000194 |
Previous | 7 of 20 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I !
Klna-SA- D
U Kini e Siroko oblljeiena 30.
godiSnjicaustankanaTajvanu, kojl
se ocjenjuje kao dio klnesklh
revolucionarnlh previranja. Na sve-Can- oJ
akademiji u Pekingu videni
su i mnogi bivSI general! Cang Kaj
Sekove armije koji su s visokim
kinesklm rukovodlocima nazdrav-Ija- li
"oslobodenju Tajvana".
lako je ustanak I sam po sebi bio
Multinacionalna
kompanija
proizvodada
banana
Kako se ocjenjuje u Citavoj
Centralnoj Americl, multinacional-na
kompanija za prodaju i izvoz
banana "Komunbana", koju su u
Panami osnovali predstavnici fietiri
najvece zemlje koje prolzvode
banane — Kolumbija, Honduras,
Kostarika i Panama, znafiajan je
korak prema екопотзкој samosta-Inos- ti
latinskoameridkih zemalja.
"Komunbana" je ~ kako se
обекије — prva latlnskoamerifika
kompanija koja moie iz ruku
sjevernoameriCkih multlnaclonal-ni- h
kompanija oduzeti ekskluzivni
monopol nad proizvodnjom I pro-dajo- m
banana, a time, do neke
mjere, i smanjiti politieki utjecaj
ovih kompanija na dogadaje u zem-Ijam- a
u kojima djeluju.
Novoj multinaclonalnoj kompa-ni-ji
"Komunbani" do sada se јоб
nisu prikljucile dvije tipiCne "bana-na
republlke" — Gvatemala I Do-minikan- ska
Republika. U tim zem-Jjam- a,
koje su inaCe Clanice orga-nizacl- je
izvoznlka banana, americ-k- e
kompanije kao §to su "Del
Monte", "United Fruit" I "United
Brands" imaju veoma jake poziclje
I u vellkoj mjerl odluCuju o njiho-vi- m
vanjskotrgovinsklm bilancama.
Na "Komunbane" (Clje 6lanice
vjeruju da ce u poCetku poslovatl
bez veliklh teskoca) svakako je
utjecao I uspjeh prve latlnskoame-riik- o
muUinacionalne kompanije
— Namucar (Karlpska multinacio-nalna
kompanija za pomorski tran-sport).
Jo5"zlatnije"
zlato
Osnovna organizacija udruzenog
rada Elektroliza u Boru pocela je,
prvi put, da prolzvodi soli plemeni-ti- h
metala. Tehnoloska proverava-nj- a
su pokazala da je proizvodnja
saevlm osvojena I da je Elektroliza
na najboljem putu da pored sadad-nji- h
proizvoda (zlato, srebro, selen,
platina), 03V0JI I neke nove, veoma
vaine, kaie upravnlk Elektrollze
diplomirani inienjer Veroljub Ml-6l- c.
Tako su borski zlatari I elektroli-ze- ri
svoju dosadafinju proizvodnju
obogatill srebronitratom, srebrojo-dido- m,
erebrocijanidom, srebroa-cetono-m
I srebrooksidom. Sada je
po6ela proizvodnja i hlorlda platine
i paladijuma kao I kalcijum zlatnog
cljanida I zlatne klsellne.
Ovi prolzvodi koji se kao retke I
dragocene sirovine korlste u farma-ceuteko- j,
hemijakoj I olektronskoj
Industrijl dosad su se kupovall u
Inostranstvu. Njlhova proizvodnja
smatra se vellklm uspehom borsklh
otru6nJaka objedlnjenlh u Istrail-va£ki- m
tlmovima Institute za bakar
u Boru, koji su sami dall, razradlll I
prlmenlll nova tehnolofika гебепја.
Ove godlne zlatara u Boru prolz-vesc- e
oko 15 kllograma soil
plemenltlh metala u vrednostl od
60 mlllona dlnara. Na proizvodnjl
soil radl 25 specijalno obuCenlh
Ijudl, a Јоб tollko ce bit! prlmljeno
kasnlje.
znafiajna patriotska gesta Kineza
na Tajvanu, ova proslava ipak pre-la- zl
svoju povljesnu dlmenzlju. U
mnogim novinskim clanclma vidl
se naime zelja da se 5to jasnije
odredi kineska politlka prema tako-zvano- m
"tajvanskom sporu". A
adresa na koju se ta zelja upucuje
poznata je: to je Bijela киба u
Washlngtonu.
Kinezi su joS jednom ponovill da
je Tajvan neotudivl dio Klne, a
njegovo oslobodenje I ujedinjenje s
Klnom zajednlckaje zelja Kineza u
domovini I na Tajvanu I nemlnovni
povijesnl proces koji nikakva slla
ne mo2e zaustavitl. Razne formule
— ill "smicalice" — o tome da
toboze postoje "dvije Kine", "Jedna
Kina I jedan Tajvan" ill "jedna Kina
i dvije vlade" potpuno su neprlhvat-Ijlv- e,
smatra se u Pekingu. Tu
kompromisa ne moze biti.
Smatra li nova administracija u
Washlngtonu mozda neSto drugo?
Promatraci u Pekingu to ne isklju-cuj- u,
pa Je pafnju privukla Infor-maci- ja
u kojoj kineska agenclja
Hsinhua javlja kako su u New
Yorku odrlane demonstracije u
kojima se zahtijevalo da SAD
"odmah uspostave dlplomatske
odnose s Klnom", da se "prestanu
mljesati u unutraSnje kineske
poslove", "povuku trupe 8 Tajva-na",
"raskinu obrambenl ugovor s
Tajvanom" ltd. Ako se zna na kojl
nacln izvjeStava kineska agenclja,
ovo bi se moglo shvatiti I kao poka-zate- lj
onoga 5to Kinezi u ovom tre-nut- ku
2ele.
Tajvan oetaje kljuc potpune
normalizacije odnosa izmedu Wa-shingto- na
i Pekinga, pa se postav-Ij- a
pitanje da II je u torn pogledu
postignut napredak nakon potplsi-vanj- a
Sangajskog dokumenta prlje
pet godina. Izgleda da nije, barem
ne u suStlni. Istina, SAD su u
meduvremenu povukle dio trupa s
Tajvana, all se ovdje ne radl o
broju. Vazno je da je ostao na snazi
"obrambenl ugovor", da SAD prlz-naj- u
tajvanskl marlonetskl rellm.
Na drugim podruCjIma, cinl se,
kinesko-amerifi- ki odnosl stoje ne-gd- je
"na pola puta", uz ostalo I u
trgovini gdje se na obje strane vide
oCekivalo. Razmjena koja Je 1971.
iznosila oko pet mllljuna dolara
povedana je u godlni sangajskog
sporazuma na 95, godlnu dana
kasnlje iznosila je vec 803 da bi
1974. premaSlla milijardu, all je
slijedece godine pala na 460 mlllju-na
a nije se povecala ni Ian I.
All, glavni je razlog odredenog
klneekog nezadovoljstva negativnl
prilaz amerlCko-sovJeteko- m popu-Stanj- u.
U Kinl su veoma pailjlvo
prat Hi prve korake novog predsjed-nlk- a
Cartera, novlne su ironlfino
pleale o ameriCko-80vjetskl- m pre-govori- ma
o razoruzanju i verbalne
pozive na razoruzanje usporedivale
ea cinjenicama koje pokazuju da je
pofiela nova etapa u trci u
naoruianju.
Iz pekinske perspektlve, za kine-8ko-amerl6- ke
odnose u dogledno
vrljeme bltno je da nema — barem
javnih — znakova da bi se moglo
uopce pocetl razgovarati o glavno-m- e,
o Tajvanu, 5to znafil da u
polltlfikom pogledu ne treba oCekl-va- ti
nlkakvi zaokret. Suzdrzanost
6e vjerojatno Јоб neko vrljeme
vladati i na ekonomskom polju —
zbog klnesklh privrednih teSkoda i
unutrafinje sltuaclje uopde.
A oslobodenje Tajvana? Proma-traf- ii
zapaiaju da se u Pekingu
ietlfie da ce klneekl CK na 6elu a
Hua Fengom provesti ono бети je
tezio Mao Ce Tung, sto bi znaCllo
da бе novo vodstvo uetrajatl na
PQznatlm пабе!п1т etajallStlma, all
I da je mlnletarstvo vanjsklh
poelova nedavno Izjavilo da se
"kineska vlada uvijek zalagala za to
da se to poatlgne progovorlma, bez
primjene slle".
Aleksandar Nova£l£
TAJVAN 1977SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS
CHARTERS
ШЛ H CTi~— iii . —in .i—i. -- ... iti
1IИ Iн ""дЈЈЦ5"Ј'"5"5""д-д.-цв2зд5дЈ5јУ™в""виивд8етвЖИ833В8ЕнКВВ
w' cfpfes
( NOVO!
Hi v
it ' — , 1,;
] March 30, 1077
S5 аиЕВЕсмишШг
шш NOVO!
NOVO! NOVO! NOVO!
DIREKTNI LETOVI-19- 77
TORONTO -ZAGREB -TORONTO
NOVO!
P0LA2AK POVRATAK BORAVAK CIJENA
JULY 5 SEPT 7 65 DANA $429.00
JULY 5 AUG 17 45 DANA $429.00
JULY 11 AUG 17 Зб DANA $429.00
it i
JULY 11 SEPT 7 59 DANA $429.00
JULY 18 AUG 24 38 DANA $429.00
JULY 18 AUG 31 45 DANA $429.00
AUG 1 AUG 31 31 DANA $429.00
AUG 1 AUG 24 24 DANA $429.00
TORONTO - BEOGRAD -- TORONTO
POLAZAK POVRATAK BORAVAK CIJENA
JULY 4 AUG 30 57 DANA $449.00
JULY 4 AUG 24 51 DANA $449.00
JULY 19 AUG 24 36 DANA $449.00
JULY 19 AUG 30 43 DANA $449.00
Plus Canadian departure tax $8.00 & Yugoslav departure tax 50 Yugoslav Dinars.
Svi carteri odobreni po propisima ABC od strane CTC. Linija Quebecair.
Avion Boeing - 707.
Deposit $50.00 po osobi.
AKO ZIVITE VAN HAMILTONA ZA NOVE REZERVACIJE ZOVITE
NAS COLLECT NA TELEFON: (416) 547-365- 2
Vlaho Rudenjak Mike dirkovic Vlado Balac
% JET a CRUISE LTD®
L— 182 Ottawa Street North
Hamilton, Ontario L8H3Z5
Tel. (416) 547-365- 2
РгерогибиЈето da Va§e rozervacije napravite odmah sada u toku ovog mje-sec- a, bududl su nekl letovl ve6 skoro rasprodani.
m
ш
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, May 18, 1977 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1977-03-30 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000013 |
Description
| Title | 000194 |
| OCR text | I ! Klna-SA- D U Kini e Siroko oblljeiena 30. godiSnjicaustankanaTajvanu, kojl se ocjenjuje kao dio klnesklh revolucionarnlh previranja. Na sve-Can- oJ akademiji u Pekingu videni su i mnogi bivSI general! Cang Kaj Sekove armije koji su s visokim kinesklm rukovodlocima nazdrav-Ija- li "oslobodenju Tajvana". lako je ustanak I sam po sebi bio Multinacionalna kompanija proizvodada banana Kako se ocjenjuje u Citavoj Centralnoj Americl, multinacional-na kompanija za prodaju i izvoz banana "Komunbana", koju su u Panami osnovali predstavnici fietiri najvece zemlje koje prolzvode banane — Kolumbija, Honduras, Kostarika i Panama, znafiajan je korak prema екопотзкој samosta-Inos- ti latinskoameridkih zemalja. "Komunbana" je ~ kako se обекије — prva latlnskoamerifika kompanija koja moie iz ruku sjevernoameriCkih multlnaclonal-ni- h kompanija oduzeti ekskluzivni monopol nad proizvodnjom I pro-dajo- m banana, a time, do neke mjere, i smanjiti politieki utjecaj ovih kompanija na dogadaje u zem-Ijam- a u kojima djeluju. Novoj multinaclonalnoj kompa-ni-ji "Komunbani" do sada se јоб nisu prikljucile dvije tipiCne "bana-na republlke" — Gvatemala I Do-minikan- ska Republika. U tim zem-Jjam- a, koje su inaCe Clanice orga-nizacl- je izvoznlka banana, americ-k- e kompanije kao §to su "Del Monte", "United Fruit" I "United Brands" imaju veoma jake poziclje I u vellkoj mjerl odluCuju o njiho-vi- m vanjskotrgovinsklm bilancama. Na "Komunbane" (Clje 6lanice vjeruju da ce u poCetku poslovatl bez veliklh teskoca) svakako je utjecao I uspjeh prve latlnskoame-riik- o muUinacionalne kompanije — Namucar (Karlpska multinacio-nalna kompanija za pomorski tran-sport). Jo5"zlatnije" zlato Osnovna organizacija udruzenog rada Elektroliza u Boru pocela je, prvi put, da prolzvodi soli plemeni-ti- h metala. Tehnoloska proverava-nj- a su pokazala da je proizvodnja saevlm osvojena I da je Elektroliza na najboljem putu da pored sadad-nji- h proizvoda (zlato, srebro, selen, platina), 03V0JI I neke nove, veoma vaine, kaie upravnlk Elektrollze diplomirani inienjer Veroljub Ml-6l- c. Tako su borski zlatari I elektroli-ze- ri svoju dosadafinju proizvodnju obogatill srebronitratom, srebrojo-dido- m, erebrocijanidom, srebroa-cetono-m I srebrooksidom. Sada je po6ela proizvodnja i hlorlda platine i paladijuma kao I kalcijum zlatnog cljanida I zlatne klsellne. Ovi prolzvodi koji se kao retke I dragocene sirovine korlste u farma-ceuteko- j, hemijakoj I olektronskoj Industrijl dosad su se kupovall u Inostranstvu. Njlhova proizvodnja smatra se vellklm uspehom borsklh otru6nJaka objedlnjenlh u Istrail-va£ki- m tlmovima Institute za bakar u Boru, koji su sami dall, razradlll I prlmenlll nova tehnolofika гебепја. Ove godlne zlatara u Boru prolz-vesc- e oko 15 kllograma soil plemenltlh metala u vrednostl od 60 mlllona dlnara. Na proizvodnjl soil radl 25 specijalno obuCenlh Ijudl, a Јоб tollko ce bit! prlmljeno kasnlje. znafiajna patriotska gesta Kineza na Tajvanu, ova proslava ipak pre-la- zl svoju povljesnu dlmenzlju. U mnogim novinskim clanclma vidl se naime zelja da se 5to jasnije odredi kineska politlka prema tako-zvano- m "tajvanskom sporu". A adresa na koju se ta zelja upucuje poznata je: to je Bijela киба u Washlngtonu. Kinezi su joS jednom ponovill da je Tajvan neotudivl dio Klne, a njegovo oslobodenje I ujedinjenje s Klnom zajednlckaje zelja Kineza u domovini I na Tajvanu I nemlnovni povijesnl proces koji nikakva slla ne mo2e zaustavitl. Razne formule — ill "smicalice" — o tome da toboze postoje "dvije Kine", "Jedna Kina I jedan Tajvan" ill "jedna Kina i dvije vlade" potpuno su neprlhvat-Ijlv- e, smatra se u Pekingu. Tu kompromisa ne moze biti. Smatra li nova administracija u Washlngtonu mozda neSto drugo? Promatraci u Pekingu to ne isklju-cuj- u, pa Je pafnju privukla Infor-maci- ja u kojoj kineska agenclja Hsinhua javlja kako su u New Yorku odrlane demonstracije u kojima se zahtijevalo da SAD "odmah uspostave dlplomatske odnose s Klnom", da se "prestanu mljesati u unutraSnje kineske poslove", "povuku trupe 8 Tajva-na", "raskinu obrambenl ugovor s Tajvanom" ltd. Ako se zna na kojl nacln izvjeStava kineska agenclja, ovo bi se moglo shvatiti I kao poka-zate- lj onoga 5to Kinezi u ovom tre-nut- ku 2ele. Tajvan oetaje kljuc potpune normalizacije odnosa izmedu Wa-shingto- na i Pekinga, pa se postav-Ij- a pitanje da II je u torn pogledu postignut napredak nakon potplsi-vanj- a Sangajskog dokumenta prlje pet godina. Izgleda da nije, barem ne u suStlni. Istina, SAD su u meduvremenu povukle dio trupa s Tajvana, all se ovdje ne radl o broju. Vazno je da je ostao na snazi "obrambenl ugovor", da SAD prlz-naj- u tajvanskl marlonetskl rellm. Na drugim podruCjIma, cinl se, kinesko-amerifi- ki odnosl stoje ne-gd- je "na pola puta", uz ostalo I u trgovini gdje se na obje strane vide oCekivalo. Razmjena koja Je 1971. iznosila oko pet mllljuna dolara povedana je u godlni sangajskog sporazuma na 95, godlnu dana kasnlje iznosila je vec 803 da bi 1974. premaSlla milijardu, all je slijedece godine pala na 460 mlllju-na a nije se povecala ni Ian I. All, glavni je razlog odredenog klneekog nezadovoljstva negativnl prilaz amerlCko-sovJeteko- m popu-Stanj- u. U Kinl su veoma pailjlvo prat Hi prve korake novog predsjed-nlk- a Cartera, novlne su ironlfino pleale o ameriCko-80vjetskl- m pre-govori- ma o razoruzanju i verbalne pozive na razoruzanje usporedivale ea cinjenicama koje pokazuju da je pofiela nova etapa u trci u naoruianju. Iz pekinske perspektlve, za kine-8ko-amerl6- ke odnose u dogledno vrljeme bltno je da nema — barem javnih — znakova da bi se moglo uopce pocetl razgovarati o glavno-m- e, o Tajvanu, 5to znafil da u polltlfikom pogledu ne treba oCekl-va- ti nlkakvi zaokret. Suzdrzanost 6e vjerojatno Јоб neko vrljeme vladati i na ekonomskom polju — zbog klnesklh privrednih teSkoda i unutrafinje sltuaclje uopde. A oslobodenje Tajvana? Proma-traf- ii zapaiaju da se u Pekingu ietlfie da ce klneekl CK na 6elu a Hua Fengom provesti ono бети je tezio Mao Ce Tung, sto bi znaCllo da бе novo vodstvo uetrajatl na PQznatlm пабе!п1т etajallStlma, all I da je mlnletarstvo vanjsklh poelova nedavno Izjavilo da se "kineska vlada uvijek zalagala za to da se to poatlgne progovorlma, bez primjene slle". Aleksandar Nova£l£ TAJVAN 1977SSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSSS CHARTERS ШЛ H CTi~— iii . —in .i—i. -- ... iti 1IИ Iн ""дЈЈЦ5"Ј'"5"5""д-д.-цв2зд5дЈ5јУ™в""виивд8етвЖИ833В8ЕнКВВ w' cfpfes ( NOVO! Hi v it ' — , 1,; ] March 30, 1077 S5 аиЕВЕсмишШг шш NOVO! NOVO! NOVO! NOVO! DIREKTNI LETOVI-19- 77 TORONTO -ZAGREB -TORONTO NOVO! P0LA2AK POVRATAK BORAVAK CIJENA JULY 5 SEPT 7 65 DANA $429.00 JULY 5 AUG 17 45 DANA $429.00 JULY 11 AUG 17 Зб DANA $429.00 it i JULY 11 SEPT 7 59 DANA $429.00 JULY 18 AUG 24 38 DANA $429.00 JULY 18 AUG 31 45 DANA $429.00 AUG 1 AUG 31 31 DANA $429.00 AUG 1 AUG 24 24 DANA $429.00 TORONTO - BEOGRAD -- TORONTO POLAZAK POVRATAK BORAVAK CIJENA JULY 4 AUG 30 57 DANA $449.00 JULY 4 AUG 24 51 DANA $449.00 JULY 19 AUG 24 36 DANA $449.00 JULY 19 AUG 30 43 DANA $449.00 Plus Canadian departure tax $8.00 & Yugoslav departure tax 50 Yugoslav Dinars. Svi carteri odobreni po propisima ABC od strane CTC. Linija Quebecair. Avion Boeing - 707. Deposit $50.00 po osobi. AKO ZIVITE VAN HAMILTONA ZA NOVE REZERVACIJE ZOVITE NAS COLLECT NA TELEFON: (416) 547-365- 2 Vlaho Rudenjak Mike dirkovic Vlado Balac % JET a CRUISE LTD® L— 182 Ottawa Street North Hamilton, Ontario L8H3Z5 Tel. (416) 547-365- 2 РгерогибиЈето da Va§e rozervacije napravite odmah sada u toku ovog mje-sec- a, bududl su nekl letovl ve6 skoro rasprodani. m ш |
Tags
Comments
Post a Comment for 000194
