000106 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
V
mmtimmtmšmmmmm utfHi
v-m'-mA-uimi-
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 6 marča 1945 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi Hvala utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeriku
'Registered in the Registrv Oifico for the City o! Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adeladde Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
uvrSćuju - Rukopisi se ne vraćaju Dopisi bez potpisa se ne
"Balkan Powder Keg"
Nedavno se u Torontu prikazivao film pod imenom "Balkan
Powder Keg" Taj film traje nešto više od pola sata i koliko )e
nama poznato prikazivan je samo u jednom kinu i onda povu-čen
na izričiti zahtjev National Film Boarda
U filmu se prikazuje život naroda na Balkanu pod ranim
okolnostima ruševine i pustošenja okupatora te junačka borba
naroda za svoje oslobodjenje Naročito je interesantan ona) dio
Jugoslaviju maršala Tita sa članovima vrhov-nog
gdje se prikazuje
štaba i mlade momke i djevojke u uniformama kako mar-širaju
ulicama jednog oslobodjenog grada Pored ovog ima
momenata iz Grčke Albanije i ostalih balkanskih zemalja
Na kritiku naroda protiv zabrane ovog filma vlasti su od-govorile
da pošto se nekoje prilike na Balkanu smatraju jos
uvjek sporne i nesredjene i pošto će se o tim prilikama govoriti
na savezničkoj konferenciji vlada je preporučila da se za vri-jeme
film povuče Takav je dakle bio odgovor Medjutim opće-nito
se smatra da je film povučen na zahtjev onih kojima nije
po volji narodna oslobodilačka borba u Jugoslaviji i koji bi ra-dj- e
vidjeli Jugoslaviju u rukama fašističkih razbojnika i njiho-vih
slugu nego slobodnu i narodnu Čudnovato zar ne film o
borbama našeg naroda i istinskom prikazivanju stvari se za-branjuje
a u isto vrijeme prikazuje se fikcija filma "Četnik" u
kojem igraju glavnu ulogu narodni izdajnici na čelu sa Dra-žom
Mihajlovićem
Film "Balkan Povrder Keg" daje letimičan pogled na pravo
stanje i razvoj prilika na Balkanu On pobudjuje divljenje pre-ma
borbama i požrtvovnosti naroda Jugoslavije koji svojim vla-stitim
snagama oslobadja zemlju i skoro goloruk drži najmanje
20 njemačkih divizija da ne budu drugdje zaposlene U času
kad su okupatori mislili da je na Balkanu sve upokoreno digla
se nova mlada Jugoslavija koja pod vodstvom maršala Tita
otvara nove nade za sretniju budućnost Diglo se sve što je
mrzilo ropstvo i ljubilo slobodu Njihov vodja koji ih je u tim
najtežim danima predvodio i koji za njih danas znači svetinja
govorio im je: "Za va3 nema ništa u prošlosti Prošlost pripada
kralju i bogatašima vašim nekadašnjim gospodarima Ništa
u prošlosti nemato — vaza je budućnost"
Pa kad još znamo da je premijer Churchill o maršalu Titu
rekao da je NEOPORECIVI VODJA NOVE JUGOSLAVIJE dn
je kao takav priznat i na savezničkoj konferenciji u Jalti da se
o njemu po svuda govori i piše kao o bezprimjernom junaku i
vodji današnjeg vremena — prosto se čudimo zašto i po čijoj
volji je taj film zabranjen Fiim "Balkan Povrder Keg" može ka-nadskom
narodu još jasnije predočiti pravo stanje u Jugoslaviji
i drugim zemljama na Balkanu Kanadski narod treba da vidi
taj film On treba da vidi ogromne doprinose koje je naš narod
tamo dao za opću savezničku stvar — za borbu protiv našeg
zajedničkog neprijatelja
Stoga dužnosti su naših društava ogranaka S K Hrvata
Srba Slovenaca odsjeka Zajednice ogranaka HS5 zanatsko
unijskih jedinica i drugih ustanova da traže od federalne vlade
poništenje odluke o zabrani filma
Sto je pozadina nezadovoljstva
u Rumunjskoj
Rumunjska vlada premijera Nikole Radescu je oborena
Fala je pod pritiskom općenarodnog gnjeva i nezadovoljstva
kojeg je izazvala protiv sebe Borbe i demonstracije naroda u
Rumunjskoj predvodjene po Nacionalnom demokratskom
frontu izazvane su protu-demokratski- m stavom i politikom
reakcionarnih sila čiji je upliv prevladavao u vladi premijera
Radescu I da se borba u Rumunjskoj nije razvila do takvog
stupnja kao borba u Grčkoj može se zahvaliti sovjetskoj i sa-vezničkoj
komisiji koja je vladi spriječila da puca u goluruki
narod
Kriza u Rumunjskoj nije sukob izmedju komunista i vlasti
u Bukareštu još manje pokušaj komunista da u Rumunjskoj
uspostave sovjetsku vlast kako to želi prikazati reakcionarna
ftamna i razni neodgovorni komentatori
U glavnom slijedećih nekoliko činjenica povezano je sa
razlozima da je došlo do pada vlade:
Prvo Rumunjska je već imala tri vlade od kad je kapituh
rala i prekinula sa Njemačkom prošlog augusta Prva vlada
koju je predvodio general Sanatescu (takozvani rumunjski Ba-dogli- o)
nije bila u stanju prekinuti sa fašističkim ostacima pod
čijim uplivom su i dalje ostali državni aparati Reakcionara u
Seljačkoj Stranci i drugim narodnim grupacijama koje su se
kasnije pnključavale anti-fašističko- m demokratskom bloku sa-botirale
su sve radikalne namjere čišćenja koleboratora i pro
fašističkih elemenata iz državne uprave Oni su bili protiv po-vratka
teritorija Sovjetskom Savezu kojeg su poslije prvog
svjetskog rata prigrabili ometali su proizvodnju i stvarali sve
veću razliku izmedju nadnica i cijena što je neminovno izazi-valo
narodno nezadovoljstvo Pod takvim okolnostima obore-na
je vlada Sanatescu-- a i u oktobru 1944 organizirana nova
Ta druga vlada pala je odmah nakon je izbila na svjetlo afera
u kojoj je bio uvučen i ministar unutrašnjih poslova Penescu
U decembru 1944 godine organizirana je treća vlada na čelu
sa premijerom Radescu kojeg je pro-nacistič- ka vlada Anto-nescu-- a
držale u internaciji od augusta 1941 godine do augu-sta
1944 Predstavnici Nacionalnog Demokratskog Fronta uk-Ijuč- iv
i dvojicu komunista dobili su bili sedam položaja u vla-di
Radescu-- a Ali Seljačka Stranka i Stranka Liberala zadr-žale
su osam položaja za sebe što je bilo dovoljno da sabo-tiraju
obaveze mirovnih uslova i spriječavanje organiziranja
Rumunjske na demokratskim principima To je izgleda bio je-dan
od glavnih razloga masovnih demonstracija naroda i pa
Dr Suhasle o novoj
Jugoslaviji
Tri dolaska u Beograd na 10
februara dr Iran šubašić dao je
dopisniku Borbe slijedeći iivjeitaj:
"Prije nego počmemo sa razgo-vorom
dozvolite ml da kroz vašu
novinu izrazim moje veselje i za-dovoljstvo
ito se još jednoć nala-zim
u naJoj oslobodjenoj domovini
Ovog časa osjećam se dužnim da
pozdravim veličanstvenu borbu na-ših
naroda pod vodstvom maršala
Josipa Broza — Tita bez koje bor-be
nebi bilo slobode za narode Ju-goslavije
i možda nebi bilo ni Ju-goslavije"
Na pitanje-- da li je vladina kriza
savladana i problem regenstva rije
šen Subašić je odgovorio: "Nema
dvojbe da je samim time ito je
vlada došla u Beograd riješena
vladina kriza i pitanje regenstva
Njegovom vlastitom odlukom koja
je u skladu sa ustavom kralj je
predao autoritet regenstvu Time
je pitanje regenstva definitivno ri-ješeno
No ovime ipak nije riješe-no
pitanje regenata Ali ipak vje-rujem
da će dolazak vlade u Beo-grad
ubrzati imenovanje regenata
u punom sporazumu sa Narodnim
Odborom i predsjedništvom Anti-fašističkog
Vijeća Narodnog Oslo-bodjen- ja
Jugoslavije"
Obzirom na preporuke krimske
konferencije o ulasku bivših člano-va
parlamenta u AVNOJ i u pogle-du
činjenice da je parlamenat ras-pušten
odlukom predratnog regen-stva
šubaSić je rekao: "To pita-nje
nam ne zadaje nikakve brige
Za vrijeme mog posljednjeg borav-ka
u Beogradu dugo vremena sam
taspravljao ovaj problem sa Na-rodnim
Odborom i predsjedniš-tvom
Anti-falističko- g Vijeća pa
smo još onda predvidjeli sve što
je potrebno Krimska konferencija
sigurno je imala u vidu principe
istinske demokracije koju svi mi
želimo ostvariti Nova ujedinjena
vlada će siguran sam svesrdno
prihvatiti i primijeniti ove princi-pe
To znači da svi koji istinski
uiivaju narodno povjerenje i is-tinski
predstavljaju narodnu volju
biti će u stanju da udju u Anti-fašističko
Vijeće Narodnog Oslobo-djenj- a
Jugoslavije ili novu priv-remenu
narodnu skupštinu organi-ziranu
unutar Jugoslavije Taj će
problem konačno biti riješen pi
novoj vladi i Anti-fašističko- m V-ijeću"
Na pitanje o odnosima unutar-njeg
položaja Jugoslavije i britan-sko
stanovište prema tom položaju
ŠubaSić je odgovorio: "Možem reći
da je Jugoslavija zahvaljujući ju-načkoj
borbi naših naroda protiv
neprijatelja sebi stvorila mjesto
medju Ujedinjenim Nacijama kak-vog
čak ni naši najbolji prijatelji
nisu očekivali Nitko više ne dvoji
da će Jugoslavija iz ovoga rata
koji je donio patnje i ropstvo na-šim
narodima izaći jača nego ika-da
prije Na Jugoslaviju se mnogo
gleda kao na konstruktivni fakto
u rekonstrukciji posljeratne Euro-pe
pa svi vjerujemo i nadamo se
da će naši narodi Ispuniti zadaće
koje se od njega očekuju da će ih
ispuniti na potpuno zadovoljstvo
naših velikih saveznika i svih Uje-dinjenih
Nacija Podržavajući sa-glasn- ost
sa predstavnicima naših
velikih saveznika u Londonu ja
dobivam utisak da su oni stalno
zainteresirani za nas Bezultati
krimske konferencije su tome naj-noviji
dokaz Nadam se da će i
naši saveznici takodjer pomoći na-šim
narodima ostvariti njihove že-lje
za puno jedinstvo u granicama
federativne demokratske Jugosla-vije
te da našim narodima neće
vise nikada biti nanesena neprav--
da vlade Radescu-- a
DVA IZVJEŠTAJA: BORBI I FOLITICI
da kakva je bila poslije prvog
svjetskog rata kada je blizu jedan
milijun naroda ostalo izvan gra-nica
Jugoslavije što se tiče naših
odnosa sa Britanijom zadovjljan
sam što mogu istaći da se premi-jer
Churchill svesrdno zauzima za
ostvarenje sporazuma kojeg sam
imao čast potpisati zajedno sa
maršalom Titom i da Jugoslavija
ima u Churchillu istinskog prijate-lj- a
To danas znači da su i bri-tanski
ministar vanjskih poslova
britanska vlada 1 sav britanski na-rod
istinski prijatelji Jugoslavije"
Posljednje pitanje kojeg je do-pisnik
Borbe postavio Šubašiću je:
"Hoće li brzo biti riješena sva pi-tanja
i problemi kao što su ona u
Londonu u vezi sa Jugoslavijom
naime pitanje zlatnih rezervi na-cionalne
banke pomoć UNRBC
našim narodima pitanje jugosla-venskih
brodova i povratak jugos-lavenskih
ratnih zarobljenika iz
oslobodjene Italije?" ŠubaSić je
na ta pitanja odgovorio: "Ja sam
uvjek bio optimista čak i u naj-težim
danima I'a nemam razloga
da budem isada kad svi naši pro-blemi
nailaze na razumijevanje i
simpatiju kod naših velikih savez-nika"
NA 18 FEIIUUAUA UK ŠUBA-SIĆ
DAO JK SLIJEDEĆI IZVJES-TA- J
DOPISNIKU POLITIKE:
"Drago mi je što mogu kroz va-šu
novinu koja se čita u svim kra-jevima
Jugoslavije izraziti moje
misli svim onima koji su patili bo-rili
se ili pali u ratu za ideale slo-bode
i demokracije toliko drage
srcima Srbije i Beograda Hrvati
i drugi narodi Jugoslavije nikada
neće zaboraviti da je otpor invazo-rim- a
iz kojeg se razvila veličan-stvena
narodna oslobodilačka bor-ba
pod vodstvom maršala Tita or-ganiziran
baš ovdje Kao jedan od
onih Hrvata koji su prošlog rata
shvaćali da je bratstvo i jedinstvo
najčvršće cimentirano u zajedni-čkoj
borbi protiv svih naših nepri-jatelja
i koji su vidjeli na solun-skom
frontu kako su se hrabro
Srbi borili za slobodu nikada ni-sam
dvojio u ulogu koju će srpski
narod igrati u ovome ratu i u re-konstrukciji
naše zajedničke drža-ve
na čvrstim temeljima
"Uvjeren sam da će u novoj de-mokratskoj
i federativnoj Jugosla-viji
srpski narod biti više poštivan
i ljubljen te da će njihova loboda
biti istinskija i stvarnija jer će
ona biti uokvirena u zajedničkoj
slobodi i ravnopravnosti svih dru-gih
naroda Jugoslavije Naš dola-zak
u Beograd je najbolji dokaz da
je unutarnje sredjenje i organiza-cija
Jugoslavije pri konačnom rl-ješe-nju
Naša vlada je privreme-na
vlada koja će omogućiti našim
narodima da u konačnoj konstitu-ciji
potpuno izraze svoju volju l'o
mojem mišljenju najbolji put uzet
je u ugovoru kojeg sam imao čast
zaključiti u ime kraljevske vlade
sa Narodnim Odborom kojeg pred-vodi
maršal Tito
Trošio je više vremena nego smo
mislili da će biti potrebno prije ne-go
će se ugovor primjenjivati ali
to nije nikakvo iznenadjenje ako
e uzmu u obzir svi faktori koji se
na to odnose Za vrijeme posljed-nja
dva mjeseca jugoslavenski
problem bio je potanko proučavan
i raspravljan po našim saveznici-ma
u Londonu koji su na krim-sk- oj
konferenciji stvorili konstruk-tivni
zaključak obzirom na našu
zemlju Imajući to u vidu moram
Istaći onu iskrenu suradnju koja je
postojala medju velikim saveznici- -
Drugo Nacionalni Demokratski Front sačinjavaju komuni-stička
i Socijalistička partija zanatske unije kaje već broje vi-se
od pola milijuna članova Agrikulturni Frcnt i onda Savez
Rumunjskih Patriota (anti-fašistič- ki profesionalci i intelektual-ci)
Taj front je prošlog oktobra predvodio demonstracije u Bu-kareštu
i tražio nepoitedno kažnjavanje ratnih zločinaca punu
mobilizaciju zemlje za rat i demokratizaciju Rumunjske Ova
pitanja podizana su i na nedavnim demonstracijama koje su
održavane po svim većim gradovima Rumunjske
Treće Crvena Armija ima u Rumunjskoj svoje garnizone
Van i re2rve m frontu Uliudno i disciplinirano ponašanje
sovjetskih vojnika umjereni uslovi mira od Sovjetskog Saveza
i onda povratak Transilvanije Rumunjskoj — sve to poouauo
je tople osjećaje rumunjskog naroda prema Sovjetskom Save-zu
i Crvenoj Armiji Obećanje sovjetskog komesara vanjskih
poslova Molotova da se Sovjetski Savez n misli miješati u
unutarnje poslove Rumunjske j takodjer natiDo na odobrava-nje
demokratskih Rumunja
Govoreći o nedavnoj političkoj krizi u Rumunjskoj Pravda
piše:
'To nisu jednoeiavno unutarnji poslovi Rumunjske Rat
još nije gotov Rumunjska moie naći tete iz te situacije jedino
odlučnom demokratizacijom zemlje tj ako likvidira sve osta-tke
fašističkog režima i ako ostvari sve potrebne političke i
socijalne reforme"
t
ma u vezi sa svim političkim prob-lemima
kada na m pojavljivali
kroz oalobodjenu Europu uklju-či- v
i Jugoslaviju Svatko tko je
računao na nesuglasice ostao
je razočaran
Ideja koju je zagovarao Sovjet-ski
Savez u onim tragičnim dani-ma
fašističke ekspanzije u Europi
da je mir nerazdvojiv postala je
sada načelo medjunarodne politi-ke
na osnovu čega sve sloboštine
u Atlantskom ćarteru postaju ne-razdruž- ivo
pravo i odgovornost
svih naroda Nova Jugoslavija iz-graditi
će se na širokim temelji-ma
onakve demokracije za kakvu
su naši narodi davali živote u te-škoj
i neravnoj oslobodilačkoj bor-bi
unutar medjunarodnog okvira
koji je sada harmonično izgradjen
po našim velikim saveznicima Spo-razum
koji se odnosi na privreme-nu
strukturu Jugoslavije već se
počeo primjenjivati Kralj je kao
što vam je poznato stvorio odluku
da svoj kraljevski autoritet preda
regenstvu Vlada je već u Beogra-du
da ubrza imenovanje regenstva
zajedno sa Narodnim Odborom i
Anti-fašlstički- m Vijećem Narod-nog
Oalobodjenja te da formira je-dinstvenu
jugoslavensku vladu či-je
priznanje je već osigurano po
svim saveznicima i svim Ujedinje-nim
Nacijama
Osnivajući se na volji naroda u
zemlji i uživajući medjunarodno
priznanje vlada će biti u stanju da
za vrijeme reorganizacije Europa
zaštiti interese našeg naroda i
zemlje i omogući našem narodu
primati pomoć od saveznika za
ekonomsku obnovu zemlje
Svaki jugoslavenski gradjanin
mora znati kakva je njegova duž-nost
prema narodu i zemlji On
mora dati od sebe sve što može ka-ko
bi bio ravan u našem dnevnom
životu 1 raditi do onog moralnog
stupnja kojeg su postavili oni koji
su pali za slobodu naše domovine
Ako ne dozvolimo da ugasne pla-men
koji gori u srcima naših mu-čenika
i naših boraca tada će Ju-goslavija
u slobodi njezinih gra-djan- a
u bratstvu njezinog naroda
i u njezinom jedinstvu biti vječna
0 svakome od nas ovisi kakav će
biti budući život u Jugoslaviji:
svaka forma našeg novog života
biti će izraz naše jakosti ili slabo-sti
Ja vjerujem da narodi koji su
se uspjeli podići iz crnog gliba
gradjanskog rata do visokog stup-nja
bratstva ravnopravnosti i slo-bode
pod lozinkom "Smrt fašiz-mu
sloboda narodu! imaju pred
sobom veliku budućnost"
General
Piše: MKOLAJ HELAJEV
Moskva (Specijalno Novosti-ma)
— Na 19 februara stigla nam
je žalosna vijest — vijest da je
general Ivan Černjakovskv koman-dir
Treće bjeloruske armije podle-gao
teškoj rani koju je dobio u
Istočnoj Prusiji
Sa imenom ovog narodnog juna-ka
povezano je mnogo stranica u
historiji patriotskog rata Njegov
put od početka rata bio je težak i
dugačak put koji ga je doveo od
Voroneža do Tarnopola od Orše do
Koenlgsberga Kao komandir ar-mije
od 1942 i kao komandir fron-ta
od 1944 černjakovskv je po-svuda
pokazao svoju izvanrednu
sposobnost hrabrost inicijativu i
spremnost u organizaciji Sve te
kvalitete on je istakao kao koman-dir
trećeg bjeloruskog fronta
Cijeli taj front tijesno je pove-zan
sa njegovim imenom Njegovi
vojnici sa uspjehom su proveli dvi-je
ogromne operacije — velike bit-ke
u Djelorusiji i Litviniji u ljetu
1944 i onda bitke kada je zauzet
znatan dio Istočne Prusije u ja-nuaru
1945 godine
Operacije u Rjelorusiji i Litvini-ji
su peti udarac njemačkoj fašisti-čkoj
oružanoj sili kojeg je dobila
od Crvene Armije u 1944 godini
Te velike borbe započele su odluč-nim
udarcima protiv neprijatelja
kod Vitebska
Na 23 juna 1944 naši vojnici na
bjeloruskom frontu prodrijeli su
izvanredno jake njemačke obram-bene
linije jugo-istočn- o od Viteb-ska
U samom prvom danu napa-da
vojnici generala Ćernjakovskog
probili su u neprijateljske linije na
36 kilometara širokom i osam ki-lometara
dubokom frontu Nastu-pajući
zapadno i sjevero-zapadn- o
vojnici Ćernjakovskog spojili su se
sa vojnicima prvog baltičkog fron-ta
u okrugu Gnetdilovići i ovako
opkolili pet njemačkih divizija kod
Vitebska Na 27 juna opkoljene
neprijateljske sile su potpuno lik-vidirane
Za vrijeme operacija kod Viteb-ska
neprijateljske obrane su tako
"Vi ste neprijatelji
naroda"
JEDAN ZNAČAJAN ČLANAK NIKOLE SIKIRICE U "SLOBOD-NOM
DOMU OD 10 JANUARA OVE GODINE
(Dopisnik Tcmjuga iz Hrvatske radiogramom Javljen)
"Slobodni Dom" organ Hrvat-ske
Seljačke Stranke (HSS) dono-si
pod naslovom "Ovakve su nam
upute davali" članak Nikole Siki-ric- e
seljaka iz Dalmacije i prista-še
HSS U članku se kaže:
"U mjesecu junu 1941 godine
pošao sam u Zagreb da bih od vod-stva
II S S dobio upute za rad
u narodu jer se više izdržati nije
moglo Tamo sam hodao od
jednog do drupog nazovi vo-dja
pričao što narod govori i mis-li
ali sam na sva moja pitanja do-bivao
maglovite i neodredjene od-govore:
"Bat Je Wa da se Sutf
Nije sad vrijeme za to" Na kraju
sam tražio da me dovedu u vezu
sa drom Mačekom Brije nego sam
otišao do njega rekli su mi da mu
neka ne kažem da ustaše ubijiiu
Srbe jer da on o tome ništa ne
zna
"DoSao sam u Kupine i našao
jednog bezbrižnog starca Razgo-varao
je samnom kao da se cko
nas ništa ne dogadja kao da je
sve u najboljem redu Govorio je
sasvim nejasno tako da iz iega
onoga što je govorio nisam mogao
ništa razumjeti ni razabrati Pos-tavio
sam mu konkretno pitanje:
"Sto ću reći narodu kad se vra-tim
Kući? Narod očekuje vašu ri-ječ
i vaše upute" Mačck je odgo-vorio:
"Jurica je podpredsjednik
vlade u Londonu Opet će bili Ju-goslavija
kao što je i bila samo još
veća Ste će se poslije rata odlu-čiti
Tamo je Jurica Krnjević puk
ćemo i mi dobiti svoj dobar dio
Pomoći će i Amerika Busija će u
otom ratu biti satrvena (?!) te o
budućem miru neće odlučivati" —
"Ali predsjedniče" — rekoh mu ja
— "ustaše zovu narod u vojsku
narod će stradati" — "U vojsku se
mora ići To je rezerva Neće oni
u rat Ustaše neka rade što hoće
VI šutite Sve će biti dobro" Meri
nešto inu kroz mozak i ja mu rt-ko- h:
"Gospodine predsjedniče na-ro- d
veli i vjeruje da ste vi i Pavc-li- ć
u dogovoru" — Skočio je i sav
pocrvenio Vidio sam odmah da
sam ga time pogodio u živac "To
nije istina Ja sa Pavelićem ne-mam
nl?ta Njegove ustaše ubijaju
Srbe S takvim ljudima nemam ni-šta
zajedničkog" Poslije toga V3-di- o
me po svom gospodarstvu po-kazivao
mi bikove krave junce i
druge gospodarske sitnice što me
u to vrijeme nije moglo zanimati
Naš političkt razgovor bio je sa-vršen
Rastali smo se i ja odoh
"I onda se sjetih što su mi rekli
njegov! sateliti: "On ne zna da ubi- -
Ćernjakovsky
djer probijene kod Orše koje su
na 27 juna potpuno propale radi
teških udaraca na sjeveru
Zauzevši Vitebsk i Oršu vojni-ci
generala Ćernjakovskog razvili
su ofenzivne operacije zapadno i
jugo-zapadn- o
Nijemci su svestrano pokušava-li
zapuniti pukotinu i zaustaviti
napredovanje Crvene Armije U
borbu su bacili nove garnizone bi-rane
odrede i velike operacione
rezerve Ali sve to nije bilo u sta-nju
zaustaviti snažne ofenzive Cr-vene
Armije kojom je tako vješto
rukovodio general Černjakovskv
Razbivši neprijateljske sile na-šim
pokretnim jedinicama i dovr-šiv- ši
potpuno uništenje Nijemaca
po našoj pješadiji vojnici trećeg
bjeloruskog fronta nastavili su br-zim
kretanjem naprijed
Poduprti po vojnicima prvog
bjeloruskog fronta na 3 jula ot-vorili
su napad na bjelorusku pri-Jestoljn- icu
Mirtsk Time je dovr-šeno
opkoljenje deset neprijatelj-skih
divizija — jezgre centralnih
njemačkih sila — istočno od Min-ska
Savladavši otpor neprijateljskih
rezervi po brijegovima vojnici ge-nerala
Ćernjakovskog su na 8 jula
prodrijeli kroz Vilnu Opkoljeni Ni-jemci
potučeni su ovdje na 13 jula
i prijestoljnica Sovjetske Litvinije
je oslobodjena
Zajedno sa vojnicima drugog
bjeloruskog fronta jedinice gene-rala
Ćernjakovskog su na 16 jula
otvorile žestoki napad na željezni-čku
skretnicu Gntdno i uzete pod
kontrolu prilaz do Istočne Prusije
U tri tjedna neprestanih borbi
vojnici generala Ćernjakovskog
prešli su 5m kilometara teritorija
od Vitebska do Grodna što znači
više od 20 kilometara na dan
Za tri mjeseca ofenzivnih ope-racija
koje su provodjene na tre-ćem
bjeloruskom frontu njemački
gubitci u oružju i vojsci prelaze
1GO0O0 ubijenih i zarobljenih više
od 150 avijona oko 860 tankova
jaju Srbe nemojte mu to reći" Vi-dio
sam kako nitkovi bestidno la-žu
"Svi to znate — zaključio sam
i dobro je narod cijenio kad je
ustvrdio da ste u dogovoru sa us-tašama"
Ovaj razgovor s Mače-kom
uvjerio me je da su sve do-govorno
radili te da su znali zn
sva ustaška zlodjela i odobravali
ih
"V ljetu 1942 godine posjetio
sam dr Kšutića Rekao sam mu
da narod odlazi u partizane iz da-na
u dan sve više i da ml kaže što
da se radi "Ja sam pod maskom"
— odgovorio mi Ja on i lukavo pre-vrtao
očima — "razgovarati tie
smijemo već Idite kod Ilariše
Smoljana on ima od mene sve lipu
te za narod"
Kasao sam Darišu Smoljana u
njegovom stanu l ponovio mu svoj
razg-i- ' or s Košutićem Dariša Smo-Ija- n
jt rekao: "Košutić je bolestan
ali mi je dao sve upute za rad u
narodu Qn zamijenjujt Mačcka do
koga se "nikako" ne možo doći
Narod treba upućivati da idt u
domobran To je i- - iša vojska Ni
za živu glavu u pi-tiza-ne
Treba
organizirati Nar 'na Zaštitu i u
njoj sve okupiti i 'i'Uo i veliko
Neka uzme oružje u ruk i kad ml
naredimo neka stupi u akciju i
preuzme vlast Tebe ćemo imeno-vati
povjerenikom za Dalmaciju
da tamo organiziraš narod" Rekao
sam mu da sam siromah i da se
toga ne mogu primiti jer imam
mnogo djece za koju se moram bri-nuti
"Ne vodi brige mi imamo
dosta novaca i dati ćemo ti koliku
hoćeš Mi ćemo te financirati a ti
samo vodi" — rekao je liariša
Smoljan Odbio sam i rekao: "Za
takav posao tražite vi druga"
Poslije njega posjetio sam Hožu
Vučkovića Stipu Perelja i druge
ali svagdje ista pjesma iste upu-te
o tome kako se treba organizi-rati
za preuzimanje vlasti
"Takve su upute davali narodu
oni koji se danas busaju u prsa 1
govore da nisu bili protiv narod-no
oslobodilačkog pokreta da su
ga pomagali i da su i oni anti-fašis- te Lažete gospodo! Vi ste
neprijatelji naroda a prijatelji fa-šizma
s kojim ste saradjivali i po-tajno
ga pomagali Za sve fašisti-čke
namjere vi ste znali ali isto-dobno
iz dna duše mrzili ste parti-zane
Krivi ste mnogo ste krivi
za muke naroda i ja vjerujem u
pravedni narodni sud koji ća vam
suditi kao i svima onima koji su
u ovom krvavom ratu špekulirali i
upućivali narod na zlo"
oko 3000 topova oko 7000 mašin-ski- h
pušaka i oko 18000 trokova
Ovako su vojnici trećeg bjelo-ruskog
fronta pod komandom svog
nadarenog generala Ćernjakov-skog
sjajno izveli svoje zadaće ko-je
im je odredila vrhovna koman-da
Crvene Armije oslobodivši sov-jetsku
Rjelorusiju i sovjetsku Lit-vu
od njemačkih fašističkih inva-zor- a
U augustu 1944 vojnici Ćer-njakovskog
bili su prvi koji su
stigli do granica Istočne Prusije
i nakon su savladali nebrojene za-preke
prešli su preko granica Po-slije
toga vojnici Ćernjakovskog
pripremili su se za odlučnu ofen-zivu
na teritorij Istočne Prusije
Operacije u Istočnoj Prusiji do-dijeljene
su drugom i trećem bje-loruskom
frontu Treći front imao
je razviti svoje operacije sa istoka
ravno prema zapadu a drugi front
a juga prema sjeveru Cilj je bio
da se neprijateljske sile na terito-riju
Istočne Prusije izoliraju od
centralne Njemačke Ta zadaća bi-la
je uspješno izvedena
Pobjedničke salve na 19 januara
u sovjetskoj prijestoljnici zabilje-žile
su svježa postignuća vojnika
trećeg bjeloruskog fronta koji pu
savladali sve neprijateljske utvrde
i zapreke u Istočnoj Prusiji Suz-biv- ši
neprijateljski otpor vojnici
generala Ćernjakovskog naglo su
krenuli naprijed i na 18 februara
dan prije smrti njihovog generala
ponovno su odjekivale pobjedničke
salve u Moskvi u počast njihovih
postignuća Potisnut do mora ne-prijatelj
sada drži samo nekoliko
kilometara uske prevlake uz oba-lu
u Istočnoj Prusiji Koenlgsberg
je sa svih strana opkoljen Nacisti
se ovdje očajno odupiru ali im je
otpor uzaludan
Historija ratova još nije nikada
zabilježila tako sjajna postignuća
kakva su postigli vojnici nadare-nog
generala ćernjakovskog Ope-racije
pod njegovim rukovodstvom
u Hjeiorusiji Litviniji i Istočnoj
Prusiji biti će stoljećima pamćene
medju budućim generacijama
im
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, March 06, 1945 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1945-03-06 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | NovotD4000182 |
Description
| Title | 000106 |
| OCR text | V mmtimmtmšmmmmm utfHi v-m'-mA-uimi- STRANA 2 NOVOSTI Utorak 6 marča 1945 NOVOSTI Published every Tuesday Thursday and Saturdav by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language Izlazi Hvala utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeriku 'Registered in the Registrv Oifico for the City o! Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA NOVOSTI 206 Adeladde Street West Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 uvrSćuju - Rukopisi se ne vraćaju Dopisi bez potpisa se ne "Balkan Powder Keg" Nedavno se u Torontu prikazivao film pod imenom "Balkan Powder Keg" Taj film traje nešto više od pola sata i koliko )e nama poznato prikazivan je samo u jednom kinu i onda povu-čen na izričiti zahtjev National Film Boarda U filmu se prikazuje život naroda na Balkanu pod ranim okolnostima ruševine i pustošenja okupatora te junačka borba naroda za svoje oslobodjenje Naročito je interesantan ona) dio Jugoslaviju maršala Tita sa članovima vrhov-nog gdje se prikazuje štaba i mlade momke i djevojke u uniformama kako mar-širaju ulicama jednog oslobodjenog grada Pored ovog ima momenata iz Grčke Albanije i ostalih balkanskih zemalja Na kritiku naroda protiv zabrane ovog filma vlasti su od-govorile da pošto se nekoje prilike na Balkanu smatraju jos uvjek sporne i nesredjene i pošto će se o tim prilikama govoriti na savezničkoj konferenciji vlada je preporučila da se za vri-jeme film povuče Takav je dakle bio odgovor Medjutim opće-nito se smatra da je film povučen na zahtjev onih kojima nije po volji narodna oslobodilačka borba u Jugoslaviji i koji bi ra-dj- e vidjeli Jugoslaviju u rukama fašističkih razbojnika i njiho-vih slugu nego slobodnu i narodnu Čudnovato zar ne film o borbama našeg naroda i istinskom prikazivanju stvari se za-branjuje a u isto vrijeme prikazuje se fikcija filma "Četnik" u kojem igraju glavnu ulogu narodni izdajnici na čelu sa Dra-žom Mihajlovićem Film "Balkan Povrder Keg" daje letimičan pogled na pravo stanje i razvoj prilika na Balkanu On pobudjuje divljenje pre-ma borbama i požrtvovnosti naroda Jugoslavije koji svojim vla-stitim snagama oslobadja zemlju i skoro goloruk drži najmanje 20 njemačkih divizija da ne budu drugdje zaposlene U času kad su okupatori mislili da je na Balkanu sve upokoreno digla se nova mlada Jugoslavija koja pod vodstvom maršala Tita otvara nove nade za sretniju budućnost Diglo se sve što je mrzilo ropstvo i ljubilo slobodu Njihov vodja koji ih je u tim najtežim danima predvodio i koji za njih danas znači svetinja govorio im je: "Za va3 nema ništa u prošlosti Prošlost pripada kralju i bogatašima vašim nekadašnjim gospodarima Ništa u prošlosti nemato — vaza je budućnost" Pa kad još znamo da je premijer Churchill o maršalu Titu rekao da je NEOPORECIVI VODJA NOVE JUGOSLAVIJE dn je kao takav priznat i na savezničkoj konferenciji u Jalti da se o njemu po svuda govori i piše kao o bezprimjernom junaku i vodji današnjeg vremena — prosto se čudimo zašto i po čijoj volji je taj film zabranjen Fiim "Balkan Povrder Keg" može ka-nadskom narodu još jasnije predočiti pravo stanje u Jugoslaviji i drugim zemljama na Balkanu Kanadski narod treba da vidi taj film On treba da vidi ogromne doprinose koje je naš narod tamo dao za opću savezničku stvar — za borbu protiv našeg zajedničkog neprijatelja Stoga dužnosti su naših društava ogranaka S K Hrvata Srba Slovenaca odsjeka Zajednice ogranaka HS5 zanatsko unijskih jedinica i drugih ustanova da traže od federalne vlade poništenje odluke o zabrani filma Sto je pozadina nezadovoljstva u Rumunjskoj Rumunjska vlada premijera Nikole Radescu je oborena Fala je pod pritiskom općenarodnog gnjeva i nezadovoljstva kojeg je izazvala protiv sebe Borbe i demonstracije naroda u Rumunjskoj predvodjene po Nacionalnom demokratskom frontu izazvane su protu-demokratski- m stavom i politikom reakcionarnih sila čiji je upliv prevladavao u vladi premijera Radescu I da se borba u Rumunjskoj nije razvila do takvog stupnja kao borba u Grčkoj može se zahvaliti sovjetskoj i sa-vezničkoj komisiji koja je vladi spriječila da puca u goluruki narod Kriza u Rumunjskoj nije sukob izmedju komunista i vlasti u Bukareštu još manje pokušaj komunista da u Rumunjskoj uspostave sovjetsku vlast kako to želi prikazati reakcionarna ftamna i razni neodgovorni komentatori U glavnom slijedećih nekoliko činjenica povezano je sa razlozima da je došlo do pada vlade: Prvo Rumunjska je već imala tri vlade od kad je kapituh rala i prekinula sa Njemačkom prošlog augusta Prva vlada koju je predvodio general Sanatescu (takozvani rumunjski Ba-dogli- o) nije bila u stanju prekinuti sa fašističkim ostacima pod čijim uplivom su i dalje ostali državni aparati Reakcionara u Seljačkoj Stranci i drugim narodnim grupacijama koje su se kasnije pnključavale anti-fašističko- m demokratskom bloku sa-botirale su sve radikalne namjere čišćenja koleboratora i pro fašističkih elemenata iz državne uprave Oni su bili protiv po-vratka teritorija Sovjetskom Savezu kojeg su poslije prvog svjetskog rata prigrabili ometali su proizvodnju i stvarali sve veću razliku izmedju nadnica i cijena što je neminovno izazi-valo narodno nezadovoljstvo Pod takvim okolnostima obore-na je vlada Sanatescu-- a i u oktobru 1944 organizirana nova Ta druga vlada pala je odmah nakon je izbila na svjetlo afera u kojoj je bio uvučen i ministar unutrašnjih poslova Penescu U decembru 1944 godine organizirana je treća vlada na čelu sa premijerom Radescu kojeg je pro-nacistič- ka vlada Anto-nescu-- a držale u internaciji od augusta 1941 godine do augu-sta 1944 Predstavnici Nacionalnog Demokratskog Fronta uk-Ijuč- iv i dvojicu komunista dobili su bili sedam položaja u vla-di Radescu-- a Ali Seljačka Stranka i Stranka Liberala zadr-žale su osam položaja za sebe što je bilo dovoljno da sabo-tiraju obaveze mirovnih uslova i spriječavanje organiziranja Rumunjske na demokratskim principima To je izgleda bio je-dan od glavnih razloga masovnih demonstracija naroda i pa Dr Suhasle o novoj Jugoslaviji Tri dolaska u Beograd na 10 februara dr Iran šubašić dao je dopisniku Borbe slijedeći iivjeitaj: "Prije nego počmemo sa razgo-vorom dozvolite ml da kroz vašu novinu izrazim moje veselje i za-dovoljstvo ito se još jednoć nala-zim u naJoj oslobodjenoj domovini Ovog časa osjećam se dužnim da pozdravim veličanstvenu borbu na-ših naroda pod vodstvom maršala Josipa Broza — Tita bez koje bor-be nebi bilo slobode za narode Ju-goslavije i možda nebi bilo ni Ju-goslavije" Na pitanje-- da li je vladina kriza savladana i problem regenstva rije šen Subašić je odgovorio: "Nema dvojbe da je samim time ito je vlada došla u Beograd riješena vladina kriza i pitanje regenstva Njegovom vlastitom odlukom koja je u skladu sa ustavom kralj je predao autoritet regenstvu Time je pitanje regenstva definitivno ri-ješeno No ovime ipak nije riješe-no pitanje regenata Ali ipak vje-rujem da će dolazak vlade u Beo-grad ubrzati imenovanje regenata u punom sporazumu sa Narodnim Odborom i predsjedništvom Anti-fašističkog Vijeća Narodnog Oslo-bodjen- ja Jugoslavije" Obzirom na preporuke krimske konferencije o ulasku bivših člano-va parlamenta u AVNOJ i u pogle-du činjenice da je parlamenat ras-pušten odlukom predratnog regen-stva šubaSić je rekao: "To pita-nje nam ne zadaje nikakve brige Za vrijeme mog posljednjeg borav-ka u Beogradu dugo vremena sam taspravljao ovaj problem sa Na-rodnim Odborom i predsjedniš-tvom Anti-falističko- g Vijeća pa smo još onda predvidjeli sve što je potrebno Krimska konferencija sigurno je imala u vidu principe istinske demokracije koju svi mi želimo ostvariti Nova ujedinjena vlada će siguran sam svesrdno prihvatiti i primijeniti ove princi-pe To znači da svi koji istinski uiivaju narodno povjerenje i is-tinski predstavljaju narodnu volju biti će u stanju da udju u Anti-fašističko Vijeće Narodnog Oslobo-djenj- a Jugoslavije ili novu priv-remenu narodnu skupštinu organi-ziranu unutar Jugoslavije Taj će problem konačno biti riješen pi novoj vladi i Anti-fašističko- m V-ijeću" Na pitanje o odnosima unutar-njeg položaja Jugoslavije i britan-sko stanovište prema tom položaju ŠubaSić je odgovorio: "Možem reći da je Jugoslavija zahvaljujući ju-načkoj borbi naših naroda protiv neprijatelja sebi stvorila mjesto medju Ujedinjenim Nacijama kak-vog čak ni naši najbolji prijatelji nisu očekivali Nitko više ne dvoji da će Jugoslavija iz ovoga rata koji je donio patnje i ropstvo na-šim narodima izaći jača nego ika-da prije Na Jugoslaviju se mnogo gleda kao na konstruktivni fakto u rekonstrukciji posljeratne Euro-pe pa svi vjerujemo i nadamo se da će naši narodi Ispuniti zadaće koje se od njega očekuju da će ih ispuniti na potpuno zadovoljstvo naših velikih saveznika i svih Uje-dinjenih Nacija Podržavajući sa-glasn- ost sa predstavnicima naših velikih saveznika u Londonu ja dobivam utisak da su oni stalno zainteresirani za nas Bezultati krimske konferencije su tome naj-noviji dokaz Nadam se da će i naši saveznici takodjer pomoći na-šim narodima ostvariti njihove že-lje za puno jedinstvo u granicama federativne demokratske Jugosla-vije te da našim narodima neće vise nikada biti nanesena neprav-- da vlade Radescu-- a DVA IZVJEŠTAJA: BORBI I FOLITICI da kakva je bila poslije prvog svjetskog rata kada je blizu jedan milijun naroda ostalo izvan gra-nica Jugoslavije što se tiče naših odnosa sa Britanijom zadovjljan sam što mogu istaći da se premi-jer Churchill svesrdno zauzima za ostvarenje sporazuma kojeg sam imao čast potpisati zajedno sa maršalom Titom i da Jugoslavija ima u Churchillu istinskog prijate-lj- a To danas znači da su i bri-tanski ministar vanjskih poslova britanska vlada 1 sav britanski na-rod istinski prijatelji Jugoslavije" Posljednje pitanje kojeg je do-pisnik Borbe postavio Šubašiću je: "Hoće li brzo biti riješena sva pi-tanja i problemi kao što su ona u Londonu u vezi sa Jugoslavijom naime pitanje zlatnih rezervi na-cionalne banke pomoć UNRBC našim narodima pitanje jugosla-venskih brodova i povratak jugos-lavenskih ratnih zarobljenika iz oslobodjene Italije?" ŠubaSić je na ta pitanja odgovorio: "Ja sam uvjek bio optimista čak i u naj-težim danima I'a nemam razloga da budem isada kad svi naši pro-blemi nailaze na razumijevanje i simpatiju kod naših velikih savez-nika" NA 18 FEIIUUAUA UK ŠUBA-SIĆ DAO JK SLIJEDEĆI IZVJES-TA- J DOPISNIKU POLITIKE: "Drago mi je što mogu kroz va-šu novinu koja se čita u svim kra-jevima Jugoslavije izraziti moje misli svim onima koji su patili bo-rili se ili pali u ratu za ideale slo-bode i demokracije toliko drage srcima Srbije i Beograda Hrvati i drugi narodi Jugoslavije nikada neće zaboraviti da je otpor invazo-rim- a iz kojeg se razvila veličan-stvena narodna oslobodilačka bor-ba pod vodstvom maršala Tita or-ganiziran baš ovdje Kao jedan od onih Hrvata koji su prošlog rata shvaćali da je bratstvo i jedinstvo najčvršće cimentirano u zajedni-čkoj borbi protiv svih naših nepri-jatelja i koji su vidjeli na solun-skom frontu kako su se hrabro Srbi borili za slobodu nikada ni-sam dvojio u ulogu koju će srpski narod igrati u ovome ratu i u re-konstrukciji naše zajedničke drža-ve na čvrstim temeljima "Uvjeren sam da će u novoj de-mokratskoj i federativnoj Jugosla-viji srpski narod biti više poštivan i ljubljen te da će njihova loboda biti istinskija i stvarnija jer će ona biti uokvirena u zajedničkoj slobodi i ravnopravnosti svih dru-gih naroda Jugoslavije Naš dola-zak u Beograd je najbolji dokaz da je unutarnje sredjenje i organiza-cija Jugoslavije pri konačnom rl-ješe-nju Naša vlada je privreme-na vlada koja će omogućiti našim narodima da u konačnoj konstitu-ciji potpuno izraze svoju volju l'o mojem mišljenju najbolji put uzet je u ugovoru kojeg sam imao čast zaključiti u ime kraljevske vlade sa Narodnim Odborom kojeg pred-vodi maršal Tito Trošio je više vremena nego smo mislili da će biti potrebno prije ne-go će se ugovor primjenjivati ali to nije nikakvo iznenadjenje ako e uzmu u obzir svi faktori koji se na to odnose Za vrijeme posljed-nja dva mjeseca jugoslavenski problem bio je potanko proučavan i raspravljan po našim saveznici-ma u Londonu koji su na krim-sk- oj konferenciji stvorili konstruk-tivni zaključak obzirom na našu zemlju Imajući to u vidu moram Istaći onu iskrenu suradnju koja je postojala medju velikim saveznici- - Drugo Nacionalni Demokratski Front sačinjavaju komuni-stička i Socijalistička partija zanatske unije kaje već broje vi-se od pola milijuna članova Agrikulturni Frcnt i onda Savez Rumunjskih Patriota (anti-fašistič- ki profesionalci i intelektual-ci) Taj front je prošlog oktobra predvodio demonstracije u Bu-kareštu i tražio nepoitedno kažnjavanje ratnih zločinaca punu mobilizaciju zemlje za rat i demokratizaciju Rumunjske Ova pitanja podizana su i na nedavnim demonstracijama koje su održavane po svim većim gradovima Rumunjske Treće Crvena Armija ima u Rumunjskoj svoje garnizone Van i re2rve m frontu Uliudno i disciplinirano ponašanje sovjetskih vojnika umjereni uslovi mira od Sovjetskog Saveza i onda povratak Transilvanije Rumunjskoj — sve to poouauo je tople osjećaje rumunjskog naroda prema Sovjetskom Save-zu i Crvenoj Armiji Obećanje sovjetskog komesara vanjskih poslova Molotova da se Sovjetski Savez n misli miješati u unutarnje poslove Rumunjske j takodjer natiDo na odobrava-nje demokratskih Rumunja Govoreći o nedavnoj političkoj krizi u Rumunjskoj Pravda piše: 'To nisu jednoeiavno unutarnji poslovi Rumunjske Rat još nije gotov Rumunjska moie naći tete iz te situacije jedino odlučnom demokratizacijom zemlje tj ako likvidira sve osta-tke fašističkog režima i ako ostvari sve potrebne političke i socijalne reforme" t ma u vezi sa svim političkim prob-lemima kada na m pojavljivali kroz oalobodjenu Europu uklju-či- v i Jugoslaviju Svatko tko je računao na nesuglasice ostao je razočaran Ideja koju je zagovarao Sovjet-ski Savez u onim tragičnim dani-ma fašističke ekspanzije u Europi da je mir nerazdvojiv postala je sada načelo medjunarodne politi-ke na osnovu čega sve sloboštine u Atlantskom ćarteru postaju ne-razdruž- ivo pravo i odgovornost svih naroda Nova Jugoslavija iz-graditi će se na širokim temelji-ma onakve demokracije za kakvu su naši narodi davali živote u te-škoj i neravnoj oslobodilačkoj bor-bi unutar medjunarodnog okvira koji je sada harmonično izgradjen po našim velikim saveznicima Spo-razum koji se odnosi na privreme-nu strukturu Jugoslavije već se počeo primjenjivati Kralj je kao što vam je poznato stvorio odluku da svoj kraljevski autoritet preda regenstvu Vlada je već u Beogra-du da ubrza imenovanje regenstva zajedno sa Narodnim Odborom i Anti-fašlstički- m Vijećem Narod-nog Oalobodjenja te da formira je-dinstvenu jugoslavensku vladu či-je priznanje je već osigurano po svim saveznicima i svim Ujedinje-nim Nacijama Osnivajući se na volji naroda u zemlji i uživajući medjunarodno priznanje vlada će biti u stanju da za vrijeme reorganizacije Europa zaštiti interese našeg naroda i zemlje i omogući našem narodu primati pomoć od saveznika za ekonomsku obnovu zemlje Svaki jugoslavenski gradjanin mora znati kakva je njegova duž-nost prema narodu i zemlji On mora dati od sebe sve što može ka-ko bi bio ravan u našem dnevnom životu 1 raditi do onog moralnog stupnja kojeg su postavili oni koji su pali za slobodu naše domovine Ako ne dozvolimo da ugasne pla-men koji gori u srcima naših mu-čenika i naših boraca tada će Ju-goslavija u slobodi njezinih gra-djan- a u bratstvu njezinog naroda i u njezinom jedinstvu biti vječna 0 svakome od nas ovisi kakav će biti budući život u Jugoslaviji: svaka forma našeg novog života biti će izraz naše jakosti ili slabo-sti Ja vjerujem da narodi koji su se uspjeli podići iz crnog gliba gradjanskog rata do visokog stup-nja bratstva ravnopravnosti i slo-bode pod lozinkom "Smrt fašiz-mu sloboda narodu! imaju pred sobom veliku budućnost" General Piše: MKOLAJ HELAJEV Moskva (Specijalno Novosti-ma) — Na 19 februara stigla nam je žalosna vijest — vijest da je general Ivan Černjakovskv koman-dir Treće bjeloruske armije podle-gao teškoj rani koju je dobio u Istočnoj Prusiji Sa imenom ovog narodnog juna-ka povezano je mnogo stranica u historiji patriotskog rata Njegov put od početka rata bio je težak i dugačak put koji ga je doveo od Voroneža do Tarnopola od Orše do Koenlgsberga Kao komandir ar-mije od 1942 i kao komandir fron-ta od 1944 černjakovskv je po-svuda pokazao svoju izvanrednu sposobnost hrabrost inicijativu i spremnost u organizaciji Sve te kvalitete on je istakao kao koman-dir trećeg bjeloruskog fronta Cijeli taj front tijesno je pove-zan sa njegovim imenom Njegovi vojnici sa uspjehom su proveli dvi-je ogromne operacije — velike bit-ke u Djelorusiji i Litviniji u ljetu 1944 i onda bitke kada je zauzet znatan dio Istočne Prusije u ja-nuaru 1945 godine Operacije u Rjelorusiji i Litvini-ji su peti udarac njemačkoj fašisti-čkoj oružanoj sili kojeg je dobila od Crvene Armije u 1944 godini Te velike borbe započele su odluč-nim udarcima protiv neprijatelja kod Vitebska Na 23 juna 1944 naši vojnici na bjeloruskom frontu prodrijeli su izvanredno jake njemačke obram-bene linije jugo-istočn- o od Viteb-ska U samom prvom danu napa-da vojnici generala Ćernjakovskog probili su u neprijateljske linije na 36 kilometara širokom i osam ki-lometara dubokom frontu Nastu-pajući zapadno i sjevero-zapadn- o vojnici Ćernjakovskog spojili su se sa vojnicima prvog baltičkog fron-ta u okrugu Gnetdilovići i ovako opkolili pet njemačkih divizija kod Vitebska Na 27 juna opkoljene neprijateljske sile su potpuno lik-vidirane Za vrijeme operacija kod Viteb-ska neprijateljske obrane su tako "Vi ste neprijatelji naroda" JEDAN ZNAČAJAN ČLANAK NIKOLE SIKIRICE U "SLOBOD-NOM DOMU OD 10 JANUARA OVE GODINE (Dopisnik Tcmjuga iz Hrvatske radiogramom Javljen) "Slobodni Dom" organ Hrvat-ske Seljačke Stranke (HSS) dono-si pod naslovom "Ovakve su nam upute davali" članak Nikole Siki-ric- e seljaka iz Dalmacije i prista-še HSS U članku se kaže: "U mjesecu junu 1941 godine pošao sam u Zagreb da bih od vod-stva II S S dobio upute za rad u narodu jer se više izdržati nije moglo Tamo sam hodao od jednog do drupog nazovi vo-dja pričao što narod govori i mis-li ali sam na sva moja pitanja do-bivao maglovite i neodredjene od-govore: "Bat Je Wa da se Sutf Nije sad vrijeme za to" Na kraju sam tražio da me dovedu u vezu sa drom Mačekom Brije nego sam otišao do njega rekli su mi da mu neka ne kažem da ustaše ubijiiu Srbe jer da on o tome ništa ne zna "DoSao sam u Kupine i našao jednog bezbrižnog starca Razgo-varao je samnom kao da se cko nas ništa ne dogadja kao da je sve u najboljem redu Govorio je sasvim nejasno tako da iz iega onoga što je govorio nisam mogao ništa razumjeti ni razabrati Pos-tavio sam mu konkretno pitanje: "Sto ću reći narodu kad se vra-tim Kući? Narod očekuje vašu ri-ječ i vaše upute" Mačck je odgo-vorio: "Jurica je podpredsjednik vlade u Londonu Opet će bili Ju-goslavija kao što je i bila samo još veća Ste će se poslije rata odlu-čiti Tamo je Jurica Krnjević puk ćemo i mi dobiti svoj dobar dio Pomoći će i Amerika Busija će u otom ratu biti satrvena (?!) te o budućem miru neće odlučivati" — "Ali predsjedniče" — rekoh mu ja — "ustaše zovu narod u vojsku narod će stradati" — "U vojsku se mora ići To je rezerva Neće oni u rat Ustaše neka rade što hoće VI šutite Sve će biti dobro" Meri nešto inu kroz mozak i ja mu rt-ko- h: "Gospodine predsjedniče na-ro- d veli i vjeruje da ste vi i Pavc-li- ć u dogovoru" — Skočio je i sav pocrvenio Vidio sam odmah da sam ga time pogodio u živac "To nije istina Ja sa Pavelićem ne-mam nl?ta Njegove ustaše ubijaju Srbe S takvim ljudima nemam ni-šta zajedničkog" Poslije toga V3-di- o me po svom gospodarstvu po-kazivao mi bikove krave junce i druge gospodarske sitnice što me u to vrijeme nije moglo zanimati Naš političkt razgovor bio je sa-vršen Rastali smo se i ja odoh "I onda se sjetih što su mi rekli njegov! sateliti: "On ne zna da ubi- - Ćernjakovsky djer probijene kod Orše koje su na 27 juna potpuno propale radi teških udaraca na sjeveru Zauzevši Vitebsk i Oršu vojni-ci generala Ćernjakovskog razvili su ofenzivne operacije zapadno i jugo-zapadn- o Nijemci su svestrano pokušava-li zapuniti pukotinu i zaustaviti napredovanje Crvene Armije U borbu su bacili nove garnizone bi-rane odrede i velike operacione rezerve Ali sve to nije bilo u sta-nju zaustaviti snažne ofenzive Cr-vene Armije kojom je tako vješto rukovodio general Černjakovskv Razbivši neprijateljske sile na-šim pokretnim jedinicama i dovr-šiv- ši potpuno uništenje Nijemaca po našoj pješadiji vojnici trećeg bjeloruskog fronta nastavili su br-zim kretanjem naprijed Poduprti po vojnicima prvog bjeloruskog fronta na 3 jula ot-vorili su napad na bjelorusku pri-Jestoljn- icu Mirtsk Time je dovr-šeno opkoljenje deset neprijatelj-skih divizija — jezgre centralnih njemačkih sila — istočno od Min-ska Savladavši otpor neprijateljskih rezervi po brijegovima vojnici ge-nerala Ćernjakovskog su na 8 jula prodrijeli kroz Vilnu Opkoljeni Ni-jemci potučeni su ovdje na 13 jula i prijestoljnica Sovjetske Litvinije je oslobodjena Zajedno sa vojnicima drugog bjeloruskog fronta jedinice gene-rala Ćernjakovskog su na 16 jula otvorile žestoki napad na željezni-čku skretnicu Gntdno i uzete pod kontrolu prilaz do Istočne Prusije U tri tjedna neprestanih borbi vojnici generala Ćernjakovskog prešli su 5m kilometara teritorija od Vitebska do Grodna što znači više od 20 kilometara na dan Za tri mjeseca ofenzivnih ope-racija koje su provodjene na tre-ćem bjeloruskom frontu njemački gubitci u oružju i vojsci prelaze 1GO0O0 ubijenih i zarobljenih više od 150 avijona oko 860 tankova jaju Srbe nemojte mu to reći" Vi-dio sam kako nitkovi bestidno la-žu "Svi to znate — zaključio sam i dobro je narod cijenio kad je ustvrdio da ste u dogovoru sa us-tašama" Ovaj razgovor s Mače-kom uvjerio me je da su sve do-govorno radili te da su znali zn sva ustaška zlodjela i odobravali ih "V ljetu 1942 godine posjetio sam dr Kšutića Rekao sam mu da narod odlazi u partizane iz da-na u dan sve više i da ml kaže što da se radi "Ja sam pod maskom" — odgovorio mi Ja on i lukavo pre-vrtao očima — "razgovarati tie smijemo već Idite kod Ilariše Smoljana on ima od mene sve lipu te za narod" Kasao sam Darišu Smoljana u njegovom stanu l ponovio mu svoj razg-i- ' or s Košutićem Dariša Smo-Ija- n jt rekao: "Košutić je bolestan ali mi je dao sve upute za rad u narodu Qn zamijenjujt Mačcka do koga se "nikako" ne možo doći Narod treba upućivati da idt u domobran To je i- - iša vojska Ni za živu glavu u pi-tiza-ne Treba organizirati Nar 'na Zaštitu i u njoj sve okupiti i 'i'Uo i veliko Neka uzme oružje u ruk i kad ml naredimo neka stupi u akciju i preuzme vlast Tebe ćemo imeno-vati povjerenikom za Dalmaciju da tamo organiziraš narod" Rekao sam mu da sam siromah i da se toga ne mogu primiti jer imam mnogo djece za koju se moram bri-nuti "Ne vodi brige mi imamo dosta novaca i dati ćemo ti koliku hoćeš Mi ćemo te financirati a ti samo vodi" — rekao je liariša Smoljan Odbio sam i rekao: "Za takav posao tražite vi druga" Poslije njega posjetio sam Hožu Vučkovića Stipu Perelja i druge ali svagdje ista pjesma iste upu-te o tome kako se treba organizi-rati za preuzimanje vlasti "Takve su upute davali narodu oni koji se danas busaju u prsa 1 govore da nisu bili protiv narod-no oslobodilačkog pokreta da su ga pomagali i da su i oni anti-fašis- te Lažete gospodo! Vi ste neprijatelji naroda a prijatelji fa-šizma s kojim ste saradjivali i po-tajno ga pomagali Za sve fašisti-čke namjere vi ste znali ali isto-dobno iz dna duše mrzili ste parti-zane Krivi ste mnogo ste krivi za muke naroda i ja vjerujem u pravedni narodni sud koji ća vam suditi kao i svima onima koji su u ovom krvavom ratu špekulirali i upućivali narod na zlo" oko 3000 topova oko 7000 mašin-ski- h pušaka i oko 18000 trokova Ovako su vojnici trećeg bjelo-ruskog fronta pod komandom svog nadarenog generala Ćernjakov-skog sjajno izveli svoje zadaće ko-je im je odredila vrhovna koman-da Crvene Armije oslobodivši sov-jetsku Rjelorusiju i sovjetsku Lit-vu od njemačkih fašističkih inva-zor- a U augustu 1944 vojnici Ćer-njakovskog bili su prvi koji su stigli do granica Istočne Prusije i nakon su savladali nebrojene za-preke prešli su preko granica Po-slije toga vojnici Ćernjakovskog pripremili su se za odlučnu ofen-zivu na teritorij Istočne Prusije Operacije u Istočnoj Prusiji do-dijeljene su drugom i trećem bje-loruskom frontu Treći front imao je razviti svoje operacije sa istoka ravno prema zapadu a drugi front a juga prema sjeveru Cilj je bio da se neprijateljske sile na terito-riju Istočne Prusije izoliraju od centralne Njemačke Ta zadaća bi-la je uspješno izvedena Pobjedničke salve na 19 januara u sovjetskoj prijestoljnici zabilje-žile su svježa postignuća vojnika trećeg bjeloruskog fronta koji pu savladali sve neprijateljske utvrde i zapreke u Istočnoj Prusiji Suz-biv- ši neprijateljski otpor vojnici generala Ćernjakovskog naglo su krenuli naprijed i na 18 februara dan prije smrti njihovog generala ponovno su odjekivale pobjedničke salve u Moskvi u počast njihovih postignuća Potisnut do mora ne-prijatelj sada drži samo nekoliko kilometara uske prevlake uz oba-lu u Istočnoj Prusiji Koenlgsberg je sa svih strana opkoljen Nacisti se ovdje očajno odupiru ali im je otpor uzaludan Historija ratova još nije nikada zabilježila tako sjajna postignuća kakva su postigli vojnici nadare-nog generala ćernjakovskog Ope-racije pod njegovim rukovodstvom u Hjeiorusiji Litviniji i Istočnoj Prusiji biti će stoljećima pamćene medju budućim generacijama im |
Tags
Comments
Post a Comment for 000106
