Nase Novine, May 18, 1977

              " ;- -,. i
, s" '
March 30,
ARGENTINA
U Cordobi
uhapSene
1 9.572 osobe
Buenos Aires (Tanjug) —
Za godinu dana vladavine
vojne hunte samo u Cordobi,
drugoj po velifiini argentin-sko- j
provinciji, ипарбепе su
19.572 osobe.
u
Komlsija za prava coveka Ujedl-njeni- h
nacija nastavila je u Ze-ne- vi
debatu o krSenju ljudsklh
prava u Cileu. Predstavnici vISe
zemalja Izneli su konkretne prime-r- e
ilegalnog hapSenja, kidnapova-nja- ,
mucenja i ubijanja Cileanskih
patriota, optuzujuci za ove zlocine
vojnu huntu generala Pinocea I
njenu tajnu policiju DINA.
Posmatrac Cllea Serdo Diez
nastojao je da pobije ove optuz-be,
ali bez uspeha jer su u IzveStaju
posebne radne grupe Ujedinjenih
nacija koja je ispitivala krSenje
ljudskih prava u toj zemljl iznoSene
neoborive dinjenice o pocinjenlm
zlodelima. Komlsija treba da glasa
o predlogu rezolucije u kojoj se voj-n- a
hunta osuduje zbog nastavljanje
terora nad narodom Cilea.
U meduvremenu, najvecu paznju
i dalje privlaci prlznanje amerlckog
predstavnika u Komlsiji Bredija
Tisona da su neki funkcioneri
americke vlade, amerifike agencije i
privatne grupe odigrali znacajnu
ulogu u obaranju demokratskl iza-bra- ne
cileanske vlade Salvadora
Aljendea. Ova izjava je odjeknula
"kao bomba" u konferencijskoj
dvorani jer je znactla prvo zvanlCno
priznanje jednog ame.ickog pred-stavnika,
u javnom medunarodnom
forumu, da je VaSington aktivno
doprineo zbaclvanju s vlasti legal-n- e
vlade jedne suverene zemlje,
clanice Ujedinjenih nacija.
To 5to je americko Ministarstvo
inostranih poslova posle saopStilo
da je Bredi Tison "govorio u svoje
ime", nlje niSta promenilo u suStlnl
stvari. Americki predstavnik u Ko
BEZ RIJECI
H1 iilfl ill I'T1'tJ-I I I l § - III
whII.I I it
A
JukosIrv VLAIIOVIO
1977 H
MOSKVA UPOZORAVA
U Moskvi se, prvl put od pofietka
kampanje o pravima covjeka, otvo-ren- o
upozorava da su polemika i
optuzbe uzele tollko maha da prlje-tezaustavljanj- em
procesa popuSta-nja-.
Sovjetski listovi su objavlli 5iri
pregled agencije TASS u kome se,
na osnovi reaglranja u Zapadnoj
Evropi, nova ameriftka admlnistra-clj- a
i predsjednik Carter optuzuju
za pokretanje i vodenje kampanje
koja vodi obnavljanju "hladnog
rata".
Premaocjeni sovjetske agencije,
kampanja je inicirana iz Wash in g-to- na
pred beogradski susret
(KESS), a rezultat je pogreSnlh
amerifikih proracuna o tome Sto za
Evropu znaci detant. Da bi potkrl-jepi- o
tu tezu TASS navodl Izjave
(inskog premijera Karjalalnena,
kancelara Schmldta I predsjednlka
Socijaldemokratske stranke SR
mlsiji za prava Coveka potvrdio
je da ostaje u celosti pri svojoj
izjavi "koja je svakome jasna", bez
obzira Sto nije dobio uputstva iz
VaSlngtona da upravo tako govorl.
On je osudlo krSenje prava i u Bra-zil- u,
Argentini I Urugvaju, Sto je,
verovatno, dovelo do protesta vlada
ovih zemalja u americkom Mlnis-tarstv- u
inostranih poslova.
Americki predstavnik je Izrazio
pred Komlsijom zaljenje Sto зи
SAD u proSlosti aktivno ufiestvova-l- e
u takvim subverzijama, ali je
dodao:
"Izrazavanje zaljenja, medutlm, ma
6ehoslova6ka
Vecina osuduje nasilje
Cileu
Willi
-
"Rude pravo" demantira da se,
rehabllitacijom brojnih sudskih
procesa iz pedesetih godlna, u
Cehoslovadkoj prlprema "povratak
na staljinizam". List ta tvrdenja
pripisuje zapadnim sredstvlma in-formac- ija.
Centralni partijskl organ kaze da
je za "Sirenje takve fame posljed-nji- h
dana" zapadna Stampa uzela
"kao izbor emisiju radija (koju je
prenio i dnevnik "Prace"), gdje se u
jednoj redenlci tvrdilo da Je Otto
Sling, bivSi prvi sekretar oblasnog
komiteta KPC u Brnu, bio optuien I
osuden kao neprijatelj socljalizma,
ђ
Njemafike Wlllyja Brandta, austrij-sko- g
kancelara Kreiskog, i zakljuc-k- e
do kojih su, u torn pogledu doSli
nekl zapadnl listovi. Tako je kance-la- r
Schmidt naglaSava TASS, u
nesluzbenim izjavama uputio "vrlo
oStre kritlke" na racun Washlngto-na- ,
a Willy Brandt je izjavio da be-ogradski
susret treba rezimlrati
konkretne rezultate dogovora Iz
Helslnkija, "a ne organlzirati sude-nje- ".
Dosad je inafie u Moskvi prevla-daval- o
uvjerenje da polemika i
medusobne optuzbe o pravima
covjeka i izvrSavanju odredbi iz
"trece koSare" helslnSkog doku-ment- a
пебе bitno utjecatl na
proces sovjetsko-americko- g popu-Stanj- a
i, u prvom redu, na predsto-jec- e
nastavljanje pregovora o me-dusobno- m
ogranicavanju nuklear- -
koliko bilo duboko, ne moze zna-Cajn- o
doprinetl da se umanje
patnje naroda u Cileu, podvrgnutog
teroru. All polltlku I Ilea odgovorna
za ova nedela americki narod je
odbaclo na demokratsklm, otvore-ni- m
I slobodnlm izborlma".
PoSto je konstatovao da americ-k- a
subverzlja" nlje bila jedlni uzrok
zbacivanja s vlasti predsednlka
Aljendea", jer je u samom Cileu
bilo neprijatelja demokratije koji su
na tome radlli, Bredi Tison je izja-vio
da su SAD spremne da "prime
svoj deo krivlce".
cionist I agent kapitallzma".
"Takvo tvrdenje je posve netofi-no- " - piSe "Rude Pravo", isticucl
da je CK KPC u aprllu 1963. kon-statira- o
"naruSavanje partljsklh
principa i socijalisticke zakonitostl
u prvoj polovinl pedesetih godlna".
List nastavlja da su "kako je pozna-to- ,
Rudolf Slanskl, Otto Sling i
ostali drugovl u punom smislu
oslobodenl optuzbi i sasvim reha-bilitiran- i".
Dnevnik naglaSava da
takva odluka "nije nikada promlje-njena- "
i da "i sada ima punu vrljed-nost- ".
Uzimanje kvalifikacija na osnovu
kojih su krajem 1952. Sling,
Slanskl I ostallh dvanaestorica
osudeni (od kojih 11 na smrt)
"Rude Pravo" objaSnjava slobodom
Stampe u CSSR. List piSe da Je
"zbog toga nepravilno shvatiti sve
nog ofanzlvnog strateSkog orufja.
Medutlm, sada se vec moze reel da
ce prvl sovjetski kontaktl na visokoj
razlni s novom administracljom,
krajem ovog mjeseca prilikom
posjeta ameriCkog drzavnog sekre-tar- a
Vancea Moskvi, proteci u
atmosferi kakva se nije ocekivala.
"Pravda" je izvjestlla o Cartero-vo- j
konferenclji za Stampu — ko-mentiraj- u6i
istodobno sve izjave
amerlckog predsjednlka o vaznljim
pitanjlma koja se tlfiu sovjetsko--americki- h
odnosa. Tako list, na
prlmjer, kaze da se predsjednik
Carter "u opcoj formi" izjasnio za
novi sovjetsko-amerlc- kl sporazum
o ogranicavanju nuklearnog oruzja,
Clanovi Palestinskog nacl-onaln- og
vijeca, koje ovih
dana zasjeda u Kairu toplo
su i s velikom paznjom
primili poruku koju im je
uputio predsjednik Tito. "Va-S- e
zasjedanje sazvali ste u
trenutku kada se razvoj na
Bliskom istoku јоб uvijek
suocava sa velikim opasnos-tim- a
i neizvjesnostima zbog
nastavljanja izraelske okupa-cije
arapskih teritorija, od-sust- va
spremnosti Izraela da
se povufie sa ovih teritorija i
Sto se kaze u Stamp!, radiju i na
televlziji kao stav partijskih drzav-ni- h
organa". To vazi i u ovoj prilici,
cije su formulacije u raskoraku s
vazecim odlukama — kaze list.
Sporna recenica, od koje se
ograduje "Rude Pravo" sadrzana je
u biografiji FrantiSeka Kreigela,
Clana predsjedniStva CK KPC i
predsjednika Narodnog fronta
CSSR 1968. godine. Ta biograflja
bila je jedna od mnogih u seriji
"Portreta" lldnostl oznaCenlh kao
najznafiajnljih potplsnika "Povelje
77". Recenica je stavljena u
kontekst "najznafiajnljih dokaza",
kojima se dovela u sumnju politic-k- a
proSlost Kriegela. Autorstvo te
blografije formaino je prlpisano
praSkom radiju. Biografiju je emi-tira- la
za Stampu agencija CTK.
Tovratak na staljmizam"
kleveta
RGUMENTI
Sprije6iti izbor Allendea —
Nixonovo пагебепје
New York (AFP) — BivSi druCje. Autor navodi da su
predsjednik SAD Richard mu ameriCke vlasti odobrile
Nixon bio je naredio Central- - objavljivanje ove knjige. On
noj ameri6koj obavjeStajnoj pi§e da je Nixon bio spreman
agenciji (CIA) da pod svaku na sve- - uklju6uju6i i organi- -
cijenu sprijeci Izbor Salvado- - ziranje vojnog udara, kako bi
ra Allendea za predsjednika sprljecio izbor Allendea. Ak- -
Cllea 1970. godine. сј)а koja je organizirana s
tim clljem 1970. godine, naz--
To je u knjizi "Nocna stra-- vana "Trag dva", u kojoj je
za" (The night watch) obja-- sudjelovao i sam autor Phi- -
vio David Atlee Phillips, Hips, zavrSena je neuspje--
bivSi Set CIA za zapadno po-- hom.
all je Istodobno zauzeo negativan
8tav prema ukljuclvanju u taj spora-zum
"krstare6ih raketa" koje pred-stavlja- ju
"nov ameriCkl strategljakl
slstem za dostavljanje nuklearnog
oruija". Podrzavajudi izraelsku for-mu- lu
o "za§titnlm granicama",
istlCe dalje "Pravda". Carter se iz-jasnio
za nastavljanje okupacije
arapsklh teritorlja. A to je "u direk-tn- oj
suprotnosti s rezolucljama
UN". "Pravda" takoder ukazuje na
"licemjernu poziciju" SAD kada je
rljec o pravima Covjeka, na Carte-rov- e
predizborne izjave o mijeSanju
CIA u poslove Cllea i najnovije
sluzbeno ogradivanje od izjave
ameridkog predstavnika u 2enevi.
Uocljivo je da sovjetska reagira-nj- a
na Carterove izjave i postupke
postanu sve oStrija i da po tonu i
oStrinl vec sad premaSuju i zesto-ke.kriti- ke
koje su iz Moskve upuci-van- e
na raCun njegovog prethodni-k- a
u "Bijeloj kuci" Geralda Forda.
raznih manevara koji se cine
da se odgodi гјебепје blisko-istocn- e
krize, odnosno da se
ovaj problem rijeSi na Stetu
legitimnih i nacionalnih inte-res- a
palestinskog naroda",
kaze se u poruci predsjedni-k- a
Tita. "Jugoslavia je odu-vije- k
smatrala da je palestin-sk- i
problem centralno pita-nj- e
bliskoisto6ne krize i da
se bez pravednog rjeSenja
ovog problema ne moze
zamisliti rjeSenje krize na
Bliskom istoku".
Castrovo putova-nj- e
po Africi
c iMli k,
HDB. CASTRO
Kubanski premijer Fidel Castro
obiSao je neke africke zemlje (Alzir,
Libija, Somalija, Jemen, Etiopija,
TanzanIJa, Angola); svugdje je bio
lijepo primljen, osobito u Angoli,
jer je kubanski narod pomogao na-ro- du
te zemlje da se oslobodi. U
Havani se istifie da se kubanska
politika prema africkim zemljama
temelji na proleterskom internaci-onalizm- u.
Tako Je nedavno saopce-n- o
da su kubansku pomoc dvoje-dobn- o
dobili Mozambik, Gvineja--Bisa- o,
Kamerun, Sijera Leone, a u
novlje vrijeme Angola. Potpredsje-dni- k
vlade Rodrigez je ovako defini-ra- o
tu solidarnost: Kuba je pruiala
i pruia pomoc africkim oslobodila-cki- m
pokretima, ali je oslobodenje
afriCklh zemalja stvar i odgovor-nos- t
samih tih pokreta.
Castro je kategoriCki opovrgao
tvrdnje da kubanski vojnlci sudje-luj- u
u borbama u Zairu (naknadno
je Javljeno da se radl o Portugalci-m- a
koji su nekad sluzili u kolonijal-no- j
vojsci u Angoli).