Nase Novine, July 28, 1982

              ' VV- - .' Yft t,t t,i ]№ '
u
2-- NASE NOVINE, June 16, 1982.
И r _
(Nastavak sa st. 1)
бе se izroditi joS jaci i borbeniji
radnidki pokret".
Glavne unijske vode — Bob
White, predsjednik UAW unije, Dan
Nickolson, iz Railway and Transport
Workers unije, Dave Petterson, pre-dsjednik
United Steel Workers unije,
Pierre Samson, voda Public Service
Alliance, Grace Hartman, predsjed-nik
Canadian Union of Public Em-ployees,
i Jack Munro, voda unije
Sumarskih radnika, zavefiali su se u
ime svojih unija i lokala, kao i tisuca
clanova na "nepovladenje" po torn
pitanju.
Na konvenciji je odluceno da CLC
(Kongres) ne suraduje sa federal-no- m
vladom sve dotle dok ne
promijeni svoju politiku visokih
kamata, Sto je dovelo do milijun i
pol neuposlenih gradana.
Na ovoj konvenciji je takoder
usvojen dokument kojim se napada-j-u
zahtjevi raznih korporacija za
koncesijama, kao i prijetnje federal-ni- h
vlasti da ce uvesti kontrolu plafia
javnoj sluzbi. To je nazvano nepoS-teni- m
pokuSajem da se unije okrive
za inflaciju.
Kao alternativu ovome, CLC
predlaze obilato javno ulaganje u
stanogradnju, za povebanje proiz-vodnj- e,
javnog prevoza, podmladiva-nj-a
Suma; zatim se trazi federalni
fond za socijalne programe, te
pove6anje stara6ke penzije, smanji-vanj- e
poreza za one sa niskom i
srednjom zaradom, kao i smanjiva-nj- e
kamatne rate.
Dalje se kaze da su, zahvaljujudi
vladinoj politici, radni6ke place
zadrzavane ispod inflacione stope
od 1976. godine do sada, Sto ipak
nije urodilo nekom stvarnom indus-trijsko- m
strategijom i pove6anjem
radnih mjesta opcenito.
U ovom dokumentu se joS trazi
svestranija federalna intervencija u
proizvodnom sektoru u koordinaciji
sa drzavnim korporacijama: naime,
ako neSto "ne ide", neka se naciona-lizir- a.
U sustini, na konvenciji je zatraze-n- a
nova industrijska strategija, sti-mulati- vni budzet i ve6a ulaganja u
preradu sirovina, te industrijske
proizvodnje i trgovine na svjetskoj
razini. Ako pak privatni sektor nece
to da uradi, onda moze javni, kaze
EQEE
Dennis McDermott
se ponovo u dokumentu, a za
primjer se navodi Petro-Canad- a.
Na govorkanja da ce federalna
vlada uvesti kontrolu pla6a za javne
radnike, na konvenciji je reagiranje
bilo podjednako oStro. To 6e prije
bilo беда drugog, dovesti do gene-ralno- g
Strajka, zaklju6ili su dele-gat- i,
pa se u torn smislu i glasalo.
Jer kontrolom plada uvedenom 1976
godine nije bilo rijeSeno niSta osim
Sto su radnici dobili po dzepu.
DoduSe, torn prilikom nije bila
uspostavljena i kontrola cijena —
Sto bi sada bilo najnuznije — vec
pla6a i profita i dok su plade radnika
zaista bile kontrolirane (i povedanje
u prosjeku svedeno sa 16 na 6
posto) profiti korporacija su i dalje
rasli, jer su ljudi naSli na6ina da
zaobidu "kontrolu".
Ovog puta ce, izgleda, stvar biti
ozbiljnija. Kontrolom placa suo6eni
su momentalno javni radnici u
provinciji Quebec, te je predsjednik
QFL (KvebeSke federacije rada)
Louis Laberge rekao da je to ravno
direktnom pljaCkanju radni6kog dze-p- a
i da bi se zbog toga "pobio i sa
rodenim bratom". S tim u vezi vodit
ce se razgovori sa Confederation
des Syndicate Nationaux (Savez
nacionalnih sindikata) u Quebecu
(koji okuplja najveci broj javnih
radnika i djeluje odvojeno od CLC),
jer je to sada i te kako potrebno.
Osim toga, Confederation des Syn- -
dicats Nationaux odriao je svoju
konvenciju u isto vrijeme kad i CLC,
ИЗЈШНК""ш'цит ГТТТТГТТТ! i f жа ? f v- -a
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119
Spadina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET:M7oS Grubid, Vojin Grbid, Josip Kovadid, Stanko Muideka,
Milena Botid, Ivica Juriiid, Ana Durovid. Lepa Pai'novid, Borislav NeSkovid,
Rozalija Divjakovic, Duro Maljkovid, Ivan Prioanid, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao
Radmanid, Boia Pavkovid, Cstoa Kova6evid, Viktor Arar, DuSan Stanar, Miliian
Fetrovid, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS, Martin Karavanid, Paul
Kudinid, Ivan boban, Peko Dmitrovii, Milica Miuchm, A.Gerlach, Leo Bacich.
REDAKCUSKI KOLEGIJUM:VJo7sav Gacii iGlavni i odgovorni urednik), Stjepan
MioSii (dru§tvenc-politick- a pitanja), Daniel Pixiades (druStvena pitanja i
knjizevnost), Katarma Kostid (poezija i aktuelne teme), Jelena Gavrilovid
(literatura i umetnost za decu), BoSko Mladenovid, Anka Noiinid.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putmk Chicago), Margaret Stardavid (Los Angeles),
Boio Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stanic - Stanios
(Rim.ltalija), Dario TapSani (Pariz, Francuska), Lepa Teofanovid (Remscheid, Zap.
Nemaika).
SPECIJALNI SARAONICI:Pro. Vladislav Tomovic (nauka i druStvo), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska Когибка i kulturna publicistika u Americi), Апгол Kostelac
(reportaie i price iz useljenikog zivota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE:Dr. Mirko Markovid, Luka Markovid, Petar Kurtid,
MiloS Kordi6, Aleksandar'Cidd, Strahina Maletid, Novica Milid.
FOTOREPORTERItSAcTan Bodi6, Aron Koen, Jordan Vasil'evic. IZ JUGOSLAVIJE:
M. Vasiljevid - LILO
Subscription: $20.00 per year. (First Class Wail extra). Single copies 50 cents.
Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378
"Na5e novine" izlaze srijedom. Pretplata iznosi S20.00 godiSnje; pojedini
'
primjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "NaSe ncvine su nasljednik
"Jedinstva", kome su prethodili listovi "Novosti", "Srpski Glasnik", "Edinost",
'Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao i "Narodnog Glasnika" i drugih
naprednlh Ijstova koji su mu prethodili u Sjedinjenim Diiavama.
Redakcija odgovara za nepotpisane materijale. Potpisani clanci izralavaju
miSIenje autora. Dopi3i sa ne vracaju.
na kojoj je izabran novi predsjednik
Donatien Corriveau, a na istoj je
takoder izglasan mandat za eventu-al
no organiziranje general nog Straj-k- a,
naravno u suradnji sa CLC. U
dodatku tome sekretar QFL Fernand
Doaust je rekao na konvenciji u
Winnipegu da se u Quebecu ove
godine moze o6ekivati ozbiljno suo-беп- је
sa poslodavcima i vlastima, a
u pitanju пебе biti samo kontrola
pla6a javnih radnika vec sve skupa
— od placa i zaposlenja pa
nadalje...
Ukoliko pak dode do generalnog
Strajka, misli se generalno, isti bi
mogao zapo6eti upravo u Quebecu
(mozda vec u septembru ili oktobru)
i proSiriti se po cijeloj zemlji.
Ova konvencija je pored ostalog
dobila i punu podrSku NDP (Nove
demokratske partije) koju je pozdra-vi- o
federalni voda iste, Ed Broad-ben- t,
no ipak uz napomenu da ni
NDP пебе trpjeti "izvjesna pretjeri-vanj- a
i nepokornost". Pri tome je
mislio na Strajk bolniSkog osoblja u
Saskatchewanu, sto je nedavno
stajao NDP vlasti u toj provinciji.
Dobro je, takoder, Sto je ovaj put
u IzvrSni odbor CLC biran Jean-Clau- de
Parrot, koji 6e unijeti potreb-n-u
dozu borbenosti u poslovanju
ovog najvedeg trudbenidkog tijela u
Kanadi.
No, konvencija joS nije bila ni
zavrSena kad je razna domaca
Stampa робе1а negativno reagirati
na odluke CLC (kao i neki industrij-sk- i
strufcnjaci i drugi predstavnici),
pa se tako stara pjesma joS jednom
ponavlja: napravi 6udo od ekonomi-j- e
i zivota i za sve okrivi radnika.
Medutim, ljudi tome sve manje
nasjedaju i do presudnog obraduna
ce svakako do6i, jer se radnika na ne
baS tako prikriven nafiin naprosto
navodi na to. Osnovni i lazni
argument svih tih antiradni6kih ele-mena- ta
je da su visoke place
unioniziranih radnika krive za infla-ciju,
i to se trubi i ponavlja unatofi
proste dinjenice da je samo jedna
6etvrtina kanadskih radnika organi-ziran- a
u unije i da prosje6na pla6a
kanadskog radnika iznosi danas ne
20 — ve6 jedva nekih 7 dolara po
satu. I eto 6ime je skresana kupovna
moc radnika, jer on danas ne moze
da troSi ni za goli zivot, a nekmoli za
kupovanje kuce, automobila i
drugog.
Mogli bismo navesti joS bezbroj
primjera laznih optuzbi i Spekulacije
na габип radnika, ali to nije potreb-no,
jer za svakog tko ima imalo
mozga stvar je jasna: 6itav industri-jalizira- ni
Zapad se je ovih dana
naprosto usplahirio te je zato i
sazvana ekonomska konferencija na
vrhu u Versaillesu (kod Pariza), na
kojoj, prema prvim izvjeStajima,
niSta konkretno nije rijeSeno — jer
po obicaju, svatko se i.tu postarao
prvenstveno za svoj dzep...
U svakom sludaju, minula konven-cija
CLC vazan je i jedini moguc
putokaz za svakog svjesnog radnika
u ovim mrafinim danima i zasluzuje
svaku podrSku.
Novamasovna
otpuStanja
Noranda Mines Ltd. je odlufiila da
ovog Ijeta otpusti 3.000 ljudi, a do
kraja godine joS "viSe od 20.000".
Noranda je ve6 otpustila 11.000
ljudi. (Ova je zapoSljavala 50.000 u
Kanadi i 29.400 u drugim zemljama).
Falconbridge Mines Ltd.u Sudbu-ry
je odlu6ila da otpusti 1.000 ljudi
— 6etvrtinu svojih uposlenika.
To su veca otpuStanja a manja se
vrSe na sve strane.
KAKO SE KAZE?
Kako se naziva sadasnji ekonomski
zastoj?
Za neke to je "recesija", za druge
"velika recesija".
Svi bjeze od rijeci "depresija". Ta
rijec je izbrisana iz rjecnika zbog
depresije tridesetih godina koja se
naziva "velika depresija", jer je bila
najveca do danas.
Od svrsetka drugog svjetskog rata
bilo je sedam recesija.
Karakteristike depresije (ili krize)su
slijedece: masovna nezaposlenost
(u kapitalistickim zemljama sada
ima 30 milijuna nezaposlenih), pad
vrijednosti nekretnina, pad burze
(sada je opala za 40 posto), brojna
bankrotstva, financijski gubici (ra-cun- a
se da ce kanadske banke ove
godine izgubiti milijardu i pol na
zajmovima), i opce raspolozenje
nesigumosti i zabrinutosti.
"Recesija" Hi "depresija", "velika
recesija" i "velika depresija", zvalo
se ovako Hi onako, stradanje je
veliko.
Sa tim sistemom nesto nije u redu.
§trajkovi u Kanadi
ProSle godine u Kanadi je bilo
1.048 Strajkova, neSto viSe nego u
1980. U Strajkovima je sudjelovalo
338.548 radnika i radnica. Izgubljeno
je 8.878.490 radnih dana.
Ova statistika obuhvaca samo
Strajkove i lokute (lockouts) u
kojima je sudjelovalo 500 ili viSe
uposlenika.
Ovo su podaci federal nog Minis-tarstv- a
rada.
Izjava Bob Rae
Ontarijski lider Nove demokratske
partije i Odoardo di Santo, clan
provincijskog parlamenta dali su
izjavu u kojoj osuduju Ontarijsku
vladu da doktorima daje poviSice iz
kase OHIPA a povredenim radnicima
stvarno smanjuje penzije i benefi-cij- e.
Od 1975. godine indeks cena
zivotnih namirnica uspeo se za
78,3%. Prose6na industrijska plata
popela se za 75,4%.
U istom periodu isplate Work-men's
Compensation Boorda povi-Sen- e
su za 55%. To zna6i da su na
poslu pozledeni radnici izgubili 23%
od kupovne modi njihovog primanja
od 1975. godine.
Da li vlada бека na debatu
Weilerovog izveStaja o WCB, upore-de- ni
i onesposobljeni radnici sve
manje mogu kupiti za njihova prima-nja.
Oni nemaju jaku udruzenu
organizaciju kao Sto je Ontarijski
doktorski savez da ih brani i da
uskladuje zakon o penzijama prema
porastu i posledicama inflacije.
DA LI DA SE
VJERUJE?
ProSle godine federalni ministar
(Solicitor-Genera- l) Robert Kaplan je
rekao da RCMP (drzavna policija)
drzi rekorde 800 hiljada Kanadana.
Obedao je da ce ti rekordi biti
pregledani i mnogi poniSteni. Posli-j- e
je rekao da to mora 6ekati na
izvjeStaj McDonaldove komisije koja
je istrazivala nezakonite aktivnosti
RCMP. Kad je izvjeStaj komisije
objavljen, Kaplan je kazao da mora
6ekati na sudenje 6lanovima RCMP
koji su optuzeni za prekrSaje zako-n- a.
I tako se joS бека.
Torontski list The Globe and Mail
primjecuje: ч
"Sta da zakljufcimo — da nikad ne
treba vjerovati federalnoj vladi, ili da
nikad ne treba da vjerujemo gospo-din- u
Kaplanu?"