo mi u Beogradu — u Jugosla-viji živj'eli čitava sinteza tih pri-lika nalazila se pretkana u stavu i predvidjanjima ovog mladog po-štenog i inteligentnog čojeka S jedne strane jedna obijesna i ničim neograničena oligarhija za-snovana na fizičkoj snazi svojih sto hiljada do zuba naoružanih žandara s druge strane pocijepani izgladnjeli jugoslavenski narodi bez ikakvih prava bez i najma-njih sloboda podjarmljen i porob-ljen do posljednje iskre svoje sla-be privredne kulture i još slabije produktivne mogućnosti Trag kojeg su postojeći životni uslovi u Jugoslaviji kroz posljednjih dva deset godina ostavljali u unutrai-nji- m zbivanim ovih mladih aM otpornih i potpuno zrelih jugosla-venskih generacija dovodili i do dubokih revolta i do oštrih demon-stracij- a_ Goloruki studenti i stu-dentki- nje sukobljavali su se u tim demonstracijama sa režimskim policijskim organima i iskusili na svojin ledjjtna tako da se izra-zim sve brulaloefeti diktatorskih vlasti koje sa smatrale da u zemlji mogu žariti i paliti kako su htjele i kako su ih njihovi lični i grupni interesi učilL Iz ovih om-ladinskih reakcija ponikla je čvr-sto uporedjena zamisao da se u pitanju fašizma Ui slobode radi o jednoj 8ndbon0noj borbi jednom urotom i' beikomproml-no- m su-daru u Bojem se ina ili sa stojim idealima nadiiv iti Ui za svoje idea-le izginuti Sa ovako izgradjenom duhov nom ocremom mladi Ribar ulazi u JAvan livot još za vrijeme svojih univerzitetskih studija Prvim svojim nastupe on ostavlja du-bok utisak Go-lin- e 193& augusta minera mislim da ie bilo felie ga grupa progresivnih studenata beogradskog pravnog fakulteta na veJiki medjunarodni kongres om-ladina- cu koji se održao n središ društva naroda u 2enevi Omla-dinci sirom svijeta predstavnici svih naroda svih vjera jezika i rasa okupili su se na ovom kon gresu da raspravljaju o problemi ma pred kojima se omladina na lazSa i pred kojim će se koro u jei izraiitijoj formi naći kada bu de pozvana da učini moj puni da-- prima napretku i civil izfcdji Ja nisam bio u 2enevi u to vrijeme ali mi je sa vis strana o učeMu jugoslavenskog studentskog dele gata Ivana Ribara na ovom me-ajunarodn- om kongresu govoreno 0 njegivom držanju mi je sa velikim odi'Jevljenjem i na Krake kazivao naročit jedan Belgijanac koji se u Beograd u vite makova navraćao u ime kongresa radi or-ganizova- nja oeezća naiih studena-ta i rijeJavaaja čitavog niza pita nja koja bi se u vezi sa tim ućes-nistvo- ai uvjek postavljala Ribar je odmah na prvoj sjednici kon-struktivnom zadriinom voga go-vora i svojim otvorenim nastupom ostavio na s-- e učesnike ove velike medjunarodne skupštine tako (Prrnos na str 4) U svojoj nezapamćenoj kampa-nji i ocrnjivanja narodnog oslobo-di ačkog pokreta a Jugoslaviji 'v U'ia kralja Petra i njen diplo-- r ttsa aparat služi se u glavno-- ii sa starim Goeboetsovim orui-- t -- - -- '0"]jJevi4kog bauka" Kra-- 4 -- tjL jugoslavenska vlada dobro L-- ji da je to omiljeni "argume-nat- " reakcije u svim zemljama rir i to ovdje i da sume nanak-- n- - U p'StJgnuti vvoj destnsk- - m Činjenica da bez divn jc iljevičke Ruiie pitanje £ j im Jugoslavije n bi uopće Z -- ' a nikako ne smeta gospo- - i ' Kaira Ima li boljeg: dokaaa !j -- k vlada kralja Petra ai naj-- ai v ne brine o budućnosti jugo-- - i nkog naroda već jedino o t nm? kake da povrati svoje Juče-ra-n- je privilegije i položaje? Američki narod danas dofcro haća ogromna ulogu Rusije i pozdravlja sa oduševljenjem us-pjehe Crvene Armija koji su pa' sili svijet od faaMiAe najezde Ali većina Amerika yA ne ra-zumiju da je kičma daneinjih os-lobodilačkih pokreta u etjeloj Eu-r- pi saradnja liberalnih i seljačkih eUmenata sa komunistima U svim narodnim pokretima bik to u Jugoslaviji Francuskoj Italiji itd komunisti u berbi protiv fa-šizma učestvuju kao ravnopravni pa rtmri Njih ve ostali članovi na-rodne koalicije ne boje jer ih ve-zuje zajednički ideal — oslobodje-rj- e zemlje od fašističkog neprija-telja i uspostavljanje prave narod-ne dennkracije kakva nije posto-jala u većem dijelu Kurope prije ovog rata PolitiVii "boljševičkog bauka" feživjela je svoj konačni krah u Minhenu ' ona je uglavnome do- - ela do danainjeg svjetskog suko ba Naredi Europe su to dobro Mjesto Noranda Mercoal Albemi Velkmd Prmceton HuntiviHe Reeerve Cooksvifle Niaaara Edtnontcn shvatili i zato se vi ne saradnje sa komuniatroM Najbolji isnalan j u zadnjem laao-pia- a "LIFE" u se opiaujc os-lobodilačka u DaMkoj se u cijelom svijetu kao demokratska država A sto se dogadja? Podzemni pokret predvodjen od lwnxrvativca Moeller oal- - IZBORI ZA BLAGAJNIKA U HRVATSKOJ BRATSKOJ ZAJEDNICI JVš ovr4 mjesec i glasovanje će biti provedeno Izvješta je smo prirmli tek od polovice kanadskih Odsjeka i oni poka-zuju da Peffak ni jednu stotinu glasova Napred sa glasovanjem! Javite nam smjesta rezultat da i vas odsjek: donesemo u tablici Odsjokbrojij 832 Toronto 644 Hamilton 100 12' 0 0 618 Creighton Mine 16 0" D 0 889 Makrrtic 28 1 0' 0 950 Grimsbv 15 0') 0 0 678 755 886' Port 930 Schumacher 812 Velland 617 871 Cumberkmd_ 715 666 Arvida 874" TfiS Miee 710 893 Duparcruet Caioary 627 Copper Port Colborne 772 FcOs 820 Geraldton 846 niaJe dokaz toga broju američkog kom borba ko-ja smatra primjerna sada tamo John nema nja se na saradnju konzervativset sa komunistima koji do jučer u toj državi mau icrali nikakvu na-ročitu pohti&u nlaga U danaJnjoj aati-falističk- oj barbi protiv Hitlara m n pita tko je kako politički opredjoljen nego je N voljan tući te protiv općeg neprijatelja Svaki iskreni i pravi rodoljnb koji bace da ae bori za oslobodjenje svoja zemlje i sa o#-tvara- nja narodne demokracije do-bro je deaao Benei Moeller de Gaulle i drugi istaknuti vodje no-ve demokratske Europe aaradjuju a svim aMi-faJistia- ia bea obzi-ra kojoj političkoj partiji pripada-li Jedini saboteri te saradnje su pro-f&ži- eti i reakcionari kao to su članovi jugoslavenske izbjegle vlade ali njih-j- e narod već odba cio Jugoslavenski narodi koji u svo-joj većini nisu kmunistWki ne pi-taju dana jeli Tito komunista ili nije nego dali m bori i- - oslobo-djenje Jugolaije od Hitlera i za uspostavu narodne demokracije I taj j narod dao svoj odgovor u vatri dvogodišnje borbe protiv okrutnog zavojevača Za njega maršal Tito je postao slavni-simbo- l oslobodilačke borbe simbol njegovih najsvjetlijih nacionalnih i političkih ideala I'jedTnjeni Odbor JSA Odbor za štampu Krašić - Petrak't Petrinai Ercecp 102 1 1 1 3- - 7' a 14 9b 25 tr 122 49 on o 94 17 13' Gr 4S tL 12 23 12 ft 28 13 X 21 12 1C 1453 13 844 Vol d'Or 18 13 t 0 37S PodAtthw 41: 2 1 0 873 Poct Armut 15 1% 0 0 943" Troi li ft" 6 0~~ W7 I Jev Vcteiierd 25 ft 8 0 638 Winriec 2S7 Š 0 T" 694 Veaeaaiver 181 0 0 0 787 Voncouver 79 13 0 0 949 Mountafei 15 816 oni 13 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000010