Nase Novine, May 18, 1977

              March 30, 1977 ISTINE I ZABLUDE O KOZMETICI
Kriza vode u svijetu SCIENCE MAGAZINE i
Kad su posljedice katastrofalnih
suSa, koje su prije tri-6et- iri godine
pogodile neke afriCke zemlje, po-ma- lo
vec pocele padati u zaborav,
iz Etiopije su nedavno pocele
stlzati vijesti o novim suSama i
gladi koja je izbila zbog su§e u
neklm dijelovima sjeveroistocne
Etiopije. DoduSe, njezini razmjeri i
posljedice mnogo su manje od one
prije tri godine u Volou, nekim
dijelovima drugih istocnoafrickih
zemalja ili pak u zemljama Sahela,
na zapadu africkog kontinenta,
koja je odnijela na desetke tlsuca
ljudskih zivota i desetkovala stoku.
Ipak sve to pokazuje da rizik gladi
izazvan elementarnim nepogoda-ma- ,
u prvom redu suSom, јоб nije
sasvim uklonjen u mnogim predje-lim- a
crnog kontinenta.
Istodobno nedavno smo zabilje-zil- i,
mozda viSe kao zanimljivost,
namjeru da se napravi nevjerojatan
pothvat; da se s Antarktika mor-ski- m
putem preveze divovska santa
leda u Saudijsku arabiju koja, kao i
niz susjednih pustinjskih zemalja,
osjeca kronicnu nestaSicu vode,
Sto je velik limitrajuci faktor za
ubrzani privredni razvoj. lako zvuci
kao anegdota, u prici da Sejici u
arapskim emiratima, koji raspola-z- u
bogatim izvorima nafte, zavide
jednom svom kolegi na cijem
teritoriju nema nafte, ali postoje
bogati izvori vode, ima mnogo
istine. Kao i u tim pustinjskim
zemljama lesto spominjanoj pos-lovlc- i:
"Za jedan potok — citavo
bogatstvo!"
Teze od nestasice nafte
Naveli smo ove detalje o vodi
samo kao djelomicnu ilustraciju za
problem koji poprima globalne
razmjere, i to ne samo zbog njezine
nestaSice. Problem vode je, naime,
mnogo slozeniji o cemu govori i
cinjenica da se uskoro, od 14. do
25. marta, u argentinskom gradu
Mar del Plati odrzava izvanredna
konferencija UN o vodl pod geslom
"Osigurati vodu za sve narode
svijeta".
O znacenju tog skupa, kojem ce
prisustvovati predstavnici svih ze-malja
clanica svjetske organizacije
te brojnih medunarodnih organiza-cija- ,
generalni sekretar konferen-cij- e
Yahia Abdel Mac3ed kaze:
"Predstojeda konferencija UN o
vodi odnosi se na najfundamental-nij- u
potrebu fiovjeka. Ne samo da
voda odrzava ljudski zivot nego je
Uzorci mora
sdubineod9600
metara
Washington — StruCnjacI amerl-бко- д
Nacionalnog blroa za standar-d- e
pri Merilendskom sveuclliStu
konstruirali su instrument koji
moze uzimati prlmjerke morske
vode s dubine oko 9600 metara, uz
zadrzavanje originalnog prltiska I
temperature uzorka.
Komora tog instrumenta takoder
moze posluziti kao prostpr za inku-bacij- u
mikroorganizama i izvodenje
drugih pokusa za koje su potrebni
posebni uvjeti. Uza to, Stetni III
nepotrebni uzroci mogu se odstra-ni- ti
Iz te komore bez poremecaja
temperature i prltiska.
Znanstvenici su u toku prvlh
pokusnih Istrafivanja morsklh du-bi- na
ротоби novog uredenja prl-mijet- ili
odredene bakterlje koje,
oclto, za opstanak zahtijevaju vrlo
visok prltisak I druge uvjete koji
vladaju u donjlm slojevlma oceana.
teSko I zamisliti bilo kakav program
za ljudsku dobrobit koji ne pretpo-stavlj- a
dovoljno opskrbljivanje cis-to- m
vodom.
To potvrduje i predvldanje struc-njak- a
da bl se do kraja ovog
stoljeca svijet mogao suoclti s
krlzom vode, njezinom nestaSicom
i zagadenoScu, koja bi mogla biti
teza i imati mnogo vece posljedice
od energetske krize".
Zato je razumljivo odrzavanje
ovog zaista jedinstvenog skupa
koji pokazuje da je medunarodna
zajednica sada prvi put cjelovito
pristupila strateSkom zadatku ciji
je cilj da se izbjegne kriza globalnih
razmjera. Polazl se, naime, od
pretpostavke da ce se svjetsko
stanovniStvo uskoro udvostruiiti, a
zatim i utrostruciti. To ce, u to
nema nikakve sumnje, bitno sma-nji- ti
rezerve vode, tog osnovnog
izvora zivota. Zato je vec postignu-t- a
nacelna suglasnost zemalja svih
geografskih podrucja, iako su
najmanje zanimanje pokazale razvi-jen- e
industrijske zemlje, da treba
poduzeti energlcne mjere kako bi
se medunarodna zajednica organi-ziral- a
i odredila platformu i prog-ram
akclja za nekoliko desetljeca
unaprijed.
Zagadeni gradovi
Nije, dakako, teSko pretposta-vit- i
da se najhitnija potreba za
vodom osjeca u' poljoprivredi. O
tome govore i podaci da je sada
samo 18 posto svih obradivih povr-Sin- a
navodnjeno. A Cinjenica da i te
povrSine daju izmedu 40 I 50 posto
ukupne poljoprivredne proizvodnje
dovoljno potvrduje potrebu boljeg
koriStenja raspolozlvih kollclna vo-de
i primjenu najsuvremenijih teh-noloSk- lh
sredstava da bi se ona §to
bolje iskoristila. Jer nije rljec samo
o navodnjavanju nego i o borbi
protiv rasipanja, vode, koja doblva
na znacenju zato Sto je ukupna
kollclna vode gotovo fiksna, pa je
najveci problem u njezinoj raclo-naln- oj
distribuciji.
Medutim, kad je rljec o vodl, sve
veci i akutniji problem postaje
njezino zagadivanje, koje je popri-mil- o
masovne razmjere. Procjenju-j- e
se, naime, da je jedan od najve-ci- h
uzroka smrti u zemljama u
razvoju, koje su Inace najviSe
pogodene i nestaSicom vode,
upravo koriStenje nezdrave I fekall-jam- a
zagadene" vode jer tamo,
prema nekim podacima, zagadenu
vodu pije oko 150 milijuna Ijudl, i
to samo u gradovima.
Konferencija u Mar del Plati
razmotrit ce, dakako, problem vode
sa svih aspekata. Medutim, njezin
je cilj u prvom redu da na svjetskoj
razini prihvati pollticke odluke koje
bi osigurale koordlnaciju i suradnju
' na medunarodnoj, regionalnoj i
nacionalnoj razini. Jer ve6 sad je
vl5e nego jasno da spremnost na
suradnju mora biti univerzalna, da
covjeianstvo u buducnosti moze
David Suzuki nas svakog tjedna upoznaje sa ljudima i
idejama Sto premoScuju vanjske domete ljudske misll i maSte
na programu "Science Magazine", srijedom u 8:00 na ve6e,
na CBC-T- V mrezi.
izbjeci krizu zbog nedostatka vode
samo ako se u akcijl svl udruze.
Oko 200 tematskih dokumenata,
koliko ce ih se podnijeti na konfe-rencij- i,
pruzit ce, vjerojatno, teme-- I
j i te argumente koji govore tome u
prilog.
Filip Svetic
Solunska"Buna"
Krajem proSle godine pi-sa- li
smo o najavljenim druS-tveno-zakonsk- im
promjena-m- a
u Grckoj, o emancipaciji
zene, i najavili mpguci otpor
тибкагаса i ina6,e konzerva-tivni- h
elemenatal, do cega
tamo vec dolazi.
Naime, povodeci se za
predlozenim reformama po-buni- le
su se studentice u
Solunu, traieci da im se
dozvoli da u studentskom
domu mogu primati posjeti-oc- e,
ukljuCiv i prijatelje, ko-leg- e.
Do sada, kazu, nije bilo
dozvoljeno posjecivanje ni
blize rodbine prilikom bole-s- ti
itd.
"Ne zelimo viSe da zivimo
u srednjem vijeku", izjavile
su studentice i stupile na
5trajk.
Tim svojim korakom naiS-l- e
su na otpor ne samo vlasti
i pojedinaca vec i dobrog
dijela roditelja. No svim tim
protivnicima reforme u stu-dentsk- im domovima (i inace)
predlozeno je da odu u
samostane.
Pa, kao Sto se vidi, "tra-dicionaln- o" тибко pravo u
toj zemlji zaista je tvrd orah
— koji im se ipak polako
razbija o glavu.
милтм1# KtnfilH V'31tMUt'VrrtOiS'-lTWlMftfffA.U?)- W 9ПГ&-еНЛК1вШ1Шшг- Л
Kako uloviti
vi§eribe
GodiSnji ulov rlbe u svijetu,
ukupno 69,5 milijuna tona, samo je
mall dio bioloSkog potencijala u
rijekama, jezerima, morima i
oceanima, izjavio je kanadski
ucenjak Norman Wilimovsky.
"Uz vrlo male promjene ljudi bi
mogli uloviti joS 50 milijuna tona
ribe", rekao je Wilimovsky. "Kad bi
covjedanstvo iskoristilo najnovija
raspoloziva tehniika dostignuca,
godiSnja zetva iz mora mogla bi
doseci 200 milijuna tona".
Na konferenciji o prehrani, koja
je odrzana u Washingtonu, Wili-movsky
je naveo viSe nacina kako
da se poveca koriStenje protelna iz
mora. Ljudi bi moral! mljenjati
navike I jesti viSe vrsti morsklh
riba, dr2l Wilimovsky.
Istlcuci da Norvezani vec razvi-jaj- u
"morsku poljoprivredu", Wili-movsky
kaze da ce ljudi u buduc-nosti
moci uzgajati ribe kao Sto
sada uzgajaju stoku.
Mnogo novih
objekata
Donja Stubica — Najvazniji
objekti Sto ce se graditi ove godine
u opcini Donja Stubica, a pripadaju
u neprivredne investicije su: fiskul-turn- a
dvorana u Oroslavju, dovrSe-njedruStven- og
doma i kinodvorane
u Oroslavju, djecji vrtic u Mariji
Bistrici, gradnja Juznozagorskog
vodovoda od Gredica s vodospre-mo- m
na Kamenjaku, modernizaci-j- a
cesta Gornja Stubica Matej —
Laz, Marlja Bistrica — Globocec i
"Sljemenske ceste". U planu je i
gradnja objekata za sport i rekrea-cij- u
u Oroslavju te 65 stanova u
viSe mjesta op6ine Donja Stubica.
Sminka nije
bezopasna
2ene su oduvek najlakSe davale
novae za kozmetlfike preparate. Sta
ce kupitl zavisi, uglavnom, od pre-poru- ke
proizvodaca da svoj proiz-vo- d
nametne leplm pakovanjem.
Pri kupovlni, ni jedna zena ne raz-miSI- ja
kakva je sadrzina onoga Sto
je kupila.
Zvuci zastraSujuce, ali je istinito
— tvrdi potpredsednik kozmeti6ara
jugoslavije Olga Dejanovic, da ve-ci- na
kozmetickih preparata, bez
obzira na ugled koji uziva firma,
mozedaizazovealerglju. Medutim,
isto tako kao Sto su ljudi svesni da
alkohol Steti pa ga ipak piju, ili Sto
znaju da duvan, mozda, izaziva rak
— pa ipak puSe, tako i zene ne raz-miSlja- ju
o Stetnosti I opasnosti od
kozmetickih preparata.
Na Svetskom kongresu kozmeti-баг- а
u Londonu, pre tri godine, dva
lekara prikazala su naucni film o
Stetnosti Sminke, posebno one za
oci. Razne maskare, "ajlajneri" ili
senke, izazivaju kod mnogih zena
glaukom (teSko oboljenje oka). I u
naSoj zemlji je pre nekoliko godina
pisano o Stetnosti jedne vrste "aj-lajne- ra"
"Helene RublnStajn", koji
prouzrokuje otecenost i crvenilo
ocnih kapaka. Industrija je na fa-lo- st,
£esto јаба od sanitetskih pro-pis- a,
pa je tako bilo i ovoga puta.
— Svi kozmeticki preparati sadr-z- e
Stetne boje — kaze Olga Dejano-vic.
— N ije tacno da su to neki spe-cijal- ni
sastojei koji nisu Stetni za
kozu. Trebalo bi da kozmetiiki pre-parati,
isto kao i lekovi, imaju na
kutiji utisnut datum proizvodnje i
rok trajanja. Jer, vitaminski kremo-v- i,
na primer, gube svoja hranljiva
svojstva posle Sest meseci. U na-Si- m,
i ne samo naSim prodavnica-ma- ,
oni su, ponekad, stajali u ma-gacini- ma
I po Cetiri godine. Vecer-nj- a
Sminka koja sadrfi sedef, joS je
opasnija za zdravlje, poSto sedef
sadrzi razne otrovne materije. Neke
su zene cak osetljive ili alergicne
na boju za kosu. Ukoliko lekar kon-statu- je
da je pacijentkinja alergifina
na Smlnku, trebalo bi da ona pres-tan- e
da je upotrebljava ili da je,
bar, promeni. Medutim, mnoge ze-ne
nastavljaju da koriste iste prepa-rate,
a to vrlo brzo moze da ih odve-d- e
u bolnicu.
2ivot i djelo
bra5e Seljan
U Zagrebu je ovih dana otvorena
izlozba na temu "Zivot i djelo brace
Seljan". Ova izlozba prikazuje oko
trecinu materijala koji su braca
Seljan, istrazivaCi svjetskog glasa,
poslali zagrebackom narodnom
muzeju pocetkom ovog stoljeca sa
svojih putovanja tada neispitanim
krajevima Afrike i Juzne Amerike.
Od oko 400 predmeta primjeraka
materijalne kulture, oruzja, nakita i
upotrebnih predmeta plemena juz-ne
Etiopije i Juzne Amerike — na
Izlozbi su prikazane originalne
fotografije zivota i obicaja tih
naroda, dnevnici s istrazivanja kao
i drug! predmeti.
Braca Seljan, svestrano obrazo-van- i
kao geografi, kartografi I
etnografl na prvi istrazivaCki pot-hvat
krenuli su krajem proSlog
stoljeca. U Etiopiji su sproveli
geomorfoloSka, klimatoloSka I et-nograf- ska
Istrazivanja. Nakon Eti-opije,
1903. godine krenuli su u
Juznu Ameriku gdje su u nepro-hodni- m
praSumama prikupljali po-dat- ke
I foto-dokumentac- iju o 2ivotu
tamoSnjih plemena koja su tada
prvi put stupila u dodir s civllizaci-jo- m.
O svojim su radovlma brafia
Seljan objavlla na mnogim jezlcima
putoplsne crtlce.