Novosti, July 20, 1944

              ii
!#I#PW ' r WC Ol ' ar
STRANA 3-- KOVOiTl Četvrtak 20 jula 1944 NOVOSTI
PnbKshed rnj Tueeder Thursdav and Saturdar by the
Novosti Publiahing Companv
In Um Croatlan Language
Izlazi svaki utorak četvrtak 1 subotu u hrratskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 AdekzkM Steeet WmI Toronto 1 Ontario
ToUpkotMt ADekđds 1142
fiegistered in the Registrr Offico ior tho CIty of Toronto
on tho 24lh dar oi October 1941 a
No 460H CP
Dopisi bez potpisa se no uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Ustaše i četnici
Demokratski svijet posebno narodi Jugoslavije poznaju
ih kao zlikovce i krvnike koji kao fašistički najamnici vode
borbu protiv naroda od kojeg su potekli
Ustaše i četnici to su najomraženija imena medju našim
narodom Kad ta imena budu spominjala buduća pokoljenja
spominjati će ih sa kletvom i gnjevom jer će biti teško naći i
jednu kuću ili porodicu koja neće imati po jednu ih više žrta
vo koje su pale bilo u borbi protiv njih ili od njihove krvničke
ruke Lika Kordun Hrvatsko Primorje Hercegovina Gorski
Kotar Dalmacija Bosna i druge pokrajine naročito će se sje-ćati
zločina počinjenih po tim fašističkim najamnicima i zlikov-cima
jer tamo su oni uništavali i istrebljavali po cijela naselja
Četnici to su vojnici dobrovoljci pod komandom izdajni-ka
i kolaboratora Draže Mihajlovića Ustaše to je vojska iz-dajnika
hrvatskog naroda zločinca Ante Pavelića Jedni i
drugi su vjerni saveznici njemačkih okupatorskih sila pod či-jom
komandom i zaštitom vrše svoje zločine u našim krajevima
Dok naš narod u kraju vodi upravo nadčo vječnu borbu
protiv tih zločinaca i njihovih fašističkih gospodara u Sjedi-njenim
Državama i Kanadi nalazi se grupica onih koji odo-bravaju
rad četnika i ustaša i napadaju narod i njegovo vod-stvo
za to što se usudio dići ruku protiv njih i njihovih gospo-dara
Kako god su četnici i ustaše ujedinjeni i povezani zajed-no
u borbi protiv naroda našeg u kraju tako imamo spoj i ve-zu
njihovu ovdje u Kanadi i Americi
Odavno smo mi pisali i govorili da je to jedna vražja
družba koja nije i neće nikada ratovati jedna protiv druge
nego u sporazumu jedna s drugom a pod komandom njema-čkih
fašističkih razbojnika obojica ratuju protiv naroda našeg
i njegove oslobodilačke vojske na čelu sa maršalom Titom
Predstavnici četnika i Draže Mihajlovića u ovoj zemlji su
ljudi okupljeni oko Srpske Narodne Obrane odnosno Srbo-bran- a
u Americi i Glasa Kanadskih Srba u Kanadi
Predstavnici ustaša i Ante Pavelića su u glavnom gospoda
od naše Nade službenog glasila Hrvatske Katoličke Zajednice
u Sjedinjenim Državama Amerike
Pa kako god rade u sporazumu njihovi u kraju tako rade
i ovi u Americi i Kanadi Ne optužuju se oni niti se napadaju
modjusobno Nego kao pod komandom i jedan i drugi napa-daju
narod i oslobodilački pokret
Za njih jedne i druge nije mjerodavno ono što o narod-nom
pokretu i maršalu Titu veli Churchill američko ili britan
sko službeno stanovište nego ono što o tome veli Goebbelso-v-a
propaganda razširena i prenašana preko rainih "neutral-nih"
zemalja u zemlje savezničke
Da vam dokažemo
Naša Nada kao glavni branioc hrvatskih ustaša i ideja
Ante Pavelića u Americi donaša uvodnik od 11 ovog mjeseca
pod naslovom — "Tito i partizani nasamareni" — a Glas Ka-nadskih
Srba od 13 ovog mjeseca donaša na prvoj stranici
isti članak samo malo iskrivljen pod naslovom "Partizanski
pokret propao — Tito beži u gaćama"
Tko pročita jedan i drugi članak ne može doći do drugog
zaključka nego da je to isti članak tek tu i tamo riječi su
malo izmjenjene "kako se vlasi nebi dosjetili" Naša Nada e
iskoristila taj članak kao uvodnik a Glas kanadskih Srba ?a
prvu stranicu Komentar jednog i drugog se na vlas podudara
Evo vam par citata Glas Kanadskih Srba piše
"Titin partizanski pokret bio je inspiriran u početku od
strane Rusije dok je Engleska stojala uz generala Mihajlovića
koji je bio ministar vojni u jugoslavenskoj vladi Polako En-gleska
je počela da se dvoji od Mihajlovića i da prelazi na
stranu Tite dok najzad vodja četnika ne bese zvanično odba-čen
od strano premijera Churchilla pre dva meseca Uzrok
koga su englezi dali radi ove promene bio je taj što su tobol
nekoji od četnika saradjivali sa nemcima a malen ih je pak
broj bio koji su se uopšte i tukli dok su partizani istrajali da
se i dalje tuku protiv nemaca"
Naša Nada piše "Spočetka su partizanski pokret poma-gali
samo ruski boljševici Ovi su imali kod Tita i vojnu misi-j-u
ili poslanstvo kojoj je na čelu bio ruski general Komejev
Britanija je pak pomagala Mihajloviću koji jo bio ratni mini-star
u izagnanoj vladi Petra No malo pomalo Britanija se pri-klonila
partizanima ostavljajući Mihajlovića Pred nekih deset
tjedni sam je Churchill službeno javio svijetu da Mihajlović
ništa ne vrijedi i da će Britanija od sad stajati uz partizane
Britanija je optužila Mihajlovića da šuruje sa Nijemcima a
Tito da sa svojim partizanima zapravo bije naciste"
I tako dalje sve u tom smjeru redaju jedna i druga novi-na
taj cijeli članak koji ima za cilj da prikaže našem narodu
kako je Tito utekao njegova vojska razbijena i sve što je os-talo
jesu četnici i ustaše koji su donijeli narodu spas "jer 3U
narod lišili najvećeg zlotvora (Tita) koji mu se bio nametnuo
kao guba"
Značajno je i to da jedna i druga novina donaša jedin-stven
zaključak po tom pitanju
Glas Kanadskih Srba zaključuje "Fakat je da je Tito iz-gubio
ceo svoj vojni štab i vladu i da je bio primoran da us- -
Crvena Armija je prešla poznatu "Curzenovu liniju" i ulazi u poljski teritorij Ni "Curzono-va- "
ni "Hitlerova" ni "Sigfridova" — ni sve linije zajedno nisu više u stanju zaustaviti Cr-vene
Armije na putu u Berlin
Lipanjsko izdanje časo-pisa
"Slavjane"
— JE U GLAVNOM POSVEĆENO JU2NIM SLAVENIMA
(Brzojavno Novostima od Sve-slavenskog
Odbora iz Moskve)
Moskva — U junskom izdanju
časopisa "Slavjane" objavljen je
jedan vrlo interesantan članak pod
naslovom "Kuski je narod stup
slavenstva" kojeg je napisao vrlo
dobro poznati pisac V Ivanov Pi-sac
ističe da ruski narod još uv-je- k
podržava kao što je podržavao
i u prošlosti plemenite tradicije
ljubavi prema svojoj slavenskoj
braći na zapadu i jugu
"Nova Sovjetska Rusija" — ka-že
pisac "želi postići časne i ple-menite
ciljeve za kojima su najbo-lji
ruski sinovi njezini mislioci
vojnici i junaci uvjek težili Sada
teže u joS većoj mjeri" Baš radi
toga Nijemci goje tako veliku
mržnju protiv Sovjetske Rusij
najstarijeg brata u slavenskoj obi-telji
Ali njemački planovi za sav-ladan
je i porobljavanje ruskog na-roda
su spriječeni Danas vidimo
da vojnici Jugoslavije čehoslovi- -
čke i Poljske markiraju rame uz
rame sa njihovim starijim vojnici
ma sovjetske zemlje u konačnu i
odlučnu borbu protiv fašističkih
zločinaca cijelog čovječanstva
Narodi Jugoslavije dnevno zada-vaj- u
ve tele udarce neprijatelju
Nikakve poteškoće pri tome njih
ne spri jecavaju
Dalje se u časopisu "Slavjane"
opisuje razgovor sa generalom Mi
lovanom Djilasom vojnim pred
stavnikom Narodne Oslobodilačke
Vojske Govoreći o najnovijim do-gadjaji-ma
u zemlji general Dji-la- s
kaže da je zajednička borba za
slobodu stvorila novu demokratsku
Jugoslaviju pojačala bratsku su-radnju
i uspostavila jednakost me-dju
svim narodima u zemlji
Jedan od najvećih postignuća
maršala Tita kaže general Djilas
je rješenje nacionalnog pitanja
Time su uspostavljeni pravilni i
čvrsti temelji jedinstvu naroda i
vojske u Jugoslaviji
Duboka ljubav i povjerenje ko
jeg Josip Broz — Tito — i njegovi
vojnici uživaju medju narodom
može se usporediti sa osjećajima
sovjetskih naroda prema njihovoj
Crvenoj Armiji te njihovom mar
šalu i vodjl Josipu Staljinu Na
rodima Jugoslavije sovjetski na
rodi su simbolizirani u junaštvu
Ilije Muromeca Njegove junač'te
osebine ocrtane su u govoru hrvat
skog pjesnika Anti-fašističk- og Vi
jeća Narodnog Oslobodjenja Hr-vatske
koji je ranije publiciran u
"Slavjanu"
U junskom izdanju "Slavjana"
objavljena su još dva druga intere-santna
članka gdje se opisuju ti-jesne
veze medju slavenskim naru-dim- a
po cijelom svijetu Jedan
članak ima naslov: "Dolazak Sta-nisla- va
Orlemankog u Moskvu"
kojeg je napisala Pavlova U dru-gom
članku opisan je razgovor sa
postavi komandu izvan Jugoslavije Najvidjeniji saveznički
predstavnik u Jugoslaviji skoro da nije bio zarobljen Major
Churchill 33 godišnji sin premijera Churchilla razdvojio se od
Titine svite u begstvu Tri nedelje on je lutao po jugoslaven-skim
brdinama dok je stigao na Jadran"
Naša Nada u svom uvodniku pak piše "Danas svi znamo
da je Tito sa svojim stopom (misle štabom) malono bio zarob-ljen
od nacista Njemu je bilo tako vruće unjegovom stopu
da je Tito tek u noćnoj košulji morao bježati i nekako zrako-plovom
pobjegao u talijanski grad Bari Nakon toga se doz-nalo
sigurno da je Tito izgubio većinu svog vojnog stopa i
vlade i morao se nastaniti izvan same Jugoslavije Tom je
zgodom skoro bio zarobljen i najodličniji saveznički zastupnik
33 godišnji sin britanskog premijera Churchilla Ovaj se pro
bijao po planinama tri tjedna i nekako stigao na Jadran"
Da ne preštampavamo više i ovo je dosta da se uvjerit 3
da uvodnik Naše Nade od 11 jula i glavni članak Glasa Ka-nadskih
Srba od 13 jula nemaju stvarno nikakve razlike
Taj su članak kaže Glas Kanadskih Srba preveli od ne-kakve
"uvažene američke štampe" dok Nosa Nada to prisva-ja
kao svoj proizvod i donaša kao uvodnik
Nema naravno u ovom ni truna istine Sve je to uveličano
i senzacionalno prikazano po fašističkoj propagandi sa ci-ljem
da se zamisli konac oslobodilačkog pokreta pod vod-stvom
maršala Tita prikaže saveznicima da je Titov pokret
i borba bila i ostane obična patvorina i prema tome ukazati
na potrebu saveznika da od sada treba računati sa izdajni-kom
Dražom Mihajlovićem "koji nije utekao iz zemlje kao Tito
i koji je jedini što još borbu vodu"
Zar nisu hrvatski i srpski fašisti sa ovim odkriveni kao
vjerni saveznici Zar se kako vidite ne zalažu jedni i drugi za
jednu te istu stvar Zar njim nisu jednaki interesi kako onima
u Berlinu tako onima u Jugoslaviji i ovima u ovim zemljama
Svi su oni jednaki Jedna ih je fašistička majka rodila
I još nam imaju obraza reći da nisu jedni i drugi najam- -
iui1 (uireiu i neprijatelji naroaa našeg j
profesorom Oscar Lange koji je
takodjer posjetio Sovjetski Savez
Profesor Oscar Lange je vatreni
zagovaratelj tijesnog prijateljstva
i suradnje izmedju Sjedinjenih
Država Poljske i Sovjetskog Sa-veza
Svećenik Stanislav Orleman-sk- i
je u više navrata istakao svo-ja
demokratska uvjerenja medju
američkim narodom Dijeleći svoje
utiske o Sovjetskom Savezom sa
dopisnikom "Slavjana" profesor
Lange izrazio je svoju zahvalnost
Sovjetima za rad kojeg su učinili 1
u organiziranju poljskih škola i
poljske armije
"Rekli su mj poljski oficiri I
vojnici" — kaže profesor Lange
"da oni neće biti zadovoljni jedno-stavnim
čišćenjem Nijemaca sa
poljskog teritorija nego da će ići
dalje prema zapadu i voditi borbu
protiv hitlerovaca dok ih konačno
ne unište Poljska vojska igra vrlo
važnu ulogu u borbi za oslobodjc-nj-e
i preporod Poljske"
U "Slavljanu" takodjer se nala-zi
članak pod naslovom "Ekonom-ski
odnosi u prošlosti i budućnosti
izmedju Sovjetskog Saeza I Čeho-slovaćk- e"
članak je napisao Zde-ne- k
Fierlinger ambasador čehos-lovač- ke
republike u SSSR
Glavna misao koja je Izražena u
ovom članku je da će jedino tijes-nom
suradnjom sa Sovjetskim Sa
vezom Ćehoslovačka biti u stanju
postići i osigurati svoju nezavis-nost
Pisac ističe da će i druge
slavenske države na primjer Ju-goslavija
i Poljaka u tijesnoj su
radnji sa Sovjetskim Savesom biti
u stanju vrfiti svoju ulogu u me- -
djunarodnim ekonomskim i politi-čkim
pitanjima i razvijati svoje
proizvodne sile
Dalje u časopisu se joi nalazi
članak sa naslovom "Na Srednjem
Istoku" kojeg Je napisao srpski pi-sac
Risto ltatković članak Je po-svećen
utiscima i sastancima u
Kairo
Veliko interesovanje pobudio je
članak "Sloencl se neće boriti
protiv svoje braće" kojeg je na
pisao Konstantin Seleznjov U
članku se citiraju riječi koje je pi-sac
dobio u razgovoru sa sloven-skim
ratnim zarobljenicima
Općenito junsko izdanje časopi-sa
"Slavjane" puno je interesant-nih
1 poučnih štiva od pisaca koji
dobro poznavaju historiju Slavena
i njihove težnje za bratsko jedin-stvo
i slogu u obrani od vjekovnog
neprijatelja — Njemačke
SUDBURY POSLAO S3000
Sudburv Ont — Ovih dana po-slali
smo na Vijeće za Pomoć Slo-bodnoj
Jugoslaviji svotu od 3000
dolara kao odgovor za hitnu ot-premu
lijekova u vrijednosti od
$60000 našoj braći u staroj do-movini
koju je poliljku odobrila
naša vlada u Ottawi
Pošto je ova svota na brzu ruku
darivana od našeg članstva koji
žele da se pomoć čim prije pošalje
toga radi ne šaljemo vam imena
To ćemo učiniti jednom kasnije
J Komrl
SVRŠETAK JEDNE
KASTE
Napisao: BOGDAN RADIĆA
Nisam htio da se navraćam na
predmet koji je i po svojoj sadr-ži- ni
i po svom subjektu postao
otrcan Tim više što sam za života
njegova glavnog lica imao prilike
da kažem svoje mišljenje Nisam
se žacao da mu to kažem i u lice
Ispred njegova štaba kad sam
imao prilike da iz dana u dan vi-dim
kuda K Fotić vodi jednu
narodnu stvar od najveće vrijed-nosti
Ne bih se ni danas bio jav-ljao
da me nisu ponukale neke od
njegovih izjava
Prije svega da se Konstantin
Fotlć pojavljuje u ambasadi gdje
već mjesec dana nema zakonskog
prava da radi i govori i da u jed-nom
državnom nadleštvu iz koga
je zakonski izbačen daje izjave u
kojima napada vladu koja legalno
crpe vlast od kralja koga spome-nuti
ambasador predstavlja stvar
je od takve dosada nevidjene rijet-kosti
da se tu očigledno radi o ak-tu
desperacije Je li takav činovnik
svijestan položaja u koji pred oči-ma
medjunarodnog svijeta postav-lja
šefa jedne države koju je d-- j
jučer predstavljao?
Ovi razlozi ne ulaze u obzir kad
se radi o ljudima koji su uslijed
nezdravih prilika godinama poisto- -
vjetovali državu sa svojim ličnim
interesima i svoje najbliže okoli-ne
Autokrate i izrabljivali svake
vlasti i svakog položaja koji im je
pružen oni se usudjuju da govore
o "demokratskim principima" o
pravima manjine ili većine o to-me
tko koga predstavlja Tko jo
samo par mjeseci živio u okolini
Konstantina Fotića taj je mogao
da osjeti da je kod njega mogao
da opstane samo poltron paž i
svako dvonožno stvorenje koje je
pristalo da bude dvorjanin jedne
sredine koja je potsjećala na zad-nje
dane carskog Beča Ničega
srpskog ili jugoslavenskog ili na-rodnog
nije bilo i nemože biti u
jednoj sredini u kojoj se sistemat-ski
ubija vjera u jedinstvo i u spo-razum
srpsko-hrvats- kl i prema to-me
u Jugoslaviju
Smatrajući da još uvijek raspo
laže stanovitim autoritetom koga
je imao u trenutku dok se cio je-dan
narod digao na odbranu prin-cipa
slobode i nezavisnosti bivil
ambasador ima moralne odvažnosti
da oduzima prava predstavljanja
većine jednoj vladi koja je prizna-ta
po onima koji već tri godine
predvode narode Jugoslavije u bor-bi
protiv zajedničkog neprijatelja
Otkuda jedan čovjek koji ničim
nije zaduž'- - narode Jugoslavije do
spletkama i zavjerama ima prava
da niječe pravo na predstavljanje
Srba jednom Srbinu koji je jučer
stigao sa Jugoslavije i Savi Ko-sanovi- ću
čija je porodica dala
Srpstvu Jugoslaviji Slavenstvu i
čovječanstvu jednog Nikolu Teslu ?
Da je srećom sva naša diplomacija
išla otpočetka tragom ideja koje
je zastupao Sava Kosanović sud-bina
bi akcije u inozemstvu bila
daleko jača no što je ona danas
Otkuda Konstantin Fotić oduzima
pravo predstavljanja hrvatskog
naroda u Jugoslaviji Ivanu Šuba-Siću- ?
Otkuda uopće Konstantin
Fotić dolazi do pomisli da govori
o demokratskim principima i o os-talim
takvim pojmovima s kojima
nema nikakve ni moralne ni politi-čke
veze u jednoj istinski demo-kratskoj
zemlji kao što je ova i
koja može da i pomisli da se Fotić
zalaže sa neke ideale koji graniče
sa demokracijom Ako itko to je
Fotić u ovoj zemlji bio predstavnik
jedne sitne i malene frakcije koja
je mislila da je došlo vrijeme da
te likvidira Jugoslaviju od koje
Je stvarno imala najtiše koristi
Ne radi se tu o Draii Mihajloviću
s kojim Fotić stvarno u početku
nije imao nikakve veze i čija je
veza iše štetila no koristila Mi-hajloviću
Tu se radi isključivo o
jednom stalnom poistovjetovanju
sa državom i sa državnim apara-tom
koji smatra da je sigurniji i
stalniji od naroda i od narodnih
ljudi U Savi Kosanoviću ta je dip-lomacija
vidjela svog glavnog
protivnika pa je sasvim jasno da
je ona danas skeptična Razlog je
jasan: Sava Kosanović vjeruje u
ideje i u načela za koje se bori i
strada Ta načela slučajno danas
poslije svih patnja 1 stradanja ci
jelog jednog čovječanstva postaju
stvarnost Iz te stvarnosti diplo
macija Je isključena Uslijed toga
nužno je ustati protiv takvih poja-va
i prikazati ih nenacionalnima
Osnovna griješka Konstantina
Fotića bila je od početka ta što
je on smatrao da on predstavlja
jedno političko načelo jedan na-rod
i jedan politički pokret Na
taj način on nije griješio prema
sebi ali prema narodu i zemlji
Tako radeći on je zbunjavao me-djunarod- nu
javnost kod koje je
bio predstavljen jer je ona mogla
u svoje vrijeme i da povjeruje da
Fotić osim Nedića i Ljotića pred
stavlja i narod u Jugoslaviji Me-djuti- m
nije se radilo o tome Ra-dilo
se o zbrinjavanju interesa lič
nih i jednog malog sloja ljudi koji
je svagdje u svijetu na smiraju
Fotić je bio diplomata bez svake
šire koncepcije U njega nije bi'o
karaktera i gledanja na dogadjaje
kao u jednog Dra Milovana Milo-vanovi- ća ili Jovana Jovanovića
Pižona Svoju karijeru lakaja ot-počeo
je kod Dra Voje Marinkovi-ć- a koga je više zanimao svojim
duhovitim raspoloženjem i smislom
za lukulovski začinjene ručkove no
odredjenim diplomatskim potezi-ma
Poput sve posljeratne diplo mate u ueograau koju su davno
napustili na'jbolji medju srpskim
državnicima Fotić je stvarno bio
"majstor" u kombinacijama igra-ma
i intrigama lutajući izmedju
jedne ili druge velike sile Kraj
takve diplomacije bio je u Minhe-n- u
U Washingtonu Fotić nije ni-kada
stvarno shvatio smisao i su- štinu američke demokracije On
se smijao američkom idealizmu
koji predstavlja svu snaeu ameri
čkog empričkog pragnatizma Vje
rovao je da se ručkovima cocktail-lim- a
i prijemima razbacavanjem
po jednom i suviše ograničenom
krugu ljudi mogu da steknu sim-patije
i izvode poslovi To je slu-čaj
velikog djela diplomacije Izme
dju dva rata Medjutim Amerika
je nešto drugo i nešto daleko ve-ćega
i hitnijega od toga To je re- cimo shvatio Sava Kosanović Tak
vu Ameriku Jeffersona Roosevel-t- a
i Wallacea u koju danas vje-ruje
cijelo čovječanstvo takvu
Ameriku Fotić nije nikada mogao
da osjeti niti da vidi Jedan čov-jek
iz srčike srpskog naroda koji
puteve Srbije vidi u putevima Ju-goslavije
odmah je shvatio i poz-dravio
takvu Ameriku i nastojao
da interese jugoslavenskih naroda
poveže sa interesima američkog
naroda Tu dakle poredbe nema
Niti mjesta poredbi
Praktikujući jedan stari metoJ
Fotić je mislio da će demokratska
američku javnost moći da zastraši
"komunističkim" strašilom Žalo
je odmah poduprt svojim štabom
mračnih figura pokušao da udari
hajku na "komunističke" partizane
I njihova vodju Tita Tako se to
radilo dvadeset godina u Jugosla
viji i van nje Fotić nije osjetio
da je ovaj rat dokrajčao takvim
metodima Na kraju krajeva: ko-munizam
je ideja kao i druga ne- ka politička ideja Europa je u
U Rimu komuniste prima Papa U
Francuskoj komuniste rame uz ra-me
sa katolicima daju otpora Ni-jemcima
i otvaraju put saveznici-ma
Zašto bi mi baš u Jugoslaviji
morali uvijek misliti i vjerovati da
Boško Jeftić i Pera zivković pred-stavljaju
jugoslavensku "demokra-ciju"?
Toga mišljenja nije uvijek
bio ni Dragiša Vasić koji me je
već davno upozorio na kobne pos-ljedice
ljotićevštlne iz koje Nedić
1 Fotić logički proizlaze
Ako grobarima Jugoslavije sa
Fotićem na čelu I oko njega u ovoj
zemlji nije jasno da narodi Jugo-slavije
imaju put koji nema nikak
ve veze sa njihovim putevima on-da
je to drugo pitanje šta su oni
mogli drugo da očekuju? Poslije
svih dostava intriga i spletki čime
se sastojala njihova trogodišnja
djelatnost dok su najhitniji poslo-vi
I interesi zemlje i naroda bili
zapostavljeni Konstantin Fotić je
morao da računa na to da će mo-rati
savladati jedno zakonsko sta-nje
u kome će samovlast i nasilje
morati nestati Sikaniranje politi
čkih ljudi špijunaža njihovih na
rodnih i poštenih djelatnosti za
tvaranje ustanova lišavanje pen-zija
politička gonjenja I primješt-nj- a
ostavljanje pojedinaca i poro-dica
u izgnanstvu na ulici kao u
najgorim vremenima Domanoviće-v- e
"Stradije" i sve ono ito sa de-mokracijom
i sa slobodom nema
nikakve veze moralo je da prikipi
Američka javnost nije još sasvim
upoznata sa metodima s kojima v
Fotić služio u svome režimu Ona
ne zna za sve nedemokratske pos-tupke
kojima je Fotić održavao
svoj režim u ovoj zemlji U tre-nutku
dok je otvoreno optuživao
narode Jugoslavije iskapasapljera
i iskrvavljena u borbi Je li itko
ikada govorio o frakcijonarskom i
strančarskom duhu kad se jedno
diplomatsko predstavništvo odrica-lo
cijelog jednog naroda u borbi
protiv neprijatelja? Otkuda par
diplomatskih činovnika ima prava
da ispred medjusavezničke javnosti
optužuje cio jedan narodni pokret
koji obuhvata sve slojeve naroda
"razbojničkim" "kriminalnim" i
"nenarodnim"? Je li se taj slučaj
ponovio bilo gdje? To samo bilo
bi dovoljno da Fotića I njegovu
družinu prikaže u očima američke
demokracije nedemokratskim i ne-kršćans-kim
Otkuda netko tko ra-spolaže
narodnom imovinom ima
prava da u pozadini lišava narod-nog
legitimiteta narodne borce ko-ji
su i svoje vlastite živote Izložili
opasnosti da odbrane svoj vlast --
ti narod Jesu li to demokratski
principi! Ili je to moral jedne upo-zorene
i sagorijele diplomatske ka-ste?
Ta sa sutrašnjim svijetom u
nastajanju nema nikakve teze