Novosti, July 15, 1944

              A
' 1
1
Y
Subota 15 jula 1944 NOVOSTI STRANA 3
PismakrIzajsatar® iiillriiisi lliulllćill 1
€?eneraeija
SIN IZ HRVATSKOG PRIMORJA PIŠE SVOM
OCU U ST LOUIS MO USA
Poštovano uredništvo
Umolio bi vas da objelodanite ovaj list kojeg sam pred
par dana dobio od mojeg sina Dušana iz stare domovine ta-ko
da i ostala braća diljem Amerike saznadu pravu stranu
stvari o hrabroj borbi naših partizana na očinskom domu
Sa štovanjem — Josip Perhat (Popović)
5120 Robin Ave St Louis Mo USA
Sv Jakov 7-4-1-
944
Dragi Tata!
"Ne znam da li ćete uopće dobiti ovo pismo u ruke odlu-čio
sam pošto poto da vam se javim i da vam u kratko opišeni
historiju moga kao i cijele porodice našeg života u ove tri
godine rata odkako su prestale pismene veze sa starim odno-sno
novim svijetom Pošto postoji mogućnost veze preko par-tizanskih
jedinica sa vama javljam vam se po prvi puta te
vam ovime u prvom redu želim sve najbolje kao i vašem dru-štvu
gdje se nalazite i obitavate Mi se sada nalazimo živi i
zdravi što je u današnje doba najglavnije i prvo pitanje prem-da
smo doživjeli mnogo patnja i stradanja u kratko rečeno
prošli smo pravi i kalvariozni put
"Da vam u detalje pišem kako je ovdje mislim da bi bilo
suvišno nego vam napominjem samo to da kud god se okre-nete
svagdje vlada trulež i palež i svagdje vapaj i pomaganje
u crno zavijenih majki i žena koje oplakuju svoje muževe i
djecu što su ih poklali nesretni i kukavni fašisti ustaše i čet-nici
Primorje ako činjenicama gledamo točno u oči prošlo je
do kapitulacija Italije najbolje ali kasnije su se u njega uvukli
Nijemci i ustaše doživljava svoju kalvariju jer je ono postalo
tako rekući glavno poprište borbi Mlado i staro muško i žen-sko
što god je sposobno nositi pušku sve se diglo na noge da
utamani te nesretne zlikovce koji obečašćuju sve ono što je
svakom čovjeku najsvetije i najmilije
Ni mene nije minula ta dužnost da čuvam svoje ognjište
svoj dom i domovinu nalazim se i ja medju onim hiljadama
narodnih boraca koji se bore za sretniju i bolju sutrašnju de-mokratsku
federativnu Jugoslaviju Poslije završenih nauka
(1942) došao sam kući na odmor ali za kratko vrijeme Prema
u napred skovanom planu hrvatskih žandara i Talijana bijah
sa nekolicinom drugova uhvaćen i predveden u Karlovac —
hrvatskom domobranskom zapovjedništvu koji su nas odmah
blindiranim vlakom nas oko 400 na broju transportirali u Nje-mačku
navodno na takozvanu vojničku izobrazbu sa zadaćom
da se kasnije vratimo u domovinu i da u sklopu "vražje divi-zije"
utamanjujemo Partizane
"U Njemačkoj sam po prilici ostao 2 mjeseca te krenuo u
Hrvatsku sa vama već poznatom zadaćom te lutajući po Hr-vatskoj
uspjelo mi je sretno prebaciti se na partizanski teritorij
i bijah uvršten u njihove redove u čijim sastavima se još na-lazim
te postao pravi narodni borac Sam vam napominjem da
se više ne borim sa puškom u ruci već perom i knjigom na-ime
imenovan sam učiteljem u jednom selu nedaleko Grižanu
(kod Crkvenice) te mi je sada više puta omogućeno da do-dje- m
kući u koliko kad kada Nijemci i ustaše ne blokiraju sta-ze
preko kojih se moram prebacivati
"Josip je u partizanske redove otišao mnogo kasnije te se
izvjesno vrijeme nalazio na otoku Krku Ali došavši na njega
Švabe pošto su oni bili u ogromnoj manjini bijahu raspršeni
te je jedva došao živ kući kod koje je još ostao do danas To
vam je samo blijedi opis mojeg života ali ono što sam u stvaii
doživeo trebalo bi vremena i papira da vam sve u detalje opi-še- m
Zaista je to pravi patnički život što mi doživljujemo ali
se nadamo da će ubrzo svemu tome doći kraj i da će i nama
jednom granuti pravo proljetno sunce — Eto još malo pa će
se čuti bubnjanje topova i pobjedonosni marš ruskih muzika
koji nam nose skoro uskrsnuće
"O živežnim namirnicama a da ni ne govorimo tko bi ži
veo o samom novcu taj bi morao imati dobro natrpane budže-lar- e
sa hiljadarkama ako bi mogao da se održi na životu Taj
bi morao imati sam svoju vlastitu kovnicu novca da kuje ono-liko
koliko mu treba Kilogram žutog brašna stoji po 500 kuna
(kune su novac koji je izašao poslije kapitulacije Jugoslavije)
dakle artikal koji je bio prije najjeftiniji toliko je sada skup da
o drugom ne govorimo — u ostalom nije vrijedno o tom ni go-voriti
jer čovjeku ima da prestane mozak da radi Sreća za
nas što smo mi muškarci većinom raštrkani od kuće pa Ne-ven- ka nekako donese za sebe i mater
"Danas može ostati na životu samo onaj tko ima jakog
konja mislim kćer jer muškarci ne smiju nikud koji ima jaka
ledja i zdrav noge da može letjeti Eto sad vidite ako uzme-mo
u obzir da je ovo i da će još biti ovaj kraj poprištem borbi
i priključimo još ovome teško ekonomsko stanje naših ljudi on- da možete i sami zaključiti da je ovdje pravi pakao kojeg nas
svih skupa može osloboditi samo pokret koji ja mislim naskoro
Ujedi
"Pošto sam u dvojbi da li ćete ovo pismo dobiti u ruke
konačno ću završiti te vas želim dragi tata najprije srdačno
pozdraviti kao i sve naše koji su sa vama želeći vam svima
skupa što skoriji povratak u oelobodjenu domovinu čiji temelj
su čvrsti i kompaktni jer su u njoj sazidan kosti naših najbo-ljih
sinova — heroja
"Mnogo vas pozdravlja mama brat i sestra kao i Darin-k- a
njezin muž barba i teta želeći vam zdravlje i sreću i da bi
te se što skorije povratili svojoj kući Ujedno izvolite isporučiti
pozdrav barbi Filipu od njegove žene matere i strine te od
svih nas želeći mu svako zdravlje i sreću u njegovom radu i
uspjehu Mogu vam javiti da je umro David 8-2-1-
944 od tuber-koloz- e
U koliko dodjele u posjed ovoga pisma pišite na poto-nju
adresa te i svi oni koji bi željeli pisati svojim kućama
Dušan"
Adresa: Perhat Dušan učitelj
Blalkovići
Pošta Grižane
Hrv Primorje Jugoslavija
' -- # rr m#i i - -- i#%)&Fi'$w' §: ~mgiK? :L Mssm 4
Ova starica u jednom francusk om selu u Normandiji
jemcj učinili od njezine Kuće ri je nego su protjerani Provlsieljalsii Izbori
u Quebeeu
ODRŽATI ĆE SE 8 AUGUSTA
Montreal Que — Od kako su po
premijeru Gudbot-- u najavljeni pro-vincijalni
izbori za Quebec provin
ciju koji se imaju obaviti na 8 au-gusta
otpočele su velike političke
aktivnosti širom provincije
Održavaju se zborovi sastanci i
konferencije postavljaju se kandi-dati
i vodi se propaganda 1 kurteša-cij- a
na sve strane i medju svim slo-jevima
u Quebec provinciji U tim
izbornim aktivnostima živog učeš-ća
uzima i radništvo Quebeca ko-je
se trsi da u ovim izborima u
provincijalni parlamenat pošalje
što je moguće veći broj svojih pra
vih radničkih predstavnika
Tako je nedavno i Radnička Pro-gresivna
Partija u provinciji Que-be- c
održala svoju konferenciju na
kojoj je pored drugih važnih stva-ri
najveća pažnja bila posvećena
dolazećim provincijalnim izborima
u našoj provinciji
Izvještaj za provinciju (juebec
dao je Jean Borget provincijalni
organizator RIT a glavni raport
dao je Tim Buck nacionalni vodjj
partije Tim Buck je u svom ra-portu
najveću pažnju obratio
predlogu za liberalno-radničk- u ko-aliciju
razjašnjujući da je to je-dini
put kojim se može pobijediti
kanadsku reakciju i osigurati na-cionalno
jedinstvo za uspješno za- -
vrSenje rata i posljeratni uredjaj
svijeta bez kaosa i većih poslje-dica
za narod Kanade i sve naro-de
u svijetu Naročito je podvukj)
potrebu za Sto veći izbor radnič
kih predstavnika u dolazećim izbo-rima
veleci: Vi ste nominirali va-še
kandidate za Quebec provinciju
Vi znate da će ti ljudi istinski za-stupati
interes i jedinstvo kanad-skog
naroda zato vi članovi Rad-ničke
Progresivne Partija trebate
sve sile upotrebiti da ti ljudi budu
izabrani
Jean Bourget je u svom rapor-tu
podvukao kako kod nas u pro-vinciji
Quebecu postoje jake re-akcionarne
site koje ne Sele da
Kanadijanci živu u miru slobodi
i jedinstvu On je naglasio da je
sada više nego ikada ranije potre-bno
da se potuče pro-fašistič- ku re-akciju
Duplissis i liloc Populaire
za što je potrebno najviše jedinst-vo
u prvom redu svih francusko i
englesko govoreći h demokrata
katolika i nekatolika te svih osta-lih
slobodoljubivih ljudi i žena a
provinciji Quebcc-- u
U samom gradu Montrealu po-stavljena
su trojica radničkih kan
didata na listi RPP i to: Mike
Buhay za Izborni okrug St Louis
Jena Borget za okrug St James
Napolean Brizard tramvajski rad-nik
za okrug St Marie dok je za
Rouyn-Norand- a okrug nominiran
Albert Constantineau
Dakle ovo su pravi radnički
predstavnici koji su nominirani
u ovim Izbornim okruzima gdje
živi našeg naroda i koji može do-sta
doprinijeti izboru ovih pravih
radničkih kandidata
Izbori će se održati na 8 augu-sta
Imamo vrlo kratko vrijeme
koje trebamo svim silama iskori-stiti
i poraditi da moralno i ma-terijalno
pomognemo u izbornoj
kampanji ovih pravih narodnih za-stupnika
Pa da na 8 augusta za
jedno sa svim naprednim silama
Quebec-- a budemo slavili izbor
svih rečenih radničkih predstav- -
nflou '
Vrlo mi je dobro poznat rad na- -
: rz ' zar s&i _4&aA ji
kanadskom tojniku što
ših radnika i radnica u izborima radničkog predstavnika Fred
Ross-- a Radili smo svi složno po-magali
moralno i materijalno pa
smo i uspjeli da u federalni par-lamenat
pošaljemo radničkog bor-ca
A tako isto mi smo mnogo
doprinijeli u izboru Mike Buhajr u
gradsko vijeće u Montrealu Zato
i ovim putom trebamo da radimo
još življe i složnije i ja vjerujem
da nam rad biti uspješan
Prvo što svaki naš radnik i rad-nica
treba da učini oni koji u
gradjani Kanade i imaju pravo
glasa da podju i vide je su li
listi glasovanja ako nisu da
smjesta traže da se listu
glasača uvrsti Ovo naročito vri
jedi žene koje su nedavno do-bile
pravo glasa u provinciji
i sada imaju pravo da uče-stvuju
i glasaju u svim izborima
To je potrebno kako se nebl vaš
glas izgubio koji može izabrati
John Smrke
slavno pao
Poznati slovenski radnik i du-gogodišnji
aktivista u radničkom
pokretu John Smrke poginuo je
januara ove godine u borbi
protiv neprijatelja negdje u Jugo-slaviji
Vijest je primio njegov
brat Jože Smrke u Sudburv
Pokojni John Smrke se pred
par godina javio kao dobrovoljac u
kanadsku vojsku Stanovito vrije-me
nakon toga dobio je priliku
da otidje preko mora i priskoči u
pomoć oslobodilačkoj borbi naroda
Jugoslavije jef je to uvjek b'la
njegova najvrucija zelja Ksko je
JOHN SMRKE
drug Smrke poginuo još nije poz
nato Sve što za sada znamo je
da je pao "na Sredozemnom
Moru"
Tko god poznaje Johna Smrke
i njegov dugogodišnji rad u rad-ničkom
pokretu vijest će svako-ga
duboko dirnuti Pokojni Smrke
naročito je bio aktivan medju sic-vensk- im
radnicima u Timminsu
gdje je radio u tamošnjim rudni-cima
Radničke interese uvjek je
zagovarao pa je kao takav bio je-dan
od prvih slovenskih radnika
koji je stupio u majnersku uniju i
pomogao organizirati ostale rad-nike
pogotovo Slovence Nakon se
dobro upoznao sa radničkim pokre-tom
John Smrke bio je u stanju
mnoge radnike uvjeriti u isprav-nost
stvari za koje se danas bore
i ginu milijuni naroda
pokazuje su Ni-Vojn- ik
je iz grada Quebec
će
na
ih na
za
Que-bec-- u
na 17
to
ta
našeg praog radničkog predstav-nika
Dalje svaki radnik i radnica
koji žele da rade u izborima neka
se jave za sve informacije na gla-vnom
uredu izbornog kotara na
adresu 4382 St Lawrent St
U St Louis i St Marie izbor-nim
okruzima najviše živi našeg
naroda stoga braćo i sestre po-stara- jte
se da u tim okruzima ra-dite
i izaberete prave radnička
predstavnike u dolazećim provin-cijalnim
izborima
Naši najveći protivnici u pro-vinciji
Quebecu jesu Duplessie-v- a
Nationale Union i Bloc Popu
laire oko kojih se okuplja sve ono
je protu- - pastira samo
učinimo sve da
da
rima dotuče i pobijedi izborom
većine radničkih i liberalnih narod-nih
zastupnika
Dinko Frgačić
John Smrke rodjen je decem-bra
1905 godine u Dolnji Straži
Dolenjskem Sloveniji Ka-nadu
je došao 1929 godine
ćinu tog vremena radio Sudbu-rv
i Timminsu Nakon je buknuo
tadanji rat napustio je posao
rudnicima i došao Toronto gdje
kratko zatim javio u vojsku
Kanadi ostavlja brata Joieta
Smrke Margaretu Slak Teresiju
Zupančić Anicu Starlč te mnoge
znance prijatelje i drugove
Slava drugu John Smrke!
NEPOGODA
Kad jednom meteorologa
rugali što nije pogodio proričući
nevrijeme obranio ovako:
— Ja sam predkazivao da ćo
danas biti nepogode Sto
vidite nisam pogodio AH kad čov-jek
ne pogodi zar to nije nepogo-da?
Dakle je ipak bilo nepogo-de
POKLON
Jedna opaka i gadna žena zapita
svoga mula Sto bi naJviSe volio
da mu kupi na poklon On odgo-vori:
— štaf Daj ml napraviti
lulu tvojim likom Rado bih
odvikao od pušenja
AZLI
Kakva je razlika izmedju sapu-na
i psa?
Sapun je dobar pjeni a
pas je opasan kad mu ide pjena
Kakva je razlika izmedju
i zagrebačke periferije?
Lopov gleda da što prije
sti a zagrebačka periferija s
slabo čisti
GOVORNIK
Načelnik je položio temeljni ka
men jednu novu bolnicu I cijelo
društvo čekalo je
njegov govor
"Počni već jednomr — šapće
mu njegova žena
"Kako ću"? — vikne bije
sno — "kad mi je rukepk ostao
ispod kamena"
i ILIYA EHRENBURG:
J
(7)
Kad smo one grozne jeseni rekli "držimo"" ni crno zna-d- a ćemo držati Uzvišenost naše nacije stavila na nas ve- le obaveze Put sramote nismo mogli uzeti naša historija
nse tradicije i vatre revolucije — sve to pokazivalo nam je
i -- t pokusa dike i ponosa Mi nismo dokazivali nismo poku
t Zft - --fe
šavali tumačiti Mi smo prihvatili borbu koju
sad provodimo
što smo govorili onih dana sada govore
topovi kod Karpata Boginja osvete stoji na
vratima Njemačke Hitler se boji da bi aa ma- - "VfW d)arski rumunjski sluznici mogli izdati Sto
njegovo zauzeće" Budimpešte znači? Znači
to da je Hitlerova kampanja protiv Sovjetskog
Saveza završena i da je Crvena Armija poče
la svojom kampanjom prema zapadu
Mi ne zatvaramo oči pred poteškoćama Mi smo dosta
jaki da ne podcjenjujemo neprijateljske snage Znamo i to da
će Hitler pružiti očajnički otpof Ali mi takodjer znamo da Cr-venu
Armiju koja je na brzo izradjenim splavima prešla Dnje-pa- r koja je u nekoliko dana prešla stotine kilometara kroz
blato i proljetno topljenje da neće biti zaustavljena po ru- munjskim guslarima madjarskira plesačima ili njemačkim
gospodarima
Crvena Armija maršira na Berlin i ona će stići tamo Mi
sndtiaosmšjeeonnuoasšzveojenptulajimvocćdienOjAerlei lkajreatdbkoeoskKoVirjoiesjvnnaiociniikkozaajidaNsuijnememćacerešizraaaklbiookrraraovčziutinopašujtu-o
su vidjeli Mrtva djeca ne mogu biti zaboravljena
Mi nećemo zaustaviti na granicama Njemačke pobje- da leži na drugoj strani tih granica Mi moramo jednoć za
uvjek učiniti kraj podstrekačima rata Neka muškarci i žene u
dNojelamzaečćkaoj njzeampaamčktae g19e4n4eragcoidjianuodkgaaojagoudinsmu rtonsovmetestrNahekua csdo
rata Na 22 juna 1941 Nijemci su porušili pogranične stubove
U buduće se toga neće više nikada usuditi učiniti Mi ćemo ih
naučiti I
MISLI 0 BUDUĆNOSTI
Želeći protumačiti poraze njemačke vojske novina "Dan-zig- er Vorposten" piše: "Rusi su nas nadjačali njihovom nad-moćnoš- ću u oružju i u ljudima Rusija je zemlja sa neobično
velikim brojem stanovništva i sa neizrecivo snažnom industri
jom"
Njemačka se pokušava prikazati povredjena i nevina Či-tajući
članak u "Danzig Vorposten" čoviek- -bi mislio H—rr i - t to najreakcionarnije i 1N)emacica mala nacija — nacija naoružanih sa
narodno Zato što Vllama Ali svi znamo Njemačka posjeduje gigantsku in-može- mo ih se u dolazećim izbo- - dustriju Tvornice u Rajhu Francuskoj Belgiji Cehoslovačkoj i
sa
6
na u U
te ve
u
u
u
se
U
su se
on se
a kao
Znaš
sa se
R K A
kad se
lopo-va
se či
za
sakupljeno ia
on
si
je
se
Hnlnrni cnrrKi™ :~M_£1 :_i j mu„ujouu jciuutsu vojsku sa prvo-Kiasni- m oruž-jem
Nije tome davno što su Nijemci bili na Volgi Sovjetski Savez izgubio je bio Ukrajinu Bjelorusiju sjeverni Kavkaz i
niz drugih važnih pokrajina U to vrijeme broj stanovništva u
sovjetskom bavezu nije prelazio broj stanovništva Njemačke
i njezinih satelita U svoju zemlju Nijemci su otjerali preko de-set
milijuna 3tranih robova
Bilo bi pametnije da Nijemci ostave po strani takvo ra- čunanje Mi ne uništavamo neprijatelja zato što imamo više
tvornica i ljudi nego zato što su naši narodi moralno nadmoć-niji
od Nijemaca
Rasna ideja meni izgleda glupljija nego sve druge pred- rkaesundaecijeImNa asrvojdeitlishe amliijeimnjaajui tamnNihacsiiteranseicatakuodhiiesrtormijiHmsvna-ju
Ali Nijemci Hitlerovog doba se malo razlikuju od Nijemaca
vjoeuiovog aooa
Kad govorim o nadmoćnosti naših naroda nad Nijemci-ma
ne mislim time na rodoslovlje u prošlosti nego na bitne
stvarnosti Moralne vrline vojnika Reichswehra i vojnika Cr-vene
Armije isprobane su u bitkama
Nijemci su se dugo i oprezno pripremali za ovaj rat Ne
mislim time na izumitelje ili generale nego na moralno pros-vješćivan- je naroda na kult rata koji je postojao u Njemačkoj
Možda neće biti pretjerano reći da su u posljednjih 80 godi- na Nijemci smatrali oružje kao najveće postignuće društva
I baš ta moralna priprema Nijemaca za rat uzrok je njihovoj
moralnoj povredjenosti Kult sile pobudio je slabosti u prvom
porazu
Naši narodi se nisu pripremali za rat To ne znači da
smo mi na fašističku vojnu pripremu gledali ravnodušno In- dustrija na Uralu i Sibiriji koja nam je omogućila da smo zaustavili Nijemce nije bila stvorena u nekoliko tjedana ili
mjeseci Ni Crvena Armija se nije rodila u junu 1941 godine
oNdismfaošitmmiabižliiviulihvbaićebnilii bneosljvejesnneigoDiakandaamranniijjee biblioli obpiaspnrooiszt-i vodilNi adšjeačjvelaigdraačjkeevrulomjdesotborotanpkreodvvaidijeploasuHdjietleuromvujestkoamtonpaonviau
na istoku Ali naši mladići nisu sanjali o ratu Oni su bili udah
nuti idejama koje bi neki slijepac mogao nazvati glupošcu — idejama čovječanske solidarnosti mirnog industrijskog rada
i progresa Kada se čovjek sjeti razgovora u radničkim klubo-vima
ili na zabavama studenata onda si predočuje lice odu-ševljenog
čovjeka za nauku ili za ljubav koja je posve strana
pomisli na proljevanje krvi
Sada kad je Crvena Armija pokazala svoju snagu i kad
cijeli svijet o njoj govori kao o jednoj najjačoj vojnoj sili mi
možemo reći da su baš duboka ljubav i darneniH iHoli no
imzdorgžlailinajšeermninsmaroodvujedroavajeli iuzdrpžoabojedtaukookstrruatšnnei spiolekućsakMii skmado
je neprijatelj bio blizu vrata Moskve i na širokim cestama ko-jima
su putovali naši busovi i automobili znali smo da smo nadmoćniji od njega i prema tome daleko snažniji
No vojnici u onim danima kada su išli čekati naoružane
tankove sa ničim drugim nego flašama upaljive tekućine oni
su znali kolika je neprijateljska snaga znali su takodjer koli-ka
je njegova djetinjarija Nas je podupirala duboka mržnja
protiv fašitma Mi smo se suočavali sa vojskom i samo sa voj-skom
Ali ml smo bili narodi u oružju
(Nastavit će se) l