Novosti, September 02, 1944

              đi
"?
sfc
siiteiJrtwa4iteaui
STRANA 2 "NOVOSTI" Subota 2 septembra 1944
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
ADRESA NOVOSTI
206 Adeloide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1G42
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City o! Toronto
on the 24th day of OctobeT 1941 as
No 4G052 CP
Dopisi bez potpisa se ne usvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Tito-Šubašić- ev sporazum
Objavili smo tekst sporazuma izmedju jugoslavenske vla-de
na čelu sa drom Šubašićem i Odbora Nacionalnog Oslo-bodjenja
Jugoslavije na čelu sa maršalom Titom
Dokumenat je to od historijske važnosti po srži jasan i po
naravi konstruktivan Iz njega se vidi jasno i odredjeno da
imalo u vidu prvo svestranu mo-bilizaciju
se je pri stvaranju ugovora
svih narodnih slojeva i sveg narodnog dobra za bor-bu
protiv fašističkih okupatora i drugo cjelovitost i dobro na-rodne
zajednice poslije rata
Mi pozdravljamo taj ugovor Pozdraviti će ga svi iskreni
1 narodni prijatelji jer će iz njega vidjeti da se tu nije radilo
o političkom prestižu ove ili one partije ove ili one sekcije na--
roda nego da je ugovor stvoren na jedino mogućim okolno-stima
koji narodu našem jamči sretniji i slobodniji život po-slije
ovog rata
Koje se stvari u sporazumu naročito ističu?
Prvo da kraljevska vlada izvan zemlje prestane biti in-strume- nat
krajne reakcije i protu-narodni- h sila već da bude
sastavljena od onih progresivnih i demokratskih snaga koje
se nisu kompromitovale u borbi protiv narodnog oslobodila-čkog
pokreta i koje obećavaju najviše da će narodna riječ i
interes biti poštivan Dakle vlada koja će pod danim okolnos-tima
prije slobodnih izbora biti u službi naroda i na narod-no
raspoloženje
Drugo glavna zadaća te vlade izvan zemlje je da pruži
narodno oslobodilačkoj borbi kao i svi-ma
svu moguću potporu
onima koji se bore protiv zajedničkog neprijatelja naro-da
i otadžbine naše — ali uz uslov nadodaje se u sporazumu
da se svi pridruže jednom jedinom narodnom frontu pod vod-stvo- m
maršala Tita u zemlji
Treće zadaća ove vlade je i to da osigura borce i narod
u zemlji sa hranom odjećom i medicinskim potrebama i da
budno pazi da naša predstavništva na strani i predstavništva
u medjunarodnim komisijama vode računa o našim narod-nim
pravima i potrebama u korist oslobodilačke borbe naroda
Četvrto pitanje kralja ili monarhije je ostavljeno narodu
da sam riješi svojim slobodnim izborom i glasom poslije rata
U deklaraciji Odbora Nacionalnog Oslobodjenja se naro-čito
ističe slijedeći paragraf: "Narodni oslobodilački pokret u
svojoj suštini jo pokret koga je prihvatio cijeli narod Pokret
je u isto vrijeme i narodni i demokratski Medjutim mi mora-mo
podvući da vodjo pokreta Narodnog Oslobodjenja Jugo-slavije
imaju ispred sebe jedan jedini važan cilj kojeg se na
ovom mjestu mora istaknuti a to je: boriti se protiv osvajača
i njihovih slugu i izgraditi federativnu demokratsku Jugosla-viju
a no kao što su nas neprijatelji naši optuživali da je naš
cilj da se zavede komunizam"
"Sve narodne i demokratske tekovine koje je naš narod
postigao za vrijeme trogodišnje teške borbe protiv osvajača i
njegovih krvnika zaštićeno su u ugovoru Ove tekovine su naj-veća
garancija našem narodu da ništa neće biti učinjeno pro-tiv
njegove voljo" — kaže Odbor Nacionalnog Oslobodjenja
Peto u ugovoru je oštro osudjen izdajnički i podmukli rad
svih narodnih odroda koji su do sada otvoreno ili prikriveno
saradjivah ih na bilo koji način pomagali neprijatelju
U deklaraciji se još nadodaje i one koji su sa strane pro-matrali
borbu i ustručavali se prići ka pokretu Narodnog os-lobodjenja
pak se onda zaključuje: "Nije više moguće da se
bilo kome oprašta u ovom trenutku kad se narod bori za ži-vot
i smrt Nikakav partijski ili bilo kakav drugi interes nećo
moći da opravda one koji stoje po strani ili čak služe osvaja-ču
Front naše narodne borbe za oslobodjenje je dovoljno ši-rok
za svakog koji voli svoj narod i koji je istinski spreman da
se služi oružjem u obranu svoje slobode kako bi u njoj našao
svoje mjesto"
U deklaraciji kraljevske jugoslavenske vlade se o izdajni
cima kaže ovako "Mi osudjujemo sve one koji su javno ili
tajno suradjivali sa neprijateljom u bilo kom dijelu zemlje jer
su oni na taj način izveli najodvratniji zločin izdaje prema na-rodu
i njegove svete baštine Oni će kao izdajnici biti predani
narodnoj pravdi na sudjenje"
A to znači u kratko i jasno da će narod dati zasluženu
kasnu svima izrodima i izdajnicima koji su u njegovim najto
Sm časovima borbe bilo stojali po strani Surovali sa nepna
teljom ili mu otvoreno pomagali
Šesto kraljevska vlada izvan zemlje priznaje privremenu
administraciju stvorenu po anti-fašističko- m Vijeću i Nacional
nom Komitetu Oslobodjenja Jugoslavije na čelu sa maršalom
Titom Ta administracija i vlast u zemlji ostati će na snazi evo
do obrazovanja jedne jedinstvene administracije organizo-van- e
slobodnom voljom jugoslavenskih naroda
Sedmo u suglasju sa savezničkim ratnim ciljevima vlada
će nastojati da se Jugoslaviji povrate svi njeni krajevi sa am
tvom da u takvoj federativnoj državnoj zajednici bude cei
guran suverenitet i nezavisnost svih naroda jednako
Još jednom podvlačimo da je ugovor izmedju marlala
Tita i predsjednika kraljevske vlade u Londonu rezultat jako
sti Narodno Oslobodilačkog Pokreta rezultat pobjede nalog
naroda nad fašističkim okupatorskim silama i njihovim prikri
venim i otkrivenim saveznicima u zemlji On predstavlja konac
protu-narodn- e politike vodjene u zemlji kroz prošlih 25 godina
i početak bolje i srećnije budućnosti naroda našeg
P
Zadnja prilika
Predsjednik bugarske vlade
Ivan Bagrianov izjavio je 17-o- g
augusta pred izvanrednom sjedni-com
Sobranja (bugarskog Parla-menta)
da je "vlada odlučila da
ukloni sve zapreke koje stoje na
putu bugarskom narodu u njego-vim
težnjama za slobodu" "Većina
bugarskog naroda" nastavio je
Bagrianov "nikada nije htjela da
se upliće u rat izmedju velikih
sila Vlada izjavljuje da će potpu-no
uvažiti tu želju"
Svjesni da Je Njemačka poraže-na
bugarski vlastodršci najednom
su počeli pokazivati veliku ljubav
prema narodu Ali ta tobožnja
ljubav tek je izraz njihovih očaj-nih
pokuSaja da se spase sa to-nu- će
osovinske ladje i s time da
opetuju precedenat 1918-t-e godine
kada je izlaz Bugarske iz rata fa
talno Izložio južni flank Central-nih
sila i pospješio njihovu kapi-tulaciju
Prestiž Njemačke u Sofi-ji
iz dana u dan pada uslijed naci-stičkih
poraza na istoku zapadu
i jugu te pobune Hitlerovih gene-rala
i konačno zbog turske odluke
da prekine diplomatske veze sa
Rajhom Danas i najvatreniji bu-garski
pristalica Njemačke uvidja
da je rat izgubljen i njegova zad-nja
nada da održi svoju vlast je
brzo sklapanje zasebnog mira
Protu-narod- ni vlastodršci Bu-garske
počeli su još poslije tali-janske
kapitulacije da traže izlaz
iz njihove zamršene situacije Ta-da
su medjutim još nastojali da
zadrže svu pljačku koju su dobili
pomoću svog saveza sa Hitlerom
Saveznici su naravno odbili te us-lo- ve
Danas bugarska je vlada
spremna da bude skromnija u
svojim zahtjevima zadovoljavaju-ći
se sa pred-ratni- m granicama
Bugarske uključiv Južne Dobrud-ž- e
koju njoj je Rumunjska odstu-pila
1940 g s odobrenjem Rusije
i Engleske
Tragedija Bugarske koja ju je
dotjerala do današnjeg teškog po-ložaja
je u činjenici da u toku
zadnjih dvaju decenija nije narod
imao mogućnost da sudjeluje u
Moskva — Poljska vojska tako
zvana Armija Krajowa koja je
pod uplivom reakcionarnih krugo-va
u zemlji i u iseljeništvu odbija
prihvatiti suradnju sa jedinicama
poljske Narodne Armije u borbi
za oslobodjenje domovine U in-formacio-nom
buletinu kojeg ovdje
izdaje Savez Poljskih Patriota oš-tro
se kritizira i razgolićuje polj-ske
natražnjake pogotovo one
koji se kupe oko izbjegličke vlade
u Londonu radi njihove sabotaže i
spriječavanja jedinstvenih akcija
poljskih oružanih sila
Nedavno se u okolici Lublina
Anopola i Sandomiera dogodilo
da su Nijemci poslali dvije divizi-je
dobro naoružanih trupa protiv
sedam četa Poljske Narodne Ar-mije
kojom komanduje major Vi-ce- k
Borowski U borbi koja je po-čela
oko osam sati u jutro na 15
juna i trajala do 11 sati te noći
poljski patrioti su poubijali preko
2000 neprijateljskih vojnika Sa
mi su izgubili 80 ubijenih i 120 ra
njenih Tokom ove bitke opkoljeni
patrioti zatražili su pomoć od je-dinica
Armije Krajove koje su se
nalazile u neposrednoj blizini Ko-manda
Armije Krajowe je apel za
pomoć odlučno i hladnokrvno od-bila
Nakon su doznali da tek manji
formulaciji državne politike Zad-nja
vlada koja je imala povjere-nje
naroda bila je vlada pokojnog
seljačkog vodje Stambolijskog
Taj veliki apostol južnoslaven-skog
jedinstva bio je 1923 oboren
i ubijen od jedne klike pro-fašisti-č- kih
časnika prodanih intelektua-laca
i macedonskih terorista koji
su zastupali pokvarenu buržoaziju
i dinastiju Bugarski je narod
spontano ustao protiv tih uzurpa-tora
ali njegov ustanak bio je
ugušen u potocima krvi Ubijstvo
30000 najboljih sinova Bugarsko
oslabilo je životne energije zem-lje
i u velikoj je mjeri utjecalo na
njen daljnji katastrofalni pravac
Ipak niti teror niti demagogija
ne bijahu u stanju da istrebe de-mokratske
porive bugarskog naro-da
Vladajuća oligarhija nikada
nije uspjela da dobije narod za
sebe i da učvrsti svoje položaje
Poljske reakcionarne sile
sabotiraju narodnu borbu
Jaz izmedju bugarskih vlada a
i naroda bio je lukavo iskorišćen
od Goebbels-- a čija je poznata
propaganda "crvenog strašila" do-sta
uticala na vlastodršce Oni su
naime smatrali geografsku blizi-nu
Sovjetske Rusije kao nepresta-nu
pretnju S druge strane istin-ski
osjećaji običnog Bugarina pre-ma
Rusiji dobro su poznati nje-gove
su simpatije ukorenjene u
plemenskoj i jezičnoj bliskosti kao
i u priznanju prema elikom sla-venskom
bratu koji je 1878 oslo-bodio
Bugarsku od 500-godišnj- eg
robovanja Turskoj Carska Rusija
dugo se je smatrala zaštitnicom
Rusije a velike socijalne pro-mjene
potaknute revolucijom 1917
još su više pojačale simpatije osi-romašenog
i izrabljivanog bugar-skog
naroda prema Rusiji Si
pokušaji sa strane bugarskih vla
dara da podignu umjetne ograde
Izmedju bugarskog naroda i Ru-sije
bili su uzaludni i kada je u
augustu 1940 jedan 3ovjetskl no-gometni
klub posjetio Sofiju spon-tane
manifestacije naroda napro-sto
su zapanjile strane posmatra-ć- e
U novembru 1940 sovjetska je
i slabiji neprijateljski odredi pa-troliraju
ceste kod sela Ujsoje pa-trio- ti
su odlučili prodrijeti obruč
Osjetivši prodor Nijemci su na
taj sektor poslali pojačanja svo-jim
patrolama Major Borowski je
došao u vezu sa majorom Wojnom
komandantom Armije Krajowe I
ponovno zatražio pomoć u borbi
protiv njemačkih odreda koji su
pojačali obruč
MAJOR ODBIO POMOĆI
Major Wojna je bez ikakvog
premišljavanja nrosto odbio uzeti
učešća u ovoj Lorbl i ostavio pa
triote Nijemcima da ih oni radje
potuku granatama iz artilerije i
avijacije nego da im pomognu
prokrčiti put i spase živote ovih
boraca
Tako su opkoljeni partizani od
G jula do 1 augusta sami vodili
borbu dok je došla naglo nastupa-juć- a
Crvena Armija Kratko vri-jeme
prije dolaska Crvene Armije
partizani su se dali u zasjedu u
šumi Lipa gdje je neprijatelj Imao
jake kolone i tako ubili nekoliko
stotina njemačkih vojnika
Prem su nekoji odredi Armije
Krajove držali svoje pozicije 1 u
ovoj šumi nijednoć nisu htjeli do-ći
u pomoć partizanima Pa dok
stanoviti krugovi oko poljske iz- -
OVDJE ĆE NACIZMU BITI KRAJ
vlada predložila Bugarskoj spora-zum
uzajamne zaštite kojega je
pučanstvo pozdravilo s oduševlje-njem
i za kojega se izjavilo 140 od
150 zastupnika čak u jednom par-lamentu
izabranom nedemokrat-skim
načinom No vladajuća klika
nije prihvatila sovjetski predlog
nego je slijedeći svoj fatalni pro-nacistič- ki
pravac do logičnog kon-ca
vezala Bugarsku za osovinska
kola u marču 1941 Ona je raču-nala
da će pomoću Hitlerovih ba-juneta
pojačati svoj uzdrmani po-ložaj
držati narod na uzdi i u
isto vrijeme ostvariti šovinističku
osnovu Velike Bugarske
Medjutim usprkos Hitlerovih
nastojanja pok kralj Boris i nje-govi
skutonoše nisu smjeli da pre-kinu
odnošaje sa Rusijom jer su
se bojali posljedica takvog postup-ka
Položaj Bugarske kao osovin-skog
satelita je dakle zaista oso-bit
Ona se nije borila na nijed-nom
većem frontu nego je svoju
vojnu djelatnost ograničila na ulo-gu
žandara na Balkanu dok su
njene crnomorske luke služile Ni-jemcima
kao baze protiv Rusije
Po riječima maršala Tita u nji-hovim
okršajima sa Narodnom
Oslobodilačkom Vojskom Jugosla
vije Bugari se nisu borili s nikak-vim
oduševljenjem
Od minule jeseni Moskva je
upotrebila sve to veći pritisak na
bugarsku vladu da napusti osovi-nu
a u isto je vrijeme apelirala
izravno na narod preko najčuveni-jeg
sina Bugarske heroja Leipci-sko- g
procesa Djordja Dimitrova
Ti apeli nisu bili uzaludni
Premda je Bugarska puna kon-centracijskih
logora i premda je
već hiljade njenih rodoljuba plati-lo
životima za njihovu anti-fašistl-č- ku
djelatnost otporni pokret pro
tiv pro-nacističk- og režima postaje
sve jači i jači Bezbroj slučajeva
sabotaže i napadaja na Nijemce
dogadja se danomice kroz čitavu
zemlju Istaknuti pro-nacLstlč- ki
vodje često postaju žrtve atentata
Partizanski pokret koji se pojavio
u ljetu 1941 dostigao je u zadnje
vrijeme veliki zamah Oko 30000
partizana bori se u balkanskim
planinama Oni posjeduju svoju
vlastitu radio stanicu "Hristo Bo-te- v"
koja redovno apelira na bu-garsku
vojsku da se povuče iz Ju-goslavije
i Grčke da se prekinu
odnošaji sa Njemačkom i da se
uspostavi jedna demokratska vla-da
Protu-vladin- a opozicija ujedi-njena
je u "Otačbenom Frontu" u
kojemu Je zastupana većina moć-ne
Zemljoradničke stranke Radni
bjegle vlade u Londonu i njihovi
agenti u drugim zemljama poku-šavaju
stvoriti utisak da se njiho-va
podzemna vojska bori protiv
okupatora ovdje su nepobitne či-njenice
da te oružane grupe odb-ijaju
suradnju sa jedinicama Na
rodne Armije
Igrajući se ovako sa životima
poljskih patriota i pravih naroJ-ni- h
boraca propaganda zasjenje-nih
pustolova u iseljeništvu dove-la
i do beskorisnih i uzaludnih žr-tava
u samoj Varšavl gdje je pou-bijano
i internirano u logore na
hiljade muškaraca žena pa i dje-ce
No Ipak žrtve okupatora u Var-ša- vl
nisu bile posve uzaludne
Reakcionarni "vodje" koji su radi
svojim sebičnih interesa žrtvovali
Interese cijele poljske nacije koji
su apeliravši na patriotski instinkt
naroda provocirali ustanak u Var-šavl
još više su se pred cijelim
svijetom razgoličili kao najveći I
najopasniji neprijatelji poljskog
naroda i njihove zemlje
Bugarske
čka Stranka Republikanski Ofi- - i ma najnovijim vijestima sami na-cirs- ki Savez Damijana Velčeva puštaju Bugarsku Bugarski dip-ka- o
i neke druge liberalne grupe lomati u Ankari i Švicarskoj traže
U Macedoniji bugarski partizani
bore se rame uz rame sa jugosla-venskim
i grčkim partizanima U
Titovoj Narodnoj Oslobodilačkoj
Vojsci bugarski kontingent ra-ste
iz dana u dan Prošlog mjese-ca
januara bugarski garnizon1
organizirali su preuranjen usta-nak
kojeg je gestapo ugušio Sa-veznička
bombardovanja još su vi-še
rasplamsala buntovni duh na-roda
U maju Rusija je tražila da ot-vori
nove konzulate i nastojala je
da se 50000 njemačke vojske po-vuče
iz Bugarske Njemački priti-sak
je tada bio još dovoljno jak da
zamjeni neodlučnu vladu Boiilova
sa današnjom vladom Ivana Ba-griano- va
Kriza u bugarskim vla-dinim
krugovima postaje sve oš-trija
Generali poznati zbog nji
hovih pro-nacističk- ih osjećaja a
uvidjavajući da je rat izgubljen
okrenuli su se protiv vlade Gene-ral
Lukas bivši ministar rata je
uhapšen General Bojdev do ne-davna
zapovjednik četvrte Armije
u Skoplju priključio se je protu-njemački- m
snagama
Nepopularnost vlade dosegla je
svoj vrhunac U svom nedavnom
govoru u Plovdivu bugarski min-istar
trgovine Hristo Vasilev pri-znao
je da je vlada " u sukobu sa
svim klasama" Ministarstvo pro-pagande
obustavljeno je tobože
zbog ekonomije Ministar unutraš-njih
djela Aleksander Stanišev
obećao je bezuvjetno pomilovanje
svim ne-komunistič- kim partizani-ma
1 spreman je da obustavi re-presalije
protiv njihovih obitelji
Protu-Jevrejs- ki zakoni su ublaže-ni
Diplomatski prekid Turske sa
Njemačkom pospješio je taj pro-ces
Bugarski vlastodršci nemogu
više da pretendiraju da su izolira-ni
od saveznika te u nemogućno-sti
da Istjeraju Nijemce koji pre
Pitanje jugoslavensko-talijanski- h
granica
Grof Carlo Sforza ministar da-našnje
talijanske vlade održao je
na 20 augusta u Rimu veliki go
vor o novoj spoljnoj politici Itali-je
u kome je izmedju ostalog go-vorio
o budućim odnošajima izme
dju Jugoslavije i Italije
Sforza smatra da Rijeka treba
da postane jedno od sjedišta Sa-veza
Naroda a Trst da ostane pod
Italijom ali da njegova luka bude
intemacionalizirana pod konzorci-jo- m
u kojemu bi sudjelovala i Ju-goslavija
To riješenje prema mi-šljenju
Sforze bio bi simbol tali-jansko-jugoslaven-sko
saradnje
Sforza koji je kao ministar
vanjskih poslova u pred-fašistič-ki- m
vladama nakon prvog svijet- -
skog rata uveo politiku prisilnog
odnarodjivanja Južnih Slavena
pod Italijom nastoji sada da ov-jekovječi
neopravdanu vlast Itali-je
nad ovim krajevima Kroz
Sforzu dakle govori glas talijan-skog
imperijalizma pod "demo-kratskom"
maskom Ni jedan ju-goslavenski
rodoljub neće usvojiti
takovo "riješenje" Sforza je kraj-nji
nacionalista staroga tipa i ne
predstavlja duh nove demokratske
Italije Taj potomak rtare aristo-kratske
porodice nije uspio kako
se očekivalo u Inostranstvu da Ig
ra jednu odlučnu ulogu u vlaol
Bonomi-- a U koliko on ima danas
upliva u novoj talijanskoj vladi to
je glavno rezultat pritiska konzer
vativnih netalijanskih snaga Ipak
njegova je riječ od izvjesne važ-nosti
i zato svi Južni Slaveni mo-raju
odmah raskrinkati taj novi
oblik talijanskog imperijalizma
I vezi sa pitanjem Istre i Trs-ta
nedavno je izašla jedna stvarna
i zanimljiva analiza u "Washing-to- n
Post-u- " iz pera Paula Winkle-r-a
koji se smatra stručnjakom
europskih problema Mr Winkler
kaže u glavnome slijedeće:
"Nakon 20 godina fašizma tali-janski
narod se sporo oporavlja od
njegovih učinaka No uzeti će
znatno vremena prije nego se opo-ravi
od njegovih nacionalističkih
koncepcija koje datiraju od pred-fašistitk- og
vremena i koje je fa-šizam
usvojio bal zato Jer su po-godovale
talijanskom nacionaliz-mu
Prva i najpreča ideja tog na-cionalizma
je teorija da Jadran-sko
More treba da bude talijansko
jezero: "il nostro mare"
Talijanski poluotok formira za-padnu
granicu Jadrana Istočna
obala je jugoslavenska Sjevero-istočni
ugao takozvana Julijska
Krajina (po talijanskom Venizia
V"W" SBS- - Sr#
da uspostave vezu sa savezničkim
izaslanicima dok bugarski delega-ti
bili su nedavno kod maršala
Tita u Macedoniji u srhu da po- stignu sporazum Sovjetskim nas-tojanjima
za konzulate udovolje-no
je i bugarski vladari se muče
da dobiju simpatije sovjetskih di-plomata
Potpuni bankrot pro - nacističke
politike priznat je od samog Ba-griano- va
koji u gore spomenutom
govoru kritizira prijašnju vladu
što je uvukla Bugarsku u rat "bez
upita naroda" Bagrianov je tako-dj- er
naveo da u Bugarskoj posto-ji
ekonomski kaos da je život ta-mo
temeljen u bezakonju i da bu-garski
seljak od koga on traži
ustrpljivost nema ni košulje na
sebi l primoran je da ide bos Bu-garski
vlastodršci uvidjaju da im
kuca zadnji čas No oni se još uvi-jek
nadaju da će im uspjeti nji-hove
položaje s pomoću jednog
"sporazuma a la Badoglio"
Medjutim "ustrpljivost" bugar-skog
naroda koji se je borio pro- tiv Hitlera i domaćih izdajica vi-še
nego ijedan drugi satelitski na-rod
doseglo je svoj kraj Bugari
žele mir i demokraciju za koju cu
se tako uporno borili Oni žele naj-tjesn- ije
odnošaje sa Rusijom za-padnim
demokracijama a naročito
sa novom Jugoslavijom Dva naj-veća
narodna pokreta u Bugar-skoj
— lijevi zemljoradnički i rad-nički
koji su danas oslon Otačbc-no- g
Fronta — su u prilog Južno-slavenske
Federacije kakvu zami-šlja
Tito U takvoj federaciji Ma-cedon- ija
bi postala federativna je-dinica
i s time bi se odstranio naj-veći
izvor trzavica i sukoba izme-dju
Bugarske Srbije i Grčke Ako
bugarski narod dobije punu mo-gućnost
da sam odluči o svojoj
budućnosti Bugarska će postati
središte jednog miroljubivog i de-mokratskog
Balkana
pučanstvom Na temelju tog ple-menskog
položaja bilo je Italiji
moguće da traži — i dobije — ove
krajeve nakon prvog svijetskog
rata
U vremenu od prvog do drugog
svijetskog rata Jugoslavija je
uporno smatrala pripojenje ovih
krajeva Italiji kao velikom ne-pravdom
Na jugoslavensko gledi-šte
temeljeno ha činjenicama da
je u Julijskoj Krajini južno-sla-vens- ko
pučanstvo iznad talijan-skog
Talijani su odgovarali da su
glavni gradovi — Trst Gorica
Pulj Ud snažno talijanski Me-djutim
geografski Julijska Kra-jina
ne može se smatrati dijelom
talijanskog poluotoka a ekonom-ski
njena glavna luka Trst ne
može da opstoji od prometa Itali-je
jer Jugoslavija sačinjava nje-govu
prirodnu pozadinu
Ulaskom u prvi svljetskl rat
Sjedinjene Države nisu priznal
zaključke tajnog Londonskog Ugo-vora
pod uslovima kojima su ovi
krajevi dani Italiji za njeno su-djelovanje
u ratu sa saveznicima
dok su još Hrvati 1 Slovenci bili
pod Austro-Ugarsko- m štaviše
predsjednik Wilson se je protivio
zaključcima tog ugovora ali una
toč toga Italija je dobila ne samo
Julijsku Krajinu sa Istrom Gori-com
Trstom i okolišnjim krajevi-ma
nego je naknadno kroz D'An-nuzij- ev
umjetno stvoren "prevrat"
takodjer zaposjela Rijeku s njezi-nom
Izvrsnom lukom premda taj
grad nije bio uključen u London-skom
Ugovoru
Danas Talijani su zabrinuti jer
predmjevaju da uslovl tajnog ta-lijanskog
primirja sa saveznici-ma
davaju čitavu Julijsku Krajinu
uključiv Trst Jugoslaviji Osobito
su zabrinuti za Trst bez obzira na
prava Jugoslavije na njega jer je
talijansko posjestvo ove luke pos-talo
osjetljivo pitanje za talijanski
narod kojemu je prije svijetskog
rata taj grad bio simbol i središte
"iredentizma"
Gotovo svi Jugoslaveni se alaiu
da današnja granica izmedju Ju
goslavije i Italije bi morala biti
po prilici ista Sto je bila Izmedju
bivše Austro-UgarsK- e i Italije
Glede talijanskih manjina u toni
području nekojj preporučuju pre-selen- je
Talijana dok drugi pred-lažu
da im se garantira puna ma-njinska
prava Treće riješenje ko
je predlažu većinom vanjski ne--
talijanski i ne-jugoslave- nski kru- -
Julia) protežući se do istarskog &ovi- - bi° bl da 8e Trst a okoH-poluoto- ka
nastanjena je mjeSa- - eom "internacionalizira" i pretvo-ni- m
talijanskim i jugoslavenskim ri u jednu slobodnu luku