000317 |
Previous | 8 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
8-- NASE NOVINE, June 16, 1982,
(Nastavak 2)
U Kuwaitu sam dozivio oluju,
vejavicu peska kakvu sam gledao
samo u filmovima. U po6etku sam
pomislio da ce ta oluja doneti kiSu.
Kasnije, kada sam video kako je
zaustavljen saobracaj i kad sam
samo za vreme prelaza preko ulice
osetio da se lako mogu uguSiti
peskom koji prodire svugde —
uplaSio sam se. Tad sam shvatio i
prednost marama koje se navuku, u
takvim prilikama, preko lica.
Izrael je predao Sinaj Egipdanima.
To je bio dogovor koji su postigli
pokojni predsednik Egipta Sadat i
izraelski predsednik Begin. Posre-dova- li
su Amerikanci i Sadat je od
tada navukao na sebe mrznju mno-gi- h
Arapa. Uspela zavera koja je
usmrtila Sadata uspela je mozda
zahvaljujuci jednim delom i tome
Sto su Sadata smatrali izjadnikom
arapskih interesai izdajnikom Nase-rovi- h
ideala. Egipat je najmnogo-brojnij- a
arapska zemlja i svi Arapi su
verovali da ce Egipat nastaviti i
posle Nasera preko Sadata politiku
opStih arapskih interesa a ne isklju-6iv- o
politiku samog Egipta.
Neke zemlje koje su i same veoma
prisno saradivale i trgovale sa
ameridkim multinacionalnim kom-pani- ja
o6ekivale su da 6e Egipat
6vrsto stajati na pozicijama protiv
amerifikog imperijalizma. Zato se
ovde i govori o povladenju izraelskih
okupacionih snaga iz Sinaja kao o
trgova6koj trampi: Izrael Egiptu
okupirani Sinaj a Egipat Izraelu
garanciju o nenapadanju pod bilo
kojim uslovima.
lako su zemlje Srednjeg istoka na
strani Iraka ipak nije im milo kad
6uju da je Egipat spreman da
pomogne Iraku protiv Irana a tu
spremnost ne izri6e ni jednoj drugoj
arapskoj zemlji kad je u pitanju
Izrael.
Camp David
Takozvani Kampdavidski ugovor
sadrzavao je dva okvira "osnovu za
mir na Srednjem istoku" i "osnovu
za potpisivanje mirovnog ugovora
izmedu Egipta i Izraela".
Okvir u kojem je bio predviden
opSti mir predvidao je da ce Jordan i
predstavnici Palestinskog naroda
uCestvovati u pregovorima za posti-zan- je
potpune nezavisnosti Zapad-n- e obale i Gaze najdalje u roku od
pet godina. Ovo je bilo potpisano u
Camp Davidu 17. septembra 1978.
godine. 26. marta 1979. godine
posle brojnih ameriCkih manevara,
potpisani je ugovor izmedu Egipta i
Izraela koji nije viSe uzimao u obzir
Zapadnu obalu i Gazu a koji su
danas udaljeniji od autonomije viSe
nego Sto su ikada bili.
Izrael je okupirao Sinaj (56 hiljada
kvadratnih kilometara) za vreme rata
koji su vodili protiv Egipta Engleska,
Francuska i Izrael oktobra 1956.
godine. Izrael je okupirao Sinaj kad
su se egipatske snage povukle da
brane Port Said u oktobr--u a Gazu 2.
novembra 1956. ' '
Decembra 1956. godine pod pri-tisko- m
Ujedinjenih nacija Izrael se
робео povla6iti otezudi Sto je izazva-l- o
74 nacije na skupStini UN 19.
januara 1957. godine da narede brzo
povladenje. Iz Gaze Izrael se povu-ka- o
6. marta 1957. i kad je interna-cionaln- a
vojska poCela patrolisati
Egipatsko-lzraelsk- u granicu. Ove
snage povucene su 17. maja 1967.
f
Pise: VLADISLAV GAClC
Medutim u takozvanom junskom
ratu, samo deset godina posle prve
okupacije izraelska vojska je u junu
1967. godine ponovo okupirala celo
Sinajsko poluostrvo sa Gazom, Je-rusali- m,
Zapadnu obalu Jordana i
sirijsku Golansku visoravan.
U oktobarskom ratu 1973. godine
Egipat je preSavSi Suecki kanal
робео oslobadanje Sinaja ali su
intervenisali Amerikanci i 22. oktob-ra
1973. Egipat je dbustavio rat
protiv Izraela. Egipat i Izrael su se
dogovorili da se izraelske vojne
snage povuku zapadno od kanala i
sa nekih delova Sinaja a drugim
ugovorom je dogovoreno da se
Izraelci povuku sa strategijskih taca-k- a
Mitla i Giddi i sa nekih naftonos-ni- h
polja.
Rezolucije UN
,ll,ll,nXMfV.J-ll.--..-%,..).,f_)- ) 2enevska konferencija koja je
trebala da normalizuje stanje na
Srednjem istoku torpedovana je od
strane Amerikanaca. Posle toga ni
dve rezolucije UN 242 iz 1967.
godine i 338- - rezolucija iz 1973.
godine nisu mogle prisiliti izraelske
vojne snage na povlafienje. Tad je
predsednik Sadat otiSao u posetu
Izraelu i odrzao govor u izraelskom
Knessetu (parlamentuj) kojim je
obelezio pocetak direktnih pregovo-r- a
izmedu Egipta i Izraela pod
nadzorom americke vlade.
Uo6io sam odmah po mom dolas-k- u
da arapske zemlje na Srednjem
istoku stalno protestvuju, urgiraju,
mole Sjedinjene Drzave za promenu
politike prema Izraelu. One veruju da
ce se Amerikanci urazumiti, da 6e
izmeniti svoje stavove i da 6e jednog
dana stvatiti stvarnost i arapske
probleme.
Arapske zemlje ulazu proteste iz
sopstvenih zemalja a i kad' neki
drzavnici ili rukovodioci posecuju
Sjedinjene Drzave.
Protestvovao je u Washingtonu
predsednik Атепбко-arapsko- g pri-jateljs- tva
Dr. M.T. Mehdi protiv
americkih medija za informisanje
koji prihvataju nazive od Zionista za
arapsku terminologiju i skrnave
arapske svetinje.
DRUGI PI&U:
Manevrisanje je pocelo kad su senatori
Edward Kennedy i Mark Hatfield sa
zastupnikom Edwardom Markey iz Massa-chusett- sa
podnijeli Kongresu prijedlog za
zamrznuce postojecih nuklearnih arsenala,
koji je poduprt po 26 senatora i 168
kongresmana.
Kako je pisala Scripps-Howardov- a stampa
u svom pregledu dogadaja od 9. svibnja
(maja), predsjednik (Reagan) je tada dosao
do zakljucka da se protunuklearni pokret
vise ne moze ignorisati pa je робео govoriti
kako je i on zabrinut zbob oruzne utrke i
tvrditi da njegov vlastiti plan za razoruzanje
ide dalje od prijedloga za zamrznuce
nuklearnih oruzja kojeg su podnijeli prije
spomenuti clanovi Kongresa. Cilj je, pisali
su novinari.oslabiti (oni su rekli "to defuse")
pokret za nuklearno zamrznuce, zbuniti ga i
sprijeCiti masovne protunuklearne demon-stracij- e
kod kuce i u Evropi za vrijeme
predsjednikova devet-dnevno- g posjeta za-pad- nih
zemalja.
Senator Edward Kennedy je kazao novina-rim- a
nakon predsjednikova govora u kojem
jeocrtao svoj plan o nuklearnom oruzju, da
je razocaran s njegovim stanoviStem jer
postoji prijeka potreba da se odmah zamrzne
Senegalski
predsednik
Diouf
Omanski sultan
Qaboos
Kuwaitski ambasador u Sjed.
Drzavama urgirao je kod Reaganove
administracije da prestanu sa eko-nomsko- m
i vojnom potporom Izrae-lu
koji se ve6 osilio da ga viSe ne
mogu kontrolisati ni Sjed. Drzave.
Seik Saud Nasir Al-Sab- ah je, izmedu
ostalog, rekao: "Izrael treba prisiliti
da shvati da on ne moze i ne sme
podrivati i ruSiti inte.rese Sjedinjenih
Drzava u regionu Srednjeg istoka.
Izraelu treba reci da tamo postoje
arapske zemlje koje su takode
prijateljski naklonjene Sjedinjenim
Drzavama.
Citajuci arapske listove u kojima
su novinski stupci nabijeni protes-tim- a
protiv izraelskih agresija i
okrivljavanja Sjedinjenih Drzava za
ratno stanje na Srednjem istoku,
6oveku se neminovno postavlja pita-nj- e: zaSto se ne udruze i stanu na
put i атепбкот imperijalizmu i
jevrejskom expanzionizmu? Odgo-vo-r
je teSko na6i jer nije sadrzan
samo u arapskoj ekonomskoj zavis-nos- ti
od Sjed. Drzava. Nije samo ni'
u arapskoj vekovnoj neslozi niti u
samovolji pojedinih arapskih vlada-r- a.
Ova zadnja recenica kuvajtskog
ambasadora u Sjed. Drzavama moz-da
daje delimi6an odgovor. Neki
arapski drzavnici nastoje da dokazu
svoje prijateljstvo prema Americi
strpljenjem i opraStanjem za sva zla
koja im ona namece. Arapski narodi
su ziveli pod mnogim okupatorima
joS pre Rimljana pa do Engleza,
ili obustavi proizvodnja nuklearnih oruzja i
da se tada nastavi s pregovorima za njihovo
snizenje.
U torn smislu govorio je u ime demokrat-ski- h
voda bivsi senator i drzavni tajnik u
vladi Edmund Muskie.
Demokratski senator iz Ohio, John Glenn,
koji je originalno bio protivan ratificiranju
SALT II ugovora, kojeg su 1979. u Becu
potpisali predsjednik Carter i sovjetski
predsjednik Leonid Breznjev, zagovarao je u
Senatskom odboru za vanjske odnose da se
taj ugovor cim prije ratificira ili ugovori
sporazum koji bi formalizirao snizenja i
ogranidenja sadriana u torn ugovoru.
Biv§i drzavni tajnik Henry Kissinger,
pozdravio je 12. svibnja (maja) novi pristup
predsjednika Reagana za snizenje strateSkih
nuklearnih oruzja, ali je napomenuo da bi
ugovorenje takvog sporazuma moglo uzeti
mnogo vremena. Rekao je da bi to moglo biti
"enormously time consuming". Stoga je
preporuiio da se u meduvremenu modificita
i ratificira ugovor koji je potpisan 1979. —
naime — SALT II. Drzavni tajnik Haig protiv
je tome, kao i prijedlogu za zamrzavanje
postojecih nuklearnih arsenala u svijetu.
Senatori Kennedy i Hatfield govorili su
Francuza, Italijana, danaSnji okupa-to- r
multinacionalne korporacije,
daje neku тоб u novcu vladajucim
arapski m kastama i nije tako liCno
prisutan u domacem vladanju.
Ambasador Seik Saud rekao je da
Izrael nikada ne bi mogao uniStiti
nuklearni reaktor u Iraku, demolirati
AlAqsa dzamiju u okupiranom Jeru-salim- u, bombardovati i ubijati civil-n- o stanovniStvo u Lebanonu da ga
ne podrzavaju Sjedinjene Drzave.
"Dokle ce Sjed. Drzave mirno pos-matra- ti izraelska akta nasilja. Koliko
joS dugo ce Sjed. Drzave stavljati
veto na sve rezolucije u Ujedinjenim
nacijama koje osuduju Izrael i
pozivaju na sankcije" pitao je amba-sador
Saud.
Danas (25. april 1982) na kraju
posete senegalskog predsednika
Abdo Dioufa Omanu izdat je zajed-nid- ki kominike u kome se izrazava
duboka zabrinutost za
situacije na Srednjem istoku. Pravo,
istinsko i trajno reSenje problema
nalazi se priznavanju prava Palestin-sko- m narodu i drugim arapskim
zemljama.
Sirija i Irak
.h.-.- -
Prekjuce je Sirija zaustavila ispo-ruk- u petroleja Iraku da bi pomogla
Iranu "u napredovanju prema Bagda-du- ".
Sirija ce zaustaviti 200.000
barila ulja na dan Sto bi znafiilo da
6e se Irak obratiti drugim arapskim
kreditorima i isprazniti kasu sa
gotovinom u vrednosti od 127
miliona dolara godiSnje.
Sirija i Irak su zavadeni viSe od 15
godina jer su zavadena dva krila
Socijalisti6ke Baath partije koje
vladaju u dve zemlje. Bilo je
pokuSaja ujedinjena do kojeg za
malo Sto nije doSlo 1978. godine ali
je Saddam Husein, predsednik Iraka
tada optuzio Hafez Assada predsed-nika
Sirije da je hteo da izvrSi
drzavni udar. Irak je optuzio Siriju da
je podmetnula eksploziju proSlog
decembra Kad je poginulo 60 osoba
a Sirija optuzuje Irak da trenira,
naoruzava i ubacije fundamentaliste
"Muslimansko bratstvo'--' koji bune
narod i dizu ustanke.
(Nastavice se)
EDY — HATFSELDOVA REZOLUCIJA
predsjednikaCartera,
pogorSavanje
pred Senatskim odborom za vanjske odnose
o nuznosti neposrednog zamrzavanja nukle-arnih
oruzja u citavom svijetu. Hatfvield je
opovrgao tvrdnje da njihov prijedlog nije
realistican niti praktiCan. On je napomenuo
da su sovjetski i ameri6ki nuklearni arsenali
u bitnosti jednaki. Kennedy je rekao:
"Americki narod zeli zaustaviti oruznu utrku
prije nego ona uniSti ljudski rod".
Jedan od izvjestitelja New York Timesa iz
Washingtona, pisao je nakon predsjedniko-v- e
izjave da je gotov sastati se sa sovjetskim
predsjednikom i bez ikakvih preduvjeta
pregovarati o strateskim nuklearnim oruzji-m- a
da je gosp. Reagan odstupio daleko od
svojih poslijeizbornih uvjetovanih izjava.
Hedrich Smirh, glavni dopisnik Timesa u
Washingtonu, pisao je da su nepopustljivi
pritisci pokreta za nuklearno zamrzavanje
potakli predsjednika da pospjesi otkrice
svoje formule za smanjenje strateSkih
arsenala Sjedinjenih Drzava i Sovjetskog
Saveza, i zatrazi pregovore.
Prema novinskim vijestima Sovjetski Sa-ve- z
dvoji u predsjednikovu iskrenost, ali je
spreman ozbiljno pregovarati za postignuce
valjanog sporazuma o nuklearnom oruzju.
(SkradenOjObjavljeno u "Zajednidaru".)
John STRIZICH
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, July 28, 1982 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1982-06-16 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000158 |
Description
| Title | 000317 |
| OCR text | 8-- NASE NOVINE, June 16, 1982, (Nastavak 2) U Kuwaitu sam dozivio oluju, vejavicu peska kakvu sam gledao samo u filmovima. U po6etku sam pomislio da ce ta oluja doneti kiSu. Kasnije, kada sam video kako je zaustavljen saobracaj i kad sam samo za vreme prelaza preko ulice osetio da se lako mogu uguSiti peskom koji prodire svugde — uplaSio sam se. Tad sam shvatio i prednost marama koje se navuku, u takvim prilikama, preko lica. Izrael je predao Sinaj Egipdanima. To je bio dogovor koji su postigli pokojni predsednik Egipta Sadat i izraelski predsednik Begin. Posre-dova- li su Amerikanci i Sadat je od tada navukao na sebe mrznju mno-gi- h Arapa. Uspela zavera koja je usmrtila Sadata uspela je mozda zahvaljujuci jednim delom i tome Sto su Sadata smatrali izjadnikom arapskih interesai izdajnikom Nase-rovi- h ideala. Egipat je najmnogo-brojnij- a arapska zemlja i svi Arapi su verovali da ce Egipat nastaviti i posle Nasera preko Sadata politiku opStih arapskih interesa a ne isklju-6iv- o politiku samog Egipta. Neke zemlje koje su i same veoma prisno saradivale i trgovale sa ameridkim multinacionalnim kom-pani- ja o6ekivale su da 6e Egipat 6vrsto stajati na pozicijama protiv amerifikog imperijalizma. Zato se ovde i govori o povladenju izraelskih okupacionih snaga iz Sinaja kao o trgova6koj trampi: Izrael Egiptu okupirani Sinaj a Egipat Izraelu garanciju o nenapadanju pod bilo kojim uslovima. lako su zemlje Srednjeg istoka na strani Iraka ipak nije im milo kad 6uju da je Egipat spreman da pomogne Iraku protiv Irana a tu spremnost ne izri6e ni jednoj drugoj arapskoj zemlji kad je u pitanju Izrael. Camp David Takozvani Kampdavidski ugovor sadrzavao je dva okvira "osnovu za mir na Srednjem istoku" i "osnovu za potpisivanje mirovnog ugovora izmedu Egipta i Izraela". Okvir u kojem je bio predviden opSti mir predvidao je da ce Jordan i predstavnici Palestinskog naroda uCestvovati u pregovorima za posti-zan- je potpune nezavisnosti Zapad-n- e obale i Gaze najdalje u roku od pet godina. Ovo je bilo potpisano u Camp Davidu 17. septembra 1978. godine. 26. marta 1979. godine posle brojnih ameriCkih manevara, potpisani je ugovor izmedu Egipta i Izraela koji nije viSe uzimao u obzir Zapadnu obalu i Gazu a koji su danas udaljeniji od autonomije viSe nego Sto su ikada bili. Izrael je okupirao Sinaj (56 hiljada kvadratnih kilometara) za vreme rata koji su vodili protiv Egipta Engleska, Francuska i Izrael oktobra 1956. godine. Izrael je okupirao Sinaj kad su se egipatske snage povukle da brane Port Said u oktobr--u a Gazu 2. novembra 1956. ' ' Decembra 1956. godine pod pri-tisko- m Ujedinjenih nacija Izrael se робео povla6iti otezudi Sto je izazva-l- o 74 nacije na skupStini UN 19. januara 1957. godine da narede brzo povladenje. Iz Gaze Izrael se povu-ka- o 6. marta 1957. i kad je interna-cionaln- a vojska poCela patrolisati Egipatsko-lzraelsk- u granicu. Ove snage povucene su 17. maja 1967. f Pise: VLADISLAV GAClC Medutim u takozvanom junskom ratu, samo deset godina posle prve okupacije izraelska vojska je u junu 1967. godine ponovo okupirala celo Sinajsko poluostrvo sa Gazom, Je-rusali- m, Zapadnu obalu Jordana i sirijsku Golansku visoravan. U oktobarskom ratu 1973. godine Egipat je preSavSi Suecki kanal робео oslobadanje Sinaja ali su intervenisali Amerikanci i 22. oktob-ra 1973. Egipat je dbustavio rat protiv Izraela. Egipat i Izrael su se dogovorili da se izraelske vojne snage povuku zapadno od kanala i sa nekih delova Sinaja a drugim ugovorom je dogovoreno da se Izraelci povuku sa strategijskih taca-k- a Mitla i Giddi i sa nekih naftonos-ni- h polja. Rezolucije UN ,ll,ll,nXMfV.J-ll.--..-%,..).,f_)- ) 2enevska konferencija koja je trebala da normalizuje stanje na Srednjem istoku torpedovana je od strane Amerikanaca. Posle toga ni dve rezolucije UN 242 iz 1967. godine i 338- - rezolucija iz 1973. godine nisu mogle prisiliti izraelske vojne snage na povlafienje. Tad je predsednik Sadat otiSao u posetu Izraelu i odrzao govor u izraelskom Knessetu (parlamentuj) kojim je obelezio pocetak direktnih pregovo-r- a izmedu Egipta i Izraela pod nadzorom americke vlade. Uo6io sam odmah po mom dolas-k- u da arapske zemlje na Srednjem istoku stalno protestvuju, urgiraju, mole Sjedinjene Drzave za promenu politike prema Izraelu. One veruju da ce se Amerikanci urazumiti, da 6e izmeniti svoje stavove i da 6e jednog dana stvatiti stvarnost i arapske probleme. Arapske zemlje ulazu proteste iz sopstvenih zemalja a i kad' neki drzavnici ili rukovodioci posecuju Sjedinjene Drzave. Protestvovao je u Washingtonu predsednik Атепбко-arapsko- g pri-jateljs- tva Dr. M.T. Mehdi protiv americkih medija za informisanje koji prihvataju nazive od Zionista za arapsku terminologiju i skrnave arapske svetinje. DRUGI PI&U: Manevrisanje je pocelo kad su senatori Edward Kennedy i Mark Hatfield sa zastupnikom Edwardom Markey iz Massa-chusett- sa podnijeli Kongresu prijedlog za zamrznuce postojecih nuklearnih arsenala, koji je poduprt po 26 senatora i 168 kongresmana. Kako je pisala Scripps-Howardov- a stampa u svom pregledu dogadaja od 9. svibnja (maja), predsjednik (Reagan) je tada dosao do zakljucka da se protunuklearni pokret vise ne moze ignorisati pa je робео govoriti kako je i on zabrinut zbob oruzne utrke i tvrditi da njegov vlastiti plan za razoruzanje ide dalje od prijedloga za zamrznuce nuklearnih oruzja kojeg su podnijeli prije spomenuti clanovi Kongresa. Cilj je, pisali su novinari.oslabiti (oni su rekli "to defuse") pokret za nuklearno zamrznuce, zbuniti ga i sprijeCiti masovne protunuklearne demon-stracij- e kod kuce i u Evropi za vrijeme predsjednikova devet-dnevno- g posjeta za-pad- nih zemalja. Senator Edward Kennedy je kazao novina-rim- a nakon predsjednikova govora u kojem jeocrtao svoj plan o nuklearnom oruzju, da je razocaran s njegovim stanoviStem jer postoji prijeka potreba da se odmah zamrzne Senegalski predsednik Diouf Omanski sultan Qaboos Kuwaitski ambasador u Sjed. Drzavama urgirao je kod Reaganove administracije da prestanu sa eko-nomsko- m i vojnom potporom Izrae-lu koji se ve6 osilio da ga viSe ne mogu kontrolisati ni Sjed. Drzave. Seik Saud Nasir Al-Sab- ah je, izmedu ostalog, rekao: "Izrael treba prisiliti da shvati da on ne moze i ne sme podrivati i ruSiti inte.rese Sjedinjenih Drzava u regionu Srednjeg istoka. Izraelu treba reci da tamo postoje arapske zemlje koje su takode prijateljski naklonjene Sjedinjenim Drzavama. Citajuci arapske listove u kojima su novinski stupci nabijeni protes-tim- a protiv izraelskih agresija i okrivljavanja Sjedinjenih Drzava za ratno stanje na Srednjem istoku, 6oveku se neminovno postavlja pita-nj- e: zaSto se ne udruze i stanu na put i атепбкот imperijalizmu i jevrejskom expanzionizmu? Odgo-vo-r je teSko na6i jer nije sadrzan samo u arapskoj ekonomskoj zavis-nos- ti od Sjed. Drzava. Nije samo ni' u arapskoj vekovnoj neslozi niti u samovolji pojedinih arapskih vlada-r- a. Ova zadnja recenica kuvajtskog ambasadora u Sjed. Drzavama moz-da daje delimi6an odgovor. Neki arapski drzavnici nastoje da dokazu svoje prijateljstvo prema Americi strpljenjem i opraStanjem za sva zla koja im ona namece. Arapski narodi su ziveli pod mnogim okupatorima joS pre Rimljana pa do Engleza, ili obustavi proizvodnja nuklearnih oruzja i da se tada nastavi s pregovorima za njihovo snizenje. U torn smislu govorio je u ime demokrat-ski- h voda bivsi senator i drzavni tajnik u vladi Edmund Muskie. Demokratski senator iz Ohio, John Glenn, koji je originalno bio protivan ratificiranju SALT II ugovora, kojeg su 1979. u Becu potpisali predsjednik Carter i sovjetski predsjednik Leonid Breznjev, zagovarao je u Senatskom odboru za vanjske odnose da se taj ugovor cim prije ratificira ili ugovori sporazum koji bi formalizirao snizenja i ogranidenja sadriana u torn ugovoru. Biv§i drzavni tajnik Henry Kissinger, pozdravio je 12. svibnja (maja) novi pristup predsjednika Reagana za snizenje strateSkih nuklearnih oruzja, ali je napomenuo da bi ugovorenje takvog sporazuma moglo uzeti mnogo vremena. Rekao je da bi to moglo biti "enormously time consuming". Stoga je preporuiio da se u meduvremenu modificita i ratificira ugovor koji je potpisan 1979. — naime — SALT II. Drzavni tajnik Haig protiv je tome, kao i prijedlogu za zamrzavanje postojecih nuklearnih arsenala u svijetu. Senatori Kennedy i Hatfield govorili su Francuza, Italijana, danaSnji okupa-to- r multinacionalne korporacije, daje neku тоб u novcu vladajucim arapski m kastama i nije tako liCno prisutan u domacem vladanju. Ambasador Seik Saud rekao je da Izrael nikada ne bi mogao uniStiti nuklearni reaktor u Iraku, demolirati AlAqsa dzamiju u okupiranom Jeru-salim- u, bombardovati i ubijati civil-n- o stanovniStvo u Lebanonu da ga ne podrzavaju Sjedinjene Drzave. "Dokle ce Sjed. Drzave mirno pos-matra- ti izraelska akta nasilja. Koliko joS dugo ce Sjed. Drzave stavljati veto na sve rezolucije u Ujedinjenim nacijama koje osuduju Izrael i pozivaju na sankcije" pitao je amba-sador Saud. Danas (25. april 1982) na kraju posete senegalskog predsednika Abdo Dioufa Omanu izdat je zajed-nid- ki kominike u kome se izrazava duboka zabrinutost za situacije na Srednjem istoku. Pravo, istinsko i trajno reSenje problema nalazi se priznavanju prava Palestin-sko- m narodu i drugim arapskim zemljama. Sirija i Irak .h.-.- - Prekjuce je Sirija zaustavila ispo-ruk- u petroleja Iraku da bi pomogla Iranu "u napredovanju prema Bagda-du- ". Sirija ce zaustaviti 200.000 barila ulja na dan Sto bi znafiilo da 6e se Irak obratiti drugim arapskim kreditorima i isprazniti kasu sa gotovinom u vrednosti od 127 miliona dolara godiSnje. Sirija i Irak su zavadeni viSe od 15 godina jer su zavadena dva krila Socijalisti6ke Baath partije koje vladaju u dve zemlje. Bilo je pokuSaja ujedinjena do kojeg za malo Sto nije doSlo 1978. godine ali je Saddam Husein, predsednik Iraka tada optuzio Hafez Assada predsed-nika Sirije da je hteo da izvrSi drzavni udar. Irak je optuzio Siriju da je podmetnula eksploziju proSlog decembra Kad je poginulo 60 osoba a Sirija optuzuje Irak da trenira, naoruzava i ubacije fundamentaliste "Muslimansko bratstvo'--' koji bune narod i dizu ustanke. (Nastavice se) EDY — HATFSELDOVA REZOLUCIJA predsjednikaCartera, pogorSavanje pred Senatskim odborom za vanjske odnose o nuznosti neposrednog zamrzavanja nukle-arnih oruzja u citavom svijetu. Hatfvield je opovrgao tvrdnje da njihov prijedlog nije realistican niti praktiCan. On je napomenuo da su sovjetski i ameri6ki nuklearni arsenali u bitnosti jednaki. Kennedy je rekao: "Americki narod zeli zaustaviti oruznu utrku prije nego ona uniSti ljudski rod". Jedan od izvjestitelja New York Timesa iz Washingtona, pisao je nakon predsjedniko-v- e izjave da je gotov sastati se sa sovjetskim predsjednikom i bez ikakvih preduvjeta pregovarati o strateskim nuklearnim oruzji-m- a da je gosp. Reagan odstupio daleko od svojih poslijeizbornih uvjetovanih izjava. Hedrich Smirh, glavni dopisnik Timesa u Washingtonu, pisao je da su nepopustljivi pritisci pokreta za nuklearno zamrzavanje potakli predsjednika da pospjesi otkrice svoje formule za smanjenje strateSkih arsenala Sjedinjenih Drzava i Sovjetskog Saveza, i zatrazi pregovore. Prema novinskim vijestima Sovjetski Sa-ve- z dvoji u predsjednikovu iskrenost, ali je spreman ozbiljno pregovarati za postignuce valjanog sporazuma o nuklearnom oruzju. (SkradenOjObjavljeno u "Zajednidaru".) John STRIZICH |
Tags
Comments
Post a Comment for 000317
