Nase Novine, February 07, 1985

              fer
"EKES
рлатЈЈЦДДашцалшљјцц
! jHiirffwWflsМУЛШ.1 М.МРИГЧИ" WWUIFWllJ'mi WW H У-ћУУКГЧГ-Д-
У tf .ћ..У
Na nedavnom Sajmii m
knjiga u Beogradu pred-stavlje- na je i knjiga dra
Mila Boskovica pod naslo-vo- m "Sesta kolona", u kojoj
autor obraduje djelovanje
nase politicke emigracije.
Iz tjednika "Osmica", iz po-duz- eg
napisa o toj knjizi dra
Boskovica, prenosimo dio o
"suvremenom" djelovanju
tih emigrantskih organiza-cij- a
koje se kriju pod zvuc-ni- m imenom "akademije", a
ocito su antikomunisticke
orijentacije.
ЈРЖ&№ ЈГЛЈГАЧ
"U posljednje -- vreme, posebno
su u modi naucni skupovi i simpo-ziju- mi
— bilo u sopstvenoj organi-zacij- i,
bilo pod okriljem naucnih us-tano- va
konzervativne, antikomuni-sticke
orijentacije — na najrazlici-tij- e
teme. Povodi ne nedostaju, a
cesto. nisu ni bitni.
— Svaka od tih "akademija",
svaka od tih nazovi kulturnih dru-stav- a,
zeli da se, pre svega zbog
pfopagandnih potreba, na odreden
nacin veze sa nekim strukturama u
Jugoslaviji — kaze dr Boskovic.
Zaboravni "iseljenici"
Ta prirodna veza je uslovljena i
drugim potebama. Uz impresionira-nj-e
clanstva, valja se nametnuti,
obavestiti i zemlju da, eto, postoji
ta i ta kulturna organizacija. Srpska
nacionalna akademija (u kojoj nema
ni jednog akademika) je samo ak-tuel- an,
ne i izuzetno karakteristican
primer.
Da ii je tacno da u Srpskoj nacio-naln- oj
akademiji u Kanadi, kad je
rec o akademskim titulama, mogu
da se pohvale samo sa dva profesora
nije od znacaja. Inzenjerima, bi-bliotekar-ima,
lekarima, ocigledno
godi ono sto rade, pa i kako se zovu.
— To nije organizacija — kaze
dr Boskovic. — Toje izvedeni oblik
rada, okupljanja grupe intelektua-lac- a
iz redova velikosrpske ili pro-cetnic- ke
emigracije.
— Oni tvrde da nisu emigrantska,
vec iseljenicka organizacija?
— Institucije jugoslovenskog ise-ljenist- va
vezu sa zemljom odrzavaju
iskljucivo preko matice iseljenika i
v __ _
preko nasih diplomatsko-konzular-ni- h
predstavnistava. Srpska nacio-nalna
akademija nikad nije krenula
tim uobicajenim, legalnim kana-lo- m.
Ambicija: uticaj na intelektualce
Pomenutoj akademiji, jasno je,
vise odgovaraju direktni kontakti.
Oni to zovu "odrzavanje veze sa
demokratskom opozicijom u zem-lji- ".
Naravno, nisu jedini koji to
rade i tako zovu.
U okviru ustaske emigracije ta-ko- de
su prisutne forme okupljanja
intelektualaca, bilo u vidu saradnje
sa redakcijama listova i casopisa,
ili oko "naucnih" institute. U svo-j- oj
knjizi "Sesta kolona" dr Milo
Boskovic izmedu ostalog kaze:
"Nesto je poznatija, jedno vreme
bila "Hrvatska americka akadem-ija",
osnovana u New York-- u 1953.
godine. U vreme formiranja usta-novlje- na
je kao "americka odgbjna
i kulturno znanstvena ustanova,
koja se bavi promicanjem hrvatske
kulture". Deluje na liniji "nacio-nalno- g
izmirenja" i "opstenarod-no- g
pokreta". Neprijateljsku aktiv-no- st
sprovodi pod vidom "odrzava-nj- a
hrvatske nacionalne svesti" i
veza s javnim i kulturnim" radni-cim- a
u zemlji. U uzem rukovodstvu
ima i nekoliko bivsih ustaskih fun-kcione- ra
i lica osudivanih zbog na-cionalistic- kog
delovanja i spijuna-ze- ,
a zapazeniju subverzivnu delat-no- st
imala je u vreme tzv. "masov-no- g
pokreta" i vezama sa osudenim
liderima Matice hrvatske. Izrazito
je antijugoslovenska emigrantska
ustanova, a program je borba za
"Nezavisnu hrvatsku drzavu". Pri-padn- ici
"Akademije" polaze od
procene da se ozivotvorenje cilja
emigracije ne moze postici revoju-cionami- m
promenama i romanticar-ski-m
poduhvatima, vec upornim na-stojanj- em
da se, pre svega, ostvari
uticaj na odredene intelektualne
sredine u zemlji."
Okupljajuci neprijateljski orij en-tisa- ne
emigrante, dr Radica Bog-da- n,
dr Mate Mestrovic, dr Nikola
Milosevic, dr Mirko Mehes i jos
neki, izdaju "Journal of Croatia
Studies" u sastavu Hrvatskog Na-rodn- og
Vijeca (HNV). Kako pise
dr Boskovic, slican institut postoji
COMMUNITY NEWSPAPER
VOL. 53, NO. 42 (675) THURSDAY, NOV. 21, 1985
u Argentini pod nazivom "Hrvatski
latinoamericki institut", koji okup-lj- a intelektualce iz lationoamerickih
drzava i na spanskom izdaje casopis
"Studia Croatica" u kome siste-mats- ki
prati i analizira dogadaje u
zemlji, predstavljajuci ih "naucno"
inostranoj javnosti.
— Na liniji nacionalisticke kon-cepci- je
o formiranju "slobodne i
nezavisne drzave Hrvatske" oko li-s- ta "Hrvatska revija" i "Nova Hr-vatsk- a"
u Evropi deluje takozvana
"grupa hrvatskih intelektualaca"
koju sacinjavaju emigranti koji su
u zemlji pripadali ilegalnim organi-zacijam- a,
osudivani zbog naciona-listicko- g
i drugog neprijateljskog
delovanja — pise u knjizi "Sesta
kolona". — Grupa je aktivna u ne-prijateljsk- om
radu: godine 1960.
pokrenula je akciju o prikupljanju
podataka o stanju u jugoslovenskim
zatvorima, koji su dostavljeni ame-ricki- m
sindikatima radi bojkotova-nj- a
robe proizvedene u nasoj zemlji
i pokretanja pitanja kod OUN...
YUGOSLAV WEEKLY
ESTABILISHED 1931
(. OSTRA"
Predsednik SAD-- a Ronald Rea-gan
primajuci akreditive od novog
juznoafrickog ambasadora u Was-hingto- nu Herberta Bukesa, zatrazio
je od juznoafricke vlade da zapocne
pregovore sa opozicijom radi ukida-nj- a
sistema aprthajda. Reagan je
torn prilikom rekao da "americki
narod nece nikad oprostiti rasizam
bilo gde u svetu".
Reagan je zatrazio da juznoa-frick- a
vlada "pocne sa pregovorima
koji ce voditi politickom sistemu
koji ce biti prihvatljiv za sve".
Kao bivsi drugorazredni glumac
u filmovima, Reagan se pokazao iz-vrst- an
glumac u politici jer svoje
izjave, koje ne obecavaju nista kon-kretn- o
ni pozitivno, zna potkrepiti
uverljivom, bar za neke, mimikeri-jom- .
Na drugoj strani on sei ne stidi
(a mozda ni sam ne zna) da naj-ozbiljn- ije
tvrdi nesto za koje svi
znaju da je bas suprotno u stvarno-st- i.
Zna se, na primer, da bi juznoa-frick- a
vlada sa svojim sistemom
aparthajda pala preko noci ako je
ne bi pomagale velike multinacio-naln- e
kompanije SAD-a- .
morajti prestati
'Omagati Kontrase
Predsjednik Nikaragve Daniel Oretega (desno) je dao javnu izjavu podrske
nastojanjima grupe Contadora prisutnim diplomatskim predstavnicima u Managvi
prije nekoliko dana.
Zajedno sa svojim podpredsjednikom Sergio Ramirezom, Ortega je zatrazio
da se kao prvo obustavi agresija od strane SAD-- a nad Nikaragvom.
Ortega je zatrazio zabranu sudjelovanja stranih vojnih snaga na torn podrudju
i ukazao na njihovu prisutnost kao najvecu prepreku miroljubivog rijesavanja
problema u Srednjoj -- Amend.
lC
IW'" i