Nase Novine, July 14, 1982

              DIMENZIJE MALVINSKOG л ~""Ч X --r
Karikatura: Z. Lenner
—Ш— —1 IIIIIMM———И——Д— i———И— ШДШ— ! Ill———M—WO—M——O— Wi— —
LIMA — Na dva mjesta u Limi, pred
argentinskom ambasadom i sjediStem ne-dav- no
formiranog udruzenja "pristalica ar-gentins- kih
Malvina", joS od rane zore
formiraju se dugi redovi. Peruanci svih
uzrasta, a mnogi i u uniformi, strpljivo
Cekaju na red da se prijave kao dobrovoljci
za obranu Malvina od britanskog napada.
Nekoliko blokova kuca dalje dugi red
formirale su pretezno zene. Tu Peruanke sa
i omotima cekaju da predaju
pomoc za argentinske zrtve britanske invazi-j- e.
Zasad se skupljaju deke, Satori, dzempe-ri- ,
cigarete i fiokolade. Od danas je istaknut
napis da se skuplja i krv. Red onih koji zele
dati krv zacas je formiran i obuhvatio je viSe
stotina ljudi.
IzvjeStaji iz ostalih latinskoamerifikih gra-do- va
govore o sli6nom raspoloZenju jedin-stven- e
podrSke Argentini i prkoSenju britan-sko- m
"pokuSaju da se vrati kotafi povijesti
unatrag", i da se danas, krajem dvadesetog
stoljeca, postupi na na6in prevladanih
kolonijalistifikih osvajanja uz oslonac na
"politiku i silu topovnjaca". Za javnost u
Latinskoj Americi rezolucija Vijeca sigurnos-t- i
UN sa zahtjevom za povlafcenje argentin-ski- h
trupa "samo je dokaz nepoznavanja
povijesti".
"Kako se moze proglasiti agresorom
zemlja koja je 6asno i herojski povratila
svoje teritorije otete siiom oruzja joS prije
stoljeda i po?" - pita jedan ugledni profesor
medunarodnog pravakoji istiCe da britanska
ISTRAZIVANJE ANTARKTIKA
Otkrivanje Antarktika pofielo je prije dva
desetljeca. Dvanaest zemalja (Argentina,
Australia, Belgija, Cile, Francuska, Velika
Britanija, Japan, Novi Zeland, NorveSka,
Juzna Afrika, SSSR, USA), sklopilo je 1961.
godine ugovor ograniCen na 30 godina,
kojim se garantira slobodna istrazivanja na
Sestom kontinentu.ali zabranjuju vojne baze
i ispitivanje nuklearnog oruzja, kao i
iskljucenje teritorijalnih pretenzija. Prije tri
godine ovom ugovoru pristupa i Poljska, a
zatim se u ovom druStvu naSla. i Savezna
Republika Njema6ka, kupivsl sebi mjesto
medu istrazivaCima gradnjom vlastite istra-ziva6- ke
stanice i polarnog broda koji je
stajao 80 milijuna DM. Istrazivanja teku u
sedamdeset baza sa oko 2000 do 3000
znanstvenika na 14 milijuna ietvornih kilo-meta- ra
velikom kontinentu koji je prekriven i
do 4000 metara debelim slojem leda.
Zivjeti u veoma teSkim uvjetima, kad
snjezni orkani Sibaju preko zaledene ravni
polarni istraziva6i poku§avaju odgonetnuti
duboko smrznutu povijest Zemlje, utjecaj
Antarktika naglobalnu klimu kao i komplici-ran- e
bioloSke meduveze te biosfere.
Do sada najneobidniji nalaz je geofiziCke
prirode. Antarktik se nekad nalazio u
tropskom podrucju, zajedno sa Juznom
flota nije u ratu samo protiv Argentine, nego
protiv cijele Latinske Amerike.
Otkako su poslije dugog perioda "psiho-loSki- h
priprema" робеМ ratni sukobi na
juznom Atlantiku, listovi su promijenili
svoju Svaki 5as se na ulicama
pojavljuju izvanredna izdanja, a radijske i
televizijske stanice vrlo cesto prekidaju
redovne emisije objavljujuci hitne vijesti
(provjerene i neprovjerene, tofine i netoCne)
s bojiSta i iz diplomatskih kabineta. 0
uspjesima ili porazima Argentine.
Potapanje argentinske krstarice "General
Belgrano" i britanskog razaraia "Sheffield"
pokazalo je ovdaSnjoj javnosti da je rat u
pravom smislu rijeCi zapljusnuo obale
"zelenog kontinenta".
Ako su do јибег oCi Latinske Amerike
bile uprte k Washingtonu kao "jedninom
jakom i sposobnom dazaustavi neposrednu
ratnu opasnost", danas je Washington
doSao do najzeScih kritika i osuda.
"OAD uz sudjelovanje SAD jest mrtva
organizacija i nitko je viSe ne moze
uskrnuti", kaze generalni koordinator And-sko- g
pakta Dela Puente Radbil.
je latinskoameriCkog Parlamenta Avila Bo-tt- a
izjavljuje da ce u Bogoti pokrenuti
formiranje nove "organizacije latinskoame-rifiki- h
zemalja" bez sudjelovanja SAD. Viada
Kostarike predlaze "hitnu selidbu OAD iz
Washingtona bilo kamo na drugo mjesto".
Venezuela trazi sankcije OAD protiv
KAKO SE
Amerikom, Australijom i Afrikom i bio
neka vrsta rajskog vrta. Prije otprilike 200
milijuna godina, raspao se taj super
kontinent a ostaci zajedno s Antarktikom
"skliznuli" su do sadaSnjeg polozaja.
U svakom slucaju, tokom ovih, joS u
potpunosti procesa,
su na Antarktiku neizmjerne naslage siro-vin- a.
Blaga kristalne pustinje
Na blago ispod leda su istrazivaci
Antarktika u okviru geoloSkih istrazivanja
naiSli sasvim sluSajno. U Viktoriji, na rubu
Transantarktickog zabrda, na primjer, prona-den- e
su zalihe ugljena (sloj debeo pet
metara) mozda toliko velike kao Sto
povrSina
Izgleda da rezerve nafte i zemnog plina
nisu niSta manje. Procjenjuje se da samo na
zapadnom Antarktiku, postoji tri bilijuna
prostornih metara zemnog plina, 15 milijardi
barela nafte (1 barel je 159 litara).
AN to nije sve: pored ovih sirovina, ledeni
kontinent bi trebalo, s obzirom na svoj
geoloSki razvoj, da raspolaze i sa zalihama
minerala, koje se u slidnim geoloSkim
u Jufnoj Americi, Africi
i Australiji.
Na antarktifikom poluotoku Palmer I na
obali Atlansko-lndijsko- g oceana pronadeni
"sjevernoameriike izdaje" i saziva prvi
latinskoameriiki samit. U Limi potpredsjed-ni- k
Republike i predsjednik Senata Alva
Orlandini istice "neophodnost pokretanja
postupka za formiranje nove organizacije
"Latinske Amerike bez SAD".
Sluzbeni predstavnici Latinske Amerike
zaokupljeni su danas suptilnim problemom
trazenja putova da se zaustavi ovaj "apsurd-n- i
i besmisleni rat" koji je viSe pogodio op6i
interamericki sistem nego Sto, po optimal-ni- m
prikazima, Malvini imaju ekonomski,
strateSki i antikolonijalistiCki karakter.
"Bez obzira na ishod sadaSnje krize", kaze
ugledni "Universal" iz Caracasa, niSta viSe
sutra nece biti kao prije. — "Zbog britanskih
ambicija da 'spase imperijalnu Cast' na
Malvinima kao i zbog suufiesniStva SAD u
obnovljenoj kolonijalistiCkoj akciji", dodaje
taj dnevnik opSirno citiran Sirom Latinske
Amerike, "u krizi jecio interameridki sistem.
Робео je nezaustavljiv proces mijenjanja
odnosa medu zemljama amerifike hemis-fere- ".
B. RAFAJLOVlC
PRVA 2RTVA
P.M. pise u listu the
Globe and Mail:
ua ne zaboravimo: u ratu,
zrtva je istina". prva
ANTARKTIK CE U SUJEDEClM GODINAMA POSTATI,
PREDVIDA NAJVECE SKLADlSTE COVJECANSTVA
je
neobjaSnjenih nestale
je
formacijamajavliaju
Shaugnessy
su uran i leziSte bakra. Sada su geoloSke
ekspedicije u svim dolinama naiSle pored
kroma, nikla, mangana, i na uran. Na
istocnoj obali Antarktika, pronadena su
masivna brda zeljeza, koja bi pokrivala
svjetske potrebe za ovim mineralom za
slijedecih 200 godina. Pored toga, istraziva-nja
stijena su potvrdila oiekivanja za
pronalazak izvoracinka, platine, molibdena i
dijamanata.
Po ovome Sto nam je vec poznato moze se
samo pretpostaviti koliko se prirodno bogat-stv- o
krije u joS neiskoriStenoj kristalnoj
pustinji.
Antarktik — naslede
covjecanstva
- Pothvat da se bar djelimi6no ispita
riznica stoji medutim, na staklenim nogama.
Privredno iskoriStavanje Antarktika sa veli-ki- m
tehniCkim mogucnostima, spreCavaju
ne samo ogromne razdaljine od industrijskih
centara, gladnih sirovina, nego i nepogodna
klima za privredni razvoj. AM, norveSkom
istrazivaCu polarnih oblasti, dr Finu Soliju to
nesmeta: "Nemojmo sebi stvarati predrasu-de- .
Nedostatak sirovina utjecat ce na razvoj
tehnike za eksploataciju".
Ove rijeCi su uplaSile drzave potpisnice
ugovora — one sada pregovaraju o mjerama
zaStite Antarktifike prirode. Preciznije — iza
May 26, 1982, NASE NOVINE -- 3
SUKOBA
zavezljajima
fizionomiju.
Predsjednik
Jugoslavije.
NAJSKUPUIGRAD
NA SVIJETU
NEW YORK — 2ivjeti u Lagosu skuplje je
nego u bilo kom drugom mjestu na svijetu.
Nigerijska prijestolnica preSIa je po cijena-nam- a
i London i Pariz i New York i Tokio koji
su godinama u vrhu "skupoce". U izvjeStaju
koji je objavila Kompanija za medunarodno
poslovanje Lagos se nalazi na 6elu liste od
84 grada u svijetu. Kako se kaze u
obrazlozenju, redoslijed je pravljen na
osnovi ovih parametara: cijena odredenih
prehrambenih proizvoda, alkoholnih pica,
predmeta za kucnu potrepStinu, osobne
higijene, cigareta, odjece, visine komunali-j- a,
cijena usluga, transporta, rekreacije i
razonode.
Rezultati ankete pokazali su i to da su za
samo godinu dana uvjeti zivota u pojedinim
gradovima dramati6no pogorSani zbog ras-tu- ce
inflacije i promjena u deviznom kursu.
ViSe od trecine gradova obuhvacenih anke-to- m
ima inflaciju iznad 20 posto a u Cetiri:
Buenos Aires, Rio de Janeiro, Sao Paulo i
Tel Aviv — stopa inflacije кгебе se бак viSe
od sto posto.
Iza "pobjednikaLagosa na drugom mjestu
nalazi se Tokio proSlogodiSnji najskuplji
grad na svijetu, a na trecem Oslo. Daljnji
redoslijed prvih dvadeset je slijedeci: 4.
Djakarta, 5. Bagdad, 6. Abidzan, 7. Helsin-ki,
8. Tajpej, 9. Zuerich, 10. 2eneva, 11.
Singapur, 12. Teheran, 13, Abu Dabi, 14.
Caracas, 15. Kuala Lumpur, 16. Rijad, 17,
Sidney, 18. Aman, 19. Dakari i 20 London.
toga se kriju politicki motivi, odnosno teznje
za podjelom bogatstva i moci. Ugovor koji je
na snazi, naime, nije obuhvatio prirodne
aspekte. Medutim, situacija je joS komplici-ranij- a.
lako ugovor o Antarktiku navodi da su
oblasti juzno od Sezdesetog stupnja "nifiija
zemlja", sedam drzava postavlja teritorijalne
zahtjeve, koji se mjestimiCno preklapaju. To
su Argentina, Australija, Cile, Francuska,
Velika Britanija, Novi Zeland i NorveSka.
Zemlje u razvoju smatraju Antarktik nasljed-stvo- m
6itavog 6ovje£anstva. Naravno, ova
bitka tek pofiinje.
Istinske brige
AM, ekoloSki problemi zaista postoje.
Industrijalizacija bi mogla dovesti do zagadi-vanj- a
okolnih mora.Pomisao na praSinu koja
bi mogla zacrniti led Sto bi dovelo do
sigurnog topljenja ledenjaka, zabrinjava
klimatologe. Samo jedna od mnogih poslje-dic- a
bila bi podizanje razine oceana.
Zapravo, bijeli kontinent je vec prekriven
otpacima civilizacije. U ameriCkoj bazi koja
je ujedno i nesluzbeno glavni grad Antarkti-ka,
pojavili su se prvi uvezeni iohari. Osim
toga, na Juznom polu se upotrebljavaju i
industrijski otrovi, kao na primjer DDT. Na
tisuce pingvina umire godiSnje od bakterija,
koje su u meduvremenu dospjele iz "civilizi-ranog- "
svijeta.