Nase Novine, February 18, 1981

              --J? ,
H", да ' ii. i
--и
M
"December 9; 1981, NA§E NOVINE —7
(Nastavak iz proslog broja) Pise: M. STARCEVlC
ЛјД1':.Д'ЛУЈ1..ЈЧ'Г'1!1-ГЈ!.'.1Ј-- -
— To je bio rezultat pogresnog
shvacanja nacionalnog pitanja, a
preuzeli smo to shvacanje od Sime
Markovica i drugih socijaldemokra-t- a
koji su negirali postojanje
hrvatskog, srpskog, slovenskog,
makedonskog i crnogorskog naro-da,
nazivajuci te narode tek pojedi-ni- m
plemenima "jednog jugoslo-vensko- g
naroda". Drzeci se te
antimarksisticke teorije, mi smo
se u nasem pokretu naprosto
ustrucavali kazati da smo hrvati,
odnosno srpski komumsti. Vjero-va- li
smo da je to "skretanje u
nacionalizam", pa smo prihvatili
jugoslovenstvo, smatrajuci da je to
neki "visi i revolucionarniji" termin
ophodenja u radnidkom pokretu.
Takvo nas je shvacanje sve vise
odvajalo i udaljavalo od masa,
narocito srpske drugove, koji su u
hrvatskom pokretu gotovo izgubili
nacionalni identitet i tako se
izolirali od srpskih masovnih orga-nizacij- a.
Poznajem vi§e srpskih
drugova koji su bili na rukovode-ce-m
polozaju u hrvatskim masov-ni-m
organizacijama a da javnost
uopcenijeznaladasu Srbi. Njih su
Sovinisticki rukovodioci Srpskog
narodnog saveza nazivali "izdaji-cam- a
srpstva", isto onako kao Sto
su hrvatski sovinisti optuzivali nas
da smo "neprijatelji hrvatstva"
— Stari nam je mnogo pomogao
da rascistimo to pitanje. Na njego-v- u
inicijativu pokret je reorganizi-ran- ,
tako da smo kasnije imali
hrvatski, srpski i slovenski pokret,
koji su izdavali svaki svoj list i
radili u masama svoga naroda.
Makedonci su oduvijek bili poseb-n- o
organizirani, i kod njih nije bilo
takva problema. Kod nas Hrvata
reorganized ja nije isla tesko, iako
je tu i tamo bilo otpora. Najvise je
otpora bilo na Zapadu, narocito
UN: RASPRAVA O NAMIBIDI
NEW YORRT(Tanjug) - Razmatranje proble-ma
Namibije u Generalnoj skupstini pocelo je u
znaku velikih zahtjeva da se poduzmu sankcije
protiv juznoafrickog rezima kako bi se primo-ra- o
na izvrsavanje odluka Svjetske organizaci-je- .
To pitanje nalazi se na dnevnom redu Ujedinje-ni- h naroda vec 35 godina Prie tn godine Vijece
sigurnosti je doni)elo plan o nezavisnosti Namibi-)- e
koji predvida obustavu vatre, upucivanie snaga
UN koje ce to nadgledati, slobodne izbore pod
nadzorom UN i donosenje ustava Namibie od
izabrane skupstine
Poslije razhcilih manevara da se odgodi reali-zaci- a
toga plana, proslog si)ecnja je lpak doslo
do sastanka u Zenevi o utvrdivaniu datuma za
prekid vatre U tome se nije uspjelo zbog negativ
nog stava rezima u Pretorii.sto)eznatno podsta-kl-o
zahtjeve da mu se nametnu sveobuhvatne
mandatorne sankcije koje predvida Povelja
UN
Viece sigurnosti nije proslog travnia moglo do-nijc- ti
o tome odluku bog vela tnju zapadnih sila
Osmo hitno specijalno zasiedanje skupstine prije
dva mieseca energicno e zatrazilo od Vijeca da
primieni prema Pretonji sedmu glavu Povele
UN
Otuda nije neobic.no sto je otvarajuci sadasnju
debatu predsiednik Vijeca UN za Namibiu am-biis- ki ambasador Lusaka povao na totalni boi
kot Juzne Afrike. upozoiavaiuci da se nieno igno
nranie odluka UN ne moe beskonacno trpieli
Indija je zahtiievala hitno 1 beuvjetno pristu
kod Dalmatinaca u Califomiji. Om
su mnoge godine radili zajedno s
nekim hercegovackim i dalmatin-ski- m Srbima kao Jugosloveni, i
sada, kad je dosla reorganizacija,
nisu za nju vidjeli potrebe i nisu joj
se mogli prilagoditi. Neki su cak
govorili da ce ta reorganizacija
razjediniti namjesto ujediniti nase
doseljenike. Takvom pogresnom
shvacanju mnogo je pridonio "Ju-gosloven- ski amerikanski glasnik",
koji je izlazio u San Franciscu i
pisao u jugoslovensko integralis-ticko- m duhu.
— Kod Slovenaca nije bilo takva
problema, jer medu njima gotovo i
nije bilo komunistickog pokreta. U
njihovim masovnim organizacija-ma
prevladavale su, u glavnom, tri
politicke grupacije: u Slovenskoj
narodnoj potpornoj jednoti, koja je
bila najveca i najprogresivnija,
prevladavali su socijalisti.u Kato-lick- oj
slovenskoj potpornoj jednoti
klerikalcf, a u nekoliko manjih
Jednota, takozvani slobodni misli-oc- i. Jedno vrijeme prije postojao je
slovenski radnicki list "Delanska
Slovenija", sto su ga pokrenuli
Hrvati, ali se taj list nije dugo
odrzao. Prema tome, kod Slovena-ca
je bio problem osnivanja borbe-no- g
radnickpg pokreta i pokretanja
njihova lista. Medutim, ni to nije
bio toliko neposredan zadatak, jer
smo medu Slovencima imali pri-lic- no
jake progresivne snage, s
kojima smo kasnije, narocito za
vrijeme drugog svijetskog rata,
razvili siroku zajednicku suradnju.
— Najvazniji zadatak reorganiza-cij- e
bio je osnivanje srpskog
radnickog pokreta i pokretanja
srpskog lista. Glavni dio tog
zadatka preuzeo je Stari. Pod
njegovim rukovodstvom, uz sves-tran- u
podrsku hrvatskih drugova,
© Buduci da Uuzna Afrika ignorira
odluke Ujedinjenih naroda
predsjednik Vijeca UN za Namibiju
pozvao je clanice UN na totalni
bojkot juznoafrickog rezima
V
panie pnmieni plana UN 6 nezavisnosti Namibi-ie- ,
dok e SSSR optuzio SAD i neke druge zapadne
zemlje da ponovno pokusavaju odgoditi realizaci-- u
toga plana, trazeci od skupstine da osudi te
pokusaje
Pruzajuci punu podrsku nezavisnosti Namibie,
Norveska e. medutim, pozdravila sadasnja nasto-ian- a
pet zapadnih zemalja clanica kontakt-grup- e
u uvjerenju da bi njeni pniedlozi poslije
nedavne posjete to) regip mogli sluziti kao vazne
miere ia. izgradnju povjerenja- -
Pnlikom reahzacia plana UN mora se dopusti-t- i
fleksibilnost u prilagodavaniu novim pmedlo-zima- .
naravno koliko om unapreduiu nezavisnost
Namibie, smatra Austria i ocienjuje da bi bilo
dobro odgoditi sadasnju debatu dok se ne lzvrsi
detalna procjena najnovijeg razvoja
Sekretar za vanjske poslove oslobodilackog po-kreta
SWAPO - Peter Mueshihanga istakao je,
medutim, da nema viemena za cekanje. da se
plan UN mora bez odgadania provesti u djelo u
niegovoi konacnoi foi mi SWAPO je spreman, te-Ka- o
o on da suraduic u tome, ah od njega ne
Ireba cokati d.ilje koncosiie Dcbata se nastav-Ij- a
zadatak je dosta uspjesno izveden.
Pokrenuta je "Slobodna rec", srp-ski
tjedni list, sto gaje stari gotovo
sam uredivao i pored toga pisao
clanke za hrvatski list pod imenom
Jankina Starcevic. Male-- kasnije,
organiziran je Vidovdanski kon-gre- s,
siroki pokret progresivnih
Srba, koji je radio za "Slobodnu
rec" i vodio borbu u srpskim
masovnim organizacijama protiv
agenata beogradskog rezima.
— U svom radu Stari se najvise
oslanjao na hrvatski Biro i grupu
srpskih drugova koji su dotada
radili zajedno s hrvatskim komu-nistim- a.
— U organiziranju srpskog pokre-ta
posebno se isticala Milena
Gacinovic (Sorta); pod njezinim je
rukovodstvom kasnije razvijen vrlo
aktivan pokret americkih Srpkinja.
Nesto kasnije Vidovdanski pokret
privukao je u-svoj- u sredinu nekoli-ko
naprednih srpskih svecenika:
Krajnovica, Gadinovica, Drenovca,
Maletica, Glocara i neke druge,
koji su za vrijeme rata pomagali
narodno-oslobodila6k- u borbu u
domovini. '
— Kad je Stari pokrenuo i prilicno
razvio napredni pokret medu Srbi-ma
u SAD, otiSao je u Kanadu. U
SAD su ga zamijenili Mirko Marko-vi- c
i Srdan Prica. Nesto kasnije
dosao je i jedan slovenski drug,
Hlebec, koji je sa nekoliko drugova
osnovao grupu slovenskih komu-nist- a
i pokrenuo slovenski list
"Naprej". Vecina slovenskih dru-gova
(Franjo Japic i jos neki) razvili
su se u 'hrvatskom pokretu. Za njih
mnogi hrvatski drugovi nisu ni
znali da su Slovenci. Drug Japic,
na primjer, bio je u rukovodstvu
jugoslovenskog naprednog rad-nifik- og
pokreta jos 1922. On je
narocito bio aktivan u kulturno- -
„ tg g
"New York Timps" pi§e
Di.ivnon SL'kiclnia llaitui snuili iU ii W.is
hmionu a naiskusnii cl.in.i llccinanovi- - acl
inmisltHc ii ii viicloniu vanjske politike pa ip.ik
on p u viMikoi nepi ilic i
A nii- - u ntpi ilic i bun ncsUgania s Uiiolcm
kucom ill Pcnlagonom uko politiki1 Viso se bla
c sa sokietniom ?л ubianu Woinboit'ium i )ic(lii.4lnik(vtiii Sd4 julniKriin a nanunalnu si-,'.- in nost Huhaidum Alicnum u polcdu sacli.i
ia polmkc ncgo sto su socliavni sokiiMiii Van
ce i Zbinicvi [Jicvmski slanali u Caitoiovoj
adininisliac ii
On jo u nt'pnlKi i osobnih i.iluga Poet po
lilKkmi i osobnim pt itisc im.i koima c v ilo
en kao diavni sekictar. on ie stokao n.ivikti
tia sc plahuvilo pond.su i dovcu o u sumniii svo
if iiisudiviin(
1i4U'viibka diplomaciici ' uncmiril.i Mtiiga
od s.iniuj piuuikci On ( licnubt РгШадопа u
l.ujcmu se udluki ivisavaii po komandi л s.i-d- a )H4ls0(liva Stale Dep.u tme.itom u коцтп
se odluko (ionose aiodnitki i o koima se ia-;;ova- ia
s Kongiusom i savcnicnna
I'ok.ialo be da I lain nic tiab efikasan u ntnin
iTiagltiVilum svijpiu sporiumicvania s Biielom
Kucom, umu iv. inja Konnresa lauvjeiavania
savcnika ill uvjciavanja buvii'tn liaolaca ill
Aiap.i
Piuj-'lasi- o io ni.uianiki i il u Salv.idoiu a
filiivnu pi,ohu an.ci itko sovflskih odnosa, i u
anisko K)hlici tc i.iZKovaiao iiC(im.t uiu.i
kao da ji" si'kiel.u .i obi ami slo io rnod.i lie
t)alo da budt a ne k.io cliavm sekretai. cii c
adaUik da bude pomnliv
Pi obli'in пцч'ое n.u ;ivi i i asudiaiia ni di .i
nitilKcin natin dubpio o do avnoti u jjosliod
iiih nekuliku dan.i kad.i jo nal(4 ш )i edsiavni
k.i Stale Depailmenl.i da i.ivuo k.ie da )oslop
t--
ei ilsk.t k.itTi)fiiia neimenovamli usulja unu
i.ti .lonumsii асџе koe j.m ele svinnuli
Undue i di e pi edsii'dnik Kisij'an dan pi ie loa i.ivio d.i )odiava IKunii Io e bilo vilo
c ndno
-- prosvjetnom radu. Poslije reorga-nizacij- e,
kad se posv.etio radu
samo medu Slovencima, bio je
dugi niz godina predsjednik pje-vack- og zbora "Presern" u Chicagu,
jednog od najboljih slovenskih
zborova u Americi.
— Kako je vec spomenuto, Lojen
je u svojim Uspomenama rabio
fiktivna imena za pojedine licnosti
koje su jos bile na zivotu kad je
knjiga tiskana. "Japic" takoder
spada u tu kategoriju, ali piscu
ovih redaka nije poznato o kome se
zapravo radi.
RAD NA POGRESNOJ OSNOVI
OTVARA VRATA NEPLRIJATELJU
Uskoro ce se navrsiti pet deceni-j- a otkako je bilo uvazeno upozore-nj- e
Nikole Kovacevica da nije
ispravno ni pametno za napredni
radnicki pokret u Sjedinjenim Dr-zava- ma da djeluju na jugosloven-sko- j
osnovi dok su mase nasih
doseljenika organizirane zasebno
na nacionalnoj bazi.
Pokazalo se je da je reorganiza-cija
koja je tada bila provedena,
bila ispravna i sto vise, korisna i
djelotvorna. Pokretanjem Slobod-n- e
reci i osnivanjem Vidovdaji-sko- g
Kongresa bio je postignut
dosta siroki pokret progresivnih
Srba koji je vodio borbu protiv
agenata beogradskog rezima u
srpskim masovnim organizacija-ma.
, Medutim, u nekojim velikim
sredistima hrvatskih i srpskih do-seljenika,
znatan broj vodecih srp-skih
progresivaca nisu bili zacla-nje- ni
u srpskim masovnim organi-zacijama
— Srpskom narodnom
Savezu, crkvenim opcinama ltd.
Nekoji su bili clanovi Hrvatske
bratske zajednice, a manji broj ih je
bio u Srpskom narodnom savezu.
(Nastavit6ese)
Job vise ponibavauu btvat i Haig e alim
polvidio u Konnie-sn- . dok bu eviopski savemci
pokusav.ili d.i iadu na kia s chkim antinu-- k learn mi demonstia iama, da u Wa&hinglonu
pobtoji -- plan a iv,imedne situaciie kop p11'-vid- a eksploiju nukloaine bombe kao demon-stiiiciiC- "
sn.ine u slucaju da Sovtti povedu kon-vencional-ni
vom napad na 'apadnu t'viopu
To je odmah opovrgnuo u Koniesu sekretai
л obianu Wembeinei, koji je ipkao di ne po
stop nikakav -- plan a uvanrednu siluaciiu- - i
da na nece bin Kada su od predstavmka Bijelo
kuc(' atraili da to komentua on e odgovono
da u biti ne postoje pioturiecnosti Obojica su
bila u jjiavu mzisuiala v Bi)ela kuca. buauc i
da ic takva tdcia ptodlciena- - pnje nekoliko
godina ilr ie odbaccna
lleanan e na sve to reaniiao kao da se nijo
dogodilo nisla uibliio -- Deca kao djeca Ako
ih poovete u Ovalni kabinet i kazete im da pre-ctan- u.
bvo ce biti u redu
Medutim, iskreno govorcci. nije sve u icdu
GRADOVI JUNE AMERIKE
Buenos Aires sa
10,891.000 stanovnika
CARACAS (AFP) - Sa 10.891.000
stanovnika glavni grad Argentine Buenos Aires
je najvecu grad u Juznoj Americi. To je
saopdeno u Institutu za istrazivanje u Caracasu.
Drugi po velicini je Sao Paulo u Brazilu koji
ima 7,198.608 stanovnika, a zatim shjede Rio
de Janeiro "(Brazil) 4.857.716, Bogota
(Kolumbija) 3,831.098. Santiago de Chile
(Cile) sa 3,614.947. Lima (Peru) sa 2.836.374,
Caracas (Venezuela) sa 2,664.003, kao i Belo-Honzont- e,
Kali. Resife. Salvador de Bahia,
j Montevideo, Fortalica i Porto Alegre koji svi
J imaju manje od 2 all vi5e od jednog milijuna
j stanovnika.